jakim bazama kao kiselineplin, prema franc.acetylene dissous: otopljeni acetilen).Kataliziranom reakcijom etina i vode, Zapaljen na zraku, gori lijepim, svijetlim (rijetko kad aavim) plamenom. Gorei u atmosferi kisika (openito pri izgaranju s kisikom) daje vru plamen (do 3100C). Zbog tog svojstva se koristi u ureajima za autogeno zavarivanje i rezanje kovina.Etin moe ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, ime nastaju acetilidi. Primjer je reakcija izmeu etina i Tollensova reagensa, ime nastaje srebrov acetilid. U sluaju da su u pitanju soli "tekih" je reakcija izmeu etina i Tollensova reagensa, ime nastaje srebrov acetilid. U sluaju da su u pitanju soli "tekih" metala (Cu, Ag) spojevi su neobino eksplozivni i osjetljivi. Prilikom eksplozije tlak stvaraju estice ugljika koji pri tom nastaje.Dolazi u trgovinu otopljen uacetonupod tlakom od 12 do 15 bara, u elinim bocama napunjenim upljikavom masom (disu-plin, prema franc.acetylene dissous: otopljeni acetilen).Kataliziranom reakcijom etina i vode, uz pomo katalizatora kao to jeivin(II) sulfat, nastajeacetaldehid(etanal) koji se moe oksidirati uoctenu kiselinu(etanoatnu kiselinu) ili reducirati uetanol.Primjer je reakcija izmeu etina i Tollensova su u pitanju soli "tekih" ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, ime nastaju acetilidi. Primjer je reakcija izmeu metala (Cu, Ag) spojevi su neobino eksplozivni i osjetljivi. Prilikom eksplozije tlak stvaraju estice ugljika koji pri tom nastaje.Dolazi u trgovinu otopljen uacetonupod tlakom od 12 do 15 bara, u elinim bocama napunjenim upljikavom masom (disu-plin, prema franc.acetylene dissous: otopljeni acetilen).Kataliziranom reakcijom etina i vode, Zapaljen na zraku, gori lijepim, svijetlim (rijetko kad aavim) plamenom. Gorei u atmosferi kisika (openito pri izgaranju s kisikom) daje vru plamen (do 3100C). Zbog tog svojstva se koristi u ureajima za autogeno zavarivanje i rezanje kovina.Etin moe ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, ime nastaju acetilidi. Primjer je reakcija izmeu etina i Tollensova reagensa, ime nastaje srebrov acetilid. U sluaju da su u pitanju soli "tekih" metala (Cu, Ag) spojevi su neobino eksplozivni i osjetljivi. Prilikom eksplozije tlak stvaraju estice ugljika koji pri tom nastaje.Dolazi u trgovinu otopljen uacetonupod tlakom od 12 do 15 bara, u elinim bocama napunjenim upljikavom masom (disu-plin, prema franc.acetylene dissous: otopljeni acetilen).Kataliziranom reakcijom etina i vode, uz pomo katalizatora kao to jeivin(II) sulfat, nastajeacetaldehid(etanal) koji se moe oksidirati uoctenu kiselinu(etanoatnu kiselinu) ili reducirati uetanol.Adicijomklorovodikaacetilen dajevinil-klorid, adicijom octene kiselinevinil-acetat, a adicijom kloratetrakloretan.Njemaki kemiar W. Reppe pronaao je nove metode preradbe acetilena u vane meuproizvode organske sinteze (Reppeova acetilenska kemija).