7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
1/23
Ljudska prava i korupcija
1
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
2/23
Ljudska prava i korupcija
SADRAJ
SADRAJ........................................................................................................................................2UVOD..............................................................................................................................................21.TA ZNAI POJAM LJUDSKA PRAVA?................................................................................32.KORUPCIJA Pojam, uzroci i oblici ispoljavanja......................................................................53.ZATO JE VANO POVEZATI LJUDSKA PRAVA SA KORUPCIJOM...............................74.RANJIVOST I UGROENOST...................................................................................................8
4.1 ene........................................................................................................................................94.2 Deca.....................................................................................................................................10
5.LJUDSKA PRAVA KAO PREVENTIVNE MERE..................................................................115.1 Politika prava.....................................................................................................................115.2 Pravo na informacije............................................................................................................11
6.KORUPCIJA KAO KRENJE LJUDSKIH PRAVA................................................................127.UTVRIVANJE KADA JE DOLO DO KRENJA LJUDSKIH PRAVA.............................13
7.1 Tri nivoa obaveza drave.....................................................................................................138.KADA KORUPCIJA MOE DA KRI PRINCIPE JEDNAKOSTI I NEDISKRIMINACIJE169.KADA KORUPCIJA MOE DA KRI EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNAPRAVA..........................................................................................................................................18
9.1 Postupno ostvarivanje prava................................................................................................1910. ZATITA PRAVA ONIH KOJI ISTRAUJU KORUPCIJU...............................................2011.PRETNJE LJUDSKIM PRAVIMA SA KOJIMA SE SUOAVAJU ZAGOVORNICIBORBE PROTIV KORUPCIJE....................................................................................................20ZAKLJUAK................................................................................................................................22LITERATURA..............................................................................................................................23
UVOD
U radu ovog seminarskog elim pojasniti to su to ljudska prava, otkuda dolazi ideja o
ljudskim pravima i kako su se ona razvijala kao i pojam korupcije. Jer injenica je da mnogo
ljudi niti ne razmilja o svojim pravima (koja su im zagarantovana samim njihovim
postojanjem), a nemalo njih nije niti upoznato s tim koja su to prava.
Videt emo odakle potie ideja o ljudskim pravima i saznat emo da je zapravo re o ideji
o kojoj se govori ve vie od 2000 godina te da mnogi vani dokumenti, poput Magna Charta
2
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
3/23
Ljudska prava i korupcija
Libertatum, Virginia Bill of Rights, Petition of Rights..., obeleavaju put ljudskih prava. Upoznat
emo se s tri osnovna koraka u razvoju ljudskih prava (filozofski koreni, politiko ostvarenje u
sklopu nacionalnih drava te politiko ostvarenje s univerzalnim pravom u Ujedinjenim
narodima) kako bi bolje razumeli sva ljudska nastojanja da se ta prava ostvare i da se potivaju,
te emo pojasniti svaki od njih. Videt emo osnovne karakteristike ljudskih prava (da su ona
neotuiva, nedeljiva i univerzalna), njihovu razliku ili slinost s osnovnim pravima oveka.
Takoe emo precizno sagledati prava koja svako od nas ima.
Korupcija se pojavljuje u gotovo svim podrujima ivota i delovanja, od javnih
institucija, preko politike do privrede i poslovanja s inostranstvom. Korupcija je oduvek
postojala, i zaista se ne moe smatrati ekskluzivitetom nekog vremena ili prostora, ali joj se u
poslednje vreme, zbog izrazito razornih efekata koje ima na ekonomije, demokratiju i poverenje
graana u vlast, posveuje znatna panja.
Ima vie nego dovoljno razloga da govorimo o korupciji, njenim oblicima i
mogunostima njenog smanjenja. Jedno ipak treba naznaiti na samom poetku: kao to je sluaj
sa brojnim drugim, negativnim drutvenim pojavama, i stepen korupcije se moe samo
smanjiti, nikako eliminisati. Ipak, moe se, tanije, mora se uiniti sve da se problem korupcije
dovede na prihvatljiv stepen onaj koji nee smetati odvijanju normalnog i redovnog ivota i
koji e omoguiti da deo kolaa, tj. ivot dostojan civilizovanog oveka probaju i oni manje
privilegovani. Stoga, iako se tema moda ini ve poprilino iscrpljenom i istraenom, ona je
itekako aktuelna.
1.TA ZNAI POJAM LJUDSKA PRAVA?
Svi ljudi roeni su slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima- poetak je prvoglana Opte deklaracije o ljudskim pravima. To znai da svi mi, od trenutka roenja posedujemo
odreena prava koja nazivamo ljudskim pravima. Ona su zajamena svakom oveku na temelju
njegova postojanja kao oveka i ona su neotuiva (to znai da nikome ne mogu biti oduzeta).
3
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
4/23
Ljudska prava i korupcija
Za ljudska prava se moe rei da su to oni standardi bez kojih ljudi ne mogu iveti u
dostojanstvu kao ljudska bia. Ljudska prava su temelj slobode, pravde i mira. Njihovo
potivanje omoguuje pojedincu i zajednici da se potpuno razviju.
Sledee dve definicije su tipine definicije ljudskih prava1:
Ljudskim pravima smatraju se zajamena prava pojedinca na zatitu od drave, prava
koja mu pripadaju na temelju njegova postojanja kao oveka, prava koja u svakom sluaju ostaju
odriva i drava ih ne moe ograniavati. Oznaka uroena i neotuiva prava potie iz
vremena borbe protiv apsolutizma,jezgri ljudskih, odnosno osnovnih, prava pripadaju
dostojanstvo oveka, pravo na razvoj linosti, jednakost pred zakonom i ravnopravnost, sloboda
religije i rasuivanja, sloboda miljenja i informacija, sloboda uenja, sloboda okupljanja,
sloboda ujedinjavanja, sloboda kretanja, sloboda izbora zanimanja i sloboda rada, nepovredivost
stana, jemstvo privatnog vlasnitva, jemstvo prava na nasledstvo, pravo na azil i peticiju, kao i
zakonska prava poput zatite od neopravdanog uhienja.
U politikom reniku pojam ljudska prava oznaava celokupnost prava na slobodu koja
pojedinac moe zahtevati na temelju svog postojanja kao oveka i koja mu zajednica mora
pravno jamiti iz etikih razloga. U tom smislu re je o 'prirodnim', 'nedravnim', 'uroenim' ili
'neotuivim' pravima, kroz ije se potivanje i osiguranje legitimira jedna politika zajednica.2
Ljudska prava ne mogu se kupiti, zaraditi ili naslediti, ona pripadaju ljudima jednostavno
zato to su ljudi- ljudska prava svojstvena su svakom pojedincu i neodvojiva su od njega.
Ljudska prava ista su za sva ljudska bia bez obzira na rasu, pol, veru, politiko ili
drugo uverenje. Svi smo roeni slobodni i jednaki u dostojanstvu i pravima- ljudska prava su
univerzalna.
Ljudska prava ne mogu se oduzeti- niko nema pravo liiti drugu osobu prava iz bilo
kojeg razloga. Ljudi imaju ljudska prava ak i kada ih zakoni njihove zemlje ne priznaju ili kada
ih kre- ljudska prava su neotuiva.
1 Wichard Woyke (izdava), Mali rjenik meunarodne politike, Bonn 1994.
2 Bertelsmann Discovery Lexikon
4
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
5/23
Ljudska prava i korupcija
Kako bi ivela u dostojanstvu, sva ljudska bia imaju istovremeno pravo na slobodu,
sigurnost i pristojan standard ivljenja- ljudska prava su nedeljiva.
2.KORUPCIJA Pojam, uzroci i oblici ispoljavanja
Da li je traenje veza da se ne eka u redu za plaanje rauna korupcija? Da li je to i
darivanje uiteljice za Osmi mart, ili davanje poklona u znak zahvalnosti profesorima nakon
odbranjenog diplomskog ili magistarskog rada? Donoenje zakona pod uticajem odreenih
lobija? Doniranje partija pred izbore?
Odgovor na ova pitanja nije lak kako se ini. Prouavati i analizirati korupciju zaista nije
nimalo lagan zadatak, pogotovo iz razloga njene polivalentnosti u pojavnom smislu. Naime, rekorumpirati potie od latinske rei corrumpere - kvariti, izopaiti, pokvariti, podmititi, podkupiti;
a re korumpiran na latinskom corruptus - znai potplaen, pokvaren, podmien.
Korupcija spada u pojmove kojima je teko odrediti sadraj budui da se njeno znaenje
menja u razliitom vremenskom, drutvenom i politikom kontekstu3. Uopte pod korupcijom se
podrazumeva zloupotreba javne slube radi line koristi. Meutim postoje odreene razlike u
odreenju pojma koje naglaavaju koliko je fenomena korupcije sloen.
Klasino shvatanje korupcije u politikoj istoriji polazi od ideje o tome da je korupcija
izraz kvarenja moralnih vrednosti drutva (Aristotel, Makiaveli, Monteskje). Korupcija je
patoloka pojava, drutvena aberacija u kojoj vladajua politika klasa lini interes stavlja iznad
interesa politike zajednice. U takvom pristupu korupcija se osuuje kao nemoralna i tetna po
politiku konstituciju drutva. Politika legitimizacija temelji se na injenici da nosioci politikih
funkcija zastupaju interese cele politike zajednice, da ne preferiraju lini ili grupni interes
(stranke, kompanije, specijalne interesne grupe).
Pojavom modernog i demokratskog drutva sve se vie istie drutvena disfunkcionalnost
korupcije. Ona se ne smatra samo moralno tetnom ve jednim od uzroka neefikasnosti drave.
Korupcija je dakle ponaanje koje je devijacija od normalnog obavljanja javne dunosti
radi line (ili druge: porodine, privatne, interesne grupe) koristi, ona je krenje normi radi
3 M. Bokovi: Aktuelni problemi suzbijanja korupcije,Policijska akademija, Beograd, 2000.,str:56
5
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
6/23
Ljudska prava i korupcija
ostvarenja linog interesa. To ukljuuje radnje kao to su podmiivanje (primanje novca ili druge
beneficije ime se utie na odluku javne vlasti), nepotizam (patronaa i primjenjivanje
askriptivnih ili porodinih kriterija u odluivanju o javnoj stvari) te zloupotreba poloaja za linu
korist (ilegalno koritenje javnog dobra, usluge ili druge gratifikacije).
U pravnom smislu korupcija se definie na razliite naine i kao razliita krivina dela.
Standardno odreenje za sada je odredba prema kojoj je korupcija:
a) traenje ili primanje, posredno ili neposredno javnog slubenika ili osobe koja obavlja
javnu funkciju, bilo kakve novane vrednosti, ili druge povlastice, kao to je poklon, usluga,
obeanje ili pogodovanje za njega ili neku drugu osobu ili jedinicu, u razmenu za neki akt ili
propust u obavljanju javne dunosti;
b) ponuda ili jamenje, neposredno ili posredno, javnom slubeniku ili osobi kojaobavlja javnu funkciju, bilo kakve novane vrednosti ili druge povlastice, kao to je dar, usluga,
obeanje ili pogodovanje za njega ili neku drugu osobu ili jedinicu, u razmenu za neki akt ili
propust u vrenju javne dunosti,
c) akt ili propust u obavljanju svojih dunosti od strane javnog slubenika ili osobe koja
vri javnu funkciju u svrhu dobijanja nezakonite pogodnosti za njega ili treu stranu,
d) zloupotreba ili pridobijanje imovine koje se izvodi iz nekog akta, kojeg brani ovaj
lanak4.
3.ZATO JE VANO POVEZATI LJUDSKA PRAVA SAKORUPCIJOM
Pristup iz ugla ljudskih prava se, usredsreuje na lica koja su posebno podlona riziku,
daje rodnu perspektivu i nudi smernice za razradu i implementaciju politika za borbu protiv
korupcije. Kada se pokae da korupcija kri ljudska prava, to utie na stavove javnosti. anse da
4 lanak VI Interamerican Convention Against Corruption,1997
6
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
7/23
Ljudska prava i korupcija
ljudi podre kampanje i programe za prevenciju korupcije poveavaju se kada oni postanu
svesniji tete koju korupcija nanosi javnim i individualnim interesima, kao i zla koje moe da
nanese ak i najmanja korupcija. Ovo je vano jer je, uprkos snanoj retorici, politiki uticaj
najveeg broja antikorupcijskih programa slab. Identifikovanje specifinih veza izmeu ljudskih
prava i korupcije moe ubediti kljune aktere javne funkcionere, lanove parlamenta, sudije,
tuioce, advokate, biznismene, bankare, knjigovoe, medije i celokupnu javnost da zauzmu
vri stav u odnosu na korupciju. Ovo moe da bude sluaj ak i u zemljama gde je pozivanje
na ljudska prava osetljiva tema. Standardi ljudskih prava, kako su utvreni u najznaajnijim
meunarodnim sporazumima i lokalnim zakonima, nameu dravama obaveze. Usredsreivanje
na odreena ljudska prava pomoi e da se ustanovi ko ima pravo na odtetu kada se izvri delo
korupcije i ija je dunost da preduzme korake protiv korupcije i da zatiti one koji su njome
pogoeni.
Jasno razumevanje stvarnih veza izmeu dela korupcije i ljudskih prava moe omoguiti
onima koji imaju legitimne odtetne zahteve da trae svoja prava u sluajevima korupcije, i
pomoi dravama i drugim javnim vlastima da potuju, tite i ispunjavaju svoje obaveze u oblasti
ljudskih prava na svim nivoima.
Tokom poslednjih ezdeset godina, po usvajanju Univerzalne deklaracije o ljudskim
pravima (UDHR), stvoreni su mnogi mehanizmi za pozivanje drava i pojedinaca na
odgovornost za krenje ljudskih prava. Pored pravne odgovornosti, parlamentarno izvetavanje
igra vanu ulogu u mnogim zemljama, dok je nadgledanje od strane civilnog drutva postalo
mnogo opsenije5. Evolucija nacionalnih institucija za ljudska prava je od podjednakog znaaja.
Kada se dela korupcije poveu sa krenjima ljudskih prava, tada sve ove institucije mogu
da rade u pravcu nametanja odgovornosti a time i demotivisanja korupcije. Iako ove institucije
ne mogu zameniti tradicionalne antikorupcijske mehanizme prvenstveno krivino pravo one
mogu uiniti da sluajevi korupcije postanu vidljiviji, mogu naterati dravu da preduzme
preventivne mere, a mogu i odvratiti korumpirane funkcionere od zloupotrebe svojih ovlaenja.
Tako ove institucije mogu u isto vreme podii svest i postii efekat odvraanja.
5 Interameriki sud za ljudska prava (I/A Court H. R.).
7
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
8/23
Ljudska prava i korupcija
Pristup sa pozicije ljudskih prava u najveoj meri je vezan za osnaivanje grupa koje su
izloene specifinim rizicima. Okvir ljudskih prava eksplicitno naglaava da grupe koje su
ranjive i ugroene moraju biti zatiene od zloupotreba.
To se postie primenom ukrtenih principa posebno principa koji su usredsreeni nanediskriminaciju, angaovanje i odgovornost koji imaju za posledicu osnaivanje ljudi koji su
u nepovoljnom poloaju6. Pravo ljudskih prava obavezuje drave da ozbiljno shvate ove
principe. Na primer, stanovnitvo ne treba da se pita na povran nain, ve mu treba dozvoliti i
ohrabrivati ga da aktivno uestvuje u borbi protiv korupcije. Iz perspektive ljudskih prava, od
kreatora politike se zahteva da postave pitanje kakav e uticaj projekat ili implementacija
antikorupcijskih programa imati na ljude koji su marginalizovani ili osiromaeni, podvrgnuti
drutvenoj diskriminaciji, ili na neki drugi nain ugroeni. Potovanje principa ljudskih prava
podrazumeva prepoznavanje i savladavanje prepreka (kao to su jezike razlike, kulturna
shvatanja, rasizam i rodna diskriminacija) koje ine da ovi ljudi budu ranjivi kada je u pitanju
korupcija. Iako se ini da postoji saglasnost da korupcija ima poseban uinak na grupe koje su
ranjive i ugroene, ugraivanje ranjivosti i roda u projekte antikorupcijskih programa i dalje je
ogranieno i retko. Ako bi se ljudska prava koristila u veoj meri, to bi pomoglo jaanju ovih
aspekata antikorupcijske politike. Princip nediskriminacije moe biti od posebne koristi kao
putokaz u dostizanju ovog cilja.
4.RANJIVOST I UGROENOST
I dok korupcija kri prava svih koji su njome pogoeni, njene posledice su nesrazmerno
velike kada su u pitanju lica koja pripadaju grupama izloenim specifinim rizicima (kao to su
manjine, autohtoni narodi, radnici migranti, osobe sa hendikepom, osobe zaraene HIV-
om/AIDS-om, izbeglice, zatvorenici i siromani). Korupcija takoe ima nesrazmerno velike
posledice po ene i decu. Oni koji izvravaju dela korupcije trudie se da sebe zatite od
otkrivanja kao i da zadre pozicije koje im pruaju mo.
6 Popovi: Ekonomsko znaenje korupcije; Zbornik radova-Korupcija, Centar za menadment i Institut zakriminoloka i socioloka istraivanja, Beograd,2003.str:114
8
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
9/23
Ljudska prava i korupcija
U nekim sluajevima, upravo je ranjivost nekih grupa ta koja ini da one lako postaju
rtve korupcije. Na primer, korumpirani slubenici mogu iznuivati novac od radnika migranata
koji nemaju dozvolu za boravak pretnjama deportacijom, znajui da ovi radnici ne mogu da se
ale. U poreenju sa drugim grupama, izgleda da se od Roma neproporcionalno esto trai da
plate mito kada pokuavaju da koriste zdravstvene i obrazovne usluge. U ovakvim sluajevima
korupcija moe da uvea i pogora ve postojee probleme ovih grupa vezane za ljudska prava.
4.1 ene
Korupcija razliito utie na mukarce i ene, i uvruje i osnauje postojeu rodnu
neravnopravnost. Nemogunost pristupa politikoj i ekonomskoj moi iskljuuje ene iz mrea
koje omoguavaju pristup telima koja donose odluke. Tamo gde mukarci kontroliu institucije,
ene nemaju dovoljno snage da se suprotstave korupciji ili klijentelizmu. Korupcija u
zakonodavnoj i izvrnoj vlasti moe omoguiti diskriminatorskim zakonima da opstanu, dok
korupcija u sudskoj vlasti moe diskriminisati ene koje nemaju sredstava da plate mito kako bi
dobile pristup pravosudnom sistemu. U nekim drutvima, ene se tradicionalno shvataju kao
neaktivni uesnici u sudskim procesima (gde ih mogu zastupati muki roaci). tavie, u
mnogim neformalnim ili paralelnim procesima odluivanja ne postoji bilo kakva kontrolakorupcije. Pristup ena pravdi ugroen je i na druge naine. Na primer, trgovina ljudima esto
ukljuuje i korumpiranost graninih slubenika, policije i pripadnika pravosua. Kao nelegalni
imigranti, esto bez identifikacionih dokumenata i podvrgnute (seksualnom) nasilju, ene koje su
rtve trgovine ljudima oigledno su spreene da trae zatitu suda. Takoe, mnoge ene imaju
manje mogunosti nego mukarci da se obrazuju ili da steknu posed, dobiju kredit i druga
korisna sredstva. Tamo gde imaju pristup zaposlenju, esto dobijaju manje plate. esto
preuzimaju kune obaveze uvanja dece i starijih lanova porodice, to znai da su finansijski
zavisne, ne mogu da se zaposle ili su siromanije. Iz svih ovih razloga ali u osnovi zato to su
ene natproseno zastupljene u najsiromanijim segmetima drutva nedovoljno zastupljene u
organima u kojima se donose odluke korupcija i klijentelizam utiu na njih na posebne naine,
najee neproporcionalno7. Na primer, korupcija koja preusmerava javne resurse od osnovnih
7 Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava, I deo; Vlada Republike Srbije, Beograd, 1998.,str:12
9
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
10/23
Ljudska prava i korupcija
usluga ili programa protiv siromatva posebno teti dobrobiti ena i onih koji od njih zavise, a
koji se u velikoj meri oslanjaju na ovakve usluge.
Na isti nain, mito kojim se poveavaju cenejavnih usluga takoe e neproporcionalno
pogoditi ene, jer one, u proseku, imaju manje mogunosti da plate mito, vie zavise od javnihslubi, a ponekad (na primer, tokom trudnoe) imaju potrebe za uslugama koje mukarcima nisu
potrebne.
4.2 Deca
Korupcija moe imati neproporcionalno snane posledice po decu. Iako, u naelu, deca
imaju ista graanska, politika, ekonomska, socijalna i kulturna prava kao i odrasli, ona imaju i
odreena specifina prava. Najvei deo ovih prava odreen je Konvencijom UN o pravima deteta
(CRC) iz 1989, lanom 24. Meunarodnog sporazuma o graanskim i politikim pravima
(ICCPR) i lanom 10 (3) Meunarodnog sporazuma o ekonomskim, drutvenim i kulturnim
pravima (ICESCR).
Korupcijom se moe kriti veliki deo prava koja deca dele sa odraslim osobama,
ukljuujui pravo na ivot i pravo na zdravlje. Pored ovih, neka prava, kao to je pravo na
obrazovanje, od posebne su vanosti za decu. Koruptivna praksa nanosi tetu i drugim pravima
koja su od posebne vanosti za decu: pravu deteta da bude zatieno tokom procedura usvajanja,
pravu na zatitu od trgovine ljudima i seksualnog iskoriavanja, kao i pravu na zatitu od dejeg
rada.
5.LJUDSKA PRAVA KAO PREVENTIVNE MERE
Dok slaba zatita ljudskih prava stvara prilike za korupciju, politike koje promoviu
ljudska prava mogu da je spree. Kada drave dozvoljavaju slobodan protok informacija, postaje
lake da se prepoznaju i prijave sluajevi korupcije. Meutim, imajui u vidu da novinari i
urednici takoe mogu biti potkupljeni, zatita ovog prava nije dovoljna. Vlasti takoe treba da
10
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
11/23
Ljudska prava i korupcija
garantuju uslove za postojanje raznovrsnih slobodnih medija i da tite politiku nezavisnost
medija koji predstavljaju javne servise. Ako ne postoji tradicija potovanja slobode izraavanja,
slabi mediji nisu u mogunosti da obelodane korupciju a da sebe ne izloe tubama za klevetu ili
rizikuju linu bezbednost. Zatita prava na osnivanje i pristupanje formalnim i neformalnim
udruenjima, kao to su organizacije za ljudska prava, takoe je jedan od kljunih elemenata u
borbi protiv korupcije.
5.1 Politika prava
Tamo gde se politika prava ne tite na delotvoran nain, poveavaju se mogunosti za
korupciju. Nizak nivo politikog angaovanja stvara uslove za nekanjivost i korupciju.
Delotvorna primena politikih prava stvara protivteu moi drave i njenoj zloupotrebi,ukljuujui korupciju.
5.2 Pravo na informacije
Donedavno, ovo pravo je interpretirano kao obaveza drava da ne ometaju protok
informacija. Meutim, 2002. godine, Afrika komisija za ljudska prava i prava naroda
eksplicitno je uvela pojam pozitivne obaveze mogunosti pristupa informacijama, a 2006. godine
Inter-ameriki sud za ljudska prava (I/A Court H. R.) presudio je nedvosmislenomu korist prava
na pristup javnim informacijama.
6.KORUPCIJA KAO KRENJE LJUDSKIH PRAVA
Analiza korupcije koja se oslanja na ljudska prava naglaava tetu koju korupcija nanosi
pojedincima. Iz ove perspektive, esto se uzima kao dato da korupcija kri ljudska prava. Kada
ovo tvrde, ljudi imaju na umu veliki broj pitanja. Oni podrazumevaju da, kada je korupcija iroko
rasprostranjena, stanovnitvo nema pristup pravdi, nema sigurnost i ne moe da zatiti svoja
11
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
12/23
Ljudska prava i korupcija
sredstva za ivot. Sudski funkcioneri i policija su zainteresovaniji za mito nego za potovanje
zakona. Bolnice ne lee ljude zato to medicinsko osoblje prua bolji tretman pacijentima koji
plaaju mito ili zato to bolnice nisu dobro snabdevene zbog korumptivnih procedura nabavke.
Siromane porodice nemaju mogunosti da se prehrane jer su programi socijalne zatite
korumpirani ili izvitopereni tako da podravaju pokroviteljske mree. kole nisu u mogunosti
da uenicima ponude kvalitetno obrazovanje jer je obrazovni budet opljakan te profesori ne
mogu biti plaeni a knjige ne mogu biti kupljene. Poljoprivrednici i pijani prodavci ne mogu da
zarade za ivot jer policija uzima deo njihovih proizvoda i prihoda 8. Na mnoge sline naine
korupcija podupire diskriminaciju, uskrauje prihode ranjivim osobama i spreava ljude u
ispunjavanju njihovih politikih, graanskih, socijalnih, kulturnih i ekonomskih prava. Ugovorna
tela Ujedinjenih nacija i posebne procedure Ujedinjenih nacija zakljuile su da, tamo gde je
korupcija iroko rasprostranjena, drave nisu u mogunosti da ispune svoje obaveze iz oblasti
ljudskih prava. Neki meunarodni dokumenti korupciju smatraju ak zloinom protiv
ovenosti, koji oznaava kategoriju krivinih dela koja obuhvata genocid i muenje. Meutim,
ovakvi stavovi su najee izraeni u optim crtama. Retko se definie ili objanjava u kojoj meri
dela korupcije direktno kre ljudska prava, ili vode ka krenju ovih prava. Veina postojeih
radova istrauje uzroke korupcije, mehanizme i politike za njeno spreavanje, kao i oblike
tehnike saradnje za pomo dravama u razvoju i zemljama u ekonomskoj tranziciji. Malo je
raeno na opisivanju veza izmeu dela korucije i krenja ljudskih prava na precizan i jasan nain.
7.UTVRIVANJE KADA JE DOLO DO KRENJA LJUDSKIHPRAVA
Ne moe se mehaniki zakljuiti da odreeno delo korupcije kri ljudska prava samo na
osnovu injenice da svi oblici korupcije mogu na dui rok uticati na ljudska prava. Ovo znai da
8 Mio Bokovi, Organizovani kriminalitet i korupcija sa posebnim osvrtom na Republiku Srbiju, Beograd, 2004.godine.,str:58
12
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
13/23
Ljudska prava i korupcija
je neophodno napraviti razliku izmeu dela korupcije koja direktno kre ljudska prava i dela
korupcije koja vode ka krenju ljudskih prava (ali sama po sebi ne kre nijedno pravo), kao i dela
korupcije gde uzrono-posledina veza sa odreenim krenjem prava ne moe biti praktino
uspostavljena, kako bi se okvir ljudskih prava primenio na koristan nain (to znai, sa
potencijalnim rezultatima u zakonodavstvu).
Drava je odgovorna za krenje ljudskih prava kada se dokae da njeni postupci (ili
proputanje da postupi) nisu u skladu sa zahtevima koje postavljaju meunarodni ili nacionalni
standardi ljudskih prava. Stoga, da bi se odredilo da li konkretno delo korupcije kri neko od
ljudskih prava nuno je prvo ustanoviti opseg i sadraj obaveze potovanja ljudskog prava koje
je u pitanju, i da li ona proistie iz unutranjeg zakonodavstva, meunarodnog sporazuma,
obiaja ili optih pravnih principa.
Obaveze potovanja ljudskih prava primenjuju se na sve grane vlasti (izvrnu,
zakonodavnu i sudsku) na svim nivoima (nacionalnom, regionalnom i lokalnom). Prema pravu
ljudskih prava, delo (ili izostanak dela) moe se pripisati dravi ako je poinjeno, podstaknuto,
podstreknuto, ohrabreno ili preutno podrano od strane bilo kog dravnog organa ili nekog
drugog lica koje nastupa sa slubenog poloaja.
7.1 Tri nivoa obaveza drave
Danas je opteprihvaeno postojanje tri nivoa obaveza drave u odnosu na ljudska prava:
obaveze potovanja, zatite i ostvarivanja ljudskih prava.
Obaveza potovanja nalae dravi da se uzdri od preduzimanja bilo koje mere koja
moe uskratiti pojedincu da uiva svoja prava ili mu uskratiti mogunost da sopstvenim
naporima ostvari ta prava. Ova vrsta obaveze esto se povezuje sa graanskim i politikim
pravima (npr. uzdravanje od muenja) ali se takoe odnosi i na ekonomska, socijalna i kulturna
prava. Na primer, kada je u pitanju pravo na adekvatan smetaj, drave imaju obavezu da se
uzdre od nasilnog ili proizvoljnog iseljavanja.
Obaveza zatite nalae dravi da spreava krenje ljudskih prava od strane treih lica.
Obaveza zatite se obino smatra osnovnom funkcijom drave, koja treba da sprei da
13
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
14/23
Ljudska prava i korupcija
pripadnicima drutva bude naneta nepopravljiva teta. To od drava zahteva da: (a) spree
krenje prava od strane pojedinaca ili drugih nedravnih aktera; (b) izbegavaju i eliminiu
povode za krenje ljudskih prava od strane treih lica i (c) obezbede pristup pravnim lekovima
kada doe do krenja prava, kako bi se spreili dalji gubici.Nepotovanje ovog nivoa obaveze
moe biti kljuna odrednica za odgovornost drave u sluajevima korupcije. Nedelovanjem,
drave mogu kriti ljudska prava9. Na primer, ako ne inkriminiu odreenu praksu ili ne
primenjuju odreene krivine odredbe, moe se dogoditi da drave ne spree, ne potisnu ili ne
kazne oblike korupcije koji uzrokuju krenje prava ili vode ka njemu.
Obaveza zatite moe obezbediti i vezu koja je potrebna da bi se pokazalo da koruptivno
ponaanje u privatnom sektoru prouzrokuje odgovornost drave. Mada moe biti teko da se to
ustanovi, drava se moe smatrati odgovornom za krenje prava ako, na primer, ne donese
odgovarajue zakone koji bi spreili ili kaznili korupciju od strane privatnih korporacija. Takoe,
drava moe biti ocenjena kao nemarna u sluaju da poslodavci kre zakone o radu (obavezu
potovanja minimalne zarade, propise o zdravlju i sigurnosti) i sistematino podmiuju dravne
inspektore rada kako bi ovi preli preko ovakvog ponaanja. U sluaju transnacionalnih
korporacija, obaveze moe imati i drava u kojoj se kompanija nalazi i ona iz koje potie.
Meutim, ei je sluaj da drava iz koje kompanija potie ima bolje mehanizme potrebne da se
osigura potovanje ljudskih prava od strane kompanije. Taj nivo obaveza je relevantan za
procese privatizacije. Privatizacija javnih slubi (na primer, zdravstvo, transport itelekomunikacije) moe umnogostruiti broj prilika za korupciju i nakoditi uivanju odreenih
prava (na primer, pristup istoj vodi). U nekim sluajevima privatizacije, drava jasno zadrava
neposrednu odgovornost za slubu koja je u pitanju (na primer, kada dravne firme zadre
odreene javne funkcije nakon privatizacije).
U drugim sluajevima, drava prenosi nadlenost na privatne kompanije, ali je i u ovim
sluajevima i dalje odgovorna za krenje prava od strane tih kompanija, i snosi odgovornost u
sluaju da ne uspe da sprei korupciju (ili izloenost korupciji) tokom privatizacije, ili ne titiprava ranjivih grupa koje zavise od slubi koje su u pitanju.
9 Popovi: Ekonomsko znaenje korupcije; Zbornik radova-Korupcija, Centar za menadment i Institut zakriminoloka i socioloka istraivanja, Beograd,2003.,str:149
14
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
15/23
Ljudska prava i korupcija
Obaveza ostvarivanja nalae dravi da preduzme mere kako bi osigurala da stanovnitvo
pod njenom nadlenou moe da zadovolji osnovne potrebe (kako ih priznaju instrumenti
ljudskih prava) koje ne moe da obezbedi sopstvenim naporima. Iako je ovo kljuna obaveza
drave u odnosu na ekonomska, socijalna i kulturna prava, postoji dunost da se ona ispuni i u
odnosu na graanska i politika prava. Na primer, jasno je da sprovoenje zabrane muenja (koje
nalae dravama da istrauju i kanjavaju poinioce, donose zakone o njihovom kanjavanju i
preduzimaju preventivne mere kao to je obuka policije), ili obezbeivanje prava na pravino
suenje (koje zahteva ulaganje u sudove i sudije), prava na slobodne i pravedne izbore, kao i
pravnu pomo, zahtevaju znatna sredstva i ulaganja.
Prema tome, do krenja ljudskih prava dolazi kada postupci ili izostanak postupaka
drave nisu u skladu sa obavezom drave da potuje, titi ili ostvaruje priznata ljudska prava lica
koja su u njenoj nadlenosti. Meutim, da bi se ocenilo ponaanje odreene drave u praksi,
potrebno je jo utvrditi i kakvo se konkretno ponaanje zahteva od drave u odnosu na svako
pravo ponaosob. To e zavisiti od uslova u okviru obaveza drave da potuje ljudska prava, kao i
njihovog tumaenja i primene, pri emu treba imati u vidu predmet i svrhu svake od obaveza,
kao i injenice u svakom od sluajeva.
Pojam krenje treba da se korisiti samo formalno kada postoji zakonska obaveza.
Korienje ove trojne tipologije predstavlja praktian analitiki instrument za bolje razumevanje
sloenosti realnih situacija. To su smernice koje nam pomau u pristupu sloenim meusobnim
vezama i zavisnostima obaveza koje se moraju potovati da bi se zatitila ljudska prava. U tom
pogledu, od kljune vanosti je imati u vidu da druge obaveze takoe treba uzeti u obzir, na sva
tri nivoa, kao to je obaveza da se uspostave norme, procedure i institucionalni aparat neophodan
za ostvarivanje prava, kao i obaveza potovanja principa ljudskih prava poput nediskriminacije,
transparentnosti, angaovanja i odgovornosti.
8.KADA KORUPCIJA MOE DA KRI PRINCIPEJEDNAKOSTI I NEDISKRIMINACIJE
Principi jednakosti i nediskriminacije su osnovni principi ljudskih prava. Princip da je
svaki pojedinac jednak pred zakonom i da ima pravo da bude zatien zakonom na jednakoj
15
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
16/23
Ljudska prava i korupcija
osnovi potvren je u svim najvanijim sporazumima o ljudskim pravima. Meutim, ovi principi
ne podrazumevaju da svaka razlika u tretmanu podrazumeva diskriminaciju. Na primer, nije
diskriminacija praviti razliku ako su kriterijumi koji se koriste razumni i objektivni, a svrha
legitimna. Na primer, afirmativna akcija, kao i drugi oblici inicijativa kojima se prua neka
prednost, ne moraju nuno kriti princip nediskriminacije i u nekim sluajevima mogu biti
potrebni da bi se otklonila diskriminacija.
Odbor za ljudska prava Ujedinjenih nacija definie diskriminaciju kao svako
razlikovanje, iskljuivanje, ograniavanje ili davanje prednosti na osnovu rase, boje koe, pola,
jezika, vere, politikog ili drugog stava, nacionalnog ili socijalnog porekla, imovinskog stanja,
roenja ili drugog statusa, a koje za svrhu ili ishod ima ponitavanje ili krenje priznavanja,
uivanja ili ostvarivanja svih prava i sloboda svakom licu na jednakoj osnovi.
etiri elementa ove definicije tiu se korupcije. Prvo, dela diskriminacije su iroko
definisana (svako razlikovanje, iskljuivanje, ograniavanje ili davanje prednosti) a dela
korupcije sama po sebi prave razliku, iskljuuju ili daju prednost. Drugo, definicija nabraja
nekoliko osnova za diskriminaciju (rasa, vera, boja koe, pol itd.), ali te osnove ne iskljuuju i
druge, to pokazuje ukljuivanje izraza ili drugog statusa. Zbog toga je diskriminacija na bilo
kojoj osnovi zabranjena. Tree, definicija diskriminacije zabranjuje dela koja imaju
diskriminatornu svrhu ili ishod. Po definiciji, korupcija ima i diskriminatornu svrhu i
diskriminatorni ishod. etvrto, diskriminacija mora kao konkretan ishod imati ponitavanje ili
krenje priznavanja, uivanja ili ostvarivanja nekog ljudskog prava, kao to su pravo na ivot,
pravo na obrazovanje ili pravo na zdravlje. Mnogi sluajevi korupcije imaju ovakve posledice.
Oni prave razlike, ili iskljuuju, ograniavaju ili daju prednost, na naine koji spreavaju
pojedince u ostvarivanju jednog ili vie prava. U isto vreme, do diskriminacije moe doi i kada
nijedno posebno pravo (osim prava na jednakost) nije povreeno.
Kada neko lice dobije privilegovan tretman na osnovu mita (na primer, pri podnoenju
zahteva za dobijanje slubenog dokumenta kao to je paso ili viza, ili prolazak robe kroz
carinsku kontrolu bez plaanje poreza i carina), ne mora nuno biti neposredno povreeno
nijedno pravo osim prava na jednakost, tj. prava na jednak tretman pri dobijanju vize ili prolasku
robe kroz carinu. Ovo pravo nezavisno je od drugih ljudskih prava. Na primer, ako veliki broj
ljudi ne plaa carinu, ona moe da se povea, to e uticati na siromane porodice koje dobijaju
16
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
17/23
Ljudska prava i korupcija
robu od roaka iz inostranstva; ako neki ljudi ubrzano prolaze kroz proceduru dobijanja vize,
drugi e biti suoeni sa kanjenjem itd.
Ukratko, svaki pojedinac ima pravo na jednak tretman od strane javnih funkcionera i ako
neko lice potkupi javnog funkcionera, to lice stie privilegovan status u odnosu na drugepojedince u slinom poloaju koji se nisu koristili podmiivanjem.
Slino, kada se od nekog lica trai da plati mito u zamenu za dobijanje usluge na koju to
lice ima pravo besplatno, to lice postaje rtva diskriminacije u odnosu na druge pojedince u istoj
situaciji. U oba primera postoji krenje prava, jer se slini sluajevi tretiraju na razliit nain, a
razlika u tretmanu je posledica korupcije, to nije objektivno ili razumno opravdanje 10. Dela
korupcije obino dovode do nejednakog i diskriminatornog ishoda kada su u pitanju ljudska
prava. Na primer, ako korupcija nekom licu ograniava pristup adekvatnom smetaju, to sesmatra diskriminacijom. Svako bi trebalo da ima pristup smetaju, dok ugroenim grupama
posebno treba obezbediti odreeni prioritet. Posle iseljenja, ljudima se esto obeava alternativni
smetaj, ali moe se desiti da im se kasnije uskrati uspean pristup ovom smetaju jer javni
funkcioneri koji su za to zadueni zahtevaju mito.
Programi jeftinih stanova, osmiljeni sa dobrom namerom da pomognu ugroenim
grupama, mogu na isti nain biti zloupotrebljeni od strane javnih funkcionera u cilju sticanja
materijalne koristi. Korupcija u zdravstvu esto kri pravo na jednakost i nediskriminaciju.
U ovakvim sluajevima, drave imaju dunost da bez odlaganja deluju kako bi
obezbedile da se pravu na zdravlje moe pristupiti bez diskriminacije. Ovde se moe istai
interesantna veza izmeu mita koje se daje zdravstvenim radnicima i pristupanosti i propisanog
nivoa kvaliteta zdravstvenih usluga. Ponekad, kada se zdravstvenom radniku d novac ili poklon,
teko je rei da li je svrha ovog postupka bila da se obezbedi leenje, da se utedi vreme, da se
putem korupcije osigura da leenje bude odgovarajue, ili da se iskae zahvalnost. Ovde postoji
delikatno razgranienje koje je potrebno paljivo analizirati. Prvo i pre svega, ako je zdravstveni
10 Mio Bokovi, Organizovani kriminalitet i korupcija sa posebnim osvrtom na Republiku Srbiju, Beograd, 2004.godine.,str:66
17
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
18/23
Ljudska prava i korupcija
radnik iznudio mito, ili ga postavio kao uslov za dobijanje zadovoljavajue zdravstvene pomoi,
pravo na zdravlje je prekreno. Drugo, nasuprot tome, ako je novac dat iz zahvalnosti ili radi
obezbeivanja kvalitetnijeg leenja, ono to je bitno jeste da li bi pacijent dobio zdravstvenu
uslugu zadovoljavajueg standarda nezavisno od toga da li je zdravstvenom radniku dao novac
ili poklon. Tree, ostaje problem to se, ak i u ovoj situaciji, pravo na jednakost (zabranu
diskriminacije) primenjuje u svim sluajevima. Rezultat toga je da, ak i u sluajevima kada mito
ili neformalno davanje novca ne utie na samo leenje ili na pristup leenju, dela korupcije mogu
i dalje tehniki kriti pravo na zdravlje.
9.KADA KORUPCIJA MOE DA KRI EKONOMSKA,SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA
Naroito je vano posvetiti panju posledicama koje korupcija ima po ekonomska,
socijalna i kulturna prava. Postoje velike anse da se korupcijom prekri uivanje ovih prava
budui da su drave, kao to emo videti, kroz pravo ljudskih prava prihvatile irok spektar
obaveza obezbeivanja ili ureivanja javnih slubi kada je u pitanju zdravlje, smetaj, voda i
obrazovanje. Iz ovih slubi generiu se veliki javni ugovori koji ne samo to stvaraju prilike za
korupciju ve imaju i neproporcionalan uticaj na ranjive i ugroene grupe, posebno ene. iroko
rasprostranjena korupcija u zdravstvenim ili obrazovnim slubama odvraa siromane graane
od traenja zdravstvenih i obrazovnih usluga, i sniava ivotni standard i mogunosti naroito
siromanih ljudi. Tamo gde drave privatizuju slube u oblastima kao to su zdravstvo,
obrazovanje i vodosnabdevanje, razlika izmeu privatnog i javnog sektora moe postati nejasna.
Uprkos tome, ak i kada su javne slube privatizovane, drava je i dalje odgovorna za krenja
nekih prava koja poine privatne kompanije i bie odgovorna ako ne uspe da sprei korupciju (ili
izloenost korupciji) tokom procesa privatizacije, ili ako ne titi prava ranjivih grupa koje zavise
od ovih slubi.Korupcija ima posledice po uivanje svih ekonomskih, socijalnih i kulturnihprava. Kada procenjujemo da li delo korupcije kri ekonomska, socijalna i kulturna prava,
moraju se imati u vidu dve kljune obaveze: obaveza drave da preduzme korake ka postupnom
ostvarivanju ovih prava i njena obaveza davanja prioriteta ljudskim pravima tokom raspodele
resursa. Primena dva analitika instrumenta takoe moe biti od pomoi, a to su: tri nivoa
obaveza drave (da potuje, titi i ostvaruje prava) kao i principi raspoloivosti i dostupnosti.
18
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
19/23
Ljudska prava i korupcija
9.1 Postupno ostvarivanje prava
Drave moraju preduzeti promiljene, konkretne i ciljane korake ka potpunom
ostvarivanju ovih prava. Preuzeta obaveza stupa na snagu bez odlaganja i od drava se zahteva
da usvoje irok raspon razliitih mera (kao to su donoenje relevantnih zakona, obezbeivanje
pravnih lekova i preduzimanje administrativnih, finansijskih, obrazovnih ili socijalnih mera).
Drave moraju to bre i efikasnije ii prema potpunoj realizaciji, a svaka ciljana retrogradna
mera mora imati svoje opravdanje u kontekstu upotrebe maksimuma raspoloivih resursa.
Korupcija ukazuje da drava ne preduzima korake u pravom smeru. Kada korumpirani
zvaninici kradu sredstva ili kada pristup zdravstvu, obrazovanju i stanovanju zavisi od mita,
jasno je da se dravni resursi ne koriste maksimalno u ostvarivanju ekonomskih, socijalnih i
kulturnih prava. Specijalni izvestilac Ujedinjenih nacija za prava svih ljudi na uivanje najvieg
ostvarivog standarda fizikog i psihikog zdravlja, bavei se upravo ovim, objanjava da u
sluaju kada drava ne napreduje ka ispunjavanju prava na zdravlje zbog korupcije u ovom
sektoru, ona ne potuje svoje obaveze u pogledu prava na zdravlje. Komitet Ujedinjenih nacija za
prava deteta primeuje da korupcija umanjuje raspoloive resurse za implementaciju Konvencije
o ovom pravu. Komitet smatra da drave u kojima je korupcija iroko rasprostranjena ne mogupotovati svoju obavezu ostvarivanja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava dece propisanu
lanom 4. ove Konvencije.
Pronevera dravnih sredstava na visokom nivou takoe umanjuje resurse za sprovoenje
zakona koji su neophodni za zatitu dece od trgovine ljudima i od seksualne ekspolatacije, kao i
prinudnog rada.
10. ZATITA PRAVA ONIH KOJI ISTRAUJU KORUPCIJU
Neke vlade koriste antikorupcijske kampanje kako bi potisnule kritiare ili politike
protivnike, ili ograniile prava onih koji se bore protiv korupcije. Kada se ovo desi, umesto da
19
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
20/23
Ljudska prava i korupcija
daju doprinos poveavanju transparentnosti i odgovornosti, antikorupcijske kampanje mogu da
oslabe demokratiju i poverenje javnosti11. U ovakim sluajevima, ljudska prava onih koji su
politike mete mogu biti prekrena. Sem toga, razmatraju se i problemi koji se pojavljuju kada
antikorupcijske kampanje postanu politizovane, na primer, kada se iskoriavaju u cilju sticanja
izborne prednosti.
Iznosi se i zakljuak da je neophodno tititi prava zagovornika borbe protiv korupcije,
kao i smanjiti broj prilika za politiku eksploataciju antikorupcijskih kampanja: ovi ciljevi nude
kljune polazne take za saradnju izmeu organizacija za ljudska prava i antikorupcijskih
organizacija.
11.PRETNJE LJUDSKIM PRAVIMA SA KOJIMA SESUOAVAJU ZAGOVORNICI BORBE PROTIV KORUPCIJE
Oni koji se bore protiv korupcije i zahtevaju transparentnost vlasti esto sami postaju
rtve krenja ljudskih prava. Rizici i pretnje mogu se pojaviti u mnogim oblicima. Novinari i
zagovornici borbe protiv korupcije mogu biti maltretirani, moe im se pretiti, pa ak mogu biti i
ubijeni kako bi bili spreeni da sluajeve korupcije uine javnim. Uzbunjivai mogu biti uutkani
hapenjem ili pretnjom silom. Ponekada oni koji istrauju ili prijavljuju sluajeve korupcije
postaju mete krivinih tubi koje su fabrikovane ili neprimerene. Ugledni novinari ili
zagovornici ljudskih prava mogu biti (lano) optueni za primanje mita ili lano prikazivanje
svog finansijskog stanja. Opozicioni kandidati mogu biti spreeni da uestvuju na izborima dok
ne dokau da nisu krivi po (lanim) optunicama za korupciju. Ovakvom praksom kri se ne
samo pravo na ivot, slobodu i sigurnost ve i pravo na slobodu miljenja i izraavanja i pravo na
traenje i dobijanje informacije bez ometanja.Ovakva praksa takoe obeshrabruje druge
pojedince da u budunosti prijave korupciju. Medijske kampanje i pritisak na javno mnjenje
takoe mogu dovesti do situacije u kojoj se vlasti oseaju obavezne da kazne ljude koji su
navodno odgovorni za dela korupcije ak i kada nema dovoljno dokaza za njihovu osudu. Sudije,
kao i tuioci i drugi organi vlasti odgovorni za krivino gonjenje sluajeva korupcije, esto se
11 Z. oki i A. eki: Korupcija kao teki oblik kriminala, (Materijali sa savetovanja: Teki oblici kriminala),Budva, 2004. god.,str:112-117
20
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
21/23
Ljudska prava i korupcija
optuuju za mek stav prema korupciji, ili ak za umeanost u korupciju, ako ne kanjavanju
navodne zloupotrebe brzo i na upadljiv nain.
Zbog ovoga oni mogu biti skloni krenju garancija pravednog sudskog postupka.Iako
vlasti imaju zakonsko pravo da pojedince liavaju slobode, one to ne smeju raditi na nezakonit iliproizvoljan nain, a korienje ovog prava mora biti u skladu sa zakonskim standardima
pravednog postupka, koji su osmiljeni da spree zloupotrebu ovog prava. Krivine procedure
moraju biti pravedne i u skladu sa ustanovljenim pravnim standardima. Ako ovi standardi nisu
ispunjeni, ljudska prava optuenih se kre.
ZAKLJUAK
Ne trai se od organizacija za ljudska prava da postanu antikorupcijske organizacije, niti
od antikorupcijskih organizacija da se transformiu u organizacije za ljudska prava. Zastupljen je
stav da e se organizacije za ljudska prava u svom radu suoiti sa korupcijom i da e morati da se
pozabave tim pitanjem, budui da problemi korupcije imaju posledice po ljudska prava.
21
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
22/23
Ljudska prava i korupcija
injenica da Ujedinjene nacije i mnoge druge institucije integriu ljudska prava u glavne tokove
znai da e antikorupcijske institucije morati (i eleti) da znaju kako da primene ljudska prava.
Cilj je da ponudimo neka sredstva koja e i jednima i drugima omoguiti da ponu da razmenjuju
struno znanje, i koja mogu da im pomognu da se delotvornije suoe sa ljudskom patnjom
prouzrokovanom korupcijom.
Nezavisno od toga, treba naglasiti da su oni koji se bave suzbijanjem korupcije stvorili
svoje institucije, praksu i zakone svoju sopstvenu tradiciju na isti nain na koji su to uradile
organizacije za ljudska prava. Napori usmereni ka primeni ljudskih prava nee biti delotvorni u
narednom izvetaju razmotriemo ovaj iri problem.
Koristei dva izvora informacija (knjige i internet) a takoe mojim interesovanjem i
angaovanou da to bolje predstavim pojam ljudskih prava i korupcije mislim da sam doprineokvalitetu seminarskog rada.
LITERATURA
1. PRVI KORACI: Prirunik o odgoju i obrazovanju za ljudska prava; AmnestyInternational Srbije, Beograd, 2000.
2. Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava, I deo; Vlada RepublikeSrbije, Beograd, 1998.
3. Mio Bokovi, Organizovani kriminalitet i korupcija sa posebnim osvrtom na RepublikuSrbiju, Beograd, 2004. godine.
22
7/30/2019 Ljudska Prava i Korupcija
23/23
Ljudska prava i korupcija
4. Kristin Henrard, Devising an Adequate System of Minority protection: Individual HumanRights, Minoritz Rigths and Rights to Self Determination: Martinus Niihoff Publishen,2000.
5. Philip Alston, People'sRights: Oxford University Press, 2001.
6. Ignatieff, Michael. Human Rights as Politics and Idolatry. Princeton & Oxford: PrincetonUniversity Press.
7. Landman, Todd (2006) Studying Human Rights, Oxford and London: Routledge ISBN 0-415-32605-2
8. Shute, Stephen & Hurley, Susan (eds.). (1993). On Human Rights: The Oxford AmnestyLectures. New York: BasicBooks.
9. Z. oki i A. eki: Korupcija kao teki oblik kriminala, (Materijali sa savetovanja:Teki oblici kriminala), Budva, 2004. god.
10. Popovi: Ekonomsko znaenje korupcije; Zbornik radova-Korupcija, Centar za
menadment i Institut za kriminoloka i socioloka istraivanja, Beograd,2003.
11. M. Bokovi: Aktuelni problemi suzbijanja korupcije,Policijska akademija, Beograd,2000.
12. http://www.dadalos.org
13. http://bs.wikipedia.org/wiki/Ustavno_pravo
23
http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%BE%D1%81%D0%B5%D0%B1%D0%BD%D0%BE:BookSources/0415326052http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%BE%D1%81%D0%B5%D0%B1%D0%BD%D0%BE:BookSources/0415326052http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%BE%D1%81%D0%B5%D0%B1%D0%BD%D0%BE:BookSources/0415326052http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%BE%D1%81%D0%B5%D0%B1%D0%BD%D0%BE:BookSources/0415326052