Bilo koji od VDU ekrana emituju pozitivne jone, I smatra se da to pogadja
ljudski organizam tako ?to ga puni pozitivnim jonima. Ve?ina elektri?nih
uredjaja emituje pozitivne jone ?to izaziva reakciju razli?itog stepena kod
ljudi.
Mnogi ljudi koji ?ive u zonama gde je pove?ana koncentracija pozitinih
jona, pate od razli?itih simptoma, kao sto su: glavobolje, anksioznost,
depresija, promena raspolo?enja, iritacija, problemi sa sinusima, nemogu?
nost spavanja, nedostatak koncentracije, prehlade, alergije I drugo.
Smatra se da VDU ekrani sna?no doprinose “ sindromu nastaju?e mu?nine”,
stanju koje pogadja ljude koji rade dugo u modernim radnim okru?enjima.
Kompjuterske radnje prodaju filtere za VDU ekrane, koji poma?u da se
minimalizuje koli?ina pozitivnih jona emitovanih iz ekrana. Takodje poma?e
ako kupite jonizator, koji poma?e da se koriguje disbalans pozitivnih I
negativnih jona. Oni se mogu kupiti u ve?ini radnji elektri?ne opreme.
Po?eo sam da provodim sve vi?e vremena na internetu tokom oporavka, I
shvatio sam da mi treba sve vi?e I vi?e vremena za odmor od rada za ra?
unarom; osim izbegavanja zamora o?iju, uko?enog vrata I ote?anog disanja,
primetio sam da izbegavanje dugotrajnog gledanja u ekran spre?ava pojavu
ose?aja mu?nine I vrtoglavice.
13. ANKSIOZNOST I DECA
Tipovi de?ije anksioznosti
Trihotilomania
Trihotilomania je poreme?aj koji se javlja u impulsima i nagoni decu da ?
upaju vlasi kose kao reakciju na stres i anksioznost. Ta deca tako?e mogu ?
upati obrve, trepavice, u stvari, sa bilo kog dela tela. Impulsno kontrolisani
porema?aj se karakteri?e kao nemogu?nost deteta da se kontroli?e i odupre
isku?enju (impulsu) da u?ini ne?to ?tetno i ?kodljivo sebi ili nekoj drugoj
osobi. Trihotilomania se ubraja u OCD (obsesivno kompulsivni poreme?aj).
Pani?ni poreme?aj
Pani?ni poreme?aj je jedan od najmu?nijih anksioznih poreme?aja. Deca,
kao i odrasli, sa pani?nim poreme?ajem do?ivljavaju iznenadne neo?ekivane
i ponavljaju?e periode intezivnog straha. Tipi?ni simptomi uklju?uju:
ubrzano kucanje srca, znojenje, vrtoglavicu, ose?anje da pogo?ena osoba
gubi kontrolu i da ?e umreti. Kada se ovi simptomi dogode zajedno, oni
prouzrokuju pani?ni napad i on mo?e potrajati od nekoliko minuta do
nekoliko sati. Pani?ni napadi se ponavljaju u intervalima, pojavljuju se
iznenada bez upozorenja.
Socijalno anksiozni poreme?aj
Socijalna fobija, ?esto nazvana socijalno anksiozni poreme?aj, uklju?uje
neprikladan preteran strah koji pogodjena osoba do?ivljava kada treba da se
na?e u nekoj socijalnoj situaciji i stalno misli da ?e ispasti glupa i zbunjena
pred dru?tvom te da ?e je drugi ljudi zadirkivati i ismevati zbog toga. Ve?ina
dece sa socijalnom fobijom imaju ose?aj da ih drugi stalno posmatraju i boje
se da ?e napraviti neku gre?ku ako poku?aju ne?to da u?ine. Deca se ?esto
ose?aju upla?eno i bespomo?no u ve?ini socijalnih situacija, i to je ne?to
sasvim uobi?ajeno u de?ijem uzrastu, problem je ?to neprikladan nivo
anksioznosti mo?e prouzrokovati da dete postane ekstremno stidljivo i
povu?eno. Socijalno fobi?na deca izbegavaju situacije koje ih mogu dovesti
u centar pa?nje.
Selektivna mutavost
Selektivna mutavost (ranije zvana izabrana mutavost) je poreme?aj
karakterisan konstantnim odbijanjem deteta da govori pred ljudima u odre?
enim socijalnim situacijama.
Specifi?na fobija
Specifi?na fobija je strah od specifi?nih objekata, mesta ili situacija. Potpuno
je uobi?ajeno da dete ima jednu ili vi?e specifi?nih fobija, svaka fobija
prouzrokuje anksiozni odgovor kada se dete konfrortira sa prouzrokova?em
fobije. Deca sa specifi?nom fobijom mogu usvojiti vrlo manipulativno pona?
anje u nameri da izbegnu anksiozno provokativne situacije.
Anksioznost zbog odvajanja
Anksioznost zbog odvajanja je neprikladno anksiozno stanje koje se razvija
kao odgovor na geografsku odvojenost od mesta ili osobe u koje imamo
poverenje i pored koje se osecamo sigurno i bezbedno.
Generalizovani anksiozni poreme?aj
Generalizovani anksiozni poreme?aj je naj?e??i anksiozni poreme?aj koji se
javlja u detinjstvu. Deca sa ovim poreme?ajem ose?aju zabrinutost celo
vreme. Ona mogu tako?e ose?ati konstantan stres i napetost. Konstantna
zabrinutost kod deteta dominira njegovim ?ivotom i pravi mu probleme i
kod odra?ivanja normalnih dnevnih aktivnosti.
Obsesivno- kompulsivni poreme?aj
U Sjedinjenim ameri?kim dr?avama , 1 od 50 odraslih trenutno imaju
obsesivno- kompulsivni poreme?aj a duplo vi?e ga je iskusilo u nekom dobu
svoga ?ivota. Kod dece, obsesivno- kompulsivni poreme?aj je karakterisan
kao prinuda na primer kao ?to su stalno proveravanje i prebrojavanje.
Post traumatsko stresni poreme?aj
Anksiozni poreme?aj koji se razvija kao odgovor na epizode ekstremnog
stresa kao ?to su na primer do?ivljena nesre?a ili sudelovanje u situacijama
koje su mogle dovesti do gubitka ?ivota.
Anksioznost uzrokovana odvojeno??u
Ve?ina dece do?ivljava odlazak u ?kolu sa uzbu?enjem i u?ivanjem. Neka
deca su prestra?ena, i iznalaze najrazli?itija re?enja kako bi izbegla odlazak
u ?kolu. Roditelja treba da budu uvereni da deca koja redovno govore da su
bolesna i da ne mogu i?i u ?kolu, zapravo to ?ine sa ciljem da izbegnu
anksiozna ose?anja koja bi tamo mogla do?iveti.
Naravno ve?ina dece ponekad ne voli da ide u ?kolu; to se obi?no de?ava u
godinama kada su deca suo?ena sa te?kim ?kolskim aktivnostima ili
ispitima. Neka deca pate i imaju strah od napu?tanja sigurnosti koje pru?aju
roditelji i ku?a. Ovaj period u ?ivotu deteta nije samo uznemiruju?i i stra?an
za dete ve? je tako?e frustriraju?i i zabrinjijavaju?i i za roditelje deteta.
Anksioznost uzrokovana odvojeno??u mo?e se predstavljati na vi?e na?ina.
1. konstantne misli i briga o sigurnosti za sebe i roditelje
2. odbijanje odlaska u ?kolu
3. ?esti bolovi u stomaku i drugi fizi?ki problemi
4. preterana zabrinutost i strah ako dete treba da prespava van ku?e
5. preterana privr?enost roditeljima
6. pani?nost i zlovolja u vreme provedeno odvojeno od roditelja
7. problemi pri spavanju i no?ne more
U 13 godini, ja sam pro?ao kroz period socijalne fobije. Postao sam
iracionalno anksiozan, depresivan i stra?ljiv. Redovno sam tra?io pomo? ?
kolske sestre, zvao mamu da do?e po mene i krio se od druge dece. Takav
na?in ?ivota za dete je zastra?uju?i, ono je neprestano upla?eno i ose?a se
konfuzno, u tom dobu dete mnogo ma?ta i kada iznenada shvati da ?ivot nije
samo igra i zabava, i da je pun odgovornosti, izazova i briga sve to izaziva
veliki ?ok kod njega. Deca otkrivaju smrtnost, osecaju promene koje donosi
pubertet, sve to stvara ogroman pritisak na psihu deteta i moze da izazove
probleme ako dete nije pravilno vodjeno od strane roditelja ili staratelja.
Uvek je te?ko za dete da napusti ku?u posle du?eg provedenog vremena u
ku?i za vreme raspusta ili bolovanja. Faktori kao ?to su promena mesta
boravka, razvod ili gubitak roditelja mogu prouzrokovati ogroman stres i
uznemirenost, anksiozno ponasanje koje dovodi do anksioznosti uzrokovane
odvojeno??u.
Strategija zasnovana na izbegavanju koju deca koriste kada se obicno prave
da su bolesna... ona znaju kako je to uspe?no oru?je za manipulaciju kada su
ona stvarno bolesna. Takav na?in pona?anja vremenom postane o?igledan,
nestaje tokom dana i ponovo se javlja sutradan ujutru. U nekim slu?ajevima,
deca prosto mogu da odbiju da napuste ku?u.
(Trebalo bi da ispitate dete o njegovim specifi?nim problemima i
mukama koje ih mu?e. Poku?ajte da razgovarate sa njim na
neutralnom terenu kada je dete opu?teno i smireno, to ?e
pomo?i detetu da se otvori prema vama.)
Dete sa anksiozno??u uzrokovanom odvojeno??u mo?e da iskusi ?itav niz
problemati?nih situacija, ovde su navedene neke naj?e??e od njih. Na
primer:
1. ose?anje nelagodnosti kada je dete samo u sobi
2. preterana privr?enost prema roditeljima
3. preterana zabrinutost da se ne?to ne desi roditeljima ili samom detetu
4. stalno pra?enje mame i tate po ku?i
5. te?ko?e pri odlasku na spavanje
6. no?ne more
7. preterivanje i nerealan strah od ?ivotinja, ?udovi?ta, provalnika
8. strah od mraka
9. pote?ko?e koje proizilaze kada je dete primorano da ide u ?kolu
(Razgovarajte sa u?iteljem va?eg deteta oko promena u pona?
anju tokom boravka u ?koli)
Anksioznost uzrokovana odvojeno??u mo?e da dovede do razli?itih
implikacija i problema. U vrlo dugom periodu, mo?e dovesti do anksioznosti
i pani?nog poreme?aja u odraslom dobu, ali u kratkom periodu mo?e dovesti
do socijalne izolovanosti, problema u obrazovanju i komunikaciji. Konflikt
izme?u roditelja i deteta oko odbijanja odlaska u ?kolu mo?e uzrokovati jaz
u me?usobnim odnosima. Od vrlo velike je va?nosti da dete odmah primi
odgovaraju?u pa?nju.
S’tim da se problem vi?e ti?e samog odlaska u ?kolu a ne i boravka tamo,
vrlo je va?no da dete pro?e kroz odgovaraju?e ve?be kako bi pro?lo kroz
njegove iracionalne strahove. Rade?i kroz devet postulata i prolaze?i kroz
ve?be relaksacije u ovom programu dete ?e prevazi?i svoje probleme.
Vrlo je va?no da dete bude vo?eno od strane roditelja ili stru?nog lica.
Elementi ovog programa su dizajnirani za starije osobe; postoje neki
elementi koji mogu voditi do pove?anja de?ije anksioznosti.
Svako do?ivi anksioznost u nekom dobu svoga ?ivota; to je integralni deo
na?eg odbranbenog sistema. Deca na primer mogu da poka?u anksiozno
pona?anje kada su odvojena od roditelja, to je sve normalno i ne prouzrokuje
bigu, to je uobi?ajen deo procesa kroz koje dete prolazi kako bi bilo spremno
za izazove koje svakodnevni ?ivot donosi.
Neka deca na primer mogu imati strah od mraka, pasa ili nepoznatih ljudi,
sve ovo je uobi?ajeno i jedino opstaje i u kasnijem periodu ?ivota ako su ovi
problemi ostali nerazre?eni ili ako se vra?aju na neki na?in. Nedavano sam
nai?ao na jedan ovakav primer kada je majka pri?ala o sinovljevom strahu
od pasa. Odlu?io sam da toj familiji poka?em moga psa, bezopasnog i vrlo
dra?esnog terijera zvanog maki, dete je bilo zabrinuto i izgledalo je vrlo
upla?eno na prvi pogled ali njegov otac je reagovao kao prepla?eno dete,
vri?tao je i nekontrolisano mahao rukama unaokolo. Ostali ?lanovi familije
nisu bili uznemireni njegovim pona?anjem i bilo je vrlo jasno odakle je do?
ao sinovljev strah od pasa.
Generalizovana anksioznost mo?e da se manifestuje na razli?ite na?ine, ovde
su navedeni neki od njih:
1. mnoge brige oko stvari pre nego ?to se one i dogode
2. konstantna zabrinutost vezana za ?kolu, drugove, ili sport
3. ponavljaju?e misli ili akcije (obsesija)
4. strah i uznemirenje da se ne uradi ne?to pogre?no
5. nizak nivo samopouzdanja
Deca obi?no menjaju svoje raspolo?enje kada su anksiozna; ovo vam
dozvoljava da protuma?ite njihovo stanje. Ona su ?esto napeta i uznemirena
i bez dovoljno samopouzdanja da uzmu u?e??e u normalnim aktivnostima. ?
esto, anksiozna deca odaju utisak da su tiha, povu?ena, ovo ?esto ?ini
prepoznavanje problema prili?no te?ko.
Budite upoznati sa navikama va?e dece i poku?ajte da podr?ite njihove
potrebe. Nikada ne podcenjujte de?iju zabrinutost nipoda?tavaju?i njihovu
va?nost, ?to se vama ?ini trivijalno za dete mo?e biti vrlo neprijatno i
uznemiriju?e.
Vrlo je va?no da se izborite da doprete do va?eg deteta, ako ono do?ivi vas
kao nepristupa?nog oko nekih naro?itih problema, vrlo ?esto ona ?e poku?ati
da umanje problem i povu?i se kako bi izbegla konfrontaciju i pote?ko?e.
U svakom slu?aju vrlo je va?no za vas da primite profesionalnu procenu o
stanju zdravlja va?eg deteta. Ako se ose?ate zabrinuti oko bilo ?ega u vezi
njegovog zdravlja.
Brinu?i se za ukupno detetovo stanje zdravlja, bilo fizi?ko ili psihi?ko, vrlo
je va?no da dobijete korektnu ocenu od strane kvalifikovanog lekara. Imajte
na umu, da je davanje lekova detetu na zadnjem mestu, ako ba? druge
metode ne budu uspe?ne. Ja ne smatram da se le?enje psihickih bolesti treba
vr?iti uvek sa lekovima, ve?ina ljudi kojima sam proteklih godina pomogao
oporavila su se bez lekova.
Re?avajte problem direktno sa va?im detetom, pitajte ga direktna pitanja i
pru?ite mu komfor i podr?ku koju ono treba kako bi se otvorilo prema vama
i izlo?ilo vam svoje brige i strahove, kao bi vam se pru?ila prilika da detetu
pru?ite prakti?no, logi?no i pomirljivo re?enje.
Imajte u vidu slede?e:
1. Opisivanje sada?njih problema i simptoma
2. Informacije oko de?ijeg odrastanja i razvoja
3. Informacije o ?koli i drugovima
4. Informacije o odnosima u porodici
5. Mi?ljenje deteta o ovim temama
Opsesivno-kompulsivni poreme?aj kod dece i adolescenata
Opsesivno-kompulsivni poreme?aj, obi?no po?inje u adolescenciji ili
detinjstvu i poga?a 1 od 200 dece i adolescenata. Opsesivno-
kompulsivni poreme?aj se karakteri?e kao ponavljaju?a obsesija i/ili
kompulzija ?iji je intezitet toliki da prouzrokuje te?ko podno?ljivu
nelagodnost.
Obsesije se pokazuju kao ponavljaju?e i dugotrajne misli, impulsi, ili ne?
eljene slike koje prouzrokuju anksioznost i uznemirenje. Ove kompulzije
su ?esto nerealne i irecionalne. One nisu samo obi?ne prekomerne brige oko
dnevno-?ivotnih problema ili preokupacija kao kod generalizovanog
anksioznog poreme?aja. Kompulzija se defini?e kao ponavljaju?e pona?anje
ili ritual kao ?to je pranje ruku, slaganje i dr?anje stvari u redu, ponavljanje
ne?ega iznova i iznova, stalno prebrojavaje ne?ega, tiho ponavljanje re?i,
izbegavanje izvesnih situacija i objekata. Obseseje ili kompulzije
prouzrokuju zna?ajnu anksioznost i uznemirenje, i uti?u na de?iju normalnu
rutinu, akademsku sposobnost, socijalne aktivnosti, i odnose sa ljudima.
U male dece mo?e se javiti strah da ?e se desiti neka povreda njima ili
njihovim ?lanovima porodice, na primer da ?e neko provaliti u ku?u kroz
nezaklju?ana vrata ili prozor. Deca mogu kompulzivno proveravati sva vrata
i prozore dok roditelji spavaju kako bi se osigurali i privremeno olak?ali
njihovu anksioznost. Deca mogu ose?ati strah da su roditelji u me?uvremenu
slu?ajno otklju?ali prozor ili vrata, i obsesivni ciklus po?inje nanovo i deca
proveravaju prozore i vrata da li su zaklju?ani. Ovo se mo?e ponavljati
mnogo puta.
Starija deca koja su vi?e u skladu sa okolnim svetom i imaju ve?e
razumevanje o opasnostima koje se mogu desiti u njihovom okru?enju mogu
imati strah da ?e se inficirati sa nekim virusom, sidom, ili kontanimiranom
hranom. ?ivljenje sa ovakvim ose?anjima, kod dece mo?e razviti rituale
karakterisane pona?anjem ili aktivnostima koje se ponavljaju mnogo mnogo
puta. Ponekad su obsesije i kompulzije povezane, deca misle da ako ne u?ine
neku izvesnu stvar odre?en broj puta da ?e im se ne?to lo?e desiti.
Deca ?esto ose?aju stid i uznemirenost oko njihovog opsesivno-
kompulsivnog poreme?aja, tako da je vrlo bitno za njihove roditelje da imaju
u vidu stanje u kojem se njihova deca nalaze i da poku?aju da nastupe ?to
ose?ajnije i da bez podcenjivanja pristupe re?avanju problema.
Moj program se odnosi na probleme koji se ti?u opsesivno-kompulsivnog
poreme?aja i pru?aju pravila ‘devet postulata’. Ovo vam poma?e da
pripremite plan, da dete po?ne pozitivnije da razmi?lja kako bi prekinulo
ponavljaju?e opsesivno-kompulsivne rituale.
Opsesivno-kompulsivni poreme?aj je sme?ten u mozgu kao serija ste?enih
navika u formi neuronskih putanja, na isti na?in mi mo?emo biti odu?eni od
procesa koji izazivaju anksioznost i pani?ni poreme?aj, mi mo?emo biti
odu?eni od kompulsivnog pona?anja. Sa decom to je malo vi?e kompleksno
i ona trebaju va?u podr?ku i vo?stvo ka njihovom oporavku.
Post traumatsko stresni poreme?aj
Sva deca i adolescenti do?ive stresove koji mogu uticati na njih kako
emocionalno tako i psihi?ki. Ve?ina dece je sposobna da se brzo
oporavi od stresnih doga?aja. Neka deca koja su do?ivela ktastrofe i
nesre?e mogu razviti dugoro?ne probleme zvane post traumatsko
stresni poreme?aj. Obi?no, doga?aji uklju?uju situacije gde je ?ivot
ugro?en, ili dete tako?e mo?e biti svedok nemilih doga?aja kao ?to
su fizi?ko ili seksualno nasilje, automobilska nesre?a, ili dijagnoza te?
ke bolesti. Rizik od razvoja post traumatsko stresnog poreme?aja i
bilo kojim godinama je povezan sa ozbiljno??u pro?ivljene traume, da
li se trauma ponavlja, koliko je dete povezano sa traumatskom
epizodom, i njegov odnos sa ?rtvom ili ?rtvama.
Deca mogu inicijalno pokazivati buntovno ili konfuzno pona?anje
nakon svih ovih doga?aja. Ona mogu tako?e iskazivati emocionalni
strah, bespomo?nost, ljutnju, tugu, ili negiranje. Neka deca su
sposobna da potpuno blokiraju i umrtve ose?anja koja su iskusila i
do?ivela, ovo se naziva odvajanje, deca imaju sposobnost da se
pona?aju kao da se njima ni?ta i nije dogodilo. Deca sa post
traumatsko stresnim poreme?ajem ?esto razvijaju strategiju kako bi
izbegla situacije i mesta koja bih ih mogla podse?ati na pro?ivljenu
traumu. Ona tako?e poku?avaju da postanu manje emocionalno
otupela, depresivna, povu?ena, i primetno vi?e odvojena od njihovih
ose?anja.
Deca sa post traumatsko stresnim poreme?ajem ?esto pokazuju
neke od slede?ih simptoma:
1. brige oko smrtnosti i umiranja
2. gubljenje interesa za ne?to ?to bi normalno trebalo da ih
interesuje
3. fizi?ki simptomi
4. neodgovaraju?a reakcija na normalne situacije kao ?to je
napad ljutnje
5. nesanica
6. izlivi ljutnje
7. problemi koncetrisanja na odre?eni zadatak
8. nezrelo pona?anje
9. pove?ana osetljivost prema njihovom okru?enju
Post traumatsko stresni poreme?aj mo?e trajati vrlo dugo ako se na
vreme ne po?ne sa le?enjem. Savetuje se da se brzo potra?i pomo?
dok dete jo? nije razvilo simptome u tolikoj meri da ih je vrlo te?ko
otkloniti. Podr?ka od roditelja, ?kole i drugih ljudi vezanih za dete je
od vitalnog zna?aja u implementaciji programa koji ?e dozvoliti detetu
da ostane u normalnim aktivnostima i potrebno ja da dete ima podr?
ku kad god je to potrebno. Post traumatsko stresni poreme?aj mo?e
biti vrlo uspe?no le?en koriste?i ‘devet postulata’, ali, kao i sa drugim
anksioznim poreme?ajima vrlo je va?na podr?ka od strane roditelja.
Procesi koji dovode do negativnih misli uzrokovanim post traumatsko
stresnim poreme?ajem mogu se otkloniti, samo le?enje iziskuje dosta
vremena, strpljenja i istrajnosti.
14. CRTICE KOJE VALJA UZETI U OBZIR
Ove crtice slu?e kao naputci za poticanje razmi?ljanja o va?em stanju.
Ako nakon ?to pro?itate listu ne na?ete nijednu crticu koja bi se ticala vas ili
va?eg stanja, ne brinite, one se ne moraju odnositi na svakoga.
Ljudi koji se bave medicinom, uklju?uju?i farmaceute, psihijatre i
psihologe, jo? uvijek u?e, prou?avaju i usvajaju neke probleme izne?ene u
ovoj knjizi. Ako smatrate da ste od svog lije?nika dobili nezadovoljavaju?
odgovor na pitanje koje ste mu postavili, nemojte se ustru?avati zatra?iti i
drugo mi?ljenje. Npr. lije?nik koji se bavi lije?enjem na prirodan na?in je
mnogo bolje informiran o prirodnom lije?enju i fiziologiji i mo?i ?e vam dati
velik broj savjeta s tog podru?ja, a ako vi to ?elite, i odgovaraju?u terapiju.
- Da li ste bili, ili ste sad pod stresom, bilo na poslu, bilo kod ku?e? Jer to je
vrlo ?est uzrok pani?nog poreme?aja i depresije. Stoga ako ste pod stresom,
odmah konzultirajte svog lije?nika ili potra?ite pomo? obiteljskog
savjetnika.
- Jeste li ikad bili suo?eni s nekom ?ivotnom promjenom, npr. nekom nere?
om ili mo?da bolnim gubitkom i sl.? Ako jeste, to bi moglo biti vrlo va?no
za va?e stanje i lije?enje.
- Da li ste se nedavno odrekli pi?a ili pu?enja? Ako jeste, ili to planirate u?
initi, molim vas pro?itajte poglavlje o toj temi.
- Jeste li nedavno bili na dijeti ili ste mijenjali svoje prehrambene navike?
Ovo mo?e imati dramati?an u?inak i na va?e psihi?ko i na va?e fizi?ko
zdravlje. Ako eliminirate neku hranu iz svoje prehrane, tijelo mo?e izgraditi
nesno?ljivost prema toj vrsti hrane. Ponovno uvo?enje te vrste hrane u
prehranu tada mo?e rezultirati alergijskim reakcijama i osjetljivostima koje
vode u anksioznost i depresiju. Pro?itajte poglavlje o prehrani i konzultirajte
lije?nika ako mislite da bi to mogao biti va? problem.
- Da li ste nedavno uzimali kakve lijekove, bilo na recept ili bez recepta? Ili mo?da neke
droge kao ?to su marihuana, ecstasy ili kokain? Droge imaju vrlo dubok u?inak na zdravlje. ?ak i lijekovi na recept mogu biti
krivo propisani i zloupotrebljavani. Ako je to va? problem, budite iskreni s va?im
doktorom, tra?ite pomo?, zato su doktori ovdje.
- Jeste li ikad prije ili mo?da sad, bili predmetom bilo kojeg oblika
zlostavljanja? Ako se osje?ate zlostavljano, obavezno potra?ite
profesionalnu pomo? za rje?avanje tog problema. Va? doktor ?e vam dati
imena i adrese ljudi koji vam mogu pomo?i. Ne dozvolite da vam ovakva
situacija izmakne kontroli.
- Da li osje?ate mr?nju, ljutnju, imate li tajne? Razdire li vam to um? Ove
stvari mogu biti izuzetno destruktivne, i mogu uzrokovati fizi?ke i psihi?ke
probleme koji mogu ostaviti posljedice za cijeli ?ivot. Jedan od u?inkovitih
na?ina kako se nositi s tim problemom je taj da to podijelite s drugom
osobom. Poku?ajte podijeliti va?e misli s vama bliskim prijateljem,
savjetnikom ili psihologom.
- Bojite li se da vam je doktor dao pogre?nu dijagnozu? Uvijek mo?ete
zatra?iti drugo mi?ljenje, ali imajte na umu da ako vam je va? doktor
dijagnosticirao anksiozno – pani?ni poreme?aj, tada je vjerojatno u pravu s
obzirom da ovaj poreme?aj ima vrlo karakteristi?ne simptome. Ipak, ako
vam je doktor prepisao neku terapiju lijekovima, npr. diazepam, tada je
najbolje potra?iti i drugo mi?ljenje ili se raspitati kod svog farmaceuta o
propisanoj terapiji.
- Vjerujete li u svoju dijagnozu? Ako vam je doktor rekao da bolujete od
anksioznosti, morate mu vjerovati. Ako ne prihva?ate dijagnozu misle?i da
je doktor pogrije?io, samo ?ete nepotrebno odu?iti svoje stanje. Vjerujte
svom doktoru i koncentrirajte se na ovu metodu.
- Kada za vrijeme pani?nog napada imate osje?aj da umirete, morate
razumjeti da se i trebate tako osje?ati. Tijelo se tada pona?a normalno, zato
nemojte davati simptomima pozornost jer oni to uop?e ne zaslu?uju.
- Lijekovi za anksioznost su napravljeni tako da samo prikriju simptome, a
ne da ih izlije?e. Budite svjesni da svaki lijek mo?e imati nuspojave, zatim
simptome skidanja s lijeka, te ponovnu pojavu anksioznosti, obi?no ja?e
nego na po?etku. Ako uspijete kontrolirati svoju anksioznost bez
medikamenata, osigurat ?ete si br?i i trajniji oporavak.
- Ne podcjenjujte mo? opu?tanja. Disciplinirajte se dovoljno da izvodite
moje vje?be opu?tanja i vizualizacije barem dva puta dnevno.
- Ne dozvolite drugim ljudima da manipuliraju vama. Vi ste u ovom
trenutku najva?nija osoba. Nau?ite re?i ne!
- Nije dobro ne re?i drugim ljudima o svom stanju. Oni vas mo?da ne?e
razumjeti u potpunosti, ali ako im sakrivate svoje stanje samo ?ete sebi
osigurati dodatni stres. Iznenadit ?ete se kad vidite koliki broj ljudi ?e vam
priznati svoju anksioznost nakon ?to vi njima priznate svoju, i to ljudi od
kojih to nikad ne biste o?ekivali. Samo nemojte dvojiti oko svog stanja da ga
dodatno ne oduljite.
- To ?to ste ?uli za ljude koji su bolovali od anksioznosti godinama, ne zna?i
da ?ete i vi to prolaziti tako dugo. Jer neki ljudi dobiju pogre?nu terapiju ili
savjete, nailaze na nerazumijevanje, te se stoga bore sami godinama. Va?
napredak je u va?im rukama.
- Bit ?e vam bolje. Ne?ete umrijeti, izgubiti kontrolu ili poluditi.
1. Iracionalni strahovi koje prije niste imali su normalna pojava kod
anksioznosti. Ako se bojite nekog doga?aja koji je za vas neizbje?an,
tada bih vam preporu?io hipnoterapiju – to je odli?an na?in da na?ete
kompromis sa svojim strahovima. Mnogi ljudi su osjetili veliko olak?
anje nakon hipnoze. Ja sam za vrijeme svoje bolesti razvio strah od
odlaska zubaru; nakon samo jedne seanse hipnozom ponovo sam sa
mogao nositi sa situacijom posjete zubaru.
15. UPUTE ZA PARTNERE!
Uvod
Elizabeth Linden, Charlesova ?ena
Ka?u ljubav sve pobje?uje. Tko god je napisao taj sentiment nikad
nije volio osobu sa kronicnim poremecajem anksioznosti. ?esto sam sjedila
na svojoj strani kreveta, glava u rukama, prepuna suza, skrivajuci bol, moje
strahove i moj o?aj. Moja ljubav prema Charliju nikad nije dolazila u
pitanje. Znala sam da ga volim, ali ipak sam cesto sumnjala u svoju
izdrzljivost. Da ste me pitali prije 3 godine, gdje cu biti za tri godine, nikad
nebi pomislila da cu imati malog djecaka i biti sretno udana za Charlija!
Kao i ve?ina ljudi, i ja vjerujem da rjesenje Charlijeve anksioznosti
lezi u lijekovima ili psiholoskoj terapiji ili u oboje.
Svake noci budila bi se iz dubokog sna. Bila sam konstantno
premorena. Charlie bi imao no?ne more i uspravno bi sjedio na krevetu vri?
te?i na sav glas. Imao je pani?ne napadaje. Trudila sam se dr?ati ga i tje?iti,
ali odgurivao bi me i tra?io da zovem hitnu pomo?. Ni sama ne znam koliko
sam puta pomislila da ima sr?ani udar. „Ovaj put je druga?ije“, rekao bi
uvijek, „Ovo nije pani?ni napad“. Naravno, znala sam da je pani?ni napad,
znala sam sve znakove. Prolazio je prstima kroz kosu i dr?ao se za prsa. Kad
bi smirio disanje, otisao bi u kupaonu i umio se hladnom vodom. Protrljala
bi mu le?a i tje?ila ga dok je on zurio u ogledalo, ne prepoznaju?i osobu u
odrazu. Bio je uvjeren da umire. Osje?ala sam se tako bespomo?no. Zeljela
sam mu pomo?i, ali nisam uspjevala.
Radila sam puno radno vrijeme. Bila sam Studio manager odgovorna
za 50 ljudi. U to vrijeme sam se osje?ala posebno bespomo?na. Uvijek je
izgledao prestra?en, a to me ?inilo tu?nom i frustriranom. Moja podr?ka pri
pomo?i Charliju je bila da ga odvedem kod doktora, u ambulantu ili neki
drugi medicinski centar, osje?ala sam se kao njegovateljica, a to sam u stvari
i bila. U isto vrijeme sam se osje?alo iskori?teno i nevoljeno, Charlijevo
stanje mi je bilo va?nije od svega u njegovom ?ivotu, ali i u mom ?ivotu, iz
njegovog kuta gledanja.
Ljudi u anksioznosti postaju vrlo sebi?ni, rijetko misle na druge kao
nekad. INTERNALISING THEIR THOUGHTS je ?esta pojava u
anksioznosti, ali izvana izgleda kao sebi?nost. Anksiozni manipuliraju
okolinom prilago?avaju?i ju sebi, bez imalo brige za ljude koje ?e to
pogoditi. Znam da je njegova bol bila nemjerljiva, ali i mene je boljelo.
Moj ?ivot je bio na „?ekanju“. O?ajno sam ?eljela obitelj,bila sam sve starija
i moj biolo?ki sat je otkucavao. Krivila sam Charlijevu bolest, ona me spre?
avala da nastavim sa svojim ?ivotom.
Nemogu nabrojati koliko smo puta krenuli autom, samo da bi se
vratili i prije nego smo dosli do ceste ili koliko sam puta vodila Charlija
usred noci u ambulantu. Tokom dana sam radila, primaju?i 10-12
Charlijevih poziva u kojima je zvu?ao upla?eno i o?ajno. Moj ?ivot je bio
istro?en njegovim stanjem.
U to vrijeme nismo bili vjen?ani i makar sam ga jako voljela i bila
upoznata sa svime ?to pro?ivljava, ?esto sam se zapitala za?to tro?im, ?to bi
trebale biti najbolje godine moga ?ivota, kada stanje koje ga tro?i uop?e nije
moje.
Bila sam nemo?na u?initi i?ta da bi pomogla Charliju. Sjedio bi za ra?
unalom tra?e?i odgovore, te mi ponekad pokazuju?i ?ta je otkrio. Tra?io je
da skupljam medicinske knjige, knjige o samopomo?i, medicinske i
alternativen terapije, ?to i jesam nadaju?i se da bi ne?to moglo pomo?i.
Sje?am se dana kad mi je Charlie rekao da misli da je na?ao rje?enje
svojih problema. Nemam pojma ni gdje ni kako je prona?ao svoj „Sveti
Gral“, kako ga on zove. On ka?e da je to bio trenutak inspiracije, temeljen na
znanju kojeg je skupio tokom istra?ivanja, te onome ?to je vidio na grupnim
terapijama na koje je ponekad i?ao.
Promjenu na Charliju sam primjetila gotovo odmah. Mislim da je on
stvarno vjerovao da je na?ao odgovor i to ga je ispunilo obnovljenom
sigurnosti. Odlu?io je prestati sa lijekovima, to me jako zabrinulo, ali ?im je
krenuo sa smanjivanjem lijekova, bilo mu je bolje i to vrlo brzo. Tu i tamo je
imao lo? dan, gdje mu se ?inilo da mu se stanje pogor?alo, ali je ostajao
optimisti?an. Odlu?io je kupiti fotoaparat i po?eo je slikati sve ?to je mogao
na?i oko ku?e. Slikao je sve ?e??e i bila sam iznena?ena koliko je bio
zanesen i fokusiran na taj hobi, ustvari nisam ga mogla odvojiti od toga. Islo
mi je to na ?ivce, ali sam ga podr?avala, izgledao je puno bolje i njegova
anksioznost je zauzimala drugo mjesto. Jo? uvije je imao napadje panike i
ponekad trenutke o?aja, ali s vremenom su postajali sve rije?i.
Tri mjeseca od odluke da poku?a sa svojim na?inom terapije bio je
bez likeova i slikaju?i sve ?to je mogao. Ponovo je po?eo primje?ivati
ljepotu i tra?io me daga vozimna lijepa mjesta gdje bi mogao fotografirati. U
po?etku mu je bilo vrlo te?ko, bilo je to o?ito, ali izgledao je odlu?an da
ponovo „?ivi“.
Svakim danom mu je bivalo sve bolje i bolje. Svi su primjetili
promjenu i niko nije biovi?e ?okiran od njegovog doktora i psihoterapeuta
Kada sam razgovarala snjima, bili su totalno za?u?eni da je Charlie bio sve
bolje i ?eljeli su saznati koja je tajna. Sve ?to sam mogla re?i bilo je „Bez
lijekova i fotoaparat“. Charlie se upisao na te?aj za fotografe u lokalnom
kole?u i isprva mu je bilo vrlo te?ko.
Charlie se tokom slijede?ih devet mjeseci totalno promijenio i po?eo
je primati narud?be da fotografira za pla?u. ?asopis je vidio neke njegove
fotografije i po?eo je slikati za njih, a uskoro i pisati ?lanke.
Za manje od godine dana, Charlie je po?eo ponovo raditi, ponekad se
brinuo?to mora i?i daleko od ku?e na posao, ali kako je vrijeme prolazilo
imao je sve vi?e samopouzdanja. Uskoro je sam putovao autom. Kupio je
mobilni telefon, ?to mu je puno pomoglo, te je po?eo sam voziti na posao!
Charlie danas fotografira i poma?e ljudima da na?u svoj „Sveti Gral“.
Jako sam ponosna na njega ?to je na?ao odgovor i na hrabrost i uvjerenje da
taj odgovor proslijedi do kraja. A najvi?e od svega sam ponosna na to ?to ?
eli pomo?i drugim ljudima, iako su svi bje?ali od njega i prepisivali mu
lijekove.
Puno sre?e ?elim ljudima u sli?noj situaciji kao mojoj, da prona?u ono
?to smo mi na?li. Ne odustajte, prebrodit ?ete vi to kao ja?e i bolje osobe, a i
patnik sa vama.
Sve Najbolje
Elizabeth Linden
Podrumski koraci
Mi kro?imo kroz ?ivot zaboravljaju?i ?to nas ?eka. Ve?ina ljudi prelazi ?
ivotne prepreke ne razmi?ljaju?i o opasnostima koje nas ?ekaju iza svakog
kuta.
Ljudi koji pate od panike i anksioznosti, otvorili su „podrumska
vrata“, ulaz u podrum STRAHA.
Jednom otvorena vrata, mogu se ponovo zatvoriti prije nego pacijent
po?ne padati u podrum, ali to zahtjeva uvid i znanje da bi se problem mogao
identificirati i brzo na?i rje?enje istog.
Jednom kada po?ne pad, stanje se pogor?ava sve dok se pacijent
velikom brzinom ne srusi prema dolje, totalno van kontrole, udaraju?i u
svaku hladnu stepenicu uz uznemiruju?e i u?asne simptome. Potrebno je
vrlo kratko vrijeme da pacijent dodje do dna podruma, izoliran, upla?en i
pun modrica. Stepenice se visoko uzdi?u prema vratima koja su toliko
daleko da ih pacijent vi?e nemo?e vidjeti. Ve?ina ljudi neznaju?i ?to im se
dogodilo sjedit ?e u podrumu, sami i upla?eni, mo?da ?e i potra?iti pomo?,
ali sve ?to ?e im doktori dat su lijekovi koji ?e blokirati tamu, trenutno
maskirati situaciju, ali kada se djelovanje istro?i, podrum je i dalje u tami.
Uz potrebno znanje i podr?ku mogu?e se ponovo popesti tim
stepenicama. Stepenice su strme, hladne i duga?ke, ali neki ljudi se uspiju
popesti bez tu?e pomo?i, oni koji to ne uspiju trebaju pomo?. Ovaj odlomak
je posve?en tim ljudima.
VA?A ULOGA!
Evo par stvari na koje treba obratiti pa?nju:
Budite maksimalno predvidljivi. Ako dogovorite susret, OBAVEZNO DO?
ITE! Ako odlu?ite reagirati na odre?enu naviku, dr?ite se toga, mijenjaju?i
planove usporavate oporavak
Nemojte pretpostavljati da znate ?to oboljelom treba, uvijek ih je bolje pitati.
Zajedno odlu?ite kako se postaviti prema svakom problemu
Neka oboljeli odredi brzinu oporavka. Oporavak mo?e biti br?i ili sporiji, ali
nemojte forsirati
Uvijek poku?ajte na?i ne?to pozitivno u svakom poku?aju napredovanja. ?ak
i ako poku?aj propadne ili uspije samo polovi?no, poku?ajte na to gledati
kao na uspjeh. Poku?ajte slaviti ono ?to je u?injeno, a ne gledati na ono ?to
nije
Nemojte omogu?iti oboljelom da olako izbjegava svoje strahove, ali
NIKAKO ih ne forsirajte da rade ono ?to misle da nemogu napraviti. Poku?
ajte tada na?i neki kompromis i poku?ajte ponovo slijede?i put. Postepeno
mo?ete prestati sudjelovati sa prisilom i izbjegavanjem navika. Nemojte
postati suu?esnik u njihovim djelovanjima
Ne dozvolite da vam ?ivot oboljelog postane optere?enje, niti da utje?e na
va? ?ivot. Nau?ite re?i NE, ukoliko je zahtjev nepravedan, nepristojan ili
kontraproduktivan
Izbjegnite biti emotivni prilikom napadaja panike. Suosje?ajte sa oboljelim,
jer su napadaji U?ASNI! Prihvatite, ali se ne usredoto?ujte na simptome.
Poku?avajte davati pozitivne izjave poput: „Ponosan sam na tebe, di?i
polako, to su samo osje?aji“. Ne govorite: „Nemoj pani?ariti, Ne budi smije?
an i sl.“
Nau?ite maksimalno o anksioznosti. Biti partner, obitelj ili njegovatelj
oboljelim od anksioznosti, zna biti vrlo umaraju?e, frustriraju?e i
obeshrabruju?e. Niko nemo?e,osim ukoliko je i sam patio od anksioznosti,
ikad shvatiti razmjere patnje, frustracije, bola i neugodnosti koje osje?a
oboljeli. Inteligentni, sposobni i ?vrsti ljudi u trenu bez upozorenja su pogo?
eni poreme?ajem, postaju?i upla?eni, slabi i ovisni o ljudima koji ih okru?
uju. Nemojte prepostavljati da je osoba sa tim poreme?ajem slaba ili „smije?
na“, ljudi koji to govore nikad nemogu shvatiti koliku ?tetu ?ine oboljelom
tim pona?anjem. Oboljeli postaje frustriran i povrije?en jer ?eli biti bolje, ali
ni?ta ?ta oni sami ili doktori naprave ne poma?e. Zapeli su izme?u ?eki?a i
nakovnja. Svijet je veliko i stra?no mjesto kada patite od anksioznosti. Svaki
novi korak stvara mogu?nost nove ?anse za napadajem i fobijama dok
oboljeli ne prihvati da je najbolji na?in izbjegavati sve ?to bi moglo izazvati
napadaj i tako po?inju limitirati svoje ?ivote. Agorafobija (strah od izlaska iz
ku?e, samo?e) se razvija vrlo brzo, ponekad preko no?i, tako da oboljeli
prestaje sudjelovati u normalnim aktivnostima. Mnogi misle da je
Agorafobija strah od otovoreno prostora, mada je dio upravu, neki oboljeli
imaju taj strah gotovo posvuda. Va? partner ili pripadnik obitelji prolazi kroz
najgore mogu?e traume koje biste mogli zamisliti, ne podcijenjujte snagu
misli. Svaki put za vrijeme napadaja ili visoke tjeskobe, oboljeli pro?ivljava
jake i u?estale psihi?ke i fizi?ke podra?aje i simptome koji kada popuste
ostavljaju oboljelog u stanju kao da je pretr?ao maraton bje?e?i od najgorih i
najstra?nijih u?asakoji se mogu zamisliti. Zna?i vrlo su intenzivni!
Konstatno pro?ivljavanje anksioznih simptoma i misli, uzrokuju da
oboljeli postaje osiroma?en u svakom mogu?em pogledu. Psiholo?ke
posljedice mogu biti duboko ukorijenjene i oboljelom se ?ini da kre?e
prema neodgodivom ludilu. Iskrivljeno razmi?ljanje o agresiji,
seksualnoj perverziji i samoozlje?ivanje, mo?e oboljelog dovesti do
zaklju?ka da nikad ne?e ozdraviti.
Psiholo?ko osiroma?ivanje mo?e utjecati na svaki unutarnji organ,
sustav i kemijski proces u tijelu. Dolazi do hormonalnog poreme?aja,
probavni i di?ni sustav umaraju se proizvode?i mno?tvo vrlo
ekstremnih simptoma. Ne zaboravte da svaki milimetar tijela, svaki
organ, krvna ?ila, o?na ko?ica, u?i i nos su okru?eni ultra osjetljivim
nervnim osjetilima, koji su usljed napadaja jos vise poja?ani
anksioznik kemikalijama i krivim mo?danim porukama. Kada postaju
aktivni gotovo ih je nemogu?e okrenuti.
ONI NE?E POVRIJEDITI OBOLJELOG!
Stvarno ne?e, ali oboljeli to nezna i koliko god ih uvjeravali, oni vam
jednostavno nece vjerovati. Logika im govori da sve ?to govorite je
istina, ali njihovi simptomi govore im da to nije tako.
Iskustvo nam je pokazalo da same rije?i nisu dovoljne za promjenu
pona?anja. Dokazi za to su nam ?isto eksperimentalne naravi. Jednom
kada razbijete ciklus i misli okrenete ka produktivnijim procesima,
kao napr hobi, tijelu je dana ?ansa da se oporavi, oboljeli mo?e osje?
ati oporavak koji ?e ih pokrenuti prema tome da se bolje osje?aju.
Uredu, sad vam kad sve ima neki smisao, imate ideju kako je
oboljelom, znate da vam njihovo vi?enje stvari govori da si oni
nemogu pomo?i i znate da im govore?i „Saberi se i sve ?e biti uredu“
je kontraproduktivno, pa ?ta onda mo?ete napraviti?
PODR?KA!
Poma?u?i oboljelom tako da mu glumite ?taku mo?e biti
kontraproduktivno. Jednog dana te ?take ne?e biti i oni ?e pasti na
glavu. Uz sve probleme kojima se suo?avaju, glumiti ?taku oboljelom
je i lo?e za oboljelog jer im daje mogu?nost da na vas natovare neke
svoje odgovornosti, ustvari takva podr?ka im dokazuje da nemogu
sami. Ako sami oboljeli ?ita ove retke, i pita se kako bi se najbolje
mogao rije?itit ove knjige, pa da onemogu?i njegovatelja u promjeni
svojega stanja, neka dobro razmisli ?ta ?eli posti?i. To je isto kao i
skrivanje boce rakije ispod sudopera, dok sudjelujete na lije?enju od
alkoholizma, u najmanju ruku kontraproduktivno.
Pa njegovatelji, partneri i rodbino, gdje smo stali? ?ta je najbolje
napraviti?
Kad vam neka osoba po?ne vikati POMOZI MI, MOLIM TE
POMOZI MI, naravno da ?ete to i uraditi, ali to napravite, stalo?eno i
logi?ki. Pro?itajte ovu knjigu i nau?ite tehnike kontroliranja panike i
nau?ite dati prostora oboljelom, na gu?ite ga zagrljajima, osim ukoliko
oni to sami ne ?ele. Dopustite im da sami odlu?e ?to ?ele, a vi
napravite ono ?to vi ZNATE da im treba. Naprimjer dajte im hladni
flanel za lice, to ?e proizvesti ronila?ki refleks i povratiti normalno
disanje. Mozda im dajte vrecicu da disu u nju i smireno ih uvjerite da
im se ni?ta ne?e desiti, da i sami znaju ?ta im se doga?a i da ?e uskoro
zavr?iti. Naravno primjenite podr?ku ovisno o situaciji koriste?i
informacije koje ste pro?itali u ovoj knjizi.
Mogao bih napisati stranice i stranice informacija o tome ?to napraviti
i ?to ne napraviti u odre?enim situacijama, ali garantiram vam da se
nikad ne ponavljaju iste situacije. Ponekad je ljudima te?ko biti
suosje?ajan i davati podr?ku, ali ma koliko to te?ko bilo, nije nemogu?
e. Morali bi biti vrlo hladna i bezosje?ajna osoba, da biste mogli
gledati nekoga da pati i da mu jo? pogor?ate stanje.
Najvaznija stvar koju mo?ete napraviti za oboljelog je da ih ohrabrite
da tra?e vi?e. Popunite njihove ?ivote sa aktivno??u, zauzmite im
misli koliko god je to mogu?e. NE FORSIRAJTE IH da naprave ne?
to, nego ih nje?no ohrabrujte. Upotpunosti se upoznajte sa DEVET
STUPOVA, oni ?e vam pomo?i da pomognete oboljelom. Va?no je da
budu dobro upraksirani raditi ono ?to DEVET STUPOVA tra?e od
njih, ?to je mogu?e to?nije. Ono ?to im poma?e, zapi?ite i nastavite
raditi na tome. Kad oboljeli osje?a tjeskobu, provedite ih kroz svaki
glagol i naglasite koliko su oni va?ni. Recite im koliko napreduju i
koliko su uo?ljive promjene na njima. Video vje?ba je vrlo va?an alat.
Ona omogu?uje tijelu odmor kroz vje?bu, ali i unaprije?uje dobro dr?
anje, disanje, a poma?e i u obnavljanju mi?i?a i izdr?ljivosti. Poku?
ajte ohrabriti oboljelog na redovite vje?be, ako ?elite, mo?ete se i vi
pridru?iti, jer to poma?e tijelu, a to nikad nije lo?e. Rade?i vje?be sa
oboljelim ne samo da ih ohrabruje na vje?bu, nego ih uvjerava da im ?
elite pomo?i. Nekome sa anksioznosti to vrijedi milion dolara. Mene
je takva ponuda ugodno iznenadila, znaju?i da neko ipak ?eli biti
pored mene uprkos svemu.
Opu?taju?i/samohipnotski CD sadr?i i neke korisne poruke, te
intrevjue koji bi vam mogli biti zanimljivi. Opu?tanje mo?e, sa
vremenom, omogu?iti dramati?na opu?tanja, probajte i sami da
osjetite kroz ?ta sve prolazi oboljeli. I ovu vje?bu mo?ete provodit
zajedno sa oboljelim da bi ih ohrabrili i dali im podr?ku. Glavni cilj u
davanju podr?ke oboljelom nije davanje ramena za plakanje i ?take na
koju bi se naslonio, nego da im poka?ete da nisu sami. Anksiozni
simptomi su vrlo usamljuju?i, oboljeli se osje?a izolirano, upla?en i
tu?an, poku?ajte im pokazati da je svijet jo? uvijek na istom mjestu,
da imaju jo? uvijek puno za ponuditi i napraviti i da sa podr?kom i
prate?i savjete ove knjige, mogu se vratiti u taj svijet kao puno bolje i
ja?e osobe nego prije.
Ve?ina ljudi kojima sam pomogao proteklih godina, redovno me
obavje?tavaju o svojem napretku. Jedna stvar koju svi govore, je da
nakon pretpljene anksioznosti osje?aju da su puno ja?i i sposobniji
nego ikad prije. Govore mi ne?to ?to sam i sam osjetio, a ?ini se da
nam je to zajedni?ka osobina, taj nevjerojatan osje?aj da je sve puno
bistrije, kao da smo nekako dobili mogu?nost da nau?imo o sebi vi?e
nego ostali. Ljudi mi ?esto govore da osje?aju kako mogu bolje
prosuditi ne?iji karakter, lak?e „?itati“ ljude i analizirati situacije, te da
im se svijet ?ini ve?im, bidtrijim i puno zanimljivijim nego ikad prije.
Mo?da su ?ivci tokom ?ivciranja postali ja?e osjetljivi na neke stvari
na na?in koji niti jedan koji nije obolio od anksioznosti nemo?e
osjetiti ili je mo?da um pro?i??en od sme?a i pau?ine ?ivota. Ma ?ta
biloda bilo osje?aj je dobar, a mo?da smo i samo zahvalni ?to smo
ponovo zdravi.
Svi oboljeli od anksioznosti koje ja znam u ovih desetak godina idu ka
ozdravljenju, mnogi ponovo rade i brinu se za svoju djecu. Mnogi su
zapo?eli novi ?ivot, obnovili svoje veze, imaju djecu, odselili u
inozemstvo ili se jednostavno vratili u normalu. Kakav god bio izbor
oboljelog, on mo?e ponovo izabrati i sretno i potpuno ?ivjeti.
NEKOLIKO UPUTA
1. poku?ajte biti suosje?ajni i davati podr?ku bez da gu?ite ili umanjujete
problem oboljelog
2. ako oboljeli ima napad jer ste ga negdje poveli, ne osje?ajte se krivim,
nego probajte ponovo slijede?i put
3. nemorate uvijek pomo?i oboljelom, nekad mo?ete i re?i NE kako biste
sa?avli svoje mentalno zdravlje
4. nikad ne govorite oboljelom da je njihovo stanje ne?to ?to su zamislili
u glavi , to se mo?da vama ?ini logi?no, ali oboljelom to govori da im
ne?to nije uredu sa mozgom i da ?e poludjeti
5. kada oboljeli ima napadaj, podsjetite ih da su se ve? i prije tako osje?
ali i da nisu pogrije?ili. Uvjerite ih da ne umiru i da nemaju sr?ani
napadaj
6. zahtjeve oboljelog shva?ajte doslovno. Ako ne ?ele ostati sami, ne
ostavljajte ih same, ako ?ele da ih dr?ite za ruke, napravite to.
Ignoriraju?i njihove specifi?ne zahtjeve, ustvari napu?tate njihove ?
elje. To ih mo?e dovesti do panike
7. ako oboljeli ?eli pomaknuti svoje granice, dok ste negdje vani,
dozvolite im, ali se dogovorite gdje ?ete se na?i, i BUDITE TAMO
8. oboljelom dajte podr?ku ako za?eli isprobati neke nove aktivnosti, kao
napr voziti negdje. Mo?ete ih pratiti u drugom autu ili im dati da vas
zovu na mobilni telefon
9. zatra?ite dodatne informacije od oboljelog kad osje?a tjeskobu. S time
mislim da vam ka?u ?to im je potrebno tog trena da bi se osje?ali
bolje, bilo da li ?ele oti?i negdje gdje se osje?aju sigurnije, ne?to
popiti ili da im samo drzite ruku. Mogu reagirati iracionalno ili re?i
ne?to ?to ?e vas povrijediti, ali budite strpljivi i shvatite da prilikom
napadaja, logi?ne reakcije na njihovu situaciju ili prema vama su
skoro nemogu?e.Anksioznost mo?e pobuditi ?estoke reakcije i misli.
Nemojte se uvrijediti ili reagirati agresivno, jednostavno se povucite
i ?ekajte da oboljeli vama pri?e, ali ih ne napu?tajte
10.shvatite da je osje?aj prijetnje vrlo relativan. Ono ?to mnogi shva?aju
normalnim, oboljelog mo?e jako upla?iti Ponekad promjene
temperature, mrak, glasna buka ili radoznali pogled mogu biti
dovoljni za pani?ni napadaj
11.budite svjesni da ?e oboljeli imati veliku utjehu znaju?i da kako se
god osje?ao ili kako god reagirao, da ste vi pored njega i da mu dajete
podr?ku bez kritiziranja ili ljutnje
12.ve?ina ljudi se srami i ljuti ih ?to postaju ovisni o nekome. Da bi ste
sprije?ili takav osje?aj, potra?ite ne?to u svojem ?ivotu za ?to vam
treba pomo?. Time ?ete posti?i dvije stvari, izjedna?it ?ete osje?aj
ovisnosti i poni?titi dio osje?aja srama i krivice koju oboljeli osje?a
13.poku?ajte pomo?i oboljelom skre?u?i mu pozornost, ?to im mo?e
pomo?i da ne preanaliziraju svoje misli, da se ne koncentriraju na to
kako se osje?aju. Odvra?anje pozornosti je klju? svega, ali to mora
biti ugodno za oboljelog
14.kada razmi?ljate o izlasku ili nekom doga?aju, imajte na umu kako bi
se oboljeli mogao osje?ati u toj situaciji. Ako to zahtjeva, izvidite
situaciju prije svega da biste mogli znati, da li je to pogodno za
oboljelog
15.pomozite im da vje?baju DEVET STUPOVA
PROGRAM
Ovaj program sadr?i sva sredstva koja su potrebna da bi oboljeli
ozdravio. Pru?a vam klju? oporavka. Jedino ?to nedostaje u svemu je
ne?to ?to nemo?e biti ograni?en ili uhva?eno, a to je volja osobe za o?
uvanjem i uspjehom. Sam bog zna da kad bi to uspio, bio bih bogat ?
ovjek.
U nekim slu?ajevima ja sam u prednosti, jer sam u mogu?nosti uzeti
nekoga za ruku i povu?i ga iz anksioznosti na ulicu i biti s tom
osobom dok ne povrati svoju stalo?enost i krene dalje. Volio bi kad bi
bio u mogu?nosti to napraviti svakoj osobi koja je kopirala ovaj
program, ali nemogu. Mnogi su ljudi oti?li sa ovim programom poveli
sami sebe kroz rehabilitaciju, neki ljudi nisu imali obitelj koja bi im
pomogla... uskoro ?ete nau?iti da ste sami u svojim strahovima i da
jedina osoba koja vam mo?e pomo?i da ih prevladate ste vi sami.
Nemorate biti svetac. Jednostavno morate biti gdje vas oboljeli treba i
dati mu podr?ku i inspiraciju, ohrabruju?i ih da to iskoriste
maksimalno koliko mogu, da ?itaju i shvate ovu knjigu, da napreduju
u svom oporavku kako bi ponovo bili „SVOJI“
Pozdravi i najljep?e ?elje
Charlie
16. ZAKLJU?AK
Nadam se da vam je ova knjiga pomogla i razuvjerila kako sam i htio.
Strah koji sam osjetio me nagnao da napi?em ovu knjigu. ?elim da i
drugi ljudi povrate snagu pomo?u mojih iskustava i informacija koje
sam otkrio uspore?uju?i svoje stanje sa drugima i nadam se pomo?i
vam da se ne osje?ate usamljeno. Nesmijete sumnjati u svoju
sposobnost za oporavkom, tanka je crta izme?u oboljelog i zdravog,
va? povratak ka ozdravljenju je tek po?eo.
Bilo mi je potrebno osam godina od dijagnoze mojih problema, pa do
mog povratka ka ozdravljenju i totalnog oporavka. Jo? uvijek ne ?ivim
normalnim ?ivotom, ve?inom zbog ostataka simptoma „skidanja“ sa
BENZODIAZAPINA. Zaostaci aksioznosti, ovisnost i „skidanje“sa
lijekova, razli?iti su me?u oboljelima zbog razlike u doziranju i
ovisnosti. Ponekad ljudi koji su patili od anksioznosti mogu se vrlo
brzo oporaviti ?im postanu uvjereni u mogu?nost oporavka.
Ja vi?e nemam pani?ne napadaje, anksioznost ili agorafobiju. Puno
sam ja?i i sposobniji suo?iti se sa stresnim ?ivotom nego ikad prije.
Nikad nisam pomislio da bi ponovo mogao raditi uobi?ajene stvari
koje bi radio ?ovjek mojih godina. Danas ponovo zara?ujem za ?ivot,
o?enjen sam i imam predivnog malog sina.
Anksioznost je jako stra?no stanje; ?ini vam se da ste sami i o?ajni.
Podra?aji koje osje?amo ?ine nas , ne samo depresivne, nego
depresivne i usamljene. Mi smo robovi svojih misli, kad bi nau?ili
podesiti misaoni proces, kad bi postali pozitivniji u prezentaciji nas
samih prema drugima, s vremenom bi to postalo uobi?ajeno, ustvari
mogli bi zadr?ati misli da bi ozdravili.
Emocije su po mojoj teoriji alarmni signali razuma. Kad um ili tijelo
postanu ugro?eni, na?a podsvjest reagira emocijama. Ljutnja, tuga,
mr?nja, ljubav, samilost sve su to emocije koje uo?avamo da bi mogli
pravilno reagirati u odre?enim situacijama. Kada do?ivimo previ?e
emocija, na?a tijela do?ivljavaju stres, tjelesne funkcije postaju
poreme?ene i onda to utje?e na na?e razmi?ljanje. Upravo u tim
trenucima anksioznost, panika i depresija dobivaju mogu?nost da se
razviju. Vrlo ?esto je dovoljno imati samo pozitivan pogled na svijet
da bi se prebrodila kriza. Pri tome ne mislim samo la?no nasmije?en
hodati po svijetu i govoriti da mi nije ni?ta. Preispitajte svoj ?ivot,
posao, stil ?ivota, gdje ?ivite i sve ostale stvari koji bi mogle utjecati
na vas i na va?e zdravlje. Zadovoljite se samo sa najboljim, imate
samo jedan ?ivot, pa ako vam se ne?to ?ini krivim, obi?no je tako.
Va?no je zapamtiti da tijekom stresa, anksioznosti ili bolesti, manje je
vjerojatno da ?e te do?ivjeti svijet onakvim kakav je. Donositi odluke
o promjenama u ?ivotu dok ste u takvom stanju je nepreporu?ljivo.
Ako ipak osje?ate da vam je potrebna promjena, pozovite prijatelja,
voljenu osobu ili savjetnika da vam pomogne i vodi vas do va?e
odluke.
Obratite pa?nju na va?e hobije i aktivnosti koje vas interesiraju, bit ?
ete iznena?eni kako vam upoznavanje sa novim stvarima mogu dati
novi pogled na ?ivot. Kad sam otkrio fotografiju, ponovo sam se osje?
ao ?ivim, makar i kroz objektiv. Po?eo sam gledati na stvari iz drugog
kuta i svijet je opet izgledao predivno. Puno va?nije je bilo to ?to mi je
bilo drago da je predivan jer prije za to nisam mario. Jo? se nisam
osje?ao najbolje, ali sam se tjerao odlaziti u prirodu i koled?
fotografirati. Tjeraju?i se sve vi?e i vi?e, novi neurolo?ki putevi u
mom mozgu su bili stvarani, pozitivni koji ?e poni?titi stare negativne
i anksiozne. Fotografija mi je uskoro postala strast i od tada nisam ni
pogledao unazad, toliko mi ona zna?i!
Kad osjetite da je ?ivot protiv vas i da nikada ne?ete ozdraviti,
zapamtite ovo: Anksiozni simptomi su samo podra?aji i osje?aji, niko
nikad od toga nije umro. Panika je normalna, samo je vrlo neugodna.
Netrebate puno sna koliko vam se ?ini da trebate. Srce vam ne?e stati
ukoliko di?ete brzo ili sporo ili vam presko?i koji otkucaj. Ubla?
avaju?i osje?aji ili nedostatak zraka vas ne?e ugu?iti.
PONOVO ?E TE BITI BOLJE!
Sve nejbolje u va?em putovanju ka ozdravljenju.
?ivite po uputama DEVET SUPOVA
Charles Linden