Transcript
Page 1: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

magazinBroj 006 | Decembar 2019. | Kvartalno izdanje | www.volivasvoli.com

BMW, da li znate?Petar Mijović Djuro Ostojić

Voli Shop- dekoracijaPrirodnjački muzej

Page 2: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

Dragi nasi potrosaci,Zelimo da u narednoj godini budete inspirisani i da

inspirisete, sanjate i stvarate, da postavljate i ispunjavate ciljeve, okruzeni ljubavlju i povjerenjem.

Vazno je koga te!

S ljubavlju,

60

80

Sadržaj

magazin

Voli magazin, br 6, decembar 2019.Copyright © Voli Trade d.o.o.

Glavna i odgovorna urednica: Olivera ŠuškavčevićUredništvo: Marina Maričić, Iva Vujičić, Milena Radović, Uroš ĐurovićRedakcija: Vladana Z. Knežević, Luka Novaković, Jovana RajkovićIzdavač: Voli Trade d.o.o. Bulevar Josipa Broza bb, Podgorica, Crna Gora.Foto: Vesela Mišković, Filip Roganović, Savo Prelević, Ana KašćelanLektura: Sonja Stanišić, Suton Print doo, PodgoricaGrafički dizajn i prelom teksta: Marko Mihailović, Suton Print doo, PodgoricaŠtampa: Suton d.o.o., Varaždinska 2, Široki Brijeg, BiH

Zabranjeno je prenošenje fotografija i tekstova bez pisanog odobrenja izdavačaIzlazi kvartalno

CIP - Kaталогизација у публикацијиНационална библиотека Црне Горе, ЦетињеISSN 2337-0858 = Voli magazinCOBISS.CG-ID 36199952

56

5820

24

26

40

53

Broj 006Decembar 2019.Kvartalno izdanjewww.volivasvoli.com

20 Peđa MarjanovićDizajn je sveobuhvatna kategorija

24 Đuro Ostojić26 Petar Mijović40 Dr Olivera MiketićMali vodič kroz menopauzu

50 Zorica LakićUmjetnost oslikavanja murala

53 Vladan Bošković Umjetnost je moj život

56 Julija NikčevićBiti drugačiji

60 Jelena MarkovićKako da u 2020. stignete tamo gdje ste krenuli

80 Ivana GojkovićBogate praznične trpeze (detoks)

Page 3: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

Premijer Duško Marković, predsjednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević i predsjednik kompanije Voli Dragan Bokan su 25. novembra postavljanjem kamena temeljca označili početak gradnje Voli centra u Danilovgradu.

4

AKTUELNO

Gradnja kompleksa će se razvijati u dvije faze, na ukupnoj parceli površine 21.063m2. U prvoj fazi, planirana je gradnja hipermarketa, koji će se prostirati na površini od 3.550m2. Hipermarket će predstavljati spoj inovativnih tehnoloških rješenja i tradicionalno bogate ponude, uz najpovoljnije cijene na tržištu.

VOLI CENTARDANILOVGRAD

Sigurni smo da će zadovoljiti sve potrebe potrošača svih kategorija, imajući u vidu da će u njemu, osim Volijeve standardne ponude prehrambenih i neprehrambenih artikala, biti implementiran naš novi Take&go koncept pod nazivom IzVOLIte. Potrošačima će biti na raspolaganju 300 parking mjesta.

Druga faza Volijevog centra će objediniti benzinsku pumpu i kondo hotel koji će sačinjavati apartmani u privatnom vlasništvu, sa servisom i uslugom, kao i mogućnost iznajmljivanja. Kompletna investicija će dostići cifru od osam miliona eura, od čega je prva faza četiri miliona eura.

55

AKTUELNO

Imajući u vidu ponudu i uslugu, kao i sve druge visoko profilisane standarde koje naša kompanija prati u svim segmentima, te frekventnost i poziciju lokacije, sigurni smo da će dati značajan doprinos unaprjeđenju turističke ponude danilovgradske opštine, sa posebnim akcentom na tranzitni i vjerski turizam.

Pored toga, ostvariće pozitivan uticaj i na domaće stanovništvo sa aspekta otvaranja novih radnih mjesta i značajnog unaprjeđenja i podizanja nivoa kvaliteta života. Ono što mi u kompaniji Voli smatramo posebno važnim je to što će u našem novom objektu svoje zaposlenje naći oko 120 stanovnika Danilovgrada i okoline, 80 u hipermarketu i 40 u pratećim sadržajima.

Voli Centar u Danilovgradu na najljepši način predstavlja korak dalje u našoj razvojnoj strategiji jer, osim proširivanja poslovnih aktivnosti, podrazumijeva odgovornost i unaprjeđenje kvaliteta života lokalne zajednice, naših zaposlenih, svih ljudi koji čine kompaniju Voli.

Page 4: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

6

VOLI TIM

Za prvu grupu najboljih studenata Ekonomskog fakulteta kojima je ponuđeno zaposlenje, u novembru je otpočeo prvi radni dan u kom-paniji Voli.

Dobrodošlicu im je u ime kompanije poželio predsjednik, Dragan Bokan:„S posebnim zadovoljstvom is-punjavam obećanje koje sam vam uputio prilikom dodjele nagrada najboljim studentima Ekonomskog fakulteta - otvaramo vrata naše kom-panije za vas. Pokažite da ste dorasli izazovu, a mi ćemo se potruditi da vas podržimo i pomognemo u tome. Pred nama su velike mogućnosti, a raz-voj kompanije počiva na kadrovima”.Nakon mjesec dana, podijelili su svoja iskustva sa čitaocima Voli magazina.

NAJBOLJI STUDENTI EKONOMSKOG FAKULTETA U VOLIJUDragan Bokan: Pokažite da ste dorasli izazovu, a mi ćemo se potruditi da vas podržimo i pomognemo u tome

„Sa dolaskom u kompaniju, shvatio sam da sam došao u jedan veliki sistem čiji je osn-ov rad, red i disciplina. To me je u početku malo i uplašilo, ali topla dobrodošlica od Uprave i zaposlenih sve je to eliminisa-la. Sva moja očekivanja su u potpunosti ispunjena, i svakim danom sa sve više volje i elana dolazim na posao. U narednih šest mjeseci trudiću se da što više naučim o poslu kako bih bar na neki način doprinio boljem poslovanju kompanije.“Danilo Šljukić - Voli Motors

77

VOLI TIM

„Dobiti priliku da radim u jednoj od najpoželjnijih kom-panija u Crnoj Gori, za mene nije mala stvar. Prvi utisak je da je u pitanju ozbiljna organizacija, uigran tim ljudi, velika profesionalnost, dobra radna atmosfera i što je najvažnije, spemnost da se pomogne novim kolegama. Kompanija se potrudila da obezbijedi sve neophodne uslove za rad, a pred nama je period učenja i dokazivanja. Očekujem da ću uz pomoć kolega i mentora, koji su mi nesumnjivo velika podrška, odgovoriti izazovima koji su postavljeni.“Aleksandar Bijelić – komercijalni sektor

„Nije dugo trebalo da shvatim kako kompanija Voli predstavlja sistem koji je dobro organizovan i usmjeren ka daljem razvoju jer uvodi nove standarde u poslovanju i trgovini. Mogu reći da moju novu radnu sredinu čine kolege koje pružaju nesebičnu podršku i pomoć kako bih se što prije uključio u posao i kako bih mogao da u što kraćem periodu samostalno nastavim da doprinosim kompaniji. Ispunjenje obećanja koje je kompanija Voli dala prilikom dodjele nagrada i obezbjeđivanje obećanih uslova rada, obavezuje me da kroz naredni period od pola godine iskažem posvećenost, trud, odgovornost i želju za daljim usavršavanjem i napretkom, kako bi krajnje zadovoljstvo bilo obostrano.“Milan Raičević – sektor maloprodaje

„Izlaganje poslovne ponude na Ekonomskom fakultetu za ciljnu grupu studenata sa najvišim prosjekom ukazuje da postoje primjeri crnogorskih kompanija koje se ne ustručavaju poslužiti se prosjekom kao bazom za izgrad-nju povjerenja u budući kadar. Kompanija pruža utisak kompleksnog sistema gdje je za razumijevanje poslovanja Kompanije neophodno steći generalnu sliku o stepenu ostvarenosti ciljeva sistema i učinkovitosti radne snage, što zatim biva praćeno uspjehom u tržišnoj utakmici u sektorima maloprodaje i veleprodaje. Pružena mi je prilika da sarađujem sa ljudima sa bogatim iskustvom i znanjem iz oblasti finansija. Takođe, mentorska podrška i razumijevanje za moj trenutni stepen znanja ne izostaju, što mi pruža dodatan podstrek za rad.“Ivana Tošković – sektor finansija

Page 5: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

„Nijesam ni slutila da ću ove godine, pored nagrade i priznanja, dobiti i odličnu ponudu za posao kojom je kom-panija Voli potvrdila da je riječ o društveno odgovornom preduzeću koje kontinuirano unapređuje svoje poslovanje i svojim zaposlenima pruža mogućnost napredovanja i usavršavanja. Sada imam priliku da koristim savremeni računovodstveni informacioni sistem, bliže se upoznam sa radom kompanije i učim od šefa sektora i svojih ko-leginica koje mi pružaju nesebičnu podršku. Vjerujem da ću dijeliti pozitivne impresije i u budućem periodu, a istovremeno sam svjesna svih izazova i velikog truda i rada koji ću uložiti da opravdam kako svoja, tako i očekivanja Kompanije.Aleksandra Jovanović – sektor računovodstva

„U kompaniji Voli, lideru na crnogorskom tržištu, vidim svoju perspektivu i prostor za razvoj spostvene karijere u oblasti menadžmenta. Sektor maloprodaje, u kojem sam započeo radni angažman, definitvno je sektor koji će mi pružiti sve što je potrebno za dalje usavršavanje i razvoj a sve pod uslovom da nastavim da se vodim principima kojim sam se vodio tokom školovanja, a to su: organizovanost, red i disciplina. Rad u sektoru maloprodaje mi pruža mogućnost da se bavim širokim poljem aktivnosti, od kojih imam višestruke benefite ne samo u poslovnom već i privatnom segmentu života. Već sada dijelim uvjerenje da će dalja saradnja ići u pravcu obostrane koristi.“Nikola Gojković – sektor maloprodaje

„Biti dio sofisticiranog i razrađenog sistema kao što je kompanija Voli od velikog je značaja za mene. Topla dobrodošlica i spremnost kolektiva da pomogne nama studentima, da se na što bolji način prilagodimo i uhvatimo u koštac sa novim radnim izazovima je od velike pomoći. Vjerujem da imam sve potrebne uslove za budući razvoj i nadogradnju sopstvenih znanja i vještina. U narednom periodu ću nastojati da dam svoj maksimalni doprinos i da opravdam jedinstvenu priliku koja mi je pružena”Uroš Đurović – marketing sektor

VOLI TIM

9

U VOLI MARKETIMA

Najbolji izbor

za prazničnu trpezu

Svježe meso i suhomesnati proizvodi sa Farme Spuž

100%DOMAĆE

Page 6: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

10 1010

Predstavljamo vam Voli parove.Milosav Radojević i Renata Bojović, i Mladen Milićević i Marijana Šarić upoznali su se i zbližili na poslu

Kada posao donese ljubav

LJUBAV U VOLIJU

Marijana i Mladen

Renata i Milosav

Renata i Milosav Radojević

Kako ste se upoznali? Renata je radila tu od otvaranja objek-ta, a ja sam došao pet godina kasnije. Na prvi pogled smo se jedno drugom dopali a nakon par mjeseci smo stupili u vezu, koja je kasnije krunisana brakom i rođenjem sina Pavla.

Da li se razlikuju vaše interesovanje i ambicije? Kada su ambicije u pitanju, trenutno imamo zajednički cilj, a to je da se po drugi put ostvarimo kao roditelji.

Da li ste oboje uključeni u kućne poslove, dijelite li obaveze? Radimo u odvojenim smjenama, tako da zajedničkim angažovanjem uspjeva-mo da završimo kućne poslove.

Šta mislite o ljubomori?U svakoj vezi i braku postoji ljubomora, postoji i kod nas u granicama normale, ali se trudimo da je kontrolišemo i sve-demo na razumnu mjeru.

Da li kod kuće razgovarate o poslu?Kao i svi zaposleni ljudi, nemamo mno-go slobodnog zajedničkog vremena i trudimo se da tada ne pričamo o poslu.

Marijana Šarić i Mladen MIlićević Kako ste se upoznali? Radili smo u različitim objektima, up-oznali smo se kada je Mladen jednom prilikom došao na ispomoć. Provodili

smo mnogo zajedničkog vremena i rodi-la se ljubav, koju smo krunisali brakom. Da li se razlikuju vaše interesovanje i ambicije?Veoma smo različite ličnosti i naša in-teresovanja su različita, ali smo usklađeni po svim važnim pitanjima u vezi naše budućnosti, karijere i svih životnih odluka. Da li ste oboje uključeni u kućne poslove, dijelite li obaveze?Putujemo zajedno do posla, a i ista smo smjena, pa uglavnom uskladimo kućne poslove na način da sve radimo kao tim. Šta mislite o ljubomori?Naši sektori nemaju dodirnih tačaka, pa smo pošteđeni ljubomore na poslu.

Da li kod kuće razgovarate o poslu?Obično izbjegavamo da pričamo puno o poslu, ali mada imamo mnogo za-jedničkih tema, neminovno je da Voli na neki način uvijek bude dio naših svakodnevnih razgovora.

1111

INTERVJU

Važno je koja je Vaša banka.

Karticu provuci, nagradu izvuci!Velika Erste nagradna igraUz samo jednu transakciju Erste elektronskim bankarstvom i Erste Mastercard® platnim karticama osvojite jedan od 200 poklon vaučera od 50 € za trgovinu u Voli* marketima! · Trajanje nagradne igre od 01. 11. 2019. do 31. 03. 2020. · Pravo učešća u nagradnoj igri imaju fizička i pravna lica, rezidenti, korisnici Erste platnih kartica www.erstebank.me *izuzev u marketu „Naš Diskont„ u Podgorici

200

poklon

vaučera

od 50€

Page 7: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

12

JULIJE CEZAROdnosi sa javnošću

Spoznaje se da je Cezar vrlo vješto vodio odnose s javnošću, na način koji je po mnogo čemu sličan savremenom.

Najznačajnije Cezarovo književno dje-lo su Zapisi o galskom ratu. Dok je osvajao galske narode, neprijatelji su mu urušavali reputaciju u Rimu. Da bi to spriječio, počeo je da šalje vijesti u Rim, zapise o njegovim osvajanjima i napredovanju na bojnom polju, kako bi ljude u Rimu informisao o svojim osvajačkim uspjesima.

Marketing i PR- kako je počelo

Zapisi naizgled objektivno opisuju Ceza-rove pohode u Galiji, Germaniji i Britaniji i suštinski imaju političku tendenciju. Osim cilja da rimskim građanima skrene pažnju na svoje ratne uspjehe, Cezar je težio da pokaže da njegovi ratni pohodi nijesu besmisleno nasilni, što su mu protivni-ci prebacivali, već da su ratne operacije preduzete iz opravdanih razloga. Sa tim u vezi, Cezar je osnovao i prve novine. Tu su se osim primarnih vijesti o aktivnostima Cezara, kao i aktivnosti njegovih bliskih saradnika, mogle naći naredbe, senatske sjednice, informacije, proglasi od opšte važnosti, kao i razne druge novosti ali i lične informacije: obavještenja o rođen-jima, vjenčanjima, smrti itd.

1313

KONRAD GESNERViralni marketing

Švajcarski prirodnjak je u 16.vijeku predstavljao Evropi lalu, tada još nepoznat cvijet.

Gesner je objavio prvu ilustraciju lala u Evropi. Nakon toga, lale se sve češće pojavljuju u knjigama i na ilustracijama i pod tim uticajem počela je da raste njihova popularnost. Gesnerovi opisi ovog nježnog cvijeta prouzrokovali su veliko interesovanje i neki primjerci su se prodavali u danas milionskoj vrijed-nosti. U tom periodu, lale su smatrane rijetkošću i pravim blagom. Pokazivane su sa velikim ponosom kao statusni simboli i predstaljali prestiž.

LILI LENGTRIPromoter brenda

Lili Lengtri, koja je živjela krajem 19. i početkom 20.vijeka, uživala je u svojoj popularnosti zarađujući na reklamama toaletnih sapuna i kozmetičkih proiz-voda. Sklopila je ugovor s proizvođači-ma sapuna Pears Soap 1880. godine i postala prva ženska slavna osoba koja je profitirala od korišćenja svoje slike u oglašavanju. Honorar je bio isplaćen u zlatu i to onoliko koliko je bila teška. Publika je bila očarana, a upotrebom njenih portreta prodaja Pears Soap-a je dramatično porasla.

EDVARD LUIS BERNAJSPropaganda

Edvard Bernajs je postavio temelje odnosa s javnošću kao profesije i stvo-rio modernu propagandnu mašineriju. Objavio je 15 knjiga, više stotina članaka i raznih kritičkih osvrta, pisama i ko-mentara koji su se bavili odnosima sa javnošću, a komunikacijski teoretičari i praktičari ga nazivaju ocem profesije.

Bernajsov rad je predstavljao revoluci-ju u razvoju odnosa s javnošću, jer je kombinovao tada tradicionalne metode s tehnologijama psihologije i sociologije, kreirajući tako ono što se danas nazi-

va modernim PR-om. Kako bi dodatno podstakao komercijalni učinak, koristio je ideje psihoanalize s ciljem promovisanja različitih usluga i proizvoda poput sapuna, knjiga i cigareta. Osmišljavao je komunik-acijske strategije koristeći se psihologijom mase i psihoanalitičkim idejama svog slavnog ujaka, Sigmunda Frojda.

Uspostavio je prvu katedru za odnose s javnošću na univerzitetu u New Yorku 1923. godine. Radio je kao savjetnik za brojne firme, institucije, političare i javne osobe. Među njegovim klijentima bile su neke od najpoznatijih međunarodnih kompanija kao što su Procter & Gamble, American Tobacco Company, General Electric. Bernajs je po narudžbi moćne duvanske industrije dvadestih godina doprinio da žene masovno počnu da puše, ubijedivši ih da time ruše mušku dominaciju i tabue.

Page 8: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

LEŠNIK KARAMELA SLAVI 60 GODINA

Omiljena svim generacijama. Od davne

1959.godine Lešnik karamela se

proizvodi u kontinuitetu bez izmena

originalne recepture. Tokom godina

mijenjao se i osavremenjivao samo izgled

i kvalitet ambalaže, ukus je ostao

nepromijenjen.

Mnogi naši vjerni potrošači rado se sjećaju WIGWAMA koji

je bio najaktuelniji devedesetih godina prošlog vijeka.

Mnogima je bio dio odrastanja i predstavlja neraskidivu

vezu sa djetinjstvom. Pionir vraća WIGWAM u asortiman

svojih proizvoda ne samo zbog potrošača koji ga se sjećaju,

već i zbog novih generacija koje će uživati u tri fantastične

verzije ove kakao krem table punjene �lom od: mlijeka, lješnika

ili maline. Za donošenje odluke o tome koji je ukus najbolji,

moraju se probati sva tri Nove WIGWAM kakao krem table,

sem odličnog kvaliteta odlikuje i veoma pristupačna cijena.

Uživajte u novim proizvodima Pionira!

U susret predstojećim praznicima Pionir

predstavlja specijalnu seriju Galeb čokolade. Uživajte

u najpoznatijim ukusima među Pionirovim slatkišima:

Galeb sa Medenim srcem i Galeb sa Negro �lom

očaraće vaša čula. Poklonite Galeb od srca!

www.pionir.rs

pratitenas!

/pionirsuboticapionir_subotica

Pionir.fanpagec/Pionirdoo

Kokos kuglice

Sastojci za kuglice: 150 g kokosovog brašna250 g šećera u prahu100 g mljevenih oraha300 g usitnjenog petit keksa50 g čokolade za jelo i kuvanje1 kašika ruma2 dl mlijeka Za dekoraciju:50 g kokosa Priprema:Pomiješati kokos, šećer, orahe i petit keks.Dodati omekšalu čokoladu.Zagrijati malo mlijeko i postepeno dodavati u suvu masu dok se ne postigne željena gustina.Na kraju dodati rum i još jednom dobro premijesiti.Praviti kuglice, uvaljati u kokos, servirati u papirne korpice. Prijatno!ili posjetite

naš sajt

Idealan saveznik svake žene u pripremi poslastica za

najmilije, svakako je i kvalitetan keks, koji će joj olakšati i ubrzati

pripremu kolača. Pionirova linija proizvoda za torte i kolače

je MUST HAVE ovog decembra

Medeno Srce se proizvodi od 1978. Ono što ga čini

posebnim je tradicionalna receptura, koja se nije

mijenjala do današnjih dana. Ukus pravog medenjaka, dobijen

je kombinacijom speci�čnih začina u medenom tijestu, voćnog punjenja rađenog po posebnoj recepturi i visokog procenta preliva od prave crne čokolade. Podijelite ljubav i Medeno Srce.

Vratio se Pera Petlić sa novim,

neodoljivim ukusima za sve generacije!

Odaberite svog favorita

Page 9: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

Mislite li da je BMW samo vozilo koje oduševljava poznavaoce i mami one koji žele najbolje? Da li smatrate da se priča završava u trenutku kad srećni vlasnik preuzme ključeve svog limenog BMW ljubimca? Uvjereni ste da je BMW skup i da ima drugih rješenja ako tražite vozilo?

Ako su vaši odgovori na gornja pitanja DA...

Dozvolite da vam BMW predstavimo malo detaljnije i da Vam pokažemo:

Zašto je BMW najbolji? Zašto je BMW “zadovoljstvo u vožnji”?

Koliko ljudi mora sarađivati do savršenstva kako bi vaše zadovoljstvo BMW automobilima bilo trajno zagarantovano?

Ispričaćemo vam priču o znanju, tehničkom savršenstvu i predstaviti ljude u Voli Motorsu u Podgorici, koji brinu o tome da vaš BMW bude uvijek u savršenom stanju i da uvijek budete bezbrižni.

Da li znate?

16

Ovo je priča o ljudima u Voli Motors-u koji umjesto vas brinu o vašem BMW automobilu.

“Mi smo tu da za vas odaberemo najbol-ju konfiguraciju vozila, a sve u skladu sa vašim željama.

S obzirom na vrlo široku paletu vozila koju nudimo, sigurni smo da ćete pronaći vama najdraži model.

Tu smo i da vam predložimo najbolje načine finansiranja, jer u saradnji sa našim partnerima nudimo sve moguće varijante finasiranja uključujući i neke koje su dostupne samo kod nas, kao što su:

• finansijski lizing na 7 godina koji će Vam učiniti dostupnim našu novu seriju 1 uz mjesečnu ratu od 220€,

• finansijski lizing na 3 godine sa os-tatkom vrijednosti uz koji je prelijepi X1 dostupan za 466€ ili

• poseban model sjajno opremljene serije 3 za 39.990€,

• i naravno - nudimo otkup “staro za novo” svih brendova. Mi smo tu za vas!

Nakon što odaberete vozilo, mi radimo narudžbu u fabrici i svakodnevno pratimo Vaše vozilo u toku proizvodnog procesa. Bez obzira da li se proizvodi u Evropi ili u Americi, mi vidimo svaki korak proiz-vodnje sve do transporta u Crnu Goru.

Kada vozila stignu u Podgoricu naš je posao da obavimo homologaciju, carinjenje i obezbijedimo svu potrebnu dokumentaciju. Vi ste bezbrižni.

Sada vozila treba da pripremimo kroz proces koji se zove PDI – pregled vo-zila prije isporuke. Radi se uklanjanje zaštite kojim je vozilo bilo zaštićeno od oštećenja u transportu, radi se dekon-zervacija laka da bi sve bilo savršeno, provjeravaju se sve komponente vozila, provjerava se nivo svih tečnosti, kon-troliše se da nema ni najmanjeg proble-ma sa vašim vozilom. Vi ste bezbrižni.

17

Vladan Spasojević - Generalni direktor Voli Motorsa

MIlan Đukić - šef servisa

Page 10: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

18

Kako bi vaše vozilo bilo spremno za upoznavanje sa svojim vlasnikom dajemo završni sjaj,

Ne zaboravite BMW Voli Motors je i BMW Motor-rad - najbolji motocikli na svijetu za vaše uživanje.

Naši tehničari su eksperti za BMW koji se redovno edukuju o svim novostima i prikupljaju znanje o svakom modelu BMW-a. Pravi doktori za BMW!

Imamo najnoviju tehnologiju, radimo sa najmodernijim dijagnostičkim uređajima koje propisuje BMW, ugrađujemo isključivo originalne BMW rezervne djelove sa garancijom na kvalitet i ugradnju i brine-mo o vama i vašoj bezbjednosti u BMW-u da biste vi bili bezbrižni.

Da vaše vozilo bude sigurno, tu su i original BMW djelovi kao i BMW accessories, koje u svakom momentu možete i poručiti.

18

Adnan Turković- menadžer rezervnih djelova

Novak Bulatović - mehaničar Kristina Rašović - finansije

Lindon ĐuraševićFikret Selmani -menadžer prodaje

191919

Mi ćemo se pobrinuti da vas na vrijeme podsjetimo da vaš ljubimac treba redovni servis kako bi ostao u najboljoj formi. Ako nam u potpunosti prepuste brigu o servisu i dogovorimo neki od naših BSI ili BRI paketa servisa održavanja ili garancija, trošak re-dovnog servisa će za vas biti “0” bezbrižno.

Snežana Puletić - MINI brend menadžer u MINI salonu:

-Voli Motors predstavlja i MINI premium brend koji zadovoljava autentičan ukus i stil - BUDITE DRUGAČIJI

Priča o BMW-u u Crnoj Gori zahtijeva mnogo truda, pažnje, preciznosti i kvaliteta koji garantujemo našim klijentima.

Priča o BMW-u je i priča o prijateljstvu, druženju, zajedničkom vremenu. Mi volimo da za naše klijente i prijatelje priređujemo događaje koji nas zbližavaju. Voli Motors je mjesto pod čijim krovom se rado druže ljudi sličnih interesovanja, ljudi koji dijele strast prema nenadmašnim BMW automobilima.

Dobro nam došli.

Aleksandra i Kristina Bokan, dio našeg tima

19

Zvezdan Radojević -servisni savjetnik

Snežana Puletić - MINI brend menadžer

Page 11: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

Već 23 godina se profesionalno bavite dizajnom. Možete li da se sjetite prvih dizajnerskih radova koji su Vas inspirisali da se okrenete ovom poslu?Sa ove distance i posle ovoliko godina mogu da kažem da su prvi radovi izgledali naivno, ali sam i tada bio posvećen istim žarom kojim sam i danas. U to vrijeme je pojavom i širenjem novih tehnologija umnogome bio olakšan posao multimedijalnih umjetnika. Mogli ste brzo i vrlo kvalitetno da uradite stvari koje su do tada bile nezamislive. Imao sam mogućnost da radim u mnogim marketinškim agenci-jama i u marketinškim timovima renomiranih firmi gdje sam stekao najveće iskustvo. Već jedanaest godina vodim sopstvenu reklamnu agenciju Brightmind koja se etabli-rala kao mala, ali ozbiljna, i što je najvažnije pouzdana.

Koje vještine/talente treba da posjeduje grafički dizajner?Kao i svaki umjetnik, dizajner mora da opaža i to da radi sve vrijeme. Rezultat tih doživljaja je određeno djelo. Dizajn je skup asocijacija, simbolike, provokacije, podstiče na promišljanje i izaziva emociju. Ako ne provocira emociju, nije postigao cilj.

Koje svjetske brendove cijenite i da li Vas neki od njih posebno inspiriše?Brend je skup emocija koje se komuniciraju prema auditori-jumu. Svako od nas ga doživljava na svoj način. Dizajnerima je kuriozitet da rade za poznati brend jer su ispred njih veći izazovi, a i veće mogućnosti. Mogao bih da kažem da sam imao sreće da radim za velike svjetske kompanije koje mno-go pažnje polažu u očuvanje i uvećanje lojalnosti. BMW je jedna od tih kompanija za koju radim, sada već, 12 godina.

Ovo je izuzetno dinamičan i inspirativan posao koji vas obuzima cijelog i nikada ne može da dosadi.

Koji Vam je do sad bio najzahtjevniji radni zadatak?U ovom poslu vrijeme je uvijek resurs koga imate na-jmanje. Zadatak je najteži onda kada imate manjak vremena što je najčešće slučaj, ali kada imate profe-sionalan i odgovoran pristup, rješavanje problema se odvija brzo i efikasno. U mom slučaju to je zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu i neizostavno napornom radu. Veliki američki pronalazač i biznismen Tomas Alva Ed-ison je genijalnost definisao kao 1% talenta i 99% rada.

U kom dijelu radnog procesa najviše uživate?Definitivno je to sam kreativni proces. To je momenat kada se nalazite u stanju u kome ne osjećate protok vremena i nijeste svjesni dešavanja oko vas. Teško je opisati tu mani-festaciju, ali je definitivno najljepši osjećaj u kome iskreno najviše uživam.

Dešava li Vam se da Vam ponestane kreativnosti? Kako prevazilazite ove momente?Naravno, to je normalna faza u ovom poslu i dešava se povremeno. Prevazilaženje ove faze je promjena okruženja, a jos bolje meridijana. Svaki novi doživljaj je okidač za nove ideje.

Radili ste sa mnogim regionalno uspješnim kompanija-ma. Da li nailazite na razumijevanje stava da loš dizajn košta mnogo više nego dobar?Svi top menadžeri i oni koji rukovode kompanijama i veli-kim sistemima već iz iskustva znaju da je dobar dizajn već pola završenog posla, ali vam i najbolji dizajn neće pomoći ukoliko nijeste iskreni prema kupcima.

PEĐAMARJANOV IĆ

DIZAJN JE SVEOBUHVATNA KATEGORIJA

20

INTERVJU

Znamo da sarađujete sa nekim veo-ma priznatim brendovima, kao što je BMW. Da li je posebno zahtjevno raditi na tim projektima? Zahtjevno jeste, ali je krajnji rezultat nešto što vam pričinjava veliko za-dovoljstvo. BMW je klijent koji vam sa jedne strane nudi da budete dio tima u kome su ideje i njihova realizacija na najvišem nivou, a sa druge strane imate to zadovoljstvo da svoj način razmišl-janja podijelite sa njima i kao rezultat su uspješno završeni projekti koji se ogledaju i u dugogodišnjoj saradnji. Sistem je doveden skoro do savršenstva i sve funkcioniše perfektno. Iza brenda BMW što je velike marketinške agencije od kojih možemo mnogo da naučimo. Zato je od izuzetnog značaja da oni koji upravljaju nekim velikim sistemom, pa i malim, na vizuelnom predstavljanju rade uz uvažavenje stavova, analiza i predloga dizajnera, a ne da se rukovode isključivo sopstvenom intuicijom i af-initetima.

Dizajn je mnogo važan za imidž kompanije. Koliko je teško pratiti trendove jer smo svjedoci velikih tehnoloških promjena, ekspanzije upotrebe interneta, broja društvenih mreža… Jedna od najvažnijih stvari, ali i izazova je biti informisan, biti u toku. Slijepo praćenje trendova može biti kontrapro-duktivno, ali ni biti izvan njih nije do-bro. O dizajnu treba razmišljati kao o svevremenskoj kategoriji. Ono sto je danas u trendu, već sjutradan može biti dosadno i stvar prošlosti. Pogoditi tu tananu liniju je zapravo najteže.

Koji savjet biste dali onima koji tek počinju da se bave dizajnom?Ovo je izuzetno dinamičan i inspirativan posao koji vas obuzima cijelog i nikada ne može da dosadi. Važno je konstant-no ulaganje u sebe i napredovanje na dnevnom nivou, jer se i tehnologija us-avršava gotovo svakodnevno. Praćenje noviteta i novih načina komunikacije je od ključnog značaja za ovaj posao, ne samo zbog napredovanja u njemu, nego i zbog velike konkurencije koja je u ovoj djelatnosti oštra.

21

INTERVJU

Page 12: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

22Voli Motors, Bulevar Josipa Broza 27, Podgorica. Phone: +382 20 65 28 80

U NOVU GODINU SA NOVIM AUTOMOBILOM.AKCIJSKE CIJENE, LIZING DO 7 GODINA. GARANCIJA 4 GODINE, ZAMJENA STARO ZA NOVO SVIH MARKI, ISPORUKA ODMAH. bmw-voli.me

Zadovoljstvou vožnji

23Voli Motors, Bulevar Josipa Broza 27, Podgorica. Phone: +382 20 65 28 80

U NOVU GODINU SA NOVIM AUTOMOBILOM.AKCIJSKE CIJENE, LIZING DO 7 GODINA. GARANCIJA 4 GODINE, ZAMJENA STARO ZA NOVO SVIH MARKI, ISPORUKA ODMAH. bmw-voli.me

Zadovoljstvou vožnji

Page 13: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

24

Mornar, Budućnost, Partizan, Bešik-taš, PAOK su samo neki od klubova za koje ste igrali, šta je za Vas bio vrhunac karijere?- Svaka sportska karijera je puna uspona i padova, pa je i moja imala dobre i loše trenutke. Sa 21 godinu sam operisao oba koljena i bio skoro godinu dana van terena. Ipak sam uspio da se vratim na pravi put, iako sam konstantno osjećao posljedice povrede koja je značajno uticala da promijenim svoj stil igre. Na-jbolju igru sam pružio u mojoj posljed-njoj sezoni u Partizanu. A onda odmah, zatim, u Španiji gdje sam prvu godinu igrao na veoma dobrom nivou. To je

Talenat samo obavezuje da radite više od drugih. Onda se možete nadati uspjehu i imati bogatu karijeru.

bio period kada sam izborio mjesto u nacionalnoj selekciji i period moje pune afirmacije. Nakon toga sam imao dosta dugu inostranu karijeru tokom koje sam imao sreću da živim u nekoliko zemalja i da upoznam različite kulture i običaje. To je za mene imalo jednako veliki značaj kao uspjesi koje sam imao na terenu. Kakve uspomene nosite iz igračkog perioda u podgoričkoj Budućnosti?Dolazak u Podgoricu je bilo moje prvo odvajanje od kuće. KK Budućnost je tih godina počeo da se razvija velikom brzinom. Imao sam čast da osvojim Kup Jugoslavije u mojoj prvoj sezoni u Pod-

gorici. Sjećam se izvanredne atmosfere i velikog interesovanja za košarku od strane gledalaca. Tražila se karta više i mjesta u hali su bila popunjena prije našeg izlaska na zagrijavanje. Imali smo odlične rezultate u Kupu Koraća u kojem smo nesretno ispali u četvrtfinalu. U polufinalu playoff-a smo poslije pred-nosti domaćeg terena izgubili smo od ekipe Crvene zvezde. Tada su okosnica tima bili igrači iz Crne Gore i atmosfera koju smo imali je bila jako dobra. Iduća sezona je bila rezultatski bolja, jer smo pored osvajanja titule dogurali do polu-finala Kupa kupova. Kraj sezone je obil-ježen početkom bombardovanja koje je

ĐURO OSTOJIĆ

INTERVJU

25

uticalo da ne odigramo revanš utakmicu polufinala protiv Benetona i završimo naše prvenstvo bez playoffa. Ipak ću tu sezonu pamtiti po povredi koju sam spomenuo ranije, zbog koje sam donio odluku da odem u KK Lovćen. To se ispostavilo kao ispravna odluka, jer mi je trebalo dosta prostora za igru da bih se vratio ozbiljnoj košarci. Zbog velikih ambicija podgoričkog kluba, nije bilo realno da mi se pruži tolika šansa.

Danas ste angažovani kao generalni menadžer ekipe Studentskog centra, kakva su Vaša očekivanja?Prije tri mjeseca sam prihvatio poziv gospodina Dragana Bokana da pokuša-mo da napravimo klub gdje će mladi igrači imati priliku da nastave svoj košarkaški razvoj poslije izlaska iz mla-dih selekcija. Takođe se otvara prilika ekstra talentovanim juniorima da pokažu svoj veliki potencijal. Svjestan sam da za rad sa mladima treba dosta strpljen-ja i da rezultati ne mogu doći preko noći, ali sam siguran da sa kvalitetnim i dobro isplaniranim radom možemo postići uspjeh. Imamo izvanredne uslove za trening, možda najbolje u regionu, i na nama je da u narednom periodu okupimo talentovanu djecu i sa ozbil-jnim radom pomognemo da u skorijoj budućnosti obuku dres KK Budućnost Voli. Osim igrača iz Crne Gore koji su nam jako bitni jer tako pomažemo jačanje nacionalnih selekcija, napravili smo saradnju sa KK Koš iz Sarajeva koji će biti naša filijala u Bosni i Hercego-vini, iz koje se nadam da ćemo povući nekoliko zanimljivih igrača. Nećemo biti okrenuti samo regionu, već ćemo pokušati da pronađemo igrače i u ino-stranstvu. Možda najznačajnija karika u razvoju mladih igrača jeste trener, zbog čega je doveden Nenad Trajković koji je poznat kao osoba koja veoma kvalitetno i mnogo radi sa igračima na razvoju njihovih tehničkih sposobnosti i upoznavanju taktike kao jako bitnog segmenta, naročito u evropskoj košarci. Ove sezone smo doveli neke iskusnije igrače da svojim primjerom pomognu

razvoju mladih igrača. Veliki bi značaj bio da u skorijoj budućnosti obezbijed-imo mjesto u ABA 2 ligi, koja je jako kvalitetna i pruža velike mogućnosi za razvoj igrača koji su izašli iz mladih selekcija, ali nisu dovoljno sazreli da odgovore ciljevima KK Budućnost Voli, čije su ambicije uvjek na najvišem nivou.

Zbog posla trenutno živite u Podgorici.Kako provodite dane? Da li rekreativ-no igrate košarku, da li su Vaša djeca naslijedila talenat za sport?Po prestanku igračke karijere sam svo-je fizičke aktivnosti sveo na trčanje i vožnju bicikla. Od mog dolaska u Pod-goricu nijeam imao previše vremena da nastavim sa tim vidom rekreacije zbog obaveza prema klubu i zbog želje da slobodno vrijeme provedem sa svojom porodicom koja je ostala da živi u Baru. S obzirom na to da su djeca uzrasta 7 i 10 godina i da imaju dosta školskih i vanškolskih aktivnosti, za sada ne razmišljamo o njihovom prelasku u Podgoricu. Obojica vole košarku, ali stariji sin pokazuje veći talenat za muziku u čemu ima veliku

podršku u porodici. Ipak, još je rano da se nešto prognozira, jer je rad taj koji je najvažniji za uspijeh u poslu. Talenat samo obavezuje da radite više od dru-gih. Onda se možete nadati uspijehu. U današnje vrijeme život postaje sve brži, koliko se posvećujete zdravlju, zdravoj ishrani i vježbanju? Imate li neki savjet?Zadnjih godina sam i te kako okrenut zdravim stilovima života. Mislim da je pravilna ishrana na prvom mjestu, jer je najvažnije šta unosite u svoj organizam. S obzirom da svoje tjelo ne izlažem mak-simalnim naporima kao ranije, smanjio sam i unos kalorija u organizam. Hranu treba da gledate kao potrebu, a ne za-dovoljstvo. Ponekad nije lako odoljeti raznim jelima, ali mislim da sam uspio da se iskontrolišem u tom dijelu. Fizička aktivnost je takođe veoma značajan faktor za zdravlje. Tim dijelom nisam zadovoljan, jer mi treninzi prijaju i dobro utiču na tijelo i raspoloženje. Mislim da sada ljudi imaju dosta informacija i da je na njima da izaberu koliko će voditi računa o svom zdravlju.

INTERVJU

Page 14: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

Kako ste počeli da se bavite trener-skim poslom?S trenerskim poslom sam počeo veoma rano. Već sa 21 godinom sam odradio prvu sezonu a ta odluka je bila dosta neočekivana. U decembru 2000. godine sam i dalje bio aktivan igrač u FMP Železniku, ali sam razmišljao da već tada krenem sa trenerskim poslom. Ukazala mi se prilika u rodnom Baru, u Primorki koja je igrala 1B ligu u Jugoslaviji (Sr-bija i Crna Gora). Trener je bio Predrag Milović, Baranin koji je dugo radio u Sloveniji. Prihvatio sam njegov poziv da dođem i započnem svoju trenersku karijeru na polusezoni.

Imate veoma zanimljivu karijeru. Radili ste u Mornaru, reprezentaciji, Francuskoj, Iranu. Možete li nam reći malo više o tome?

Nakon Primorke sam bio u Mornaru sedam godina. Đoku Pavićeviću sam bio asistent i uporedo trener juniorske i B selekcije Mornara. To je bio uvod i jedna situacija u kojoj sam se pozitivno zarazio košarkom do kraja. Imao sam 4 treninga dnevno, provodio sam 7 do 8 sati na dan u dvorani. Nakon 7 godi-na takvog pristupa i načina rada sam odlučio da je košarka nešto čime ću u budućnosti da se bavim.

Poslije Mornara sam napustio Bar i priključio se jednom izuzetnom projektu u tom momentu - KK Podgorica. Nekoliko bivših igrača Budućnosti i evropskih timova su odlučili da osnuju svoj klub, mahom od igrača sa crnogorskog podneblja. Ušli smo u ambiciozan projekat. U klubu sam bio pune 3 sezone. U tom periodu je kroz

klub prošlo dosta veoma talentovanih igrača iz Podgorice i Nikšića koji su napravili solidne košarkaške karijere. Klub je u tom periodu, nakon moje posl jednje sezone, promijenio koncept i ja sam odlučio da pređem u KK Budućnost Voli. To se desilo na poziv predsjednika kluba, Dragana Bokana. Ljudi koji su prepoznali moj rad u KK Podgorica vodili su u tom momentu stručni dio u KK Budućnost Voli. Tadašnji trener Dejan Radonjić i sportski direktor Gavrilo Pajović su me preporučili kao nekog ko treba da bude dio najvećeg crnogorskog kluba. Nakon jedne sezone otišao sam u Francusku na poziv Luke Pavićevića. Sa Pavićevićem sam sarađivao i u reprezentaciji, u seniorskom timu. U Francuskoj sam proveo dvije izuzetne sezone meni veoma važne zbog iskustva, progresa i

PETARMIJOVIĆTrenerski posao je izuzetno zahtjevan i ne spada u grupu poslova na kojem kada izađete iz kancelarije ili dvorane završavate i vaše radne obaveze.

26

INTERVJU

činjenice da je to prvi posao van granica Crne Gore. Po povratku iz Francuske desile su se dvije epizode na Kosovu - Baškimi iz Prizrena i Sigal iz Prištine. Nakon Prištine sam otišao u Aziju, bio selektor U18 i U19 reprezentacije Irana i to je bilo izuzetno iskustvo za mene. U mnogome to je košarka različita u odnosu na sve što se do tada dešavalo u Evropi. Nije postojala količina talenta na koju sam navikao da imam u trenažnom procesu, ali to je bilo izuzetno iskustvo i lijepo provedeno vrijeme.

Napomenuo bih da sam za te godine prošao sve reprezentativne kategorije kao trener. Radio sam sa kadetskom, juniorskom i seniorskom reprezent-acijom.

Kako ste i kada došli u KK Budućnost Voli?U toku pregovora sa Federacijom Irana oko produženja saradnje uslijedio je preokret u funkcionisanju rada mlađih kategorija u KK Budućnost Voli i do-bio sam poziv predsjednika Dragana Bokana. Iako sam bio u pregovorima sa Iranom nikad brže se nisam odlučio za neki posao kao za posao u Budućnost Voliju. Svidjelo mi se što klub želi da napravi pomak i preokret kad su mlađe selekcije u pitanju. Tu sam proveo dvije izuzetne godine i mislim da se jako dobar posao odradio u tom periodu i da je stvorena prava osnova za ono što treba da se desi u narednom periodu. Na kraju prošle sezone sam dobio priliku da vodim seniorsku ekipu Budućnost Voli u crnogorskoj ligi da bih ovu sezonu počeo kao pomoćnik Slobodanu Subot-iću. Međutim, već od sredine oktobra

sam dobio priliku da preuzmem tim i tako je ostalo do ovog trenutka.

Kako usklađujete obaveze na poslu i kod kuće s obzirom da imate dvoje male djece?Trenerski posao je izuzetno zahtjevan i ne spada u grupu poslova na kojem, kada izađete iz kancelarije ili dvorane, završavate i vaše radne obaveze. Mislim da se između rada sa ekipom u dvora-ni, između sastanaka u kancelariji sa igračima i stručnim štabom, odvija jako veliki broj stvari i u tom perio-du se gledaju utakmice, analize vaših utakmica, analize protivnika, priprema svega onog što slijedi. Trenerski posao zahtijeva jednu veliku posvećenost i morate 24 sata da budete u materiji. Sa druge strane je potrebno napraviti dobru organizaciju, dobar balans jer je porodica ta koja trpi takav način rada i pristup radu. Kada sam ja u pitanju, jasno je da porodica trpi zbog velikog broja putovanja, utakmica, treninga koji vas odvoje od najbližih i ne doz-voljavaju da pravite velike planove. Ono što je za mene jako bitno je da imam veliko razumijevanje za moj posao i pokušavamo da svaki slobodan

trenutak provedemo zajedno. Takvih trenutaka nema previše i gledamo da ih organizujemo na najbolji mogući način.

Da li Vaša porodica voli i prati košarku? Djeca su još uvijek mala, stariji sin od tri i po godine ponekad dolazi na utakmice. Što se tiče supruge, ona prati svaku utakmicu u Podgorici i jako mi je važno da su u svim situacijama uz mene. Pogotovo kada su teže situacije, kada se ne pobjeđuje je veoma važno da imate podršku i mir i da odatle crpite pozitivnu energiju za sve što poslije toga dolazi.

Kako provodite slobodno vrijeme?Slobodnog vremena je jako malo i nemam uobičajeni ritam kako ga pro-vodim. Nekada je to gledanje fudbalske utakmice uživo, mlađih kategorija, sve je usko vezano za košarku i sport. Ranije sam odvajao vrijeme i za neku partiju tenisa ili košarke 3 na 3 sa pri-jateljima, ali u posljednje vrijeme je jako malo vremena za to. Uglavnom slobodno vrijeme iskoristim sa porod-icom. Ukoliko je lijep dan iskoristimo ga u prirodi i uz sport.

27

INTERVJU

Page 15: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

KOME POMAŽEMO?Učionica družionica pomaže djeci koja žive u teškim uslovima, najčešće dolaze iz porodica koje primaju socijalnu po-moć, žive u nehigijenskim naseljima, hrane se u narodnim kuhinjama... Stvari i mogućnosti koje se podrazumijevaju za njihove vršnjake, kao što su nove knjige, užina u školi, treniranje fudbala ili plesa, ovoj djeci su potpuno nedostižne. U po-rodicama gdje je svaki dan borba za op-stanak, roditelji nemaju mogućnosti niti motivaciju da podrže školovanje djece, pa ovi mališani imaju mnogo poteškoća u učenju i socijalizaciji, zbog čega rano napuštaju školu i time u samom startu gube svaku šansu za drugačiji život.

KAKVU PODRŠKU PRUŽA PROGRAM?Kroz ovaj program želimo da osnažimo djecu u osjetljivom periodu osnovne škole, pomognemo im da savladaju bro-jne izazove, obezbijedimo im bar dio mogućnosti koje imaju njihovi vršnjaci i motivišemo ih da nastave školovanje. Program se sastoji od brojnih aktivnosti:- pomoć u učenju kroz individualne

časove (radnim danima) i grupne

časove (subotom), volonteri pomažu djeci oko školskog gradiva, uče lekcije koje nijesu savladali i rade sa njima domaće zadatke;

- druženje, kreativne/zabavne radionice - kuvanje, slikanje, reciklaža, komu-nikacija, računari, gluma…

- dsihološka podrška – psiholozi sa djecom obrađuju najčešće probleme sa kojima se suočavaju – motivacija, diskriminacija, vršnjačko nasilje i sl.;

- besplatni treninzi u sportskim klubo-vima;

- materijalna pomoć – pribor za školu tokom cijele godine, obuća, odjeća, hrana, higijenska sredstva…

Za svu uključenu djecu, učionica Družionica je omiljeno mjesto (uglav-nom i jedino) za učenje i igru.

KAKO MOŽETE i VI PODRŽATI PROGRAM?Aktivnosti realizujemo uglavnom kroz volonterski rad i donacije privrede i pojedinaca. Tokom ove godine 72 volontera i 32 kompanije su na razne načine bile dio ovog programa. Kao

firma ili pojedinac i vi možete podržati rad Učionice družionice:- finansijskom podrškom;- volontiranjem u radu sa djecom;- uključivanjem djece u sportske

klubove;- doniranjem hrane tokom boravka

djece kod nas;- obezbjeđivanjem prevoza za neko

dijete;- donacijama nove ili očuvane obuće,

robe, pribora za školu, higijenskih sredstava...

Ovaj program je mali doprinos udruženja Roditelji da sva djeca u Crnoj Gori imaju iste mogućnosti za obrazovanje. Pridružite nam se!

Adresa: Igračkoteka i razvojni centar, Ulica Bracana Bracanovica 74a;Telefon: 020 221 000.

Pratite nas:facebook: ucionicadruzionicainstagram: ucionicadruzionica

UČIONICA DRUŽIONICA Družionica je program koji je pokrenulo udruženje Roditelji, 2017. godine. Kroz ovaj program pružamo podršku u obrazovanju i socijalnoj integraciji djece iz so-cijalno najugroženijih porodica.

28

Page 16: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

17. novembar je Svjetski dan prijevremeno rođenih beba. U svijetu se, svake godine prije vremena rodi 15 miliona beba.

Vjera je rođena u avgustu 2012. godine u 6. mjesecu sa 830 g, sa jedva 10% vjerovatnoće da će preživjeti i mogla je da nam stane na dlan. Danas, Vjera ima 7 godina i priprema se za polazak u školu.

Kada se beba rodi prije vremena nor-malno je da ste prvo u šoku, lome vas

Ovo je prica o Vjeri...- mali DIV

razna osjećanja, briga, bespomoćnost, strah. Prvo ste sami u bolničkoj sobi i smijete da vidite svoje dijete na 15 minuta tri puta u toku dana, nakon par dana vi odlazite kući a vaša beba ostaje na bolničkom liječenju. Koliko god da smo se trudili da sve vrijeme budemo uz nju, dok je boravila u bolnici, nije bilo moguće zbog niza komplikacija koje su bile kao posljedica prijeveremenog rođenja. U avgustu 2013. godine nakon skoro godinu dana bolničkog liječenja,

intenzivne njege i brojnih komplikacija napuštamo bolnicu i sa Vjerom dolazimo kući. Tada toga nismo ni bili svjesni, ali tada počinje prava borba.

Prijevremeno rođene bebe su krhke i sitne. Jedva smo dočekali momenat da je izvedemo kući iz bolnice, tada smo osjetili neku vrstu olakšanja, ali smo vrlo brzo postali svjesni da je to bio početak jedne velike borbe. Njega i odrastanje prijevremeno rođenog djeteta je puno

30

Tekst napisala:Jovana Rajković

uspona i padova, srećnih trenutaka i onih u kojima ste potpuno nemoćni da pomognete svom djetetu. U tim momen-tima je najvažnija podrška, kako za dijete tako i za roditelje. Srećom, imali smo veliku podršku od okruženja- medicinsk-og osoblja, prijatelja, drugih roditelja prijevremeno rođene djece sa kojima smo se sretali u bolničkim hodnicima i čekaonicama i, što je najvažnije, od porodice tj. od naših roditelja.

Od kada smo u avgustu 2013. Vjeru doveli kući, suprug, ja i ostali članovi porodice smo sebi zadali zadatak da na sve moramo gledati pozitivno i da mora-mo slijediti uputstva koja smo dobili od medicinskog osoblja. Od tog dana, pa do danas Vjera je svakodnevno uključena u fizikalne tretmane, logopedske tretmane i defektološke tretmane. U određenim periodima dešavalo se i da po 16h dnev-no provedemo u sprovođenju tretmana. Svi tretmani, kontrole, savjetovanja su veliki izazov na koji smo morali spremno odgovoriti iako smo bili u vrlo nepoznatoj situaciji. Kada se suočite sa tim izazovima shvatite koliko i šta zapravo možete. Ponekad, nakon završ-etka napornog tretmana ili suočavanja sa novootkrivenim poteškoćama djeteta kao posljedicom prijevremenog rođenja djeteta, shvatite šta sve mali DIV može. Ponekad, prijevremeno rođena djeca ulažu nadljudske napore i tada se čuda dešavaju. Nadimak prijevremeno rođenog djeteta je mali DIV i u tim situacijama biva potpuno opravdan. Mala tijela koja ponekad teže jedva 1kg se trude i bore za život više nego odrastao čovjek.

Postoji ta jedna stvar koju će razumjeti roditelji prijevremeno rođene djece ili djece sa posebnim potrebama, a to je da potpuno promijenite stavove u životu i percepciju sreće. Do Vjere, nijesmo vje-rovali da će nečiji treptaj oka, osmijeh ili pomicanje prsta ruke biti dovoljni da nam uljepšaju dan. Kada postanete roditelj gore pomenute djece, otkrivate nove emocije u sebi, zapravo sebe bolje spoznate.

Da nam je neko tog avgusta 2012. godine rekao da ćemo sedam godina kasnije

Vjeru pripremati za školu, i da će ona uspjeti da prevaziđe sve komplikacije koje su bile sigurno mu ne bi povjerovali - sa te tačke gledišta to je djelovalo kao nemoguća misija.

Bez obzira na sve što nas je čekalo sa našom prijevremeno rođenom Vjerom ona uvijek iz nas izmami najdivnija osjećanja i volimo je kao što nikoga do nje nijesmo voljeli. Biti roditelj prijevremeno rođene bebe je nešto posebno i gledati kako to malo biće jednog dana postaje veliki čovjek, koji čini velika djela, je za roditelje najveći poklon.

31

Page 17: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

Koja djeca spadaju u grupu prijevre-meno rođene djece?Prema definiciji SZO svako dijete rođe-no prije navršene 37 nedjelje trudnoće označeno je prijevremeno rođenim. Ste-pen prematuriteta se određuje prema gestacijskoj starosti i na osnovu toga sva prijevremeno rođena djeca se dijele u ekstremno nezrelu djecu sa manje od 28 nedjelje, veoma nezrelu djecu od 28 do 32 nedjelje, srednje nezrelu djecu od 32 do 34 nedjelje i predterminsku djecu od 34 do 37 nedjelja gestacije.

FIZIKALNI TRETMANIPRIJEVREMENO ROĐENE DJECE

Dr Milena AdžićDječji fizijatar, Institut za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore

Kada i kako se počinje sa vježbama kod prijevremeno rođene djece? Kod prijevremeno rođene djece, obol-jenja i poremećaji koji se često javljaju su: respiratorni distres, ponavljane ap-neje, hipotermija, hipoglikemija, hipo-kalcemija, hiperbilirubinemija, anemi-ja, intrakranijalna hemoragija, sepsa, nekrotični enterokolitis, retinopatija prematuriteta… Kada prijevremeno rođena djeca postignu stabilnost vital-nih funkcija i određenu razvojnu zrelost, uključuju se u program stimulacije koji

podrazumijeva primjenu Vojta terapije i Baby handling.

Šta je to Vojta terapija?Vojta terapija je terapijska metoda koja se koristi u rehabilitaciji neurorazvojnih poremećaja koji su često prisutni kod prijevremeno rođene djece. Ovom met-odom stimulacije utičemo na motoriku, ali i na vegetativne funkcije, glatku muskulaturu i intervertebralnu musku-laturu. Stimulacijom određenih tačaka na tijelu izazivaju se refleksni motorički

Svako dijete je individua za sebe. Roditelji su zbog svojih strahova i stalno prisutne neizvjesnosti što će biti sa njihovim djetetom skloni upoređivanju. To je razumljivo. Kakav će napredak njihovog djeteta biti zavisi od niza faktora.

33

Page 18: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

odgovori koji odgovaraju obrascima držanja i pokretanja koje možemo vi-djeti u idealnoj motorici prve godine razvoja djeteta. U najranijoj dobi kao što je prematuritet dužina stimulacije traje od 1-2 minuta i postignuti efekat se održava do 4 sata. Zbog toga se reflek-sna stimulacija mora ponavljati 4 puta dnevno kako bi se obrazac izazvanog motoričkog odgovora mogao održati duže vrijeme.

Šta je to Baby handling?Baby handling predstavlja vođenje djeteta kroz razne položaje i pokrete korišćenjem ruku. Cilj baby handlinga jeste obuka i edukacija roditelja kroz razne načine cjelodnevnog bavljenja djeteta kao što su oblačenje i svlačenje djeteta, nošenje djeteta, položaj prilikom hranjenja i ima za cilj bolju organizaciju djeteta u određenom položaju i izgradnju novih šema pokreta. Baby handling je veoma važan jer obučeni roditelji na ovaj način vježbaju svoje dijete kroz svakodnevne aktivnosti (oblačenje, svlačenje, nošenje, hranjenje djeteta).

Koja sve stručna lica trebaju biti uključe-na kako bi se postigao najbolji efekat?Tim koji prati prijevremeno rođenu djecu, zbog kompleksne problematike

koja može biti prisutna, čine: neonato-log, neurolog, pulmolog, oftalmolog, otorinolaringolog, gastroenterolog, dječji hirurg, ortoped, fizijatar. Kada je u pitanju stimulacija psihomotornog razvoja vođa tima je dječji fizijatar ili pedijatar u razvojnom savjetovalištu a tim čine: fizioterapeuti, radni terapeuti, defektolozi (somatopedi, tiflolozi, sur-dolozi), logopedi, psiholozi.

Da li ima istine u tome da su roditelji najbolji terapeuti? Roditelji predstavljaju najvažniju kariku između djeteta i tima. Oni su glavni članovi tima jer poznaju svoje dijete i uz stručnu pomoć i savjete ostalih članova tima mogu da urade mnogo za svoje dijete.

Koliki su efekti Kangaroo mother care razvojne njege ?Veoma značajni i Kangaroo mother care se savjetuje od rođenja djeteta. Sve što je potrebno za medicinsko, emocionalno, psihološko i fizičko blagostanje majke i bebe pruža se njime. Što je više kontakta kože bebinog prednjeg dijela sa kožom majčinih grudi, to je bolje. Idealno bi bilo kontinuirano dan-noć ali i kraći periodi su još uvijek korisni ako iz nekih razloga nije moguć cjelodnevni kontakt.

Kolika je greška upoređivati prije-vremeno rođenu djecu?Svako dijete je individua za sebe. Up-oređivanje prijevremeno rođene djece i uopšte djece nema smisla. Roditelji su zbog svojih strahova i stalno prisutne neizvjesnosti što će biti sa njihovim djetetom skloni upoređivanju. To je razumljivo. Kakav će napredak njihovog djeteta biti zavisi od niza faktora: ste-pena oštećenja mozga, pridruženih smetnji, genetskog potencijala djeteta i pravovremene i adekvatne stimulacije psihomotornog razvoja.

Šta roditelji najčešće griješe? Roditelji najčešće griješe upravo u up-oređivanju svoga sa drugom djecom, traženja rješenja za svoje dijete na više mjesta od kojih mnoga nijesu adek-vatna i stručna, sve u želji i potrebi da

pomognu svom djetetu. Moje je mišl-jenje da roditelji zbog prisutnog straha djecu previše uključuju u sve vidove stimulacije. Svaki mozak, kao i mozak djeteta, bez obzira na ogromni potencijal u najranijem uzrastu, ima dnevne limite primanja informacija. Sve preko toga nema efekta. Najvažnije je postići na-jbolju i najveću moguću funkcionalnost djeteta i porodice koja ima dijete sa poteškoćama u psihomotornom razvoju.Kako prevazići strah kod roditelja koji je prisutan? Neophodna je podrška od strane stručnih lica, posebno psihologa kao i svih članova tima koji učestvuju u liječenju i praćenju djeteta sa poteškoćama u raz-voju. Svojom stručnošću i razgovorom članovi tima treba da izgrade povjerenje roditelja koji će zatim da slijede njihove savjete. Zavisno od karaktera roditelja i stručne pomoći i podrške, može se značajno pomoći u suočavanju sa stra-hovima a potom i u prevazilaženju istih.

Što je to što je najvažnije i čega se treba držati kod oporavka prijevre-meno rođenog djeteta? Odgovor na ovo pitanje je prožet kroz odgovore na prethodna pitanja. Dozirati stimulaciju individualno u skladu sa potencijalom djeteta, konsultovati se i sprovoditi smjernice koje članovi tima savjetuju roditelje. Najvaznije je postići najbolju moguću samostalnost i funk-cionalnost djeteta, kao i svih članova porodice.

34

Page 19: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

Majčino mlijeko je bespogovorno najzdravija i najpotrebnija hrana za bebe. Preporuka SZO je da dijete doji do navršene druge godine života. Shodno tome, koliko je zabrinjava-jući podatak da samo 20% majki u Crnoj Gori doji svoju djecu u prvih 6 mjeseci života?Prateći podatke u prethodne tri godine, možemo reći da je procenat isključivo dojene djece u prvih 6 mjeseci porastao sa 17 na 20 posto, a sa druge samo je 24 posto djece u Crnoj Gori koja su podojena u prvih sat vremena nakon rođenja. Iako postoji blagi trend rasta to su i dalje prilično loši podaci. Imajući u vidu razloge koje majke navode zašto se ne odlučuju za dojenje, kroz iskustvo u radu savjetovališta, možemo reći da je problem u edukaciji i informisanosti kako predstavnika zdravstvenog sistema tako i cijelog društva o značaju dojenja i načinima za prevazilaženje prepreka kod dojenja.

Koji su faktori odlučujući za us-postavljanje i održavanje dojenja?Prije samog porođaja važni su spremnost i informisanost same dojilje o dojenju, a nakon porođaja prvenstveno podrška

medicinskih radnika, ali i očeva koja se pokazala jako bitna, pogotovo u održa-vanju dojenja. Najvažnije je dojilje up-oznati sa onim što ih očekuje nakon što beba dođe, objasniti da je bitno što češće stavljati bebu na dojku, zatim ne uobročavati već dojiti bebu na zahtjev, i pokazati pravilan položaj za dojen-je koji rezultira aktivnim i efiksanim podojima. Preporuke za bezrazložnim uvođenjem formule od medicinskih radnika i pokušaji da se problem sa dojenjem prevaziđu formulom samo ugrožavaju cijeli proces i dovode do neuspješnog dojenja.

Dojilje od vašeg udruženja mogu za-tražiti savjet tokom 24h na broj telefona 067000474. Kako nekada nije jednos-tavno istrajati u dojenju, smatrate li da žene u Crnoj Gori u tom smislu imaju dovoljno podrške okoline, nadležnih institucija, ili sličnih udruženja?Kada je dojenje u pitanju, podrške nikad nije previše. Pokrenute su razne inicijative i osjeća se boljitak, makar kod budućih majki. Kroz naš rad i sav-jetodavne aktivnosti, koje su potpuno besplatne, trudimo se da budu što up-

ućenije, što slobodnije da nas pozovu za svaku nedoumicu i problem, organizu-jemo mjesečne radionice za dojenje gdje obrađujemo razne bitne teme koje se tiču dojenja. Pomoć u savlađivanju prepreka u dojenju nudimo i u ličnom kontaktu i putem društvenih mreža. Međutim, sma-tramo da je adekvatna podrška neophodna da krene iz porodilišta, mjesta gdje sve počinje i koje je često presudno za ishod dojenja gdje majka vrlo često i formira stav i mišljenje o svojoj sposobnosti da doji. Prave odluke moraju biti podstaknute od medicinskog osoblja koje tamo radi.

Lijepo bi bilo čuti da li možda ima očeva koji vam se obraćaju za savjet kako bi bili što bolja podrška ženama u dojenju? Naše društvo jeste i dalje pod uticajem tradicionalnih vrijednosti, koje u domenu dojenja mogu biti i te kako rigidne. Tako se ponekad nailazi na stav očeva kako je do-jenje isključivo stvar majke, njene odluke i istrajnosti. Ali se, srećom, i to mijenja. Smatramo da je dojenje, kao i sve druge odluke i procesi vezani za odgoj djece, stvar cijele porodice, i da oba roditelja uvijek moraju biti uključena u cijeli pro-ces. Iz našeg iskustva, pomenućemo oca

Majčino mlijeko sadrži izbalansirane hranljive sastojke, optimalne za bebin rast i razvoj. Majke pod temperaturom, i sl. bez bojazni nastavljaju dojenje jer na taj način prenose antitijela koja pomažu djetetu da se izbori sa istim mikroorganizmima sa kojima je bilo u kontaktu čak i prije nego što su se simpomi kod majke pojavili.

36

blizanaca koji nam se obratio za savjet sa riječima da on i supruga doje svoje bebe - u tih par riječi je stalo sve što je poenta našeg zalaganja kada je svijest našeg društva u vezi sa dojenjem u pitanju.

Kojih benefita su lišene bebe koje se hrane adapitranim mlijekom?Bebe koje se hrane adaptiranim mlije-kom prije svega su lišene antitijela koji su zaduženi za bebin imunitet i koje majka prenosi bebi preko mlijeka u ovom osjet-ljivom periodu. U prvim danima dojenja beba njih dobija kroz kolostrum koji se zato i zove „prva vakcina”. Majčino mli-jeko ima specifičan sastav koji odgovara bebinim potrebama i mijenja se u skladu sa njenim razvojem, sadrži visok procenat vode pa bebi ni u toplim danima ne treba dodavati vodu prije šestog mjeseca.

Koje su to prednosti koje majka ima od dojenja?Dojenje smanjuje rizik od raka jajnika i dojke, ubrzava vraćanje materice posle porođaja i smanjuje krvarenje, a donosi i ekonomske prednosti porodici. Tokom elementarnih nepogoda majka koja doji ima hranu za svoju bebu koja je savršene temperature i koja je sterilna. Dojenje majci omogućava da bez mnogo pri-preme izađe sa bebom ili čak putuje, jer ne razmišlja o pripremi hrane sa bebu.

Kad dođe do problema u toku dojenja, npr. začepljenje kanala, mastitis, štra-jk dojenja i sl. kome se prvo obratiti? Pored medicinskog osoblja u porodilišti-ma, patronažnh sestara i pedijatara, u slučaju bilo kog problema u toku dojenja kao i za savjet, majke mogu pozvati vršnjačke savjetnice za dojenje na broj +38267000474. Savjetnice udruženja Roditelji rade na volonterskoj osnovi i uvijek su spremne da odgovore na sva pitanja u vezi dojenja. Takodje, mogu nas pronaći i na Facebook grupi „Do-jenje uz podršku savjetnica” kao i na instragram profilu @dojenjeuzpodrsku.

Da li u Crnoj Gori ima kutaka pred-viđenih za dojenje? Smatrate li da bi ih trebalo biti više?Do prije nekoliko godina Udruženje je u

saradnji sa jednim tržnim centrom u Pod-gorici održavalo javni kutak za dojenje na zatvorenom. U toj formi ga trenutno nema. Tada smo ga otvorili kako bismo pomogli da se svijest naših sugrađana otvori prema ideji da je dojenje prirodna stvar, i da je dojenje u javnosti normalno i očekivano, i kako bismo omogućili prostor gdje se beba može podojiti u zatvorenom, a da majka nije primorana da koristi usluge kafića ili slično. Takođe znamo za slučajeve postavljanja klupa za dojenje u nekim djelovima Podgorice, ali, iako ih podržavamo kao još jedan vid promocije dojenja, smatramo da je svaka klupa, klupa za dojenje.

Mislite li da je dojenje u javnosti i dalje tabu? Pored toga što je dojenje čin hranjenja, ono je i bliskost i utjeha koju majka pruža svome djetetu te bi trebalo da je sasvim normalna pojava kako u okril-ju porodice tako i u javnosti. Za neke majke je dojenje u javnosti i dalje tabu, kao i za pojedince iz okoline, mada je drastičnih primjera reakcija na dojenje u javnosti zaista malo. Šireći informacije o benefitima dojenja doprinosimo prom-jenama u društvu, jer stav da je dojenje nedolično treba iskorijeniti.

Često čujemo da se majke žale na kvalitet mlijeka, možete li nam reći da li postoji nekvalitetno majčino mlijeko? Majčino mlijeko je uvijek prilagođeno potrebama djeteta. Sastav i količina majčinog mlijeka prilagođavaju se djetetu i mijenjaju se iz podoja u podoj. Majčino mlijeko sadrži izbalansirane hranljive sastojke koji su dovoljni i optimalni za bebin rast i razvoj. Majke pod temperaturom, virusom i sl. bez bojazni nastavljaju dojenje jer na taj način prenose antitijela koja pomažu djetetu da se izbori sa istim virusima ili mikroorganizmima sa kojima je bilo u kontaktu čak i prije nego što su se sim-pomi kod majke pojavili. Prema tome, nekvalitetno majčino mlijeko ne postoji, već je to još jedna od zabluda koje se na žalost pogrešno savjetuju dojiljama.

Šta je najvažnije što majka treba da čuje tokom prvih dana nakon porođa-ja, a da je vezano za dojenje?Dojenje jeste prirodan proces, ali je i vještina koja se uči. Zato je važno biti informisan o principima dojenja, kao što su dojenje na zahtjev i princip ponude i potražnje tj koliko beba sisa toliko će i tijelo majke proizvoditi mlijeka. Sa pravim i pravovremenim informacijama, dojilji je dovoljna podrška da istraje kada se suoči sa nekim problemom.

37

ZDRAVLJE

Page 20: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

INTERVJU

39

700€

500€

1500€

1000€

NOVOGODIŠNJI PAKETIĆI

JEDNOSTAVNO NAJBOLJI!

Page 21: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

ZDRAVLJE

Menopauza je dio prirodnog procesa starenja, i njenim početkom prestaje reproduktivni period žene. Najčešće nastaje između 45. i 52. godine života. Ako nastupi prije 40. godine govorimo o prijevremenoj menopauzi, a ako počne između 40. i 45. onda je to rana menopau-za. Poslije 55. godine je kasna menopauza. Genetski je predodređena, ne zavisi od broja trudnoća i porođaja, dojenja, so-cioekonomskog statusa, visine, težine. Povezana je sa pušenjem i kod žena koje puše nastupa i do dvije godine ranije.

Menopauza je posljedica pada funkcije jajnika, i proizvodnje glavnih polnih hormona žena-estrogena i progesterona. Opadanje funkcije jajnika postepeno počinje i desetak godina prije posljednje menstruacije. U tom periodu žena teže ostvaruje trudnoću, mogućnost pobačaja je veća. Značajne hormonske promjene počinju 4-6 godina prije menopauze, kada menstrualni ciklusi postaju ne-regularni, i pojavljuju se i prvi klinički znaci. Ovo se razdoblje često zove i premenopauza.

Piše: Dr Olivera MiketićInternista - endokrinolog

menopauzuMali vodič kroz

Kako je menopauza prirodan slijed događaja u životu žene, treba joj ići u susret bez bojazni i opterećenja,

40

ZDRAVLJE

Višegodišnji period oko menopauze, koje karakterišu neuredni i neredovni ciklusi, kao i vazomotorne tegobe, a počinje 4-5 godina prije menopauze i obuhvata 5 godina postmenopauze nazi-va se perimenopauza. Postmenopau-za je period nakon menopauze. Često se pominje i pojam klimakterij. On označava period postepenog smanjen-ja funkcije jajnika, a uključuje period perimenopauze i prvih desetak godina postmenopauze.

Smanjenje nivoa hormona, a posebno estrogena, dovodi do pojave i prvih kliničkih simptoma kod žene. Prema vremenu pojave možemo ih podijeliti na rane, srednjoročne i kasne.Rani simptomi su posljedica naglog pada nivoa hormona, mogu da dovedu do smanjenja kvaliteta života, ali su i često prolaznog karaktera. Osjećaj umo-ra, iscrpljenost, promjene raspoloženja, najčešće u obliku depresije, poremećaj spavanja, loš kvalit sna, promjene u tjelesnoj masi (dobijanje i teži gubitak kilograma), su prvi simptomi. Pojava talasa vrućine (tzv.,,valunzi“) takođe spadaju u rane simptome i prisutni su kod značajnog procenta žena i u peri-odu premenopauze, a posebno u post-menopauzi. To su iznenadni, kratkotrajni napadi vrućine, koji se završavaju zno-jenjem i padom temperature. Često se mogu javljati i tokom noći, i boravkom u toplim prostorijama.

Srednjoročne posljedice pada hor-mona nastaju 5 do 10 godina nakon menopauze. Tu spadaju istanjenje i oštećenje sluznice mokraćno-polnog sistema, promjene u kvalitetu kože i kose, smanjenje polne želje, i slabljenje koncentracije i pamćenja. Zbog prom-jena sluznice mokraćno -polnog siste-ma javljaju se osjećaj suvoće, svraba, peckanja, noćno mokrenje, kao i česte infekcije. Koža postaje suvlja, javlja se perutanje, stvaraju se bore, sklonost ka povredama. Debljina kože se smanju-je i za 7% godišenje.Ono što posebno zabrinjava žene je primjetno smanjen-je koncentracije, pamćenja, zapažanja (,,kognitivne funkcije mozga“).

Kasne posljedice nedostatka estrogena su progresivne, nastaju još u perimeno-pauzi, a postaju izražene i značajno smanjuju kvalitet života 10 do 30 godina nakon menopauze. Od njih su najznača-jnije pojava kardiovaskularnih oboljen-ja (povišen arterijski pritisak, srčani i moždani udar), i uzrok su smrtnosti do 50 % žena. Najčešće se prvo javljaju nestabilnost i česta variranja arterijskog pritiska, posebno izražena kod žena koje su do tada imala niže vrijednosti pritis-ka. Smatra se da je žena do 50. godine pod uticajem zaštite uloge estrogena od ovih oboljenja, pa su ova oboljenja tada češća kod muške populacije. Nastankom menopauze mehanizam zaštite estrogena se gubi, a smrtnost od infarkta miokarda kod žena postaje veća.

41

Page 22: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

4242

Smanjenje gustine kostiju, poremećaj u mikroarhitekturi kosti dovodi do nas-tajanja sistemskog oboljenja – osteo-poroze. Mogućnost preloma se značajno povećava, posebno prilikom pada, ali kost može postati toliko krhka da su lomovi česti i bez posebnog uzroka. Zajedno sa kardiovaskularnim bolestima osteoporoza je najozbiljnija posljedica menopauze.

Mnogi često postavljaju pitanje da li sve ovo navedeno treba prihvatiti kao prirodnu posljedicu starenja, ili se može i treba nešto uraditi da se sačuva i pobol-jša kvalitet života žene u tom periodu.Naravno da može i da treba.

Prvo, svaka žena u velikoj mjeri sama može da ublaži tegobe nastale u menopauzi.Regulacija tjelesne mase, redovna iz-balansirana ishrana, prestanak pušenja, upotreba alkoholnih pića, i obavezan adekvatan i prilagođen oblik neke fizičke aktivnosti. Nošenje pamučne lagane garderobe, izbjegavanje boravka u toplom i zagušljivom prostoru, izbjegavanje začin-jene, ljute hrane, alkohola i cigareta, može značajno smanjiti pojavu talasa vrućine.

Česti boravak na svježem vazduhu, posebno ako je praćen i nekom fizič-

kom aktivnošću može poboljšati kvalitet sna kao i raspoloženje. Poželjna suple-mentacija vitaminom D, kao i kalcijuma uz fizičku aktivnost je najbolja prevenci-ja nastajanja osteoporoze i posljedičnih preloma kostiju.

Adekvatna ishrana, smanjenje unosa koncentrovanih šećera, masti, prerađevi-na od mesa, konzervirane hrane, uz sve gore navedeno predstavlja prevenciju i nastanka srčano-sudovnih oboljenja (povišenog arterijskog pritiska, srčanog i moždanog udara). Dovoljan unos vode, upotreba odgovarajućih kozmetičkih preparata, koji povećavaju vlažnost kože, sa većim sadržajem kolagena, mogu poboljšati kvalitet kože i kose. Upotreba posebnih vaginalnih prepa-rata (kreme, vaginalete) može smanjiti suvoću i oštećenje sluznice vagine.

Kada govorimo o hormonskoj supstiru-cionoj terapiji, ona ima posebno mjesto, naravno kada se da kome treba, kada i koliko dugo.

Pristup ovom obliku terapije je isk-ljučivo individualan. Šta to znači? Hormonska supstituciona terapija je kontraindikovana (a to znači može iza-zvati neželjene posljedice) kod žena

koje imaju aktivno maligno oboljenje, u trudnoći, kod poremećaja funkcije jetre i bubrega, poremećaja zgrušavanja krvi (tromboze i embolija), porfirija i kod poseb ogn oblika tumora mozga (meningeom).

Prije uvođenja ovog oblika terapije svaka žena bi trebala da prođe preglede od strane više specijalista. Potrebno je da se urade opšti laboratorijski nala-zi, EHO-pregled dojki i male karlice, mamografija. Ženama koje puše se savjetuje prestanak pušenja. Redovne kontrole se obavljaju na šest mjese-ci. Hormonska supstituciona terapija se obično daje do 55. godine života, kada se pravi pauza od par mjeseci, procjenjuje se dalje njeno korišćenje, i obično koristi do 60. godine života, ali u manjim dozama hormona.

Ovaj oblik terapije se može koristiti u više oblika: tablete, flasteri, kreme, implanti pod kožu, vaginalete. Takođe sadržaj hormona, da li su to kombinovani preparati estrogena i progesterona ili samo estrogen ili samo progesteron, je za svaku ženu poseban. Smatra se da sa ovim oblikom terapije treba početi još u periodu pojave prvih simptoma, ako ne postoje kontraindikacije.

Naglašavam da ovakav oblik terapije nije za samoinicijativnu upotrebu i da se isključivo može koristiti uz konsultaciju sa ljekarom odgovarajuće specijalnosti.

Upotreba prirodnih preparata koji sadrže estrogene, (tzv.fitoestrogeni) je zadnjih godina sve veća. Mnoge žene same počinju da ih uzimaju. Biljke koje sadrže fitoestrogene su soja, crvena djeteli-na, lan, mahunarke. I prije upotrebe ovih preparata bi trebalo konsultovati ljekare, jer ako se npr. ovi preparati ko-riste u periodu dok je još uvijek prisutan određeni nivo estrogena u organizmu, mogu blokirati njihovo djelovanje.

Kako je menopauza prirodan slijed događaja u životu žene, treba joj ići u susret bez bojazni i opterećenja, i savjetujem svim ženama da u ovom periodu posebnu pažnju posvete sebi.

ZDRAVLJE

Page 23: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

Javna ustanova Prirodnjački muzej Crne Gore osnovana je 1995. godine. Muzeju je dodijeljeno prizemlje zgrade površine od oko 260m² u kome je bila smješte-na prirodnjačka zbirka nekadašnjeg re-publičkog Zavoda za zaštitu prirode. U prizemlju te zgrade, jedne od najljepših u Podgorici, muzej se nalazi i danas.

U prostoru od 260m² smještene su kancelarije, radne prostorije, atelje za konzervaciju i prepariranje kao i depo u kome se čuvaju zbirke. Nakon 20 i više godina od osnivanja muzeja, u perio-du od 2017. do 2019. godine značajno su unaprijeđeni uslovi za rad i čuvan-je zbirki u depou. Uz podršku Vlade

Crne Gore i Ministarstva kulture izd-vojena su značajna finansijska sredstva za adaptaciju radnog prostora i depoa muzeja koji je renoviran i opremljen u skladu sa propisanim i veoma zaht-jevnim uslovima za očuvanje prirod-njačkih zbirki. S obzirom da se broj predmeta u zbirkama iz godine u godi-

PRIRODNA i KULTURNA BAŠTINA NAŠE ZEMLJE

Na tako malom, a lijepom prostoru Prirodnjačkog muzeja, skoncentrisano je ogromno bogat-stvo flore i faune koje se ističe visokim stepenom endemizma, prisustvom reliktnih vrsta kao i vrsta čije se rasprostranjenje završava na teritoriji Crne Gore

Piše: Lidija PolovićDirektorica Prirodnjačkog muzeja

44 4545

nu povećava, depo već postaje pretije-san da prihvati sav obrađeni materijal.

Misija muzeja je da sakuplja, čuva, proučava i prezentuje prirodnu i kul-turnu baštinu naše zemlje. Stručna djelatnost Muzeja ostvaruje se kroz Sektor muzejskih zbirki i Sektor za zajedničke muzejske i konzervator-sko-preparatorske poslove. Više od

15.000 primjeraka stijena, minerala, fosila, gljiva, biljaka i životinja čuva se u 15 muzejskih zbirki, od čega su 4 geološke zbirke i 11 bioloških. Zbirka-ma rukovodi 13 kustosa. Prirodnjački muzej je prva ustanova iz resora kul-ture koja je dobila licencu za bavljenje naučno-istraživačkim radom. Muzejs-ki kadar aktivno učestvuje na mnogim naučno istraživačkim projektima. Veo-

45

Page 24: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

ma značajni segmenti rada Muzeja su prepariranje i konzervacija prirodnjačk-og materijala, edukacija i pedagoški rad.

Crna Gora je prepoznata kao zemlja izuzetnih prirodnih vrijednosti, netak-nute prirode i ekološka država. Prema tome, geodiverzitet i biodiverzitet pred-stavljaju jedan od najvažnijih kulturnih resursa Crne Gore. Muzeji, kao usta-nove kulture, imaju zadatak da istraže, očuvaju i na savremen način prikažu upravo one specifičnosti koje definišu autentični crnogorski kulturni identitet.

Crna Gora predstavlja jedno od na-jbogatijih područja Evrope, u pogledu bio i geo-diverziteta, što je posljedi-ca njenog jedinstvenog geografskog položaja i geomorfološke strukture. Kao takva, Crna Gora je od davnina bila u fokusu interesovanja mnogih stranih istraživača koji su bili fascinira-ni njenom ljepotom i nerijetko su bolje spoznali bogatstvo crnogorske kulturne i prirodne baštine od nas samih.

Na tako malom, a tako lijepom pros-toru, skoncentrisano je ogromno bo-gatstvo flore i faune koje se ističe visokim stepenom endemizma, prisus-tvom reliktnih vrsta kao i vrsta čije se rasprostranjenje završava na teritori-ji Crne Gore. Crna Gora je u odnosu na ukupnu površinu na prvom mjestu u Evropi po broju biljnih i životin-jskih vrsta. Na našim prostorima živi preko 3500 biljnih vrsta i oko 16 000 životinjskih vrsta, od čega su zaštićene

52 biljne i 317 životinjskih vrsta.

U iznajmljenoj izložbenoj galeriji Prirodnjačkog muzeja Crne Gore u maju 2019. otvorena je stalna postav-ka muzeja “Kad priroda priča”, čime je obogaćena kulturna i turistička po-nuda glavnog grada.A šta nam to zapravo priroda priča?Izložba “Kad priroda priča” predstavl-ja svojevrstan prikaz raznovrsnosti stijena, minerala, kao i fosilnih i re-centnih predstavnika živog svijeta sa područja Crne Gore. Poseban akcenat je na endemičnim i rijetkim vrstama

koje su u svjetskim biološkim krugov-ima prepoznate kao crnogorski sim-boli. Predstavljen je najinteresantniji i najreprezentativniji materijal iz svih 15 zbirki Prirodnjačkog muzeja. Sva-ka zbirka ima svoju uvodnu priču koju su ispričali kustosi muzeja. Geološke zbirke nam kroz svoju priču pomažu da sagledamo burnu geološku istoriju i proces stvaranja ovog cnogorskog prostora i svojim tragom nas vode do samih začetaka života. Biološke zbirke nas impresioniraju ovdašnjom ljepotom recentnog živog svijeta i predjela. Bude u nama osjećaj ponosa

46

i zadovoljstva što je ovaj prostor svojom specifičnošću iznjedrio mnoga bića koja postoje samo kod nas, a ujedno sačuvao i mnoge vrste koje su u ostatku svijeta pre-stale da postoje. A sva ta naša priča ima samo jedan cilj- da prenese poruku da je očuvana priroda važan preduslov moći i prosperiteta jedne države i njene kulture.

Prirodnjački muzej je u svojoj izložbenoj galeriji u periodu od 12. septembra do 3. novembra ugostio putujuću izložbu Prirod-njačkog muzeja Mađarske iz Budimpešte pod nazivom „Kolijevka i sklonište“. Izlož-ba je realizovana u saradnji sa Ambasadom Mađarske u Crnoj Gori u sklopu manifesta-cije „Dani mađarske kulture u Crnoj Gori“.

Stalnu postavku “Kad priroda priča” Prirodnjačkog muzeja Crne Gore možete posjetiti u izložbenoj Galeriji na Bulevaru Oktobarske revolucije br. 74.

Radno vrijeme Galerije je ponedjeljak-pe-tak: od 1. marta do 1. decembra od 9 do 17 časova i od 1. decembra do 1. marta od 8 do 15 časova.

47

Page 25: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

48

U svijetu postoji veliki broj ocjenjivanja vina, gdje najpre-stižniji degustatori svijeta ocjenjuju hiljade vrhunskih vina iz svih svjetskih vinogorja.

Vranac iz Crne Gore našao se ove godine među najboljim vini-ma svijeta, u društvu zvučnih imena iz slavnih vinogradarskih regiona. Godina 2019. za vinariju Plantaže, iako samo jedna u nizu, praktično je rekordna po broju osvojenih medalja i zlata na najvažnijim svjetskim takmičenjima. Do sada, osvojeno je 26 medalja od Londona do krajnjeg istoka Azije, od čega čak sedam zlatnih! Još značajnija je činjenica da je Crnogorski Vranac ove godine trijumfovao na svim najprestižnijim inter-nacionalnim ocjenjivanjima vina, osvojivši čak 12 medalja. Sa ponosom možemo reći da je 2019. - zlatna godina za Crnogor-ski Vranac!

Osvojene medalje na ovako važnim takmičenjima, skreću pa-žnju vinskog svijeta da se na podgoričkom Ćemovskom polju, u vinogradu Plantaža, rađaju velika vina a da je Crnogorski Vranac u samom vrhu svjetskih sorti.

Decanter World Wine Awards – DWWA je takmičenje koje se smarta najvećom i najprestižnijom vinskom smotrom, od-nosno, najznačajnije ocjenjivanje vina na Svijetu po mnogim stručnim mišljenjima. Takmičenje je osnovao i izgradio naj-poznatiji svjetski, istoimeni, vinski časopis. Ocjenjivački žiri na DWWA čini više od 200 vinskih eksperata, među kojima je najveći broj nosilaca titule Master of Wine i Master Sommelier, kao i vinski eksperti, enolozi, tehnolozi, distributeri i novinari.

Kada su objavljeni rezultati sa ovogodišnjeg DWWA takmi-čenja u Londonu, na vrhu čitave liste medalja koje su stigle u u Plantaže, našla se velika zlatna medalja za Vranac Reserve iz 2013. godine, ocijenjen sa čak 95 poena! Osim Vranca Re-serve i druga vina proizvedena od ove autohtone crnogorske sorte okitila su se medaljama, pa je trofejni portofolio obo-gatio i srebrom nagrađeni Vranac Barrique 2015., Vranac Pro Corde 2015., Vladika 2015. i bronzani Vrhunski Vranac 2015.

Nakon Decantera, vina proizvedena od Vranca nastavila su da osvajaju čula ukusa najboljih međunarodnih eksperata na prestižnim vinskim takmičenjima svijeta. Takmičenje Mun-dus Vini u Njemačkoj, pored Dekantera u Londonu, ubraja se u jedno od najznačajnijih svjetskih ocjenjivanja vina. Ima tradiciju dužu od 15 godina i na njemu učestvuje svake godi-ne više od 10.000 najboljih svjetskih vina. Visoko edukovani, stručni vinski žiri, koji čine najbolji enolozi, tehnolozi, some-lijeri, novinari i distributeri iz 44 emenentne vinske zemalje, ocjenjuju vina na najbrže rastućem vinskom takmičenju u Svijetu. I ovdje je Vranac dokazao da se s pravom svrstava u velike sorte. Najuticajnije vinske sudije zlatom su nagradile Vranac Reserve 2013., Medun 2015., a srebrom okitile Vra-nac Barrique 2015.

Svoju zlatnu seriju nastavio je Vranac i u Kini, na najvećem ocjenjivanju vina China Wine Spirits Awards, i potvrdio svoju dominaciju osvojivši zlatne medalje za Vranac Reserve 2013., Vranac Barrique 2015., Vranac Pro Corde 2015. i Vrhunski Vranac 2015., dok se Vladika 2015. okitila bronza-nom. Ovo su samo neke od medalja u ovoj godini, kojima je Vranac sa slavom pronio ime Crne Gore u svijetu. Ovako važne nagrade za vino od Vranca ukazuju na trend u današnjem vinskom svijetu, koji se vidi u odlukama me-đunarodnih vinskih sudija na najvažnijim takmičenjima na

TRIJUMF SORTE VRANACIstorijski uspjeh Vranca na najprestižnijim ocjenjivanjima vina u svijetu

4949

planeti: vina od autohtonih sorti, vina koja u sebi nose druga-čije i na svjetskom nivou još uvijek neispričane priče, danas su često mnogo zanimljivija od vina iz poznatijih regiona, od poznatih međunarodnih sorti. Danas, kada je svakom kupcu praktično cio svijet na dlanu, Crna Gora spada u zemlje koje nude nešto novo, plemenito i sasvim autentično. Vina za koja najuticajnije vinske sudije kažu da zavređuju medalje sasvim sigurno spadaju u grupu najboljih vina svijeta, a među njima su i vina Plantaža.Predvođena Vrancem, ali i vinima drugih autohtonih sorti Crne Gore kompanija 13. Jul-Plantaže visoko je pozicinorala Crnu Goru na vinskoj mapi Evrope i svijeta.

VRANAC RESERVE 2013 NA VRHU VINSKOG SVIJETA

Najtrofejniji Vranac u 2019. godini je Vranac Reserve 2013. koji je osvojio četiri medalje, od kojih čak 3 zlatne, na najve-ćim vinskim takmičenjima u svijetu.

Kao kada zastanete pred remek-djelom velikih slikara ili za-žmurite i prepustite se zvucima klasičnih kompozicija, tako je dovoljno i da samo pomirišete Vranac Reserve 2013., pa da vas ponesu emocije. Neponovljva raskoš, snaga i komplek-

snost aroma pružaju jedinstveno iskustvo za konzumenta. Miris je sastavljen od nota tamnih kupina sazrelih uz more, divljih borovnica, zrelih crnih trešanja, slatkog duvana, nove kože, egzotičnih začina... Teško je sve opisati, jer ovo vino diše, raste i razvija se vremenom, samo nagovještavajući sav potencijal koji nosi u sebi i koji će pokazati tek narednih go-dina. Isto takvo bogatstvo nudi i gutljaj, gdje će na nepcima zaigrati voćna svježina kao kontrapunkt obilju zrelih, okru-glih tanina, moćnim ekstraktima i postojanom i beskrajno dugom ukusu. Sve to zaogrnuto je plaštom plemenitih nota koje u sebi nose samo velika vina koja u potpunosti repre-zentuju svoj teroar.

Rodno mjesto Vranca je Crna Gora, tačnije, Crmnica, regija koja leži uz samo Skadarsko jezero. Nakon godina naučnih istraživanja, potvrđeno je da je ova slavna sorta potomak Kratošije, takođe ponikle na tlu Crne Gore, a koja je danas širom svijeta poznatija pod imenima Zinfandel ili Primitivo. Vranac danas uzgajaju mnogi, ali je i dalje neponovljiv onaj uzgojen na rodnom tlu, na bijelom kamenu Ćemovskog polja i u toploj mediteranskoj klimi, što prepoznaju i svijetski stručnjaci jednako kao i ljubitelji vina širom svijeta. Od ove i ovakve sorte nastalo je vino Vranac Reserve 2013.

Page 26: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

50

S obzirom na to da radite posao koji volite, uspijeh je bio neminovan. Za one koji možda nisu upućeni u Vaš rad, šta je Žižo mural? Odakle ideja da se stvori Žižo mural?Ideja za ovakvim konceptom Žižo mu-ral-a nastala je još davno, u saradnji sa mojom koleginicom Milenom Živković i od samog početka naša težnja je bila da Žižo postane brend koji obuhvata šire polje vizuelne umjetnosti, i sve-ga onog što podrazumijeva umjetnički proizvod u savremenom shvatanju. Ideja je, čini mi se, oduvjek bila tu, ali je tre-

balo puno misliti, nalaziti puteve, raditi da bi se desila realizacija prvih murala. Kasnije su došle društvene mreže, i vrlo brzo su i potvrdile sve to i otvorile širi pristup publici i klijentima.Danas, u stalnoj ponudi imamo slikanje tematskih murala, slike većih i manjih formata, razne slikarske intervencije u prostoru, i tako preteći svoje želje i želje klijenata njegujemo i primijenjenu i klasičnu umjetnost.

Od skoro sam se upustila u nešto novo što je započeto likovnim radionicama

za odrasle, a akcenat je na dešavanju u prirodi, na selu. Taj projekat me posebno raduje, jer spaja nekoliko velikih ljubavi i interesovanja.Čini mi se da je umjetnost tako divna, jer je bliska zivotu, i od svega se može napraviti pa i živjeti umjetnost.

Koliko je mural popularan u Crnoj Gori?Rekla bih da je mural „u modi” i gen-eralno širom svijeta postao je važan način izražavanja estetike u prostoru jer daje karakter enterijeru. Ta saradnja

UMJETNOST OSLIKAVANJA

Žižo muralZorica Lakić

MURALATo što kod nas toliko toga nedostaje na polju umjetnosti, vidim samo kao mogućnost, a moram biti jako zadovoljoljna tim što mi bavljenje umjetnošću daje potpunu nezavisnost u svakom smislu, što je najveći kapital koji čovjek ima.

INTERVJU

51

na relaciji umjetnik - ahitekta - klijent, može da stvori sjajan rezultat. Savremeni čovjek pored primarnih ima i ostale potrebe u koje spadaju i kul-turne, u užem smislu i estetske, a mi smo poznati kao narod koji voli „lijepo” zato je i mural vrlo lako prihvaćen.

Kažu da umjetnici vide svijet na svoj način i iz tog svijeta izvlače ono što njih interesuje i to vraćaju na platno kroz neku svoju prizmu. Da li tako radi i Žižo mural?Upravo ste opisali skoro svaki umjet-nički proces. Lično, mnogo mi znače povremena putovanja, kada se izmjes-tim iz poznatog, ne mora biti ni daleko ni egzotično, a uvijek pravdam svaki odlazak negdje onom Njegoševom „Ko ne putuje taj ne živi” i po povratku se utisci reflektuju na nove radove, nove ciljeve i težnje.

Na koji svoj rad ste najponosnije?Svaki rad je različit, samim tim što je i ambijent u kojem se realizuje dru-

gačiji. Pored samog slikanja, važno je i kompletno iskustvo tokom realizaci-je murala, koje čine i ljudi sa kojima sarađujem, dakle cijela jedna priča na određenu temu.

Poslednja tako lijepa priča od početka do kraja je bila saradnja sa hotelom Regent Porto Montenegro, gdje je realizaovan mural „Proljeće”. Radi se o dekorativ-nom muralu, kojeg čine tri oslikane cjeline, stilski uklopljenim u koncept prostora, a iskustvo je bilo posebno lijepo upravo zbog ukazane pažnje i ljubaznosti njihovog sjajnog tima.

Koliko Vam je važno da vaša djela ostvare kontakt sa publikom?Sa muralom je to neminovno ali i suštinsko, mural se ne može sakriti, on je tu da komunicira, uopšte prostor uvjek komunicira sa nama, čak i kada ne obraćamo pažnju, utiče da se negdje osjećamo prijatno a nekad izaziva nelagodu pa ponekad i nismo svjesni zašto se negdje ne zadržavamo dugo.

Mural sve to značajno intenzivira a na nama je odgovornost ali i težnja da mu-ral unosi ljepotu i harmoniju, ponekad uvede u drugu dimenziju, nekad ispriča priču, nekad je veoma suptilan, itd. Važ-na je i odluka šta želimo da postignemo.

Da li je teško biti umjetnica u Crnoj Gori?Umjetnik je uvijek pomalo idealista, ali uprkos tome vjerujem da za umjetnost nema teških sredina, ima samo manje ili više plodnih, iako je i to relativno.Ako je sredina teža za ostvarenje nečega, izazov je veći a postignuti cilj slađi.Dakle, dobro se osjećam u svojoj koži baveći se svojim poslom ovdje. Ako tako posmatrate život, skoro da je irelevantno gdje ćete realizovati svoj rad.

To što kod nas toliko toga nedostaje na polju umjetnosti, vidim samo kao mo-gućnost, a moram biti jako zadovoljoljna tim što mi bavljenje umjetnošću daje potpunu nezavisnost u svakom smislu, što je najveći kapital koji čovjek ima.

INTERVJU

Page 27: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

52 5353

Kako bi smo približi našim čitao-cima, da li možete da nam kažete ko je zapravo Vladan Bošković? Prije svega želim da vam se zahvalim što ste pokazali interesovanje za moj rad, malo je umjetnika koji su priv-ilegovani da im se radovi plasiraju u medijima. Sad sam u poziciji da sam sebe predstavim u superlativu i o sebi kažem sve najbolje, ali iz moje glave “Vladan Bošković” je mladić koji se trudi da svima uljepša prostor (ukoliko ga oslika) ili tren (prilikom premijera filmova). Sve u svemu pozitivni sanjar kojem je čaša uvijek polu puna.

Diplomirani ste slikar i vajar, šta više preferirate, slikarstvo ili vajarstvo? Šta je Vama lakše, odnosno draže da radite?Imao sam sreću da budem od malih nogu podržan u svojoj kreativnosti. Zahvalan sam majci koja me kaodječaka vodila na razne likovne sek-cije (kojih 90-tih nije bilo ovoliko koliko ih ima danas). Tokom školo-vanja sam bio blagosloven da sam imao divne asistente i profesore, koji su nas naučili da je crtež “majka” svake slike, skulpture, kreacije... Na žalost za vajanje treba imati dobro opremljen atelje, koji zbog čestih

putovanja nemam, pa i ne vajam ko-liko bih htio. U izradi kostima, neki oklopi i maske zahtjevaju vajanje, pa mi se ukaže prilika da kombinu-jem crtanje, vajanje i oslikavanje kostima.

Šta je za Vas umjetnost?To je teško pitanje na koje bih mogao da odgovoram satima. Ali sasvim slučajno, bez ikakvih ambicija, ona je postala moj život, pokretač i smisao života. Blagoslov da ostavim vječni trag kroz svoje slike-skulpture, blagoslov da kod posmatrača izazovem čistu emociju,

UMJETNOST JE MOJ ŽIVOTVladan Bošković

Pored izrade kostima, aktivno držim časove crtanja i slikanja, nerijetko radim murale, najmiliji su mi oni u dječijim sobama, jer nema ništa ljepše od sreće i čiste ljubavi koja sija iz djece kad vide zid na kojem je naslikan neki od njihovih omiljenih likova.

Page 28: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

INTERVJU

54

prenesem neku poruku društvu ili pak da uljepšam životni prostor individualcu koji se odluči za neko od mojih djela.

Da li u Vašem poslu postoji nešto što povezuje raznovrsnost Vaših radova, maski ? Naravno, tu je i najveći izazov... Jako je teško praviti i đavola i anđela kad su kostimi u pitanju. Posljednjih pet godina, koliko sarađujem sa Cine-plexxom, imao sam prilike da publici predstavim najgore negativce koje Holliwood plasira, ali sam publici predstavio i Diznijeve princeze, pa za iste dizajnirao haljine.

Koliko je bitno da ste usklađeni sami sa sobom za stvaranje nekog umjetničkog djela? Da li imate posebno vrijeme za umjetnost?Pored izrade kostima, aktivno držim časove crtanja i slikanja, nerijetko radim murale (najmiliji su mi oni u dječijim sobama, jer nema ništa ljepše od sreće i čiste ljubavi koja sija iz djece kad vide zid na kojem je naslikan neki od njihovih omiljenih likova). Uz sve to na prvom mjestu je slikanje na platnu, tako da je svaki moj tren posvećen umjetnosti. Ništa od toga mi ne pada teško jer sam srećan što radim posao koji volim.

S obzirom da smo mala sredina poznato je javnosti da već dugo

godina sarađujete sa crnogorskim Cineplexom. Od kuda ta ideja, kako je došlo do saradnje? Nikad nijesam bio ambiciozan i jurio poslove, prijavljivao se na konkurse ili nametao nekome svoj rad... Uvi-jek sam čekao da me neko kontaktira. Situacija sa Cineplexxom je dru-gačija. Prilikom turističke posjete Tokiju, zatekao sam se na premijeri filma “Star Wars” gdje su promoteri imali kostime filmskih junaka, što je izazvalo opšte oduševljenje pub-like. Vidjevši to poželjeo sam da naš grad ima nešto slično... Predložio sam Cineplexxu da uradimo isto, pa sam istog trena dobio podršku PR-a Olivere Bracanović. S njom godinama imam uspješnu poslovnu saradnju koja se pretvorila u divno prijateljatvo.

Da li imate slobodu prilikom iz-rade maski da promijenite nešto što smatrate da je potrebno?Pa na žalost, moje je da je napravim da budeš što vjerodostojnija. Uko-liko bih mijenjao i preskakao neke djelove maska, tj kostim ne bi bio vjerodostojno urađen. Ali svakako da neke komplikovane detalje po-jednostavim.

Koliko je zapravo vremena potreb-no da osmislite, napravite jednog junaka? Koji su to materijali sa kojima radite? Prije svakog kostima, neophodno je da se nađe odgovarajući promoter koji će to iznijeti na pravi način. Nakon toga moje je da se napravi ski-ca, zatim odabere materijal. Većinu kostima vajam u glini, zatim izlivam kalupe od gipsa i onda, kad dobijem finalni otisak od gipsa, po njemu kao osnovi pravim razne oblike od gume, skaja ili drvofixa što zavisi od kostima.

Da li imate pomoć od nekog pri izradi maski? Koliko Vam je bit-na podrška porodice, prijatelja u ovom poslu?Najveću pomoć imam upravo od majke koja je većinu kostima sama sašila uz moj dizajn. Fasciniran sam njenim talentom koji joj uopšte nije primaran, jer zbog poslovnih obav-eza nema vremena da se bavi time. Ona svaki kostim odradi brzo i jako kvalitetno. Pored nje, moja muza je svakako moja mlađa sestra koja se do sada našla u više raznih zahtjevnih ulo-ga gdje su pripreme trajale i po par sati.

Da li Vam je teško da pronađete u Crnoj Gori sve potrebne materi-

55

INTERVJU

jale i sve ostalo što je potrebno za izradu jedne maske? Kod nas postoje specijalizovane rad-nje sa umjetničkim materijalima, ali nemaju baš veliki izbor materijala kad su kostimi u pitanju, možda jer bi im ja bio jedini kupac (smije se). Većinu materijala nabavljam u inos-transtvu. Kod nas je nemoguće naći korset, krinolinu, oklop, štit, mač. Međutim srećan sam što imamo sjajnu saradnju sa AlfaTon Lekić i optikom Babić koji nam uvijek izađu u susret i pozajme perike tj. filmska sočiva, ukoliko premijera filma to zahtijeva.

Da li imate neku masku koju ste napravili, a da vam je bila poseb-na? Postoji li i ona koju ste izradili a da Vam je bilo potrebno mnogo više vremena za nju nego što ste očekivali? Kakva je situacija um-jetnika u Crnoj Gori? Iako je bila prije par godina, jos uvijek vučem “traume” od dredo-va Jack Sparowa (Pirati s Kari-ba) za koje sam morao da uložim četiri perike i da ih pletem u dre-dove skoro mjesec dana. Nijesam očekivao da će to uzeti toliko vre-mena i materijala.

Sve ih volim, sve su mi kao djeca . Šalu na stranu najkomplikovanija je bila izrada kostima za Maleficent, jer je tu uloženo dosta truda, sredstava, vremena i nekako je ona postala moja do sad najomiljenija maska. Pored velikih krila sačinjenih od čak 800 crnih peradi, rogova, vela, crnog gavrana, duge crne haljine, ogrlice od 80 ptičijih lobanja i svijetlećeg štapa, sočiva, jagodica dala je nevjerovatne rezultate i oduševila publiku.

Veoma je loša situacija u Crnoj Gori i umjetnici njesu dovoljno cijenjeni. To je bilo tako kroz razne epohe pa sam navikao i ne dozvoljavam da me to sruši. Vjerujem u sebe i posao koji volim.

Hvala Bogu pa se bavim slikanjem i mimo ovoga, držim školicu crtanja i slikanja, te radim dosta murala kako dječijih soba, tako i hotela, restorana i nekih teretana. Da sam se opredijelio samo za kostim, posla bih imao samo pred maksenbale.

Da li sami sebe usavršavate? Da li imate neke planove za Vaše dalje obrazovanje po pitanju umjetnosti? Čije mišljene, kritike uvažavate?Naravno, sam se usavršavam i radim na sebi. Prihvatam mišljenje i kritike mojih kolega i prijatelja. Tražim savjete od iskusnijih dizajnera i nerijetko maltretiram inostrane kolege da mi daju savjete.

Pored sveg posla izdvojite vrijeme i da držite časove crtanja. S kim najviše volite da radite? Da li imate interesenata koji žele da nauče neš-to novo? Koliko zapravo ljudi mogu da prihvate Vaše kritike i savjete?Sa djecom najviše volim da rad-im. Osim što su jako talentovani inspirišu me pa se osjećam kao dijete u njihovom društvu. Ljudi mogu da

prihvate kritike i savjete ukoliko nijesu sujetni i ukoliko im je zaista u interesu da napreduju. Ja imam tu sreću da radim sa takvima.

I za kraj, da li smatrate da nam je više lijepog potrebno, više um-jetnosti na društvenim mrežama a tako i u životu?Svakako, mislim da ljudi trebaju da budu iskreni prema sebi prije svega, i zavole svoje nedostatke. U nesavršenosti je ljepota.

Page 29: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

56

Koliko dugo se bavite ovim poslom? Kako je sve počelo? Šta je ono što Vas je inspirisalo i uvelo u ovaj posao?Moda, dizajn i kreatorski posao su oblasti koje su postale sastavni dio mog života. Ni sanjala nijesam da ću se baviti ovim pozivom. Ovo je već sedma godina kako je moda zakoračila u moj život i postala opsesija sa kojom se budim i zaspim. Od nekoga moramo naslijediti talenat pa sam ja neko ko je porodično krenuo u cijelu tu priču. Moja majka, žena koja je moja vječna inspiracija, podrška i zvijezda vodilja, je načinila od mene ono što sam danas. Moment kada sam se ohrabrila da krenem u dizajner-ske vode je bio onog trenutka kada sam svojoj drugarici dizajnirala i osmislila vjenčanicu. Tu sam prepoznala svoj dar i talenat. U tom trenutku sam donijela odluku da to bude moj poziv. Krenula sam prvo sa dječijom kolekcijom, a kasnije sam već ozbiljno uplivala u dizajnerske vode i krenula kreirati razne odjevne komade.

Julija Nikčević - kreatorka

BITIDRUGAČIJIModeli: Žana Savićević, Ivana Radoman Fotograf: Anastasija Čarapić Lokacija: hotel Marienplatz, Njegoševa 34, Podgorica

5757

angažovanost svaka kolekcija urodi plodom. One su, ustvari, ispunjenje svih mojih snova. Šta je ono na čemu trenutno radite? Imate li planove za dalje? Nedavno je završeno moje treće pred-stavljanje za ovu godinu i to kolekcijom koja nosi naziv Lollipop. Na modno - scenskom performansu, u KIC-u Budo Tomović, prezentovala sam deset modela koji svjedoče o davnoj 1958. godini i modi tog vremena. Uživala sam radeći na tom projektu, jer je samo predstavljanje i učešće bilo potpuno sponatano i krajnje pozitivno učinko-vito za moje iskustvo i rad. Trenutno radim na novogodišnjoj kolekciji koju

vrijedno pripremam. Posebno bih istakla saradnju sa poznatim dizajnerom koji već dugo godina radi i stvara u Milanu. To poznanstvo mi je otvorilo vrata ka nekim novim projektima i planovima za budućnost. Sljedeću godinu biram Italiju kao destinaciju gdje ću se predstaviti sa novom revijom.

Koji materijali preovladavaju u Vašim kreacijama? S čim najviše volite da radite? Koliko god da je haljina lijepa estetski na prvi pogled, od presudne važnosti mi je udobnost. Ona je ta koja definiše kreaciju koju stvaram. Materijali sa kojima uvijek rado radim su brokat, neopren, lavinija, saten, čipka, žersej…

Po čemu se Vaši radovi razlikuju od drugih dizajnera? Koji je to stil koji vi preferirate? Svaki dizanjer ima drugačiju tačku gle-dišta. Inspiracija mu može biti slična sa nekim drugim, ali nikada ista. U toku st-varanja vodim se jednim momentom koji je za mene od presudne važnosti – biti drugačiji i osmisliti koncept kakav do sada nije viđen. Uistinu, to nije ni malo lako jer modna scena se “ troši” u smislu ideja. Kada prošetamo ulicom, ugledamo neke predjele, djelove prirode koja je na magičan način kreirana od strane više sile. Tada u svojoj glavi stvorimo projekciju nove kolekcije. Tako nastaju i moje kreacije – spontano. Drugačije su u smislu što do sada to nije viđeno ili predstavljeno jer radim s velikom posvećenošću. Koliko je bitno da se jedan dizajner pred-stavi na crnogorskom Fashion show-u?Kada ste u modnom svijetu, od velike je važnosti moment u kojem ćete nekome predstaviti svoj rad. Uvijek je, čak i u dalekoj prošlosti, bilo jako važno po-kazati ljudima ko ste i čime se bavite. Moda nije izuzetak. Ona je, čak, jako važan segment kada je predstavljanje u pitanju, jer na taj način se ljudi mogu bolje upoznati sa vašim radom. Kolek-cija govori KO STE VI! Crna Gora je počela da se penje na ljestvicu više kada je moda u pitanju i pozitivne kritike su neminovne kada je o prezentaciji i organizaciji riječ. Uz moju maksimalnu

Page 30: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

Jesu li su Vaši klijenti zahtjevni? Traže li „nemoguće“? Slušaju li Vaše savjete? Svaki rad sa ljudima je interesantani drugačiji. Na svoj način i težak. Laga-la bih kada bih Vam kazala da je sve idealno. Nije. U suštini imam korektnu saradnju sa svojim klijentima. Nekada provodim sate i sate praveći zajednički ideal njihove željene kreacije. U suš-tini, u ovom poslu, a na osnovu mog iskustva, od presudne je važnosti dobra komunikacija. Važno je ispoštovati želje klijenta jer su upravo oni ti koji plaćaju kreaciju koju žele, ali ne po svaku cijenu. Razlog je taj što treba pronaći šta je to što odgovara drugoj strani i šta je to što će na idealan način “leći” klijentkinji. Dogovor gradi sjajne kreacije.

Koliko se crnogorska modna scena promijenila u poslednjih 5-10 godina? Najviše iz razloga što su društvene mreže, i sam internet, postali sastavni dio današnjice. Čim oči otvorimo kreće-mo u listanje onoga što nas interesuje toga dana. Prilično smo napredovali kada je prenos informacija u pitanju, što je u ovom poslu dobro jer olakšava komunikaciju, štedi vrijeme, informi-sanost je na izuzetno visokom novou. Svi smo postali dostupni svima – što je mač sa dvije oštrice, ali opet dobro za posao. Po mom mišljenju, umjerenost u svemu je ključ uspjeha i u poslu i u odnosima sa drugim ljudima, generalno društvu.

Budući da je bavljenje modom u vidu „kreiranja“ i „stilizovanja“ sve češća pojava, da li to znači da je Crna Gora isplativa i inspirativna za bavljenje modnim biznisom?Postaje mnogo isplativija nego što je bila ranije, svakako. Ali opet, sve je do nas samih. Mi smo ti koji smo u stanju da pokrenemo revoluciju kada je naš rad u pitanju i opet smo mi ti koji možemo da uništimo sve ono za šta smo se zalagali i stvarali. Zajed-ničkim zalaganjem, voljom i ciljem možemo napraviti sve najbolje za našu državu kada je u pitanju moda. Bitna je prethodno pomenuta informisanost, kreativnost, jasan cilj i međusobna podrška. Bez toga, pojedinac teško da može promijeniti situaciju.

Šta mislite o ženama koje ne prate modu i crnogorskoj modnoj sceni? Da li su Crnogorke dobro obučene? Zašto bi neka žena pratila modu? Nije neophodno. Svako kreira svoj način života spram sopstvenog senzibilite-ta i nahođenja. Ne želim da se nađem u ulozi osobe koja komentariše tuđi stil. Svi smo mi individue i svako na svoj način nosi određene kombinacije. Nikada ne znamo šta se toj osobi desilo pozitivno ili negativno toga dana pa se ona odlučila za tu kombinaciju. U svakom slučaju, volim da vidim lijepo obučene ljude. To mi je zbog posla i profesionalna deformacija, ali vodim se

58

INTERVJU

time da, meni, u životu “odijelo ne čini čovjeka”. I nikada nijesam pogriješila kada sam se time vodila.

Možemo li dobro izgledati ako malo novca uložimo? Koliko je bitno da žena zna i umije da iznese neku kreaciju, ili neki odjevni komad? Kada imate stila i dara da bilo koju kombinaciju iznesete kao da ona koš-ta milion dolara, većina neće obratiti pažnju koliko to na vama košta. To je već stvar stava i samopouzdanja. Lič-no, ne volim ljude koji pate od toga da posjeduju skupocjene komade. Ipak, takav stav je nametnut preko društvenih mreža i medija, pa nije ni čudo što želimo biti neko drugi, idealizujući ga do te granice da postajemo slijepo zaljubljeni u sve trendove. Budite svoji, jedinstveni, unikatni. Svi imamo taj dar. Iskoristite ga.

Koje su to, po Vašem mišljenju, tri stvari koje bi svaka žena trebala da ima u svom ormaru?Definitivno - čuvena mala crna haljina, bijela majica kratkih rukava uz odličnu crnu kožnu jaknu i dobar kaput neo-bičnog, unikatnog kroja i boje.

Bliže se novogodišnji praznici. Koji su to savjeti koje bi dali našim čitateljkama da zablistaju u novogodišnjoj noći? Svake Nove godine uživamo u čari-ma šljokica i te noći je to dozvolje-

no. Moj savjet je pronaći granicu i, po mogućnosti, ne pretjerivati. Ljepota je vjekovima bila u jednostavnosti i detaljima – upravo ono po čemu je i moj rad prepoznatljiv.

Šta je ono što je, po Vama, idealno za doček Nove godine?Moj savjet je crna ili crvena boja haljine, ništa ekstravagantno. Uredna i lijepo sređena frizura i nenapadna šminka. Budite nježne dame, sofisticirane, a stamene. Budite unikatne i zavolite sebe. Odišite samopouzdanjem i pronađite svoj stil koji ćete njegovati i usavršavati samo onako kako vam unutrašnje JA i lični senzibilitet nalažu.

Koja je po Vama idealna kombinacija za svaki dan? Moj lični prijedlog su sakoi u žutoj, crvenoj i/ili crnoj boji. Na modnim pistama su se ponovo pojavile, tačnije, vratile zvonarice, koje se vrlo lako mogu kombinovati sa košuljom i/ili majicom neobičnog kroja. Moja pre-poruka je i pepito koji godinama ne izlazi iz mode. Želim istaći da žene, koje prate moj rad, znaju da ja mogu bez svega osim bez tufni, koje je lako uklopiti u dnevne varijante, a da to izgleda lijepo i otmeno.

59

INTERVJU

Page 31: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

Volim novogodišnji period, ima nešto tako umirujuće u veseloj prazničnoj lijenosti. Kao dijete se oduševljavam novogodišnjom dekoracijom.

Treperave lampice i ukrašene jelke su uvijek izvor radosti i sve me podsjeća na neke lijepe dane. Na ono kada je ma-jka posljednjeg dana decembra pravila domaću pizzu i kolače sa čokoladom, pa smo srećni što ne moramo rano u krevet i mislimo kako uopšte nećemo spavati, a čim vatromet utihne počne-mo da zijevamo. Na ručno pravljene poklone, tople posvete na knjigama, iščekivanje dok cijepam ukrasni papir da vidim šta je unutra. Na dane kada nije bilo interneta, pa smo pisali čestitke i već od sredine decembra ih slali dragim ljudima koji žive negdje daleko. Uvijek smo pažljivo smišljali šta ćemo reći, drugima smo priželjkivali godinu bolju od prethodne, sreću i ljubav i jako često

smo na kraju dodavali “i da ti se ostvare sve tvoje želje”.

Svake godine se sjetim tih čestitki i toga kako je divno poželjeti drugima da stignu baš onamo gdje su krenuli. A re-alno, svi mi se baš uputimo na neki novi put negdje oko Nove godine. Obećamo sebi – otkad se kazaljke sklope u ponoć, više neću pušiti. Vježbaću, barem 3 puta nedjeljno i doviđenja slatkiši, sokovi i čips. Od prvog januara, samo brokoli i čia sjemenke i grilovana riba, bez ulja. Počeću da učim novi jezik. Prestaću da grickam nokte. Samo da izađem iz ove godine i u sljedećoj ću sigurno početi da štedim i vodiću računa o ekologiji. Zbo-gom, plastične kese - dobro došli, cegeri!

I sve bude tako divno, nova i bolja ver-zija nas samouvjereno uvede u januar. i onda brzo dođe februar, i vidimo da nismo baš mnogo odmakli na tom našem

putovanju da stignemo baš onamo gdje želimo i tada se, najčešće, sve vrati na staro... Članarine za teretanu ostanu neiskorišćene, knjige na noćnom stočiću nepročitane, nokti izgriženi do živaca, vaga je opet neprijatelj, na štednju smo i zaboravili, a sektor zdrave hrane u Vo-liju izbjegavamo kao da smo u najvećoj svađi, uprkos svim onim divnim alterna-tivama koje nudi. Završimo obeshrabre-ni, nezadovoljni i uvjereni da mi zapravo ni ne možemo da se promijenimo.

A ovo, naravno, nije istina. Promjena je apsolutno moguća i to je najljepši dio moga posla, ono kada gledam nekoga kako se malo po malo transformiše, kako prevazilazi svoje strahove i samosab-otažu i ostvaruje ono nešto što je bilo zaista važno. Za ovo ne treba nikakva posebno komplikovana metoda, više je u pitanju promjena načina na koje pristupamo svojim ličnim ciljevima i

Kako da u 2020.stignete tamo gdje ste krenuliKako da u 2020.stignete tamo gdje ste krenuliKada birate onu jednu stvar na koju ćete se fokusirati u narednoj godini, provjerite da li ste spremni da promjeni pristupite bez izgovora i da li možete da preuzmete odgovornost.

60

SAVJETI

Piše: Jelena Marković jemagistar komunikologije

malo reorganizacije sopstvenih misli. Krenite od toga što ćete odabrati jed-nu stvar koja vam je važna. Samo jednu. Svaka promjena je veoma stresna. Veliki dio našeg svakodnev-nog ponašanja izgleda kao autopilot – ne razmišljamo mnogo o radnjama koje rutinski obavljamo. Ne moram da mozgam da bih skuvala kafu. Ne crpi mi energiju da pred spavanje jedem čips i automatski ću upaliti da gledam Prijatelje umjesto čitanja dobre knjige. Autopilot ima puno veoma korisnih segmenata – ne moram da mozgam oko toga kako se vozi, većinu svog posla obavljam rutinski, ne iziskuje mi apso-lutno nikakvu energiju da vežem pertle ili perem zube. Sve su to stvari za koje je zadužen naš autopilot. Svaka promjena navika u suštini znači da mi pokušavamo da reprogramiramo naš autopilot, da ga naučimo da stvari po automatizmu obavlja na drugačiji način. Plastično rečeno, pokušavamo da dođemo do toga da nam buđenje u 5 ujutro i odlazak na trčanje budu potpuno prirodne radnje oko kojih više ne moramo da se bori-mo sami sa sobom. Kada krenemo da mijenjamo nešto u sistemu, sistem se buni. Promjena znači da neko vrijeme moramo stvari da radimo svjesno i sa punom pažnjom. To nas umara. Moram da mislim šta ću jesti uveče i treba mi puno snage da se natjeram da pođem na trening. Količina energije je ograničena. Ako odlučimo da ćemo da mijenjamo

više navika istovremeno (i ostavljamo pušenje, i idemo na plivanje, i učimo novi jezik, i svaki dan meditiramo), to crpi ogromnu količinu energije i sistem će se snažno opirati. Toliko, da će nam u jednom trenutku postati nesnosno i opet ćemo se prebaciti na autopilot, vratićemo se na ono od čega zapravo hoćemo da se sklonimo. Najjednostavniji način da preduprijedimo ovo je da odaberemo jednu stvar koja je važna, samo jednu i da za početak krenemo od nje.

Mali koraci često vode najdalje. Kada imate jedan cilj koji želite da ostvarite, postavite pitanje šta je nešto što možete da radite svakodnevno što će vas po malo primaći cilju. Mislim na veoma, veoma sitne korake. Ako učite novi jezik, možete da se obavežete da ćete učiti jednu novu riječ dnevno. Samo jednu. Za to vam treba 3 minuta. Ako je cilj redovno vježbanje, obavežite sa na 15 minuta vježbanja dnevno. Budite strpljivi sa autopilotom. Jednom kada ta mala navika postane potpuno usvo-jena, postepeno možete da povećavate dužinu koraka. Ali mnogo je bolje 15 minuta dnevno svaki dan, 365 dana, nego članarina za teretanu koju ste iskoristili dva puta po sat vremena i onda stali. Dakle, mislim na toliko male korake da vam gotovo nije ni neudobno da ih napravite.

Oprostite sebi kada zabrljate, i vratite se nazad. Poslije 20 dana bez slatkiša će naići neki rođendan gdje ćete odjednom jesti treće parče torte. Nakon obećanja sebi da ćete biti oprezniji sa parama, odjednom ćete naručiti sa interneta neku glupost koja vam realno ni ne treba. U redu je. Bukvalno ne postoji nijed-na osoba koja je svaki dan dosljedna i motivisana i uvijek briljira. Ujutro se samo vratite nazad, bez osjećaja krivice. Dešava se svima. Nije problem u tom jednom brljanju, nego u tome što se

većina ljudi nakon prve greške ne vrati na put koji su zacrtali.

Za šta ste spremni da preuzmete apsolutnu odgovornost? Znam da je ovo pitanje malo apstraktno i da nis-mo navikli da razmišljamo ovako, ali ovo je možda i najvažnije. Promjena je pitanje toga sa čime smo spremni da se uhvatimo u koštac, bez ikakvih izgovora. Priželjkujemo stvari za koje nismo zapravo spremni da preuzmemo odgovornost i onda se nerviramo što ne stižemo nigdje. Svi poznajemo barem jednog studenta koji priča da želi da položi ispit, ali ne ide, i uvijek je neko drugi kriv i nikako da prihvati svoju apsolutnu odgovornost u učenju. Kada birate onu jednu stvar na koju ćete se fokusirati u narednoj godini, provjerite da li ste spremni da promjeni pristupite bez izgovora i da li možete da preuzmete odgovornost.

Uz malo dosljednosti i organizacije, možete početi da mijenjate stvari u svom životu. Budite nježni prema sebi, a ja vam želim da stignete tamo gdje ste krenuli.

Jelena Marković je magistar komunikologije i preduzetnica koja vodi mrežu za lični razvoj Smart Change. Već pet godina sarađuje sa domaćim i međunarodnim organizacijama u kojima drži treninge i edukacije iz oblasti komunikacije, motivacije, pregovaranja i produktivnosti. Uz to, bavi se i individualnim psihološkim savjetovanjem i koučingom.E-mail adresa:[email protected]

61

SAVJETI

Page 32: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

6262

Decembar je mjesec u kojem domovi širom svijeta dobijaju novi izgled, stoga ću se potruditi da vam pomognem i dam nekoliko predloga i ideja kako dekorisati svoj dom za predstojeće novogo-dišnje i božićne praznike. Ono što je najbitnije za reći, jeste to da veći dio dekoracije koju sam koristila možete pronaći u velikim Voli marketima i shopovima po izuzetno povoljnim cijenama.

Među ovogodišnjim trendovima sigurno ćete pronaći rješenje, koje će se savršeno uklopiti u enterijer vašeg doma. Pažljivo odabrane dekoracije ističu prazničnu atmosferu na prefinjen i elegantan način. Odaberite jednobojne ili višebojne ukrase, koji moraju biti u skladu s ostalim elementima prostora u koji se postavljaju.

AnđelaRajković

Voli Shopnovogodišnja

čarolija

Predlažem da počnete od najvećih simbola novogodišnjih praznika

SAVJETI

6363

SAVJETI

Bijela boja je i dalje popularna u opre-manju enterijera, pa je tako jedna od vodećih u ovogodišnjim trendovima ukrašavanja. Bijeli ukrasi i bijele lam-pice su svečani, idealni za moderne minimalističke enterijere, jer ne zahti-jevaju glamurozne dekoracije,koje bi dominirale prostorom. Minimalistič-ki dizajn zahtijeva dekoracije koje će se stopiti s postojećim uređenjem i skladno doprinositi svečanom ugođaju.

Predlažem da počnete od najvećih sim-bola novogodišnjih praznika kao što su vjenčići, jelka, novogodišnje svjećice

Dekoracijuprikazanu na fotografijama,

možete kupitiu Voli Shop-ovima

Page 33: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

SAVJETI

64

koje mogu donijeti potreban sjaj vašem domu ali i napraviti pravu prazničnu atmosferu.

Vijenac je neizostavni dio dekoracije vaših ulaznih vrata, prozora, trpezarijskog stola ili zida i jedan je od najlakših načina da dovedete praznični duh u vaš dom.

Jelka je takođe neizostavni dio praz-nične atmosfere, jedna je od na-jpoznatijih tradicija koje se povezuju sa proslavom Božića i Nove godine. Za ukrašavanje jelke, bilo da je prirodna ili ne, predlažem da koristite samo jednu boju ukrasnih kuglica bez svjećica ili pokušajte sa kombinacijom crvene i srebrne boje koje su u duhu praznika.

Šišarke su odlične za dekoraciju i mogu se naći u različitim veličinama. Možete ih postaviti na policu jer su same po sebi interesantne, mogu služiti i kao ukras za jelku ukoliko ih ofarbate, a mogu se koristiti kao ukras u nekoj staklenoj posudi.

Ako ne pratite trendove, ukrasite dom prema vlastitom trendu i nahođenju, i to na način da se zaista osjećate prijatno u njemu. Slijedite pravilo ‘manje je više’ i tako stvorite atmosferu kakvu i zaslužuju Nova godina i Božić.

65656565656565

Za jedinstvenu priliku kao što je novogodišnja noć ne postoje stroga

pravila pri izboru make up-a, osim da ne treba

biti umjeren. Umjerenost je odlika svakog drugog dana,

makar kad je moj stil šminkanja u pitanju, međutim novogodišnji

doček naprosto mami da se poigram sašminkom, učinim nešto smjelije, izađem iz zone komfora ne plašeći se neobičnih kombinacija.

Sjaj, sjaj i samo sjaj, asocijacija je na novogodišnju noć. Svjetlucave šljokice su neizostavan detalj, svakako, na taj način ćete upotpuniti vašu odjevnu kombinaciju.

Ukoliko nijeste za eksperimentisanje, crveni ruž je nešto sa čim nećete pogriješiti, klasika koja odiše elegantnošću. U suštini, nebitno da li je svjetlucav, klasičan ili prirodan, važno je da make up te noći bude u vašem stilu kako biste zadovoljni ispratili staru, a dočekali novu još blistaviju godinu!

Novogodišnja noćZa jedinstvenu priliku kao što je novogodišnja noć ne

postoje stroga pravila pri izboru make up-a, osim da ne treba

biti umjeren.

Piše: Mina Burić, šminkerka

SAVJETI

Page 34: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

6666

POSTBožićni post je posljednji višednevni post u godini. Počinje 28. novembra i traje do 7. januara.Višednevni postovi, uključujući i božićni, ustanovljeni su u drevno hrišćansko vrijeme. Sv. Amvrosije Milanski, Filistrije, blaženi Avgustin već od IV vijeka pominju u svojim djelima Božićni post. Na saboru 1166. godine koji je održan u vrijeme konstantinopoljskog patrijarha Luke i vizantijskog cara Manuila svim hrišćanima je bilo naređeno da poštuju četrdesetodnevni post uoči velikog praznika Hristovog rođenja.

Post je zapravo vrijeme kada čovjek pronalazi mjeru u svemu, izražava zahvalnost, pronalazi mir i suzdržava se od loših misli i djela. Vrijeme posta treba da nauči čovjeka suzdržavanju, ali ne samo od masne hrane, već i od zlobe, uvreda, bijesa, zavisti...

„Ne govori mi: Toliko dana sam postio nijesam jeo ovo ili ono, nijesam pio vina, išao sam u gruboj haljini; nego kaži nam da li si od gnjevnog čovjeka postao tih, od žestokog - blag. Ako si iznutra pun zlobe, zašto si tijelo mučio”, Jovan Zlatousti.

Bijeli luk i crni luk samljeti, izmiješati sa rendanom šargarepom, paškanatom, peršunom, rižom, graškom, kukuruzom, sojom i sjeckanim lišćem celera i peršuna. Sve izmiješati i dodati začine po ukusu. Ko voli može staviti i origano. Ostaviti smjesu u frižideru 15-tak minuta. Listove kisjelog kupusa proprati ako je jako kisjeo. Na svaki list staviti dvije kašike smjese pa smotati sarmu. Ređati u lonac i naliti vodom da ogrezne. Posuti paprikom i poklopiti. Ostaviti da se kuva na laganoj vatri oko 2 sata.

POTREBNO:• 1 glavica kisjelog kupusa• 1 velika šolja sitne soje• 1 šoljica graška• 1 šoljica riže• 1 šoljica kukuruza• 2 šargarepe• 1 korjen peršuna• 1 korjen paškanata• malo lišća celera i peršuna• 1 kašičica slatke tucane

paprike• 2 čena bijelog luka• 1 velika glavica crnog luka• po ukusu so• biber• suvi biljni začin• Priprema:• Bijeli luk i crni luk

samljeti, izmiješat

POSNE SARME

RECEPTI

Page 35: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

PRIPREMA:Idealno je ako imate zemljanu posudu sa poklopcem, ako ne, koristite šerpu koju imate. Ribu očistite od iznutrica, isijecite glavu, rep i peraja. Šargarepu, paštrnak i luk isijecite na kolutove, bijeli luk usitnite što više. Pripremljene sastojke stavite u posudu u kojoj ćete peći, dodajte začine i promiješajte da se rasporede po ribi i povrću. Na kraju prelijte vinom, iscijedite limun i dodajte ulja koliko fali da ogrezne (u zavisnosti od šerpe 0,3 do 0,5 l ulja). Ne dodaje se voda, samo ulje i vino!Posudu poklopite i stavite u rernu koju ste pojačali na najjače. Nakon 20 minuta smanjite temperaturu na 150 stepeni i ništa ne dirajte narednih 5h (osim preostalog vina u buteljci koje možete da popijete). Nakon 5h izvadite ribu iz rerne. Sve kosti koje riba ima biće mekane, ali radi ukusa uklonite kičmu. Procijedite povrće i višak ulja bacite. Ribu i povrće izmiksajte sa štapnim mikserom ili blenderom i korigujte začine po potrebi. Ukoliko ne postite, možete dodati par kašika maslaca dok je smjesa još uvijek vruća. Paštetu poslužite sa tostom od integralnog hljeba.

POTREBNO:1 kg bijele ribe1 limun2 veće šargarepe1 paštrnak1 glavica crnog luka1 čen bijelog luka2 kašičice aleve paprike1/2 kašičice mljevenog bibera1 kašičica soli1 dl bijelog vina2 lovorova listaSuncokretovo ulje

RIBLJA PAŠTETA

68

RECEPTI RECEPTI

PRIPREMA: Jabuke oljuštite pa izrendajte na krupno rende, zatim pomiješajte sa šećerom.Ako su jabuke velike biće vam potrebno 8 ili 9 ako su manje. Ne cijedite jabuke od soka, jer će vam njihov sok poslužiti kao tečnost.Rendanim jabukama se dodaje griz, mljeveni orasi i prašak za pecivo, zatim je potrebno sve sastojke izmiješati. Kada smjesa bude spremna, izlijte na obložen ili podmazan pleh i pecite na 180 stepeni, oko 20 minuta, u zavisnosti od jačine rerne.Gotov kolač prekrijte čistom krpom i ostavite da se prohladi, pa tek onda sijecite i poslužite po ukusu, uz prah šećer ili neki preliv.

POTREBNO:7-8 jabuka2 čaše šećera2 čaše pšeničnog griza2 čaše mljevenih oraha1 kesica praška za pecivo

POSNI KOLAČ S JABUKAMA

69

Page 36: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

RECEPTI

70

Najbolji podvarak je od više vrsta mesa u kombinacij sa suvim mesom, a prije nego ga stavite da ga zapečete dodajte kašiku

domaće svinjske masti.

Najbolje je koristiti raštan posle prvog mraza, a ako nije bilo mraza onda ga

izblanširajte i zamrznite 24h.

Za potpun ukus lešo teletine uz meso poslužite ren sos, koji se dobija kombi-

nacijom neutralne pavlake i rena.

70

PRAZNIČNA TRPEZA

RECEPTI

7171

Hobotnica je jedna od rijetkih namirnica koju prije spremanja treba dobro zam-

rznuti, jer u suprotnom se može dogoditi da bude žilava.

Za neodoljivu hrskavu koricu svinjskog pečenja, zalivajte ga pivom.

Za bolje varenje prebranca, pred kraj pri-preme dodajte kašičicu sode bikarbone

ili prstohvat sjemenki kima..

71

Page 37: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

Vjera Brković se već 15 godina bavi pripremom torti i kolača, a svoje dugogodišnje iskustvo i znanje je odlučila da primjeni u izradi poslastica koje se nalaze u ponudi restorana Bar 49, Bar 61, i Bar 12.

Vjera je od skoro član Voli tima, a svoje zadovoljstvo saradnjom sa kolegama i pretpostavljenim ne krije. Zadovoljstvo je obostrano, jer gosti restorana vrlo rado uživaju u njenim slatkim specijalitetima.

U pripremi dezerta Vjera ne koristi zamjenske proizvode, već najkvalitetnije sastojke zbog kojih su njeni kolači i torte prepoznati kao prvi izbor sladokusaca.

Ljubav prema ovom poslu Vjera njeguje uz podršku inovativnog tima koji koji osluškuje želje gostiju i spreman je da im udovolji.

U vrhunskim dezertima kao što su kolač od maka, čokoladna torta, voćna torta, i mnogim drugim možete uživati u restoranima:Bar 49, Super Voli, Citi kvartBar 61, Naš centar, 4. jul bbBar 12, TC Voli, Stari aerodrom

UMJETNOSTPRAVLJENJAKOLAČA I TORTI

Vjera Brković

Page 38: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

RECEPTI

74

CALLEBAUT®Više od 100 godina Callebaut® proizvodi čokoladu u srcu Belgije.I dalje je jedan od rijektih proizvođača koji sam selektuje, peče i melje kakao zrna kako bi dobio svoj tajni i ekskluzivni kakao liker – najvažniji sastojak čokolade.

Callebaut® je osnovan 1850. godine u Belgiji i prvobitno je bio pivara, sve dok unuk osnivača Octaaf Callebaut nije napravio svoju prvu čokoladnu tablu, 1911. godine.

Ubrzo, Callebaut je počeo da proizvodi čokoladu za belgijske čokolatijere a 1950. i da je izvozi u druge zemlje.

Danas je dio grupe Barry Callebaut, vodećeg svjetskog proizvođača visokokvalitetne čokolade i kakaoa.

7575

Posjeta najvećoj fabrici čokolade na svijetu i čokoladnoj akademiji “Callebaut”, tokom koje je šef Voli proizvodnje, Slađana Vlahović (u bijeloj košulji na fotografiji) zajedno sa šefom Christa Muyl-dermans (u crnoj uniformi na fo-tografiji) razmjenjivala iskustva pravljenja novih recepata za ko-lače, čokolade i praline

Kapacitet najveće fabrike čoko-lade na svijetu je 1.000 tona dnevno, a pored ove, čokoladni lider ima jos 58 fabrika širom svijeta i zasluženo nosi slogan “Finest Belgian chocolate”.

S obzirom da je Voli proizvodnja kolača počela saradnju sa Calle-bautom, najvećim i najprestižnijim svjetskim brendom u oblasti čoko-latijerstva, posjeta samoj akademiji u Belgiji je samo potvrda kon-stantnog unaprjeđenja proizvodnog procesa i najava novih proizvoda.

Za sada u sastojcima Voli kolača možete pronaći Callebaut crnu čokoladu, hrskave kuglice sa ja-godom i caramel, čokoladne filove i mnoge druge proizvode. Takođe, od skoro u objektima: Super Voli, Voli Radanovići, Voli Bar, Voli Naš diskont, Voli Igalo... u ponudi su manja pakovanja Cal-lebaut proizvoda kao što su sve vrste Callebaut čokoladnih dug-mića za pravljenje kolača, kakao i topla čokolada Van Houten kao i čokoladne hrskave kuglice...

Page 39: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

76

PRIME CONSULTINGFirma PRIME CONSULTING D.O.O. je osnovana 07. 04. 2014. godine.U valsništvu firme od decembra mjeseca 2019. Godine nalazi se maloprodajni objekat Adorechocolat u Atlas Capital Plazzi Podgorica.

Adorechocolat predstavlja jedinstveni poslovni koncept promocije i prodaje ručno izrađenih čokoladnih proizvoda vrhunskog kvaliteta i ujedno predstavlja sinonim za hedonizam, prestiž i luksuz!

U aprilu mjesecu 2019. godine firma Prime consulting sa ponosom se može pohvaliti da je postala eksluzivni distributer na teritoriji Crne Gore za dva najveća svjetska brenda u svojim kategorijama:Barry Callebaut – najfinija i najkvalitetnija belgijska čokolada iz segmenta poslastičarstva , čokoladnih dekoracija, sladoleda i čokoladnih preliva.Friesland Campina (Debic & Campina Professional) – najkvalitetniji puter i mliječna pavlaka (slatka i pavlaka za kuvanje).

Za veoma kratko vrijeme ostvarena je saradnja sa najprestižnijim firmama, hotelima i restoranima u Crnoj Gori čime je opravdano ukazano povjerenje.Jedan od naših najbitnijih poslovnih parnera je Voli kompanija koja je prepoznala kvalitet brenda Barry Callebaut i isti uvrstila u svojim najeminentnijim maloprodajnim objektima širom Crne Gore.

Poseban akcenat je na Voli proizvodnju kolača koja koristi isključivo Callebaut čokoladu za proizvodnju svojih kolača.

RECEPTI

Uskoro!Dva nova ukusa koje za vas pravi Slatko srce!

Cheesecake caramel i Cheescake jagoda napravljeneod najkvalitetnijih namirinica i najfinijih Callabaut čokolada!

Page 40: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

RECEPTI

78

PRIPREMA: KoraPomiješati sve stastojke, dobro sjediniti i peći na 180c - 15min. Koru podijelit na tri dijela.FilŠećer naliti vodom pa kada prokuva dodati margarin, orahe, keks, čokoladu i sok od pomorandže. Sve dobro sjediniti u glatku kremu.Kada se fil ohladi podijeliti ga u tri jednaka dijela i filovati već priprem-ljene ohlađene kore. Tortu dekorisati po želji.

POSNA TORTA

POTREBNO:Kora 250g meda200g šećera250ml piva400g brašnasoda bikarbona

Fil350g šećera400g oraha250g posne čokolade300g margarina150g posnog keksasok od jedne pomorandževoda

78 79

Page 41: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

80

Praznici i praznična trpeza su tu da nas podsjete da nismo sami, da imamo prijatelje, porodicu, na kraju krajeva, imamo sebe. Da je vrijeme da malo usporimo, da zaboravimo na posao, kratke rokove, sastanke, projekte, i da se posvetimo sebi i svojim najbližim.

Tradicionalno, praznici sa sobom nose i bogate praznične trpeze.

Treba da se oslobodimo krivice i da priuštimo sebi iskakanje iz ustaljenih obrazaca ponašanja, potpuno lišeni samoosude, koja nas nužno opet vodi u frustraciju. Praznike bi bilo poželjno doživjeti kao period kada sebi priuštimo nešto drugačiji tempo, drugačiji način ishrane, uživanje.

Za sve one koji osjete da su malo pretjerali u konzumaciji hrane tokom praznika najbolji način da se vrate na put zdravih navika jeste prirodno čišćenje organizma.

S obzirom da živimo u svijetu strogih ideala i kulturoloških očekivanja u pogledu tijela, kao i tone poruka o tome kako smršati ili održati željenu tjelesnu težinu, važno je otpustiti ove imperative.

Oslobodite se razmišljanja – sve ili ništa – tako što ćete prihvatiti da ćete tokom praznika jesti hranu u kojoj uživate i da ćete se nakon praznika vratiti svom svakodnevnom načinu ishrane. Nijesmo stvoreni da jedemo na isti način iz dana u dan.

Namirnice koje unosimo i njihova količina se mijenjaju sa godišnjim dobima, potrebama našeg tijela, željama, emocijama i nivoom stresa, kao i praznicima. Važno je da i u ovim okolnostima održite umjerenost,

80

Bogate praznične trpeze

Piše: Ivana GojkovićMagistar farmacije, Health Coach (Savjetnica za integradivno zdravlje i zdrave stilove života)

8181

naročito ako vam vaše zdravstveno stanje ne dozvoljava prevelika iskakanja iz svakodnevnog šablona ishrane.

Za sve one koji osjete da su malo pretjerali u konzumaciji hrane tokom praznika najbolji način da se vrate na put zdravih navika jeste prirodno čišćenje organizma. Treba da potpomognemo naše tijelo da se oslobodi nakupljenih kilograma, viška toksina i teških emocija, jer višak hrane, kafe, alkohola, previše slatkiša, neredovnost sna, učestalost obroka je često uzročnik akumulacije toksina unutar našeg organizma.

A onda se javlja glavobolja, bezvoljnost, promjene na koži, promjene u kvalitetu sna, nedostatak energije i koncentracije, nedostatak želje za pokretom.

Cilj svakog prirodnog procesa čišćenja organizma je da pruži podršku prirodnoj sposobnosti organizma da eliminiše toksične materije, da se oslobodi svega onoga što organizmu nije potrebno i da uspostavi ravnotežu unutar tijela.

Najbolji način da pomognete sebi jeste da:

1. Birate “čistu hranu”• Povrće, poseban osvrt na zeleno lisnato

povrće.• Mahunarke (pasulj, bob, grašak,

sočivo) odličan izvor proteina, složenih šećera i biljnih vlakana korisnih za rad naših crijeva.

• Voće (odličan izbor je voće sa niskim glikemijskim indeksom- GI <50: zelena jabuka, bobičasto voće, nektarina, breskva, ananas, mango).

• Sjemena (konopljino sjeme, suncokret, lan, golica, susam, čija sjeme), puna su biljnih vlakana, koja su odgovorna za rad crijeva.

• Hladno cijeđene sokove i smutije.• Biljne čajeve: čaj od lista koprive,

zeleni čaj, čaj od sjemenki lana, nana, rastavić, zova, kamilica i đumbir su samo neki od čajeva koji sadrže katehine, povećavajući funkciju jetre na taj način. Uz to, pomoći će izbacivanju zadržane vode iz organizma i smanjiti otoke.

81

• Super hranuPrednost dajem moringi. Biljka poznata kao drvo života, koristi se kao prirodni čistač organizma. Reguliše nivo glukoze, podstiče cirkulaciju, ubrzava metabolizam i jača imunološki sistem. Kod nas je prisutna na tržištu u vidu praha, veoma jednostavna za konzumaciju.

• Zelena glinaLjekovita moć gline u narodu je poznata već vjekovima. Svojstva i mineralno bogatstvo zelene gline čini je odličnim sredstvom za detoksikaciju i oporavak organizma. Upotrebljavajte zelenu glinu u obliku kupke i konzumirajte je oralno, nakon ustajanja i prije spavanja. Sertifikovanu zelenu glinu za oralnu upotrebu razmutite u vodi i koristite po naznačenom uputstvu.

• Voda (hidrirati se što više)Žeđ se često može zamijeniti glađu, pa redovnim uzimanjem vode izbjegavamo konzumaciju hrane onda kada ne osjećamo stvarnu, fizičku glad. Takođe, natrijum koji smo unijeli tokom prazničnih obroka uzrokovaće zadržavanje vode u organizmu i nadutost u predjelu stomaka. Redovnom konzumacijom vode ga možemo isprati iz organizma.

2. Uključite fizičku aktivnost u dnevnu rutinuZa sve one kojima je teško pokrenuti se šetnja je odličan izbor. Mjesta za

izgovore nema. Šetnja ne iziskuje nikakve posebne investicije, samo malo vaše volje. Ovaj vid rekreacije nije samo vid fizičke aktivnosti, već i meditativni proces. Uz višak svježeg kiseonika oslobodićete se svega što vašem tijelu i umu nije potrebno, pokrenućete metabolizam i ojačati srce.Hrana koju je poželjno izostaviti iz upotrebe u periodu čišćenja organizma:• procesuirana hrana (hrana u pakovanju) • pšenica • meso • mliječni proizvodi • alkohol • kafa

Page 42: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

82 83

Page 43: magazin - volivasvoli.com Voli magazin print web.pdf · 20 Peđa Marjanović Dizajn je sveobuhvatna kategorija 24 Đuro Ostojić 26 Petar Mijović 40 Dr Olivera Miketić Mali vodič

Svjeze iz mreze

U našim ribarnicama možete pronaći svježu morsku ribu, tek pristiglu sa ribarskih koča.

Na raspolaganju vam je bogata ponuda plodova mora, kao i riječne i jezerske ribe.

TC VOLIBul. Josipa Broza Tita bb, 020 445 085

NAŠ DISKONT4. jula bb, 067 624 104

VOLI Donja GoricaCetinjski put bb067 511 133


Recommended