Referentni broj ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012
Coordinating Action on Small ArmsCASA
United Nations
MEĐUNARODNI STANDARD KONTROLE MALOKALIBARSKOG ORUŽJA
ISACS 05.10
Verzija 1.0 2012-08-27
Sprovođenje istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
ii © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
Ukoliko ovaj dokument ne sadrži najnovije informacije, ažurirane verzije Standarda za kontrolu malokalibarskog oružja dostupne su na ISACS veb-sajtu.
www.smallarmsstandards.org
IZRAZI ZAHVALNOSTI
Ovaj dokument, kao jedan u nizu Međunarodnih standarda kontrole malokalibarskog oružja (ISACS), sačinjen je od strane mehanizma Ujedinjenih nacija za Koordinisanu akciju kontrole malokalibarskog oružja (u daljem tekstu: CASA), u saradnji sa brojnom grupom stručnjaka različitih specijalnosti iz državnih uprava, međunarodnih i regionalnih organizacija, civilnog društva i privatnog sektora. Kompletna lista saradnika na projektu ISACS nalazi se na prethodno pomenutom veb-sajtu.
Izrada Međunarodnih standarda kontrole malokalibarskog oružja ISACS realizovana je uz finansijsku podršku vlada Australije, Kanade, Irske, Norveške i Švajcarske, kao i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Kancelarije Ujedinjenih nacija za pitanja razoružanja (UNODA), Fonda Ujedinjenih nacija za decu (UNICEF) i Izvršnog direktorata Odbora za borbu protiv terorizma (CTED).
Sa engleskog prevela gđa Violeta Gaši, tehnička prevoditeljka UNDP SEESAC-a.
© UN CASA 2012
Sva prava zadržana. Ovaj dokument se može reprodukovati u neprofitne obrazovne svrhe bez posebnog odobrenja imaoca autorskih prava, pod uslovom da se navode izvori. Po jedan elektronski primerak svih publikacija u kojima se ovaj dokument navodi kao izvor potrebno je dostaviti Jedinici ISACS-a za među-agencijsku podršku:
UN Koordinisana akcija kontrole malokalibarskog oružja (CASA) Jedinica ISACS-a za među-agencijsku podršku i-mejl: [email protected] veb-sajt: www.smallarmsstandards.org
Ovaj dokument se ne sme prodavati.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana iii
Sadržaj Strana
Predgovor.............................................................................................................................................. vUvod vi1 Polje primene .............................................................................................................................. 12 Normativne reference ................................................................................................................ 13 Termini i definicije ...................................................................................................................... 24 Okvir Ujedinjenih nacija ............................................................................................................ 24.1 Program aktivnosti UN-a .............................................................................................................. 25 Svrha i opseg istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju .............................................. 25.1 Opšte informacije ......................................................................................................................... 25.2 Ključne komponente istraživanja .................................................................................................. 35.3 Istraživanja kao put ka akciji ........................................................................................................ 35.4 Strategije i programi koje istraživanja mogu podržavati ............................................................... 35.5 Istraživanja kao osnova za praćenje i evaluaciju ......................................................................... 95.6 Aktivnosti koordinacije istraživanja ............................................................................................. 105.7 Geografski opseg ....................................................................................................................... 105.8 Rad u cilju ostvarivanja praktičnih rezultata uz potrebno vreme i resurse ................................. 105.9 Indikativni vremenski okvir ......................................................................................................... 116 Vlasništvo i praćenje rezultata istraživanja ........................................................................... 116.1 Nacionalno vlasništvo ................................................................................................................ 116.2 Političko obavezivanje ................................................................................................................ 126.3 Pristup relevantnim podacima .................................................................................................... 126.4 Zaštita poverljivih informacija ..................................................................................................... 126.5 Nezavisnost i nepristrasnost istraživačkog tima ......................................................................... 126.6 Opcije za praćenje uticaja istraživanja na nacionalnom nivou ................................................... 137 Bezbednost, osetljivost i etika ................................................................................................ 137.1 Napomene o bezbednosti .......................................................................................................... 137.2 Osetljivost ................................................................................................................................... 147.3 Etičke napomene ....................................................................................................................... 148 Partnerstva ............................................................................................................................... 158.1 Potrebna tehnička stručnost ....................................................................................................... 158.2 Spoljni saradnici ......................................................................................................................... 158.3 Podugovaranje ........................................................................................................................... 168.4 Izgradnja kapaciteta ................................................................................................................... 169 Metodologija istraživačkog rada ............................................................................................. 169.1 Opšte informacije ....................................................................................................................... 169.2 Fokusiranje na ključne socijalne grupe ...................................................................................... 179.3 Kvantitativne i kvalitativne metode ............................................................................................. 179.4 Pregled postojećih informacija ................................................................................................... 189.5 Istraživačka pitanja ..................................................................................................................... 189.6 Podaci koji se prikupljaju ............................................................................................................ 189.7 Upitnici ....................................................................................................................................... 249.8 Intervjui sa ključnim izvorima ..................................................................................................... 269.9 Diskusije fokus grupa ................................................................................................................. 279.10 Participatorne istraživačke metode ............................................................................................ 279.11 Medijska analiza ......................................................................................................................... 2810 Prikazivanje i distribucija nalaza ............................................................................................ 2810.1 Struktura izveštaja o istraživanju ................................................................................................ 2810.2 Poverljivost ................................................................................................................................. 2910.3 Validacija .................................................................................................................................... 2910.4 Distribucija .................................................................................................................................. 29
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
iv © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
10.5 Pristup informacijama ................................................................................................................. 2910.6 Izgradnja kapaciteta za prikupljanje i analizu podataka ............................................................. 29Aneks A (informativne prirode) Ključne reči za pretragu medijskih izvora .................................... 31Aneks B (informativne prirode) Smernice za izradu upitnika i intervjua / vođenje fokus grupa .. 32Aneks C (informativne prirode) Pitanja iz istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju ........... 33Bibliografija ......................................................................................................................................... 50
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana v
Predgovor
Mehanizam Ujedinjenih nacija (UN) – Koordinisana akcija kontrole malokalibarskog oružja (CASA) radi na poboljšanju sposobnosti usklađivanja aktivnosti UN-a za izradu efikasne politike, programa i pružanja saveta državama članicama u oblasti zaustavljanja nedozvoljene trgovine, nekontrolisanog širenja i zloupotrebe malokalibarskog i lakog oružja. Osnovana 1998. godine od strane generalnog sekretara sa ciljem koordinacije aktivnosti Ujedinjenih nacija u oblasti malokalibarskog oružja, CASA danas okuplja više od 20 tela UN-a aktivnih u razvoju politike i/ili programa za lako i malokalibarsko oružje 1
Nadovezujući se na prethodne inicijative UN-a za razvoj međunarodnih standarda u oblasti protivminskog delovanja (Međunarodni standardi za protivminsko delovanje)2, razoružanja, demobilizacije i reintegracije bivših boraca (Integrisani standardi razoružanja, demobilizacije i reintegracije),3 Ujedinjene nacije su razvile niz međunarodnih standarda kontrole malokalibarskog oružja (ISACS) kako bi pružile jasna i sveobuhvatna uputstva praktičarima i kreatorima politike o osnovnim aspektima kontrole lakog i malokalibarskog oružja. Ovaj dokument predstavlja jedan od preko 20 ISACS modula koji sadrže praktična uputstva o uvođenju efikasnih kontrola nad životnim vekom lakog i malokalibarskog oružja (svi ISACS moduli mogu se preuzeti na www.smallarmsstandards.org).
ISACS standardi se zasnivaju na postojećim globalnim sporazumima koji se odnose na kontrolu malokalibarskog i lakog oružja, a posebno na sledećim dokumentima:
• Program aktivnosti Ujedinjenih Nacija za sprečavanje, borbu protiv i zaustavljanje nezakonite trgovine malokalibarskim i lakim oružjem u svim njenim aspektima (UN PoA);
• Međunarodni instrument koji omogućava državama da identifikuju i prate nezakonito malokalibarsko i lako oružje na pravovremen i pouzdan način (Međunarodni instrument za praćenje oružja); i
• Protokol protiv nezakonite proizvodnje i trgovine vatrenim oružjem, pripadajućim delovima i municijom, koji dopunjava Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (Protokol UN-a o vatrenom oružju).
Kao deo ovog globalnog okvira, ISACS standardi se nadovezuju na standarde, smernice o najboljoj praksi, osnovne propise, itd., koji su razrađeni na regionalnom i pod-regionalnom nivou. Cilj ISACS standarda je da obuhvate osnovne oblasti kontrole lakog i malokalibarskog oružja u kojima se države mogu obratiti Ujedinjenim nacijama za savete, uputstva i podršku.
ISACS standarde je izradila, a i dalje radi na njihovom usavršavanju, šira grupa stručnjaka za malokalibarsko i lako oružje iz Ujedinjenih nacija, vlada, međunarodnih i regionalnih organizacija, civilnog društva i privatnog sektora (kompletna lista osoba koje su doprinele izradi ISACS modula može se preuzeti na: www.smallarmsstandards.org ).
ISACS moduli su sačinjeni u skladu sa pravilima navedenim u direktivama ISO/IEC, deo 2, Pravila za strukturisanje i izradu međunarodnih standarda, pod nadzorom CASA Radne grupe za ISACS standarde, kojom ko-predsedavaju Kancelarija Ujedinjenih nacija za pitanja razoružanja (UNODA) i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
1 Kompletna lista CASA partnera dostupna je na: www.poa-iss.org/CASA/CASA.aspx 2 www.mineactionstandards.org 3 www.unddr.org
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
vi © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
Uvod
Problem se ne može efikasno rešiti ukoliko se u potpunosti ne razume.
Putem istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju prikupljaju se i analiziraju sveobuhvatne kvantitativne i kvalitativne informacije o malokalibarskom i lakom oružju u određenoj geografskoj oblasti (npr. u regionu, državi ili lokalnoj zajednici) radi utvrđivanja potrebe za bezbednim, delotvornim i efikasnim intervencijama, kao i vrste intervencija koje preduzimaju odgovarajući akteri u cilju rešavanja problema u vezi sa nelegalnom trgovinom, nekontrolisanim širenjem i/ili zloupotrebom malokalibarskog i lakog oružja.
Svrha sprovođenja istraživanje o malokalibarskom i lakom oružju je utvrđivanje a) prirode i stepena distribucije i uticaja malokalibarskog i lakog oružja;
b) percepcija javnosti i aktera u pogledu malokalibarskog i lakog oružja, oružanog nasilja i srodnih pitanja;
c) kapacitet za hvatanje u koštac sa izazovima koje malokalibarsko i lako oružje nosi sa sobom.
Izveštaj o istraživanju o malokalibarskom i lakom oružju je dokument koji predstavlja nalaze i preporuke istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju.
Istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju obezbeđuju bazu podataka i dokaza na osnovu kojih se razmatraju inicijative, politike i zakoni koji su potrebni za rešavanje problema koji mogu biti povezani sa širenjem i zloupotrebom malokalibarskog i lakog oružja u datom kontekstu. Ova baza podataka je veoma bitna kako bi se izbeglo sprovođenje aktivnosti kontrole malokalibarskog i lakog oružja za koje se kasnije ispostavi da su pogrešne – novac se nepotrebno troši, problemi se ne rešavaju efikasno, niti se sprovode preventivne mere, a ozbiljnim pitanjima bezbednosti i razvoja se ne poklanja dužna pažnja.
Ovaj dokument sadrži smernice o sprovođenju istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju nadovezujući se na postojeće smernice i stečeno iskustvo, sa posebnim osvrtom na to kako istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju mogu dopuniti i podržati ne samo aktivnosti za smanjenje oružanog nasilja, već i istraživanje i planiranje u drugim oblastima koje se tiču kontrole lakog i malokalibarskog oružja. Stoga, ovaj dokument posebno naglašava potrebu za fleksibilnim pristupom tokom prilagođavanja istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju političkom, ekonomskom, društvenom, kulturnom, ekološkom i bezbednosnom kontekstu u kojem se ona sprovode, kao i potrebu za uspostavljanjem veze sa drugim disciplinama i sektorima.
MEĐUNARODNI STANDARD KONTROLE MALOKALIBARSKOG ORUŽJA ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – All rights reserved 1
Sprovođenje istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju
1 Polje primene
Ovaj dokument sadrži smernice o razvoju, sprovođenju istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju i izradi pratećih izveštaja. Dokument se bavi svrhom i obimom tih istraživanja, njihovim elementima, strukturom, vlasništvom i periodom praćenja efekata izveštaja, kao i metodologijom za sprovođenje istraživanja i predstavljanje i distribuciju nalaza.
Smernice koje sadrži ovaj dokument su primenjive na sve aktere – bilo da se radi o agenciji UN-a, vladinoj ili nacionalnoj instituciji, međunarodnoj ili regionalnoj organizaciji, civilnom društvu, istraživačkoj organizaciji ili pojedinačnim istraživačima – koji se bave razvojem i sprovođenjem istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju ili izradom izveštaja na osnovu ovih istraživanja.
Pored malokalibarskog i lakog oružja, smernice iz ovog dokumenta mogu se primeniti, u zavisnosti od slučaja, i na drugo prenosivo smrtonosno naoružanje koje je od posebnog značaja u oblasti koja se istražuje (npr. improvizovane eksplozivne naprave, ručne bombe, oružje sa sečivom i tome slično).
2 Normativne reference
Za primenu ovog standarda neophodno je upućivanje na dokumente date u nastavku. Kod referentnih dokumenata sa datumom primenjuje se samo navedeno izdanje. Kod referentnih dokumenata bez datuma, primenjuje se poslednje izdanje dokumenta (uključujući i odgovarajuće izmene i dopune).
Etičke smernice UNICEF-a za istraživanje dečijeg razvoja,, Fond Ujedinjenih nacija za decu
Deca koja učestvuju u istraživanju, praćenju i evaluaciji – Etika i Vaše rukovodilačke nadležnosti, Kancelarija UNICEF-a za evaluaciju, Tehničke napomene o evaluaciji br. 1
Obrazac za dobijanje saglasnosti za istraživanje u kojem učestvuju deca (kvalitativne studije), Svetska zdravstvena organizacija (SZO), Odbor za preispitivanje etike istraživanja
Etičke i bezbednosne preporuke SZO za istraživanje, dokumentovanje i praćenje seksualnog nasilja u vanrednim situacijama, Svetska zdravstvena organizacija
Etičke i bezbednosne preporuke SZO za intervjuisanje žena žrtava trgovine ljudima (WHO Ethical and safety recommendations for interviewing trafficked women), Svetska zdravstvena organizacija
Žene na prvom mestu: Etičke i bezbednosne preporuke za istraživanje o nasilju nad ženama u porodici, Svetska zdravstvena organizacija
Istraživanje o nasilju nad ženama: praktičan vodič za istraživače i aktiviste, Svetska zdravstvena organizacija i Program za adekvatne tehnologije u zdravstvu (PATH)
Vodič za vođenje evidencije o mirovnim operacijama - Odeljak 6, Upravljanje osetljivim informacijama, Arhiva Ujedinjenih nacija i Odsek za upravljanje evidencijom
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
2 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
3 Termini i definicije
Za potrebe ovog dokumenta primenjuju se termini i definicije navedeni u standardu ISACS 01.20, Rečnik termina, definicija i skraćenica.
U ISACS modulima, reči „mora“, „treba“, „sme“ i „može“ se primenjuju u skladu sa jezikom koji se koristi u svim standardima i smernicama Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO).
a) „mora“ označava zahtev: koristi se za iznošenje zahteva koje je potrebno strogo primenjivati u cilju poštovanja standarda i od kojih se ne sme odstupati;
b) „treba“ označava preporuku: koristi se kada se od nekoliko mogućnosti preporučuje jedna koja je posebno adekvatna, bez pominjanja ili isključivanja drugih, ili kada se izabere određeni pravac delovanja, koji nije nužno i zahtevani, ili (u negativnoj formi: „ne treba“) kada se određeni pravac delovanja ne odobrava, ali nije zabranjen;
c) „sme“ označava dozvolu: koristi se za ukazivanje na mogući pravac delovanja u okviru granica dokumenta;
d) „može“ označava mogućnost i sposobnost: koristi se za izražavanje mogućnosti i sposobnosti, bilo da se radi o materijalnoj, fizičkoj ili slučajnoj mogućnosti.
4 Okvir Ujedinjenih nacija
Ovaj dokument sadrži praktične smernice za sprovođenje obaveza u vezi sa istraživanjem o malokalibarskom i lakom oružju koje su sastavni deo multilateralnih instrumenata Ujedinjenih nacija u oblasti kontrole malokalibarskog i lakog oružja.
4.1 Program aktivnosti UN-a
Program aktivnosti Ujedinjenih Nacija za sprečavanje, borbu protiv i zaustavljanje nezakonite trgovine malokalibarskim i lakim oružjem u svim njenim aspektima predviđa sledeće:
“Države, regionalne i podregionalne i međunarodne organizacije, istraživački centri, zdravstvene i medicinske ustanove, sistem Ujedinjenih nacija, međunarodne finansijske institucije i civilno društvo se pozivaju da, prema potrebi, razviju i podržavaju pragmatična istraživanja u cilju podizanja nivoa svesti i boljeg razumevanja prirode i obima problema nezakonite trgovine malokalibarskim i lakim oružjem u svim njenim aspektima” (odeljak III, stav 18).
5 Svrha i opseg istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju
5.1 Opšte informacije
Putem istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju prikupljaju se i analiziraju sveobuhvatne kvantitativne i kvalitativne informacije o malokalibarskom i lakom oružju u određenoj geografskoj oblasti (npr. u regionu, državi ili lokalnoj zajednici) radi utvrđivanja potrebe za bezbednim, delotvornim i efikasnim intervencijama, kao i vrste intervencija koje preduzimaju odgovarajući akteri u cilju rešavanja problema u vezi sa nelegalnom trgovinom, nekontrolisanim širenjem i/ili zloupotrebom malokalibarskog i lakog oružja.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana 3
5.2 Ključne komponente istraživanja
Ključne komponente istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju su
a) kontekstualna analiza (koja obuhvata sukob/bezbednost, političke, ekonomske, društvene, ekološke i kulturne faktore);
b) procena distribucije (obuhvata tip, količinu, posedovanje, distribuciju i kretanje malokalibarskog i lakog oružja u određenoj geografskoj oblasti koja se istražuje);
c) istraživanje o uticaju (uticaj malokalibarskog i lakog oružja na zajednice, uključujući i različite uticaje na muškarce, dečake, žene, devojčice, marginalizovane i ranjive grupe, itd. i na sveukupni društveni i ekonomski razvoj, kao i uzroci ovih uticaja);
d) istraživanje o percepcijama (obuhvata različite stavove muškaraca, dečaka, žena, devojčica, marginalizovanih i ranjivih grupa, itd. prema malokalibarskom i lakom oružju, oružanom nasilju i sličnim pitanjima (kao npr. bezbednost, razvoj i upravljanje) i moguće intervencije u cilju rešavanja ovih pitanja); i
e) procena kapaciteta (lokalni, nacionalni i/ili regionalni resursi, kao i resursi lokalnih zajednica, kapaciteti i mehanizmi pozitivnog rešavanja problema koji stoje na raspolaganju za rešavanje pitanja koja se odnose na malokalibarsko i lako oružje, kao i za utvrđivanje određenih pratećih izazova).
Pored ovih osnovnih komponenti mogu se uključiti i dodatne komponente koje se smatraju relevantnim za lokalni, regionalni ili nacionalni kontekst nekog istraživanja.
5.3 Istraživanja kao put ka akciji
Istraživanje o malokalibarskom i lakom oružju ne bi trebalo sprovoditi ako postoji mala verovatnoća da će ono uroditi plodom, tj. odgovarajućom akcijom: drugim rečima, istraživanja ne bi trebalo preduzimati samo u svrhe kreiranja podataka ili informacija.
Svrhu nekog istraživanja i naknadne očekivane akcije treba saopštiti zajednicama koje su predmet istraživanja kako bi se uskladila njihova očekivanja i izbegla pojava nerealnih nadanja.
5.4 Strategije i programi koje istraživanja mogu podržavati
5.4.1 Opšte informacije
Kontrola malokalibarskog i lakog oružja ne može da uspe izolovano, već samo kao deo sveobuhvatnog okvira koji obuhvata relevantne društvene, ekološke, kulturne, političke, ekonomske, konfliktne/bezbednosne faktore koji su svojstveni izazovima koji prate malokalibarsko i lako oružje.
PRIMER U cilju rešavanja pitanja potražnje za malokalibarskim i lakim oružjem u lokalnoj zajednici, možda će biti potrebno pozabaviti se opštom prevencijom sukoba, post-konfliktnom obnovom i razvojnim potrebama.
Istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju mogu, tamo gde je to opravdano, podržati razvoj ne samo programa koji se tiču malokalibarskog i lakog oružja i/ili programa prevencije i smanjenja oružanog nasilja, već i
a) nacionalnih politika i akcionih planova u vezi sa kontrolom malokalibarskog i lakog oružja4
b) programa razoružanja, demobilizacije i reintegracije (DDR);5
4 Videti ISACS 02.10, Kontrola malokalibarskog i lakog oružja u kontekstu sprečavanja oružanog nasilja, i ISACS 04.10, Izrada i sprovođenje Nacionalnih akcionih planova.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
4 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
c) programa reforme sektora bezbednosti (SSR);6
d) programa protivminskog delovanja;
e) strategija post-konfliktne obnove i postizanja bezbednosti;
f) strategija smanjenja siromaštva;
g) strategija agencija UN-a i drugih relevantnih aktera na nivou države;
h) programa izgradnje mira, obrazovanja o miru i rešavanja sukoba;
i) programa vladavine prava i pravde, uključujući i programe za decu; i
j) programe za zaštitu dece i adolescenata na nivou lokalne zajednice.
U drugim kontekstima, istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju mogu da podrže razvoj kontrola u državama u kojima isporuka nelegalnog oružja u druge države predstavlja ozbiljan problem. Premda kriminal i nasilje ne bi trebalo prevideti u takvom kontekstu, analiza nacionalnih i regionalnih okvira za kontrolu proizvodnje, obeležavanja, skladištenja, izdavanja izvoznih dozvola i drugih aspekata kontrole prometa mogla bi biti primarna tema istraživanja. U takvim slučajevima, istraživanja bi trebalo da sadrže, primera radi, potrebne informacije za relevantne procese revizije zakonodavstva ili razvoja strategija bezbednosti (i da budu završena na vreme kako bi mogla da pruže doprinos tim procesima).
Iz tog razloga, istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju trebalo bi, koliko je god to moguće, da se uklope u vremenske okvire i pruže potrebne informacije sličnim strategijama i programima šire orijentacije. Trebalo bi brzo identifikovati odgovarajuće veze, izvore informacija i potrebe za informacijama, i ne bi se smelo dopustiti da koordinacija postane prepreka za završetak nekog istraživanja.
5.4.2 Funkcionalne oblasti koje istraživanja mogu da podrže
Istraživanje o malokalibarskom i lakom oružju je često prvi korak koji se preduzima pre određenih inicijativa kontrole malokalibarskog i lakog oružja. Kada se planira istraživanje, potrebno je identifikovati sva pitanja koja treba pravilno razumeti i rešavati kako bi se postigao uspeh na planu kontrole malokalibarskog i lakog oružja. Takođe, potrebna je fleksibilnost u određivanju dodatnih pitanja koje treba uključiti u opseg istraživanja (videti Tabelu 1).
5 Videti ISACS 02.20, Kontrola malokalibarskog i lakog oružja u kontekstu razoružanja, demobilizacije i reintegracije. 6 Videti ISACS 02.30, Kontrola malokalibarskog i lakog oružja u kontekstu reforme sektora bezbednosti.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana 5
Tabela 1 – Primeri kako istraživanje može podržati kontrolu malokalibarskog i lakog oružja,
smanjenje oružanog nasilja, razvoj i planiranje u pogledu bezbednosti
SEKTOR/ PLANIRANJE PROCESA PRIMERI PODRŠKE KOJU MOGU PRUŽITI ISTRAŽIVANJA
Praćenje, evaluacija i izveštavanje
• Utvrditi osnovne pokazatelje prema kojima se mogu izmeriti rezultati kasnijeg rada.
KONTROLA MALOKALIBARSKOG I LAKOG ORUŽJA I SMANJENJE ORUŽANOG NASILJA
Kontrole granica i saradnja nadležnih organa za sprovođenje zakona
Utvrditi • obrasce koji se ponavljaju u kontekstu prekograničnog krijumčarenja
malokalibarskog i lakog oružja; i • kapacitet za kontrolu granica u saradnji sa susednim državama
Zakonodavne i regulatorne kontrole
Utvrditi • zakonodavne i administrativne procedure za kontrolu malokalibarskog i lakog
oružja; • oblasti zakonodavstva i administrativne procedure koje je potrebno dodatno
ojačati; • praznine u zakonodavnim i administrativnim procedurama; • jake i slabe strane krivičnog pravosuđa, primera radi, u oblasti kontrole
proizvodnje, skladištenja, prometa, posredovanja u prometu, krijumčarenja, legalnog i nelegalnog posedovanja malokalibarskog i lakog oružja i oružanog kriminala; i
• preporuke za prevazilaženje tih slabosti.
Upravljanje informacijama Utvrditi • kako se prikupljaju informacije o malokalibarskom i lakom oružju i kako se
njima upravlja; i • potrebe za odgovarajućim kapacitetima kako bi se obezbedilo da se dobiju
relevantne informacije koje će podržati planiranje, sprovođenje, praćenje i evaluaciju kontrole malokalibarskog i lakog oružja.
Informisanje javnosti i smanjenje rizika
Utvrditi • odgovarajuća znanja, stavove, prakse, verovanja, društvene norme i običaje
koji se odnose na malokalibarsko i lako oružje; • profil najrizičnijih grupa/podložnih oružanom nasilju i zloupotrebi
malokalibarskog oružja; • ciljeve informisanja javnosti, načine komunikacije i ciljne grupe; i • ključne poruke i praktične primere za smanjenje rizika po građane, posebno
one najugroženije, koji sobom nosi dostupnost i zloupotreba malokalibarskog i lakog oružja.
Prikupljanje ili registracija oružja
Utvrditi • koje grupe koje drže malokalibarsko i lako oružje mogu biti predmet
programa prikupljanja ili registracije oružja; • da li je predaja ili registracija malokalibarskog i/ili lakog oružja poželjna i
izvodljiva u određenom kontekstu; i • odgovarajuću strategiju prikupljanja ili registracije oružja.
Uništavanje Utvrditi • viškove zaliha koje je potrebno uništiti; i • kapacitet za uništavanje oružja, uključujući i potrebna poboljšanja opreme i
procedura.
Upravljanje zalihama Utvrditi • slabosti u postojećoj praksi i proceduri fizičkog obezbeđenja zaliha i
upravljanja zalihama oružja; i • kapacitet za prevazilaženje takvih slabosti.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
6 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
SEKTOR/ PLANIRANJE PROCESA PRIMERI PODRŠKE KOJU MOGU PRUŽITI ISTRAŽIVANJA
Obeležavanje i vođenje evidencije
• Ustanoviti praznine u zakonodavstvu i kapacitete za obeležavanje malokalibarskog i lakog oružja, kao i za vođenje precizne i lako dostupne evidencije o ovom oružju.
Praćenje Utvrditi • kapacitet za praćenje nelegalnog malokalibarskog i lakog oružja na
nacionalnom nivou; i • kapacitet za podnošenje međunarodnih zahteva za praćenje oružja i
odgovaranje na takve zahteve.
Razvoj programa za bezbednost zajednice
Utvrditi • ključne oblasti koje zahtevaju sprovođenje inicijativa za bezbednost
zajednice; i • društveno-ekonomske i bezbednosne prioritete specifične za određeni uzrast
i pol, potrebe i potencijale javnosti, civilnog društva i vladinih službi u sferama gde se oseća negativan uticaj zloupotrebe malokalibarskog i lakog oružja.
Obrazovanje o miru i učenje životnih veština
Utvrditi • profil grupa i relevantno znanje, stavove, prakse, verovanja, društvene norme
i mehanizme za rešavanje problema – uključujući i primarna ponašanja preuzimanja i ublažavanja rizika – onih koji su najpodložniji oružanom nasilju, kao i onih koji mogu doprineti nenasilnom rešavanju sukoba;
• postojeće pozitivne mehanizme za rešavanje problema na nivou zajednice i na ličnom nivou, kao i životne veštine i ponašanja usmerena na ublažavanje rizika koja bi se mogla iskoristiti, učvrstiti i nadograditi u cilju sprečavanja nasilja; i
• obrazovanje o miru/veštinama nenasilnog rešavanja sukoba i partnere u obrazovanju o životnim veštinama, ciljne grupe, ciljeve, strategije, aktivnosti i načine sprovođenja.
REFORMA SEKTORA BEZBEDNOSTI
Demokratski nadzor i odgovornost
Utvrditi • da li državni akteri koriste malokalibarsko ili lako oružje na način koji je ili
nelegalan ili koji može biti problematičan prema međunarodnom humanitarnom pravu ili zakonu o ljudskim pravima;
• načine za rešavanje takve zloupotrebe i eventualnih praznina u merama njene prevencije;
• slabosti u regulatornim mehanizmima kao što su mehanizmi provera, uspostavljanja ravnoteže i nadzora kako bi se obezbedilo da se promet i nabavka malokalibarskog i lakog oružja regulišu u skladu sa zakonodavstvom i važećim međunarodnim sporazumima.
Reforma odbrane • Utvrditi percepcije javnosti o državnim službama bezbednosti kao i stavove javnosti o tome ko treba da pruža usluge bezbednosti i na koji način.
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi
• Utvrditi da li postoje sumnje i strahovi javnosti u pogledu aktivnosti obaveštajnih i bezbednosnih službi, naročito kada je reč o upotrebi sile i vatrenog oružja od strane ovih službi.
Upravljanje granicama Utvrditi • obrasce koji se ponavljaju na planu prekograničnog krijumčarenja
malokalibarskog i lakog oružja; i • kapacitet za kontrolu granica u saradnji sa susednim državama.
Policijske dužnosti Utvrditi • jake i slabe strane krivičnog pravosuđa za borbu protiv oružanog kriminala; i • preporučeni pravac delovanja u cilju prevazilaženja ovih slabosti. Reforma pravosuđa
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana 7
SEKTOR/ PLANIRANJE PROCESA PRIMERI PODRŠKE KOJU MOGU PRUŽITI ISTRAŽIVANJA
Pravda za decu Utvrditi • jake i slabe strane pravosuđa u aspektima koji se odnose na decu (deca
počinioci, žrtve i svedoci) u oblasti borbe protiv oružanog kriminala; • kapacitet pravosudnih mehanizama i institucija da podrže preusmeravanje i
rehabilitaciju dece počinilaca oružanih krivičnih dela; i • preporučeni pravac delovanja u cilju prevazilaženja ovih slabosti.
Reforma zatvorskih ustanova
Ispitati • uslove pritvora za one koji su pod istragom ili su osuđeni za krivična dela
počinjena malokalibarskim i lakim oružjem; i • kapacitet zatvora za smeštaj i podršku rehabilitaciji počinilaca.
Privatne firme za usluge obezbeđenja i vojne kompanije
• Proučiti zakonske propise koji regulišu količinu malokalibarskog i lakog oružja koje je na raspolaganju privatnim firmama za poslove obezbeđenja i vojnim kompanijama.
Civilno društvo Utvrditi kapacitet i angažovanje civilnog društva i zajednica u ključnim oblastima • reforme sektora bezbednosti (uključujući pravdu za decu) i kontrole
malokalibarskog i lakog oružja, kao i u oblastima političkog javnog zastupanja, istraživanja, praćenja, bezbednosti zajednice, zaštite i podizanja nivoa svesti dece u zajednici; i
• samozaštite zajednice, uključujući i praćenje rizika po zaštitu u zajednici, zaštitu dece i adolescenata na nivou lokalne zajednice, nenasilno rešavanje sukoba u zajednici itd.
RAZORUŽANJE, DEMOBILIZACIJA I REINTEGRACIJA
Razoružanje Utvrditi, kada je to moguće, • grupe koje drže malokalibarsko i/ili lako oružje i njihov profil (uzrast/pol), • vrste i broj komada oružja u posedu, • faktore koji su naveli ove grupe da drže oružje, i • alternative, u smislu bezbednosti i/ili izvora prihoda, koje bi se mogle ponuditi
imaocima oružja, kao osnovu za planiranje, pregovaranje, sprovođenje i evaluaciju razoružanja.
Demobilizacija • Utvrditi stepen potencijalne nesigurnosti (uključujući rizike koji su karakteristični za određeni uzrast i pol) na punktovima za demobilizaciju, kako među naoružanim grupama koje treba demobilizovati, tako i između takvih grupa i okolnog civilnog stanovništva.
Ponovno uključivanje Utvrditi • probleme u vezi sa bezbednošću i izvorima prihoda bivših boraca, njihovih
porodica i prihvatnih zajednica u zavisnosti od uzrasta i pola; • potencijal za neprekidno širenje malokalibarskog i lakog oružja i oružanog
nasilja koje bi moglo ometati reintegraciju, uzimajući u obzir razlike u uzrastu i polu; i
• strategije za prevazilaženje ovih problema.
Reintegracija
Prevencija regrutovanja dece i adolescenata u naoružane grupe
Utvrditi • profile, dileme i potrebe koje se tiču bezbednosti, pravosuđa, izvora prihoda i
ostalih relevantnih pitanja u zavisnosti od životnog doba i pola svih onih koji su najpodložniji regrutovanju, njihovih porodica i zajednica;
• potencijal za neprekidno širenje malokalibarskog i lakog oružja i oružanog nasilja koje bi moglo podsticati i potkrepljivati regrutovanje, uzimajući u obzir razlike u životnom dobu i polu; i
• strategije za prevazilaženje ovih problema.
OSTALO
Zdravstvo Utvrditi
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
8 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
SEKTOR/ PLANIRANJE PROCESA PRIMERI PODRŠKE KOJU MOGU PRUŽITI ISTRAŽIVANJA
• relevantne sisteme i kapacitete za neprekidno prikupljanje i analizu podataka (nadzor) o incidentima, uticajima i reakcijama na oružano nasilje, kao i na njihove nedostatke;
• profil grupa koje su najugroženije nasiljem počinjenim malokalibarskim oružjem, radi što boljeg informisanja i osnaživanja zdravstvenog kadra koji pruža lekarsku pomoć žrtvama, uzimajući u obzir različit uzrast i pol žrtava;
• prilike za pokretanje inicijative u okviru zdravstvenog sektora koje bi mogle da doprinesu smanjenju nasilja i bezbednijem skladištenju i rukovanju malokalibarskim oružjem; i
• uticaje programa kontrole malokalibarskog i lakog oružja na pružanje usluga u zdravstvu (npr. kao rezultat rasterećenja kapaciteta usled opadanja broja povreda nanetih vatrenim oružjem).
Procesi istraživanja/planiranja u oblasti protivminskog delovanja
Utvrditi • tipove i broj mina, neeksplodiranih ubojnih sredstava i drugih eksplozivnih
sredstava preostalih iz rata na određenim lokacijama; i • ciljeve promene svesti i/ili ponašanja, načine komunikacije, poruke, ciljne
grupe i relevantno znanje, stavove i praksu javnosti.
Post-konfliktne procene potreba
Utvrditi • odgovarajući prioritet smanjenja količine malokalibarskog i lakog oružja i
oružanog nasilja zajedno sa ključnim post-konfliktnim pitanjima obnove; i • načine integracije i koordinacije kontrole malokalibarskog i lakog oružja
unutar šire strategije za post-konfliktnu obnovu.
Zajednička procena UN situacije u određenoj zemlji (CCA)
Utvrditi • odgovarajući prioritet smanjenja količine malokalibarskog i lakog oružja i
oružanog nasilja zajedno sa ostalim ključnim društveno-ekonomskim razvojnim potrebama; i
• eventualne veze između kontrole malokalibarskog i lakog oružja i razvoja koje treba istaći u nacionalnim strategijama i okvirima međunarodne pomoći.
Okvir UN za razvojnu pomoć (UNDAF)
Strateški dokument UN-a za smanjenje siromaštva (PRSP)
5.4.3 Fokusiranje na ključna kontekstualna pitanja
Lica zadužena za planiranje istraživanja trebalo bi da se usmere na najrelevantnija pitanja u kontekstu u kojem se istraživanje sprovodi, i da koriste metodologiju koja omogućava adekvatno informisanje o temama koje se obrađuju. Tokom planiranja istraživanja trebalo bi utvrditi šta bi bilo adekvatno naglasiti u datom kontekstu.
PRIMER U nekim slučajevima, može biti potrebno pažljivo praćenje izvozne kontrole i/ili upravljanja zalihama, dok će u drugim slučajevima biti neophodno naglasiti i analizirati posedovanje, potražnju i/ili zloupotrebu malokalibarskog i lakog oružja.
Spoljašnji akteri koji nisu upoznati sa kontekstom u kojem treba sprovesti određeno istraživanje možda neće biti u stanju da utvrde ključna kontekstualna pitanja. U takvim slučajevima trebalo bi
a) izvršiti interni pregled (videti tačku 9.4) radi utvrđivanja postojećih informacija koje mogu biti od pomoći prilikom određivanja ključnih kontekstualnih pitanja, imajući u vidu da bi ove informacije mogle biti iskrivljene zbog određenih specifičnih interesa i da možda neće biti neutralne; i
b) se konsultovati sa relevantnim regionalnim, nacionalnim i/ili lokalnim akterima (npr. liderima lokalne zajednice, relevantnim ministarstvima itd.).
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana 9
5.5 Istraživanja kao osnova za praćenje i evaluaciju
5.5.1 Opšte informacije
Istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju su prilika da se izgrade podrška i kapaciteti za neprekidno prikupljanje i analizu podataka (videti tačku 10.6 ovog dokumenta kao i ISACS 04.40, Praćenje, evaluacija i izveštavanje).
Bilo bi dobro da se istraživanja periodično ažuriraju kako bi moglo da se prati da li zakonodavstvo, politike, programi i aktivnosti imaju očekivani uticaj, koji se može izmeriti na osnovu pokazatelja utvrđenih u prethodnom istraživanju.
Iz tog razloga, istraživanja bi trebalo osmisliti na takav način da njihovi rezultati predstavljaju osnovu na kojoj se naknadno mogu sprovoditi aktivnosti praćenja i evaluacije. Pitanja koja se koriste u jednom istraživanju trebalo bi, kada je to moguće, tako formulisati da se mogu ponovo iskoristiti u narednim istraživanjima.
5.5.2 Praćenje slučajeva povređivanja
Kao dopunu i izvor informacija za istraživanja trebalo bi koristiti nacionalne sisteme evidencije o povredama, tamo gde takvi sistemi postoje. Istraživanje se takođe može koristiti za podsticanje uspostavljanja takvog sistema.
Nacionalni sistem evidencije o povredama koji sistematski i neprekidno obrađuje podatke o slučajevima oružanog nasilja trebalo bi uspostaviti kao sastavni deo jednog šireg nacionalnog sistema vođenja evidencije o povredama.
Takav sistem mogao bi da u kontinuitetu obezbedi dokaze o stepenu i prirodi fizičkog uticaja zloupotrebe malokalibarskog i lakog oružja, uključujući i promene koje nastanu tokom vremena, a koje pojedinačno istraživanje ne bi moglo da otkrije. Preciznije rečeno, vođenje evidencije o povredama može da obezbedi sveobuhvatne, stalne, ažurirane i razvrstane podatke o
a) fizičkoj lokaciji slučajeva oružanog nasilja (tj. geografske oblasti koje bi trebalo da imaju prioritet u pogledu aktivnosti kontrole malokalibarskog i lakog oružja);
b) trenutku događanja oružanog nasilja (tj. vremenska dinamika – na dnevnoj, nedeljnoj, mesečnoj i sezonskoj osnovi – koja može pružiti informacije potrebne za pripremu kampanja za smanjenje rizika);
c) broju smrtnih slučajeva, kao i broju i tipovima povreda koje su nastale kao rezultat oružanog nasilja (što može biti korisna informacija za pružanje pomoći žrtvama i preživelima i olakšati praćenje uticaja aktivnosti kontrole malokalibarskog i lakog oružja);
d) profilu žrtava oružanog nasilja (tj. najosetljivijih pojedinaca i grupa, razvrstanih prema uzrastu i polu, koje treba uzeti kao ciljne grupe za aktivnosti podizanja nivoa svesti i smanjenja rizika);
e) profilu počinilaca oružanog nasilja;
NAPOMENA 1 Informacije o profilu počinilaca oružanog nasilja ne smeju se prikupljati ukoliko bi se time izložili nepotrebnom riziku oni koji prikupljaju ili dostavljaju informacije, ili oni koji odgovaraju profilu.
NAPOMENA 2 Profili počinilaca i žrtava oružanog nasilja mogu biti slični ili čak isti.
f) okolnostima u kojima su se dogodili slučajevi oružanog nasilja (tj. verovatni uzroci i rizična ponašanja koja treba da budu obuhvaćeni u okviru obrazovanja o rizicima);
g) tipovima malokalibarskog i lakog oružja koje se koristi za oružano nasilje (ovo može biti korisna informacija za poruke obrazovanja o rizicima i za kreiranje odgovarajućih intervencija za kontrolu malokalibarskog i lakog oružja, tj. programa prikupljanja oružja).
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
10 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
5.6 Aktivnosti koordinacije istraživanja
U zajednicama koje su pristale da učestvuju u višestrukim istraživanjima koja se sprovode bez adekvatne koordinacije može doći do zamora i frustracije prilikom vršenja procena i to za relativno kratko vreme. Stoga bi takve situacije trebalo izbegavati.
Prilikom planiranja istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju, trebalo bi obratiti pažnju da se izbegne dupliranje istraživanja, ili sprovođenje istraživanja koja su nedavno radili istraživači u okviru sličnih razvojnih ili bezbednosnih inicijativa. Tamo gde to dozvoljavaju vreme i finansijska sredstva, istraživanje bi trebalo započeti
a) utvrđivanjem sličnih procesa planiranja, sistema procene i nadzora, uključujući i sisteme vođenja evidencije o slučajevima povređivanja; i
b) razvojem istraživačkih metodologija koje dopunjuju ali ne dupliraju postojeće aktivnosti.
Lica zadužena za planiranje istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju trebalo bi da podstiču uključivanje pitanja koja se odnose na istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju iz istraživanja koja su sprovele druge grupe.
Isto tako, povezivanje istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju sa tekućim procesima vršenja procena ili planiranja u srodnim oblastima može doprineti uštedi resursa i omogućiti uspostavljanje veze sa pitanjima-oblastima sa kojim treba uspostaviti koordinaciju.
PRIMER Istraživanja o rizičnom ponašanju mladih, a koja sprovode zdravstveni radnici, obuhvataju i pitanja koja se bave oružjem i rizičnim ponašanjem uz upotrebu vatrenog oružja.
5.7 Geografski opseg
Nije uvek moguće obuhvatiti čitavu teritoriju jedne države ili regiona istraživanjem. Osim toga, centralizovane države mogu imati podatke koji ne odražavaju pravu situaciju u vezi sa malokalibarskim i lakim oružju u udaljenim, perifernim ili graničnim oblastima. Kada su i takve oblasti uključene u istraživanje, trebalo bi tražiti druga rešenja za generisanje kvalitativnih i/ili kvantitativnih podataka o njima.
Možda će takođe biti neophodno da nacionalno istraživanje o malokalibarskom i lakom oružju uzme u obzir faktore koji prevazilaze nacionalne granice kako bi analiza nacionalne situacije bila sveobuhvatna.
PRIMER 1 Etnička grupa povezana sa nekim oružanim pokretom živi sa druge strane granice, ali slobodno prelazi granicu između dve države.
PRIMER 2 Krijumčarenje malokalibarskog i lakog oružja se odvija zahvaljujući društveno-ekonomskim uslovima u zoni izvan granica države koja je predmet analize
Lica zadužena za planiranje istraživanja trebalo bi unapred da utvrde eventualna prekogranična kretanja ili probleme i trebalo bi da u istraživanje uvrste sve relevantne geografske zone.
Istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju mogu koristiti namensko uzorkovanje radi dobijanja podataka o posebnim, nereprezentativnim podskupovima stanovništva koje je predmet istraživanja (npr. pogranične zajednice, adolescenti – članovi bandi, itd.). Nalazi istraživanja koje se sprovodi uz pomoć namenskog uzorkovanja ne smeju se predstavljati kao reprezentativni za čitavu populaciju (videti tačku 9.7.2).
5.8 Rad u cilju ostvarivanja praktičnih rezultata uz potrebno vreme i resurse
Istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju trebalo bi da sadrže jasne informacije i preporuke koje će relevantni akteri dobiti u pravom trenutku kako bi mogli da postupaju na odgovarajući način. Ove informacije bi trebalo da budu što je moguće iscrpnije, ali bi ih trebalo dostaviti pravovremeno, u skladu sa raspoloživim resursima, bez preteranih detalja nauštrb preciznosti.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana 11
Brzina sa kojom se podaci istraživanja mogu prikupiti, sastaviti, analizirati i dostaviti je obrnuto srazmerna obimu prikupljanih podataka. Prikupljanje prevelike količine podataka je uobičajena greška istraživača. Istraživanje treba da se usmeri samo na prikupljanje onih informacija na osnovu kojih se može delovati i koje su neophodne za informisanje odgovarajućih programa i aktivnosti reagovanja (videti tačku 5.3).
Istraživanja koja ne budu završena i objavljena dovoljno brzo, ili koja jasno ne pokazuju odgovarajuće strategije i aktivnosti praćenja rezultata, nisu od velike koristi.
5.9 Indikativni vremenski okvir
Prilikom planiranja vremenskog okvira i trajanja faze istraživanja, lica zadužena za planiranje istraživanja i koordinaciju trebalo bi da uzmu u obzir
a) mogućnost pristupa oblastima koje se ispituju;
NOTE Na pristupačnost mogu uticati faktori kao što su sezonske vremenske prilike, infrastruktura puteva, raspoloživost prevoznih sredstava, rizik od nasilnog ponašanja, prisustvo mina, neeksplodiranih ubojnih sredstava i ostalih eksplozivnih naprava preostalih iz rata itd.).
b) vreme dešavanja aktivnosti koje utiču na bezbednost okruženja i menjaju percepcije javnosti o određenim pitanjima (npr. izbori ili sezonske migracije); i
c) politička razmatranja o pristupu informacijama i postizanju dogovora o konačnom tekstu, što može usporiti istraživanje, pisanje i finalno objavljivanje rezultata istraživanja.
U tabeli 2 prikazan je indikativni vremenski okvir za sprovođenje istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju, a koji može poslužiti kao opšti vodič.
Tabela 2 – Indikativni vremenski okvir
FAZA ISTRAŽIVANJA INDIKATIVNI VREMENSKI
OKVIR
Mobilisanje resursa 3-12 meseci
Izrada opisa poslova koordinatora istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju 1 mesec
Raspisivanje tendera, objavljivanje poziva za dostavljanje predloga, i raspisivanje konkursa za radna mesta; selekcija kandidata i potpisivanje ugovora sa koordinatorom istraživanja
2-3 meseca
Razvoj metodologije i izbor pod-partnera za istraživanje 1-2 mesec
Istraživački rad i pisanje studije 3-8 meseci
Verifikacija rezultata sa akterima i finalizacija 1-2 meseca
Objavljivanje istraživanja, prevod, redaktura, grafički dizajn i štampa 2-3 meseca
6 Vlasništvo i praćenje rezultata istraživanja
6.1 Nacionalno vlasništvo
Osnovna odgovornost sprovođenja efikasne kontrole malokalibarskog i lakog oružjem leži na vladi jedne države. Istraživanje o malokalibarskom i lakom oružju trebalo bi povezati sa Nacionalnim koordinacionim mehanizmom koji ga i odobrava, i sa Nacionalnim organom za kontrolu lakog i
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
12 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
malokalibarskog oružja (videti ISACS 03.40, Nacionalni mehanizmi za koordinaciju aktivnosti kontrole lakog i malokalibarskog oružja).
NAPOMENA Kada istraživanje ima podršku relevantnih službi vlade, pristup zvaničnim podacima vlade je lakši, što umnogome može povećati kvalitet istraživanja.
6.2 Političko obavezivanje
Pre nego što se započne sa sprovođenjem nekog istraživanja, potrebno je učiniti sve da se maksimalno poveća političko angažovanje na nacionalnom nivou u pogledu opsega istraživanja i načina na koji će rezultati istraživanja biti iskorišćeni. Svi akteri koji učestvuju u istraživanju, a naročito državni akteri, treba da imaju jasnu ideju o predloženom procesu i njegovoj naknadnoj fazi.
Nalazi istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju mogu biti osetljivi i postoji velika mogućnost da budu iskorišćeni u političke svrhe. Učestvovanje velikog broja nacionalnih i ostalih relevantnih aktera u analizi i tumačenju podataka istraživanja, kao i u izradi izveštaja o istraživanju, može povećati šanse da akteri preuzmu deo vlasništva nad nalazima i preporukama istraživanja.
NAPOMENA Ukoliko je u skladu sa političkim obavezivanjem bitno da se studija objektivno uradi ili da se sprovede i faza praćenja uticaja istraživanja ograničenog karaktera, privođenje istraživanja kraju i njegovo objavljivanje može biti veoma dugačak proces.
6.3 Pristup relevantnim podacima
Informacije koje se prikupljaju u istraživanjima o malokalibarskom i lakom oružju se često smatraju osetljivim, npr. informacije o nacionalnim zalihama oružja, procedurama izvozne kontrole itd.). Pre pokretanja istraživanja potrebno je postići dogovor sa organima koji raspolažu odgovarajućim podacima o informacijama koje su potrebne za izradu istraživanja i o količini podataka koji će biti stavljeni na raspolaganje u svrhe istraživanja.
Podaci prikupljeni tokom istraživanja (naročito informacije o uticaju oružja) mogu biti dragoceni za niz različitih aktera – počevši od onih koji se bave istraživačkim radom i analizom do onih koji rade na razvoju programa prevencije i reagovanja. Podatke, uključujući i sirove podatke, koji nastanu kao rezultat istraživanja treba dostaviti relevantnim akterima kojima bi takođe bili od koristi, istovremeno obezbeđujući zaštitu poverljivih informacija.
6.4 Zaštita poverljivih informacija
Istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju trebalo bi da budu što je moguće transparentnija. Međutim, neophodno je zaštiti poverljive informacije na odgovarajući način. Kada jedan ili više aktera zatraži ove informacije, potrebno je čuvati poverljivost u skladu sa „Vodičem Ujedinjenih nacija za vođenje evidencije o mirovnim operacijama” – Odeljak 6, Upravljanje osetljivim informacijama.
Ugovori i opseg nadležnosti partnerskih organizacija i pojedinaca koji učestvuju u sprovođenju istraživanja moraju sadržati zahtev za zaštitu poverljivih informacija. Prilikom predstavljanja nalaza i preporuka, moguće je dostaviti više od jedne verzije izveštaja kako bi se poverljive informacije razmenjivale samo sa odgovarajućim primaocima.
6.5 Nezavisnost i nepristrasnost istraživačkog tima
Efikasna kontrola malokalibarskog i lakog oružja često zahteva političko obavezivanje u cilju otvorenog i objektivnog ispitivanja osetljivih tema. Istraživački timovi koji sprovode istraživanja treba da su nepristrasni i nezavisni. U cilju pružanja izbalansirane i konstruktivne kritike i utvrđivanja odgovarajuće preporuke, istraživači treba da imaju slobodu da ispitaju, pored pitanja koje obrađuju, i pitanja u vezi sa lošom upravom, korupcijom, nepoštovanjem ljudskih prava, itd., koja mogu doprineti nekontrolisanom širenju i zloupotrebi malokalibarskog i lakog oružja.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana 13
6.6 Opcije za praćenje uticaja istraživanja na nacionalnom nivou
Istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju treba da započnu što je moguće ranije u okviru širih intervencija koje predstavljaju jasan okvir za kasnije praćenje, kako bi se povećala verovatnoća da se praćenje odvija na nacionalnom nivou. Stoga, lica koji planiraju istraživanje mogu
a) od samog početka konsultovati relevantne aktere na temu adekvatne metodologije i istraživačkih upitnika;
NOTE Ovi akteri mogu biti, primera radi, relevantni vladini sektori (npr. odbrana, spoljni poslovi, unutrašnji poslovi, policija, oružane snage, granične i carinske službe, imigracije vlasti itd.), predstavnici nacionalnog mehanizma za koordinaciju kontrole malokalibarskog i lakog oružja, lokalni lideri, organizacije civilnog društva, lokalna uprava, zakonodavni ogranak vlade, kao i lokalno stanovništvo, uključujući i vlasnike vatrenog oružja.
b) zajedno sa relevantnim akterima organizovati seminare u svrhe validacije rezultata u procesu finalizacije istraživanja;
c) aktivno distribuirati kreatorima politike, državnim službenicima, ostalim akterima i širokoj javnosti nalaze koji su odobreni za puštanje u javnost;
d) organizovati obuku u oblastima gde je uočen nedostatak kapaciteta; i
e) sprovoditi istraživanja u cilju podržavanja razvoja nacionalnih politika ili Nacionalnog akcionog plana kontrole malokalibarskog i lakog oružja.
7 Bezbednost, osetljivost i etika
7.1 Napomene o bezbednosti
Sprovođenje istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju sa sobom povlači određene rizike. Osoblje koje sprovodi istraživanje (istraživači) i subjekti istraživanja (ispitanici) mogu biti izloženi opasnostima prilikom sprovođenja, ili kao posledica učestvovanja u istraživanjima. Ispitanici takođe mogu osetiti strah kada im se postave pitanja o određenim temama i kao rezultat toga, mogu pružiti neprecizne odgovore.
Lica koji planiraju istraživanje moraju preduzeti sve mere kako bi se ovi rizici sveli na prihvatljiv nivo. Kada to nije moguće, istraživanje se ne sme sprovoditi.
Nadležni za sprovođenje istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju moraju
a) obezbediti da istraživači imaju legitimacije i pisanu dokumentaciju izdatu od nadležnih organa kako ne bi nailazili na nepotrebne probleme u radu na terenu;
b) obavestiti nadležne organe i dobiti dozvole za ulazak istraživača na lokacije sa zabranjenim pristupom (npr. skladišta oružja, policijski i vojni objekti. itd.);
c) obezbediti da su istraživači pokriveni odgovarajućim osiguranjem od rizika na koje nailaze;
d) obezbediti uvođenje adekvatnih bezbednosnih procedura za upravljanje rizicima i adekvatno reagovanje na rizike sprovođenja istraživanja na terenu;
e) sprečiti štetu ili negativne konsekvence koje istraživači i ispitanici mogu pretrpeti kako tokom samog istraživanja tako i po završetku istraživanja (tj. u fazi objavljivanja i distribucije istraživanja);
f) biti nepristrasni, ili kada potpuna nepristrasnost nije moguća, biti eksplicitni u pogledu eventualnih pristrasnih stavova i sukoba interesa;
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
14 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
g) sprovoditi istraživanja u skladu sa relevantnim lokalnim zakonima i propisima;
h) uzeti u obzir potencijalne negativne i pozitivne efekte istraživanja na dinamiku sukoba, u cilju ispravljanja negativnih i povećanja pozitivnih efekata.
7.2 Osetljivost
Kada u fokus grupama ima žena i dece (videti tačku 9.9), ili kada se sprovode individualni intervjui, trebalo bi se pobrinuti da ličnost i pol ispitivača bude u skladu sa lokalnim običajima i normama i da istraživač svojom pojavom može da učini da se ispitanik(nici) osećaju prijatno kako bi davali otvorene i iskrene odgovore.
Nadležni za sprovođenje istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju moraju
a) u potpunosti informisati istraživače i ispitanike o svrsi, metodama i nameravanoj eventualnoj upotrebi istraživanja, kao i o tome šta podrazumeva njihovo učešće u istraživanju i koje rizike sa sobom nosi, ako postoje rizici;
b) obezbediti da podaci istraživanja i izvori ostanu neotkriveni, osim u slučaju kada su učesnici dali svoj pristanak da se ovi podaci otkriju;
c) utvrditi i slediti protokole za čuvanje osetljivih informacija u skladu sa Vodičem za upravljanje arhivom i evidencijom Ujedinjenih nacija - Odeljak 6, Upravljanje osetljivim informacijama;
d) informisati ispitanike o njihovom pravu da odbiju da učestvuju u istraživanju i da se povuku kada god to žele bez obaveze da obrazlože svoje povlačenje;
e) razmotriti osetljivost tematike prilikom izrade upitnika i pitanja za intervjue i prilikom obuke istraživača da koristi ove upitnike, izbegavati naizgled kontroverzne termine i praviti upitnike i vodiče za intervju tako da se osetljivije teme obrađuju na samom kraju; i
f) razviti standardni uvod za upitnike i intervjue koji sadrži prethodno navedene stavke (a)-(e).
7.3 Etičke napomene
Kada žene ili deca učestvuju u istraživanju u svrhe izrade neke studije, moraju se poštovati sledeće smernice, u zavisnosti od slučaja:
a) Etičke smernice UNICEF-a za istraživanja o deci (UNICEF Ethical Guidelines for Child Research), Fond Ujedinjenih nacija za decu
b) Deca koja učestvuju u istraživanju, praćenju i evaluaciji – Etika i vaša rukovodilačke nadležnosti (Children Participating in Research, Monitoring and Evaluation (M&E) – Ethics and Your Responsibilities as a Manager), Kancelarija UNICEF-a za evaluaciju, Tehničke napomene o evaluaciji br. 1
c) Obrazac za dobijanje saglasnosti za istraživanje u kojem učestvuju deca (kvalitativne studije) - Informed Consent Template for Research Involving Children (Qualitative Studies), Svetska zdravstvena organizacija, Odbor za preispitivanje etike istraživanja.
d) Etičke i bezbednosne preporuke SZO za istraživanje, dokumentovanje i praćenje seksualnog nasilja u vanrednim situacijama (WHO Ethical and safety recommendations for researching, documenting and monitoring sexual violence in emergencies), Svetska zdravstvena organizacija
e) Etičke i bezbednosne preporuke SZO za intervjuisanje žena žrtava trgovine ljudima (WHO Ethical and safety recommendations for interviewing trafficked women), Svetska zdravstvena organizacija
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana 15
f) Žene na prvom mestu: Etičke i bezbednosne preporuke za istraživanje o porodičnog nasilja nad ženama, (Putting women first: Ethical and safety recommendations for research on domestic violence against women), Svetska zdravstvena organizacija
g) Istraživanje o nasilju nad ženama: praktičan vodič za istraživače i aktiviste (Researching Violence Against Women: A Practical Guide for Researchers and Activists), Svetska zdravstvena organizacija i Program za adekvatne tehnologije u zdravstvu (PATH).
8 Partnerstva
8.1 Potrebna tehnička stručnost
Za koncept istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju, kao i koordinaciju sprovođenja istraživanja zadužen je koordinator istraživanja sa odgovarajućim kvalifikacijama i stručnim poznavanjem metodologije istraživačkog rada i upravljanja informacijama. Drugim rečima, to je pojedinac ili organizacija koji razumeju
a) izbor tema i pitanja koja će se obrađivati;
b) izbor metodologija koje se mogu koristiti radi prikupljanja traženih informacija; i
c) najefikasniji način predstavljanja nalaza istraživanja određenoj ciljnoj publici.
8.2 Spoljni saradnici
Istraživanje o malokalibarskom i lakom oružju treba da bude nacionalni proizvod (videti tačku 6.1) i mora da bude objektivno, nepristrasno i nezavisno (videti tačku 6.5).
Istraživanje može sprovesti odgovarajuća vladina institucija, primera radi, nacionalni organ nadležan za kontrolu lakog i malokalibarskog oružja (videti ISACS 03.40, Nacionalni mehanizmi za koordinaciju aktivnosti kontrole lakog i malokalibarskog oružja).
Za sprovođenje istraživanja se takođe može angažovati kvalifikovani subjekt koji nije u sklopu vlade. Takav subjekt može imati sedište u državi ili van države ili regiona koji su predmet istraživanja. Sprovođenje istraživanja treba poveriti u sledećim slučajevima:
a) kada unutar vladinih institucija ne postoji potrebna stručnost i iskustvo za sprovođenje istraživanja;
b) kada država nema na raspolaganju dodatni kapacitet potreban za pravovremenu izradu istraživanja; ili
c) ako bi sprovođenje istraživanja od strane države
1) obeshrabrilo veliki broj ispitanika da pruže precizne informacije (ili bilo kakve informacije), ili
2) loše uticalo na percepcije o objektivnosti ili nepristrasnosti istraživanja.
Kada se angažuje sa strane, spoljni koordinator istraživanja trebalo bi da ima iskustva u odgovarajućem regionalnom/nacionalnom/lokalnom okruženju u kojem će se sprovesti istraživanje i mora se neprekidno usklađivati i sarađivati sa lokalnim stručnjacima i organizacijama.
Moguće je osnovati multidisciplinarni upravni odbor koji se sastoji od ključnih aktera, članova nacionalnog tela nadležnog za malokalibarsko oružje i odgovarajućih stručnjaka koji bi pružao smernice i nadzirao spoljašnjeg koordinatora istraživanja i brinuo se o kvalitetu istraživanja.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
16 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
8.3 Podugovaranje
Rad na istraživanju mogu da obavljaju i podizvođači-partneri u cilju ispunjavanja nekih praktičnih potreba:
a) prikupljanje osetljivih informacija na lokalnim jezicima i njihova analiza;
b) već postojeći kapacitet za izradu pitanja za istraživanje/upitnik i praćenje okvira uzorkovanja u cilju prikupljanja kvantitativnih informacija;
c) već postojeći kapacitet koji koristi kvalitativne tehnike socijalnog istraživanja u skladu sa izabranom metodologijom;
d) istraživači dolaze iz različitih socijalnih grupa (različitog pola, etničkog porekla, veroispovesti itd.) i mogu da pristupe oblastima i rade sa socijalnim grupama koje su predmet istraživanja;
e) poznavanje i pristup relevantnim ključnim izvorima informacija u svrhe sprovođenja intervjua; i
f) pristup materijalima i sposobnost za pretraživanje i analizu arhivskog medijskog materijala.
Prilikom izbora partnera za sprovođenje istraživanja trebalo bi uzeti u obzir posvećenost neke organizacije društveno-ekonomskom razvoju, uključujući i smanjenje oružanog nasilja, jer je verovatnije da će organizacije koje su se obavezale na ove ciljeve uložiti više napora u izradi visokokvalitetnog istraživanja.
U praksi gledano, malo je verovatno da će jedna pojedinačna organizacija moći da ispuni sve prethodno navedene zahteve, i zbog toga se mogu uspostaviti veze sa više partnerskih istraživačkih organizacija. Obično je za izradu jednog istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju potrebno najmanje tri partnerske istraživačke organizacije.
U cilju određivanja pojedincaca i/ili organizacija koji će biti izabrani za podizvođače za sprovođenje jednog dela ili čitavog istraživanja, potrebno je sprovoditi transparentne i konkurentne procedure selekcije.
8.4 Izgradnja kapaciteta
U post-konfliktnim okruženjima ili sredinama sa nedovoljno resursa često nema lokalnih partnerskih istraživačkih organizacija sa odgovarajućim kvalifikacijama. U takvim situacijama trebalo bi posvetiti dovoljno vremena izradi plana istraživanja kako bi se prilagodile metode istraživanja i lokalni partneri obučili da ih koriste.
Tamo gde je to moguće, izgradnju kapaciteta lokalnih partnera za istraživački rad trebalo bi smatrati osnovnim ciljem procesa istraživanja.
Kapacitet za kontrolu malokalibarskog i lakog oružja trebalo bi procenjivati ne samo na osnovu prikupljanja informacija o postojećim zakonima, inicijativama kontrole u prošlosti, i raspoloživih resursa, već i na osnovu kompletne analize ovih informacija. Primera radi, moguće je otkriti razloge uspeha ili neuspeha u prošlosti, kao i faktore koji utiču na nivo političke volje koja može podstaći ili ometati napredak na planu kontrole malokalibarskog i lakog oružja u lokalnom, nacionalnom i regionalnom kontekstu.
9 Metodologija istraživačkog rada
9.1 Opšte informacije
Prilikom sprovođenja istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju treba koristiti niz različitih metodologija istraživačkog rada i trebalo bi kombinovati i porediti informacije iz više različitih izvora kako bi se izgradile pouzdane informacije u oblastima gde je inače malo informacija, gde su one
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana 17
nepouzdane ili teško pristupačne, primera radi zbog nacionalne bezbednosti, ograničenog istraživačkog ili institucionalnog kapaciteta itd.
Potrebno je konsultovati se sa glavnim akterima koji su uključeni u sprovođenje istraživanja kako bi se predstavila metodologija, dobili komentari na nju i konačno, kako bi se izvršila validacija metodologije koja će se koristiti.
U nastavku su izloženi primeri metodologija istraživačkog rada koje se mogu kombinovati.
9.2 Fokusiranje na ključne socijalne grupe
9.2.1 Opšte informacije
Istraživanje bi trebalo da ispita različita iskustva, ponašanja, potrebe i potencijale različitih socijalnih grupa (npr. dece, adolescenata, omladine i odraslih oba pola, kao i različite etničke, verske, geografske, političke, grupe, kaste i/ili staležne/ekonomske grupe).
Shodno tome, potrebno je prilagoditi prikupljanje podataka, npr. razvrstavanjem kvantitativnih informacija i odvojenim sprovođenjem kvalitativnog istraživanja sa različitim socijalnim grupama kako bi se stekla slika o konkretnim percepcijama svake grupe posebno.
Na sličan način, tokom analize trebalo bi obratiti pažnju na socijalne grupe koje mogu imati ključnu ulogu u razvoju politika i strategija kontrole malokalibarskog i lakog oružja, i/ili koje imaju potencijal da doprinesu poboljšanju kontrole malokalibarskog i lakog oružja i smanjenju nasilja.
9.2.2 Razvrstavanje informacija prema polu i uzrastu
Podatke je potrebno razvrstati prema polu (muški/ženski), ali se ne treba zaustaviti na jednostavnom razvrstavanju na maloletne/punoletne kako bi se dobila sofisticirana analiza uticaja na muškarce, žene, dečake i devojčice različite starosne dobi. Razvrstavanje podataka prema uzrastu treba da obuhvati minimum sledeće kategorije:
a) malo dete (0-9 godina);
b) maloletnik (10-17 godina);
c) mlada odrasla osoba (18-24 godine); i
d) odrasla osoba (preko 25 godina).
Izraz „mlada osoba“ može da podrazumeva i kategorije maloletnika i mladih odraslih osoba (tj. osoba u starosnoj dobi od 10-24 godina starosti).
9.3 Kvantitativne i kvalitativne metode
Istraživanja treba da prikupljaju kako kvantitativne tako i kvalitativne informacije. Pored kvantitativnih ili statističkih informacija, trebalo bi koristiti kvalitativne metode za detaljno istraživanje ključnih pitanja i nedoumica.
PRIMER 1 Zbunjujući ili neočekivani nalazi upitnika mogu se ispitati sprovođenjem intervjua ili diskusija fokus grupa.
Sposobnost da se istražuju neočekivane teme uz pomoć niza pitanja koja se nadovezuju na kvantitativne podatke može biti važno za analizu komplikovanih problema. Isto tako, sprovođenje kvalitativnog istraživanja (npr. pregled dokumentacije) pre kreiranja upitnika može doprineti utvrđivanju najboljeg načina za formulisanje pitanja i odgovora u jednom upitniku (videti tačku 9.4).
Iako kvalitativne informacije omogućavaju bolje razumevanje složenih pojava, i pružaju uvid u lične priče i stavove, one se ne mogu iskoristiti za donošenje opštih zaključaka budući da proističu od
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
18 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
manjeg broja lica koja daju informacije. Stoga treba kombinovati tehnike za prikupljanje kvalitativnih i kvantitativnih informacija kako bi procena imala analitičku dubinu i široku primenu.
Kvalitativne metode obuhvataju iscrpne intervjue sa ključnim izvorima informacija, diskusije fokus grupa sa različitim interesnim grupama i druga participatorna istraživačka sredstva.
Lica koja sprovode intervjue i moderiraju diskusije trebalo bi da poznaju lokalno okruženje i da budu u stanju da steknu poverenje ispitanika ili učesnika.
PRIMER 2 Može se desiti da fokus grupe koje se sastoje isključivo od žena pokažu veću spremnost za razgovor sa istraživačima ženskog pola. Isto tako, istraživači koji poznaju kontekst istraživanja mogu bolje da razlikuju nijanse u informacijama koje prime, kao što su idiomatski izrazi, ili slučajevi kada se daju površni ili neiskreni odgovori.
9.4 Pregled postojećih informacija
Da bi se izbeglo dupliranje aktivnosti, lica zadužena za istraživanja bi trebalo da iskoriste odgovarajuće istraživačke aktivnosti koje su već sprovedene, naročito s obzirom na činjenicu da je primarno istraživanje skupo i zahteva mnogo vremena.
Razmatrajući značaj istraživanja koja su već urađena, oni koji planiraju novo istraživanje trebalo bi da imaju u vidu tematiku, razmere, metodologiju i datum objavljivanja istraživanja, kao i nepristrasnost, kvalifikacije i stručnost fizičkih ili pravnih lica koja su sprovela istraživanje.
Imajući na umu opseg istraživanja, potrebno je prikupiti odgovarajuće istraživačke radove, izveštaje, statistiku itd., koji će se potom podrobno analizirati.
Dokumentaciju je potrebno pregledati pre finalizacije opšte metodologije istraživanja i pre nego što započnu druge aktivnosti istraživanja.
U okviru dokumentacije koja se pregleda treba obuhvatiti čitav kontekst istraživanja, uključujući sve raspoložive informacije o malokalibarskom i lakom oružju, oružanom sukobu, nasilju i kriminalu. Potrebno je uvrstiti što je moguće više podataka navedenih u tački 9.6, kao i ostale kvantitativne i kvalitativne informacije i analizu.
Dokumentacija koja se pregleda treba da obuhvati i bezbednosni, politički, ekonomski, društveni, ekološki i kulturni kontekst u kojem se odvija istraživanje.
9.5 Istraživačka pitanja
Primeri tema istraživanja i srodnih pitanja koja mogu biti uključena u koncept istraživanja dati su u Aneksu C.
Trebalo bi izabrati samo teme i pitanja koje služe cilju istraživanja i menjati ih po potrebi – uzimajući u obzir lokalni jezik(e), lokalne bezbednosne uslove i kulturni kontekst – i kada se radi o upitniku trebalo bi ih pažljivo testirati pre upotrebe (videti tačku 9.7.7).
9.6 Podaci koji se prikupljaju
9.6.1 Opšte informacije
U okviru delokruga istraživanja trebalo bi prikupljati i analizirati sve raspoložive kvantitativne i kvalitativne podatke o lakom i malokalibarskom oružju, oružanom nasilju i srodnim pitanjima. Postojeća dokumentacija (videti tačku 9.4) treba da obuhvati što je moguće više ovih podataka iz otvorenih izvora kako bi se smanjilo vreme, troškovi i količina posla potrebna za završetak istraživanja.
Istraživački tim bi trebalo da, u zavisnosti od potrebe, informacije zvanično zatraži od lokalnih, nacionalnih ili regionalnih organa vlasti. Takođe bi trebalo uspostaviti kontakt sa institucijama i istraživačima koji su možda nezavisno od njih prikupili podatke koji mogu biti od značaja za
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana 19
istraživanje. Ovo je posebno važno u slučajevima kada lokalni ili nacionalni podaci ne postoje ili su nekompletni, zastareli ili na bilo koji način nepouzdani.
Kvalitet podataka koje u svrhe istraživanja dostavljaju relevantne institucije i istraživači se razlikuje. Iz tog razloga trebalo bi uporediti ove podatke sa podacima prikupljenim na drugi način, kako bi se dobila što je moguće preciznija slika.
Podaci bi trebalo da
a) budu razvrstani prema godinama,
b) obuhvate što je moguće više godina i
c) budu što noviji.
Istraživanje o malokalibarskom i lakom oružju trebalo bi da prikuplja kvantitativne i kvalitativne podatke o sledećim pitanjima.
9.6.2 Podaci o malokalibarskom i lakom oružju
9.6.2.1 Državne agencije
Potrebno je prikupiti informacije o
a) broju i nazivima državnih agencija koje koriste malokalibarsko i lako oružje (npr. vojska, policija, carina, granična straža, čuvari rezervata, parkova i šumari, milicija, civilno ili kućno obezbeđenje, itd.).
b) količini i tipovima malokalibarskog i lakog oružja i o pripadajućoj municiji (u aktivnoj upotrebi i u rezervi) u posedu svake od navedenih državnih agencija; i
c) broju osoblja (ukupnom kadru i ljudima koji imaju pristup malokalibarskom i lakom oružju) koji služe u svakoj od ovih državnih agencija.
9.6.2.2 Civili
Potrebno je prikupiti informacije o
a) zakonodavnom i regulatornom okviru koji reguliše pristup civila malokalibarskom i lakom oružju, uključujući i različite tipove i kategorije dozvola za držanje malokalibarskog i lakog oružja od strane
1) fizičkih lica,
2) privatnih streljačkih klubova i poligona,
3) privatnih firmi za poslove obezbeđenja, i
4) drugih privatnih preduzeća (npr. banki, korporacija, itd.);
b) broju važećih dozvola razvrstanih prema tipu dozvole;
c) broju zahteva za nove dozvole na godišnjem nivou, razvrstano prema tipu dozvole;
d) broju isteklih dozvola na godišnjem nivou, razvrstano prema tipu dozvole;
e) količini i tipovima malokalibarskog i lakog oružja;
1) u legalnom posedu civila; i
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
20 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
2) u nelegalnom posedu civila (procena);
f) broju aktivnih privatnih firmi za poslove obezbeđenja; i
g) broju radnika u privatnim firmama za poslove obezbeđenja koji su ovlašćeni da nose malokalibarsko i lako oružje u toku rada.
9.6.2.3 Proizvodnja
Kada je u pitanju proizvodnja većeg obima (industrijska) i manjeg obima (zanatska proizvodnja) malokalibarskog oružja, lakog naoružanja, pripadajućih delova, komponenti i municije, potrebno je prikupiti informacije o
a) zakonodavnom i regulatornom okviru koji reguliše domaću izradu, uključujući i tipove i kategorije dozvola i ovlašćenja potrebnih za proizvodnju;
b) broju ovlašćenih proizvođača i njihovim proizvodnim kapacitetima;
c) broju neovlašćenih proizvođača i njihovim proizvodnim kapacitetima (procena);
d) količinama i tipovima oružja i municije koji se proizvode
1) legalno, i
2) nelegalno (procena).
9.6.2.4 Unutrašnja trgovina
Potrebno je prikupiti informacije o domaćoj veleprodaji i maloprodaji malokalibarskog i lakog oružja, pripadajućih delova, komponenti i municije, uključujući
a) zakonodavni i regulatorni okvir koji reguliše unutrašnju trgovinu, uključujući i tipove i kategorije dozvola i ovlašćenja potrebnih za bavljenje unutrašnjom trgovinom;
b) broj ovlašćenih trgovaca (veleprodaja i maloprodaja);
c) obim unutrašnje trgovine; i
d) tipove oružja koje je predmet trgovine.
9.6.2.5 Međunarodni transfer
Kada se radi o međunarodnom transferu malokalibarskog i lakog oružja, pripadajućih delova, komponenti i municije, potrebno je prikupiti informacije o
a) zakonodavnom i regulatornom okviru koji reguliše transfere, uključujući i različite tipove i kategorije dozvola i ovlašćenja potrebnih za uvoz, izvoz, tranzit, prekograničnu pošiljku i posredovanje u prometu malokalibarskog i lakog oružja, pripadajućih delova, komponenti i municije;
b) broju registrovanih posrednika u prometu malokalibarskog i lakog oružja;
c) količinama i tipovima malokalibarskog i lakog oružja koje se uvozi, izvozi, koje je u tranzitu ili prekograničnoj pošiljci, uključujući i informacije o izvoru uvoza i destinaciji izvoza, tranzita i prekogranične pošiljke; i
d) broju izdatih uvoznih i izvoznih odobrenja.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana 21
9.6.2.6 Preusmeravanje
Potrebno je prikupiti informacije o količinama i tipovima malokalibarskog i lakog oružja, i municije koji budu izgubljeni ili ukradeni
a) iz državnih agencija;
b) iz privatnih firmi za poslove obezbeđenja;
c) iz privatnih firmi (npr. proizvođači, privatne firme za usluge obezbeđenja itd.); i
d) od fizičkih lica.
9.6.2.7 Prikupljanje i uklanjanje
Potrebno je prikupiti informacije o količinama i tipovima malokalibarskog i lakog oružja i municije
a) koje predaju civili (npr. za vreme organizovanih programa prikupljanja ili u drugim prilikama);
b) koje se zapleni ili oduzme, kao i informacije kada i od koga je oduzeto, a kada se radi o oružju u tranzitu, koja je zemlja porekla i ko je krajnji korisnik;
c) koje je određeno kao višak u odnosu na nacionalne potrebe u kontekstu upravljanja zalihama na nivou države; i
d) o načinu uklanjanja oružja navedenog pod prethodno navedenim stavkama (a)-(c).
9.6.3 Zdravstveni podaci
9.6.3.1 Zdravstveni podaci koji se prikupljaju
Istraživanje o malokalibarskom i lakom oružju trebalo bi da bude usmereno na prikupljanje sledećih kvantitativnih i kvalitativnih podataka o uticaju malokalibarskog i lakog oružja na zdravlje:
a) ukupna stopa
1) povređivanja,
2) smrtnih slučajeva,
3) samoubistava i
4) ubistava;
b) broj
1) povređivanja,
2) smrtnih slučajeva,
3) samoubistava i
4) ubistava
prouzrokovanih upotrebom malokalibarskog i lakog oružja, razvrstano prema tome da li su
5) izazvani namerno ili nenamerno;
6) učinjeni u skladu sa zakonom ili nezakonito;
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
22 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
7) počinjeni od strane državnih aktera (npr. policija, vojska itd.), ili od strane privatnih aktera (npr. privatno obezbeđenje, fizička lica itd.);
8) u vezi sa kriminalnim aktivnostima (navesti da li je u pitanju organizovani ili sitni kriminal);
9) u vezi sa nasiljem u intimnim partnerskim odnosima ili u porodici; i
10) u vezi sa upotrebom psihoaktivnih supstanci (npr. droga, alkohol itd.)
c) procenjeni ukupni troškovi lečenja povreda nanetih malokalibarskim ili lakim oružjem;
d) podaci o žrtvama i počiniocima nasilja počinjenog malokalibarskim ili lakim oružjem, i to
1) njihov pol,
2) starosna grupa (videti tačku 9.2.2),
3) nivo prihoda,
4) etnička grupa, i
5) druge karakteristike koje ih odlikuju (npr. status izbeglice);
e) tipovi malokalibarskog ili lakog oružja koje se u većini slučajeva koristi za nanošenje povreda i lišavanje života;
f) tipovi incidenata koji vode lišavanju života i povređivanju malokalibarskim ili lakim oružjem (npr. svađe, krađa, samoubistvo, nasilje u intimnim partnerskim odnosima ili porodici, slučajno ispaljivanje, zakonite intervencije, javni neredi, itd.);
g) geografske oblasti u kojima se događa najveći broj slučajeva usmrćivanja ili povređivanja malokalibarskim i lakim oružjem;
h) tipovi lokacija na kojima se događa najveći broj slučajeva lišavanja života ili povređivanja malokalibarskim i lakim oružjem (npr. kod kuće, na sportskim događajima, u centru grada, u seoskim područjima, na proslavama itd.);
i) vremenski periodi u toku dana, sedmice, meseca i godine tokom kojih se najčešće događaju slučajevi lišavanja života ili povređivanja malokalibarskim i lakim oružjem; i
j) varijacije u vrsti povreda koje se događaju na različitim mestima (u smislu ozbiljnosti i tipova korišćenog oružja).
9.6.3.2 Izvori zdravstvenih podataka
Podaci o zdravstvenoj situaciji mogu se prikupiti iz niza izvora, uključujući
a) sisteme praćenja slučajeva povređivanja (kada postoje);
b) ministarstva zdravlja;
c) bolnice i druge zdravstvene ustanove;
d) lokalne zdravstvene radnike;
e) istražne sudije; i
f) mrtvačnice.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana 23
9.6.3.3 Ograničenja zdravstvenih podataka
Zdravstveni podaci mogu biti važan izvor informacija o smrtnim slučajevima i povredama nanesenim malokalibarskim ili lakim oružjem.
Trebalo bi imati na umu, međutim, da zdravstveni podaci sami po sebi ne moraju da pružaju preciznu sliku neke situacije, posebno ako veliki broj smrtnih slučajeva i slučajeva povređivanja ostane neprijavljen, kada se radi o oblasti u kojoj nema dovoljno zdravstvenih službi, ili ako znatan deo stanovništva nema pristup zdravstvenim službama, ili svojevoljno ne koristi ove usluge. Stoga bi ove podatke trebalo dopuniti podacima iz drugih izvora.
9.6.4 Kazneni podaci
9.6.4.1 Kazneni podaci koji se prikupljaju
Istraživanje o malokalibarskom i lakom oružju trebalo bi da prikuplja kaznene podatke o stavkama navedenim u tački 9.6.3.1 koje se odnose na sprovođenje zakona.
9.6.4.2 Izvori kaznenih podataka
Kazneni podaci se dobijaju od policije i iz pravosudne evidencije.
9.6.4.3 Ograničenja kaznenih podataka
Kazneni podaci mogu pružiti važne kontekstualne informacije o uzrocima krivičnih dela, odnosu između žrtava i počinilaca i tipu korišćenog oružja.
Trebalo bi imati na umu, međutim, da kazneni podaci sami po sebi moraju pružati preciznu sliku neke situacije, posebno ako veliki broj smrtnih slučajeva i slučajeva povređivanja ostane neprijavljen, kada se radi o oblasti koja je nedovoljno pokrivena organima za sprovođenje zakona, ako postoje slabosti u procesima evidentiranja relevantnih podataka, i/ili ako znatan deo stanovništva nema pristup organima za sprovođenje zakona, ili svojevoljno ne koristi usluge koja pružaju ovi organi. Iz svih tih razloga, ovu statistiku bi trebalo dopuniti podacima iz drugih izvora.
9.6.5 Dodatni izvori podataka
Pored izvora podataka navedenih u tačkama 9.6.3.2 i 9.6.4.2, kvantitativni i kvalitativni podaci se mogu dobiti iz više različitih izvora, uključujući
a) državne organe;
b) organe Ujedinjenih nacija;
c) međunarodne organizacije;
d) regionalne i pod-regionalne organizacije;
e) civilno društvo (uključujući NVO, lokalne grupe, ženske organizacije, univerzitete, istraživačke ustanove, itd.);
f) novinare i medijske kuće;
g) proizvođače, trgovce na veliko i na malo malokalibarskim i lakim oružjem; i
h) vlade drugih država.
Informacije bi trebalo tražiti kako iz javnih izvora (javna evidencija, objavljeni izveštaji, internet itd.), tako i od službenika koji su u poziciji da pruže informacije koje još nisu dostupne javnosti.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
24 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
Sve prikupljene podatke trebalo bi analizirati imajući na umu da
i) njihov kvalitet i pouzdanost zavisi od nepristrasnosti i istraživačkog kapaciteta sistema koji ih je generisao;
j) nepotvrđeni dokazi možda nisu precizni odraz realnosti; i
k) javne percepcije nivoa i trendova oružanog nasilja (npr. stečene na osnovu medijskih izveštaja) možda ne odgovaraju stvarnoj stopi takvog nasilja.
9.7 Upitnici
9.7.1 Svrha
Upitnici su važno sredstvo za merenje percepcija javnosti o malokalibarskom i lakom oružju i srodnim pitanjima. Oni predstavljaju referentnu tačku za tumačenje zvaničnih podataka o oružanom kriminalu i nasilju, i na osnovu njih se mogu dobiti novi podaci o nekom društvu. Upitnici se mogu koristiti ne samo sa ispitanicima iz šire javnosti, već i sa aktivnim oficirima iz oružanih snaga i snaga bezbednosti jedne države, kao i iz drugih službi vlade.
9.7.2 Uzorkovanje
Prikupljanje informacija od čitavog stanovništva nije ni praktično niti ekonomično. Iz tog razloga, upitnike bi trebalo koristiti sa reprezentativnim uzorkom populacije koja se ispituje, kako bi se na osnovu statističkog zaključivanja saznalo više o čitavoj populaciji.
Trebalo bi koristiti tehniku uzorkovanja i veličinu uzorka koje omogućuju da se donesu pouzdani zaključci o opštem javnom mnjenju i razlikama u percepcijama podgrupa populacije koje se smatraju značajnim.
Budući da je uzorkovanje složen proces, trebalo bi sarađivati sa partnerima koji poseduju stručno znanje i iskustvo u sprovođenju istraživanja u oblasti društvenih nauka i zajedno izabrati uzorak i pripremiti upitnik, kako bi se obezbedilo da su podaci dobijeni na osnovu upitnika tačni i da predstavljaju čitavu populaciju.
9.7.3 Razvrstavanje
Upitnici istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju trebalo bi da budu tako koncipirani da omoguće razvrstavanje dobijenih podataka. Ovo je važno da bi se razumele razlike u percepcijama između svih društvenih podgrupa koje su određene kao relevantne za oblast istraživanja (videti tačku 9.2.2).
Upitnike bi trebalo koncipirati tako da se na osnovu dobijenih rezultata mogu formulisati jasne i korisne izjave.
PRIMER Ako istraživanje podrazumeva davanje izjava o nivou nesigurnosti među mladim muškarcima u određenoj društvenoj grupi u određenoj oblasti, onda se, zajedno sa odgovorima na druga pitanja iz istraživanja, moraju prikupljati i demografski podaci o godinama starosti, polu, etničkom poreklu i lokaciji ispitanika. Ove podatke moraju analizirati institucije koje imaju mogućnost da urade „unakrsne tabele“ za svako pitanje kako bi se dobili rezultati za grupe i podgrupe koje se ispituju.
9.7.4 Preciznost i unakrsne odrednice
Sprovođenje istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju podrazumeva proučavanje, između ostalog, kriminalnih, nasilnih i opasnih aktivnosti. Trebalo bi imati na umu da ispitanici možda neće dati iskrene odgovore na neka pitanja ukoliko bi oni mogli inkriminisati njih same ili druge osobe.
Takođe bi trebalo imati na umu da postoje slučajevi gde se nasilje ili zloupotreba ljudskih prava isuviše često prijavljuju (npr. u kontekstima kada se time pojačava zakonitost nekog konkretnog političkog
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana 25
cilja), kao i slučajevi kada se nedovoljno prijavljuju (npr. kada takvo prijavljivanje nosi sa sobom određene rizike).
Kulturne i lingvističke specifičnosti mogu takođe ponekad otežati dobijanje pouzdanih rezultata upitnika.
Upitnici bi trebalo da sadrže rubrike za odgovore u kojima bi ispitivači mogli da beleže momente kada ispitanici oklevaju da otvoreno odgovore na postavljena pitanja.
Iz svih ovih razloga, podatke dobijene na osnovu upitnika potrebno je uporediti sa informacijama iz drugih izvora kako bi se proverila njihova pouzdanost.
9.7.5 Redosled pitanja
Pitanja sadržana u upitnicima bi trebalo da budu poređana tako da se
a) pitanja iz opšteg konteksta i od relativne važnosti za različite teme postavljaju pre pitanja koja se odnose na malokalibarsko i lako oružje, kako bi se smanjila verovatnoća da će ispitanici prenaglasiti relativnu važnost malokalibarskog i lakog oružja; i
PRIMER Ako se ispitanicima postavi nekoliko pitanja o malokalibarskom i lakom oružju pre pitanja: „Koja su trenutno tri najvažnija pitanja za lokalno stanovništvo?“, ovo će verovatno da utiče na odgovore i na taj način prenaglasi značaj malokalibarskog i lakog oružja.
b) pitanja koja se smatraju osetljivim postavljaju u drugom delu upitnika
9.7.6 Vremensko ograničenje za popunjavanje upitnika
Za popunjavanje upitnika trebalo bi da je dovoljno 30 minuta, budući da pouzdanost odgovora može da bude dovedena u pitanje ukoliko se ispitanik dosađuje ili želi da na brzinu popuni upitnik.
9.7.7 Testiranje
Pre nego što se upitnik primeni na sve ispitanike, trebalo bi ga ispitati na malom uzorku ispitanika kako bi se utvrdile i otklonile dvosmislenosti i preformulisala pitanja za koja se utvrdi da su previše osetljiva.
NAPOMENA Testiranje upitnika je vežba u kojoj istraživački tim eksperimentiše sa pitanjima kako bi utvrdio da li postoje pitanja koja su zbunjujuća, nejasna ili koja iz bilo kog drugog razloga ne podstiču korisne odgovore. Testiranje može takođe ukazati na dodatna pitanja koja treba uvrstiti u upitnik, pitanja sa više ponuđenih odgovora koji nisu prvobitno predviđeni i/ili utvrditi pitanja koja treba istražiti uz pomoć ostalih istraživačkih metoda.
Testiranje treba vršiti
a) korišćenjem nacrta upitnika sa malim uzorkom ispitanika i beležiti eventualne probleme na koje se naiđe;
b) ispitivanjem manje grupe ispitanika o njihovom mišljenju o nacrtu upitnika; ili
c) primenom obe navedene metode.
Ako testiranje ukaže na to da je upitnik potrebno doraditi, unose se neophodne ispravke i nova forma upitnika se ponovo testira. Za ponovno testiranje upitnika može se koristiti ista grupa ispitanika.
Upitnik ne treba koristiti na punom uzorku ispitanika sve dok ne prođe test na manjem uzorku ispitanika.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
26 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
9.7.8 Prostorni podaci
Trebalo bi beležiti i lokaciju ispitanika kako bi se oni mogli prikazati na dijagramu i predstaviti na mapama. Na taj način se mogu registrovati razlike između odgovora osoba iz različitih geografskih oblasti.
9.7.9 Nedostaci
Upitnici se moraju pažljivo koncipirati i primeniti, dok dobijene nalaze treba da analiziraju iskusni i obučeni stručnjaci. Iz tog razloga, upitnici su relativno skup metod prikupljanja podataka. Ova činjenica može otežati ili onemogućiti ponavljanje upitnika u redovnim intervalima. Stoga, ako su resursi ograničeni, upotreba upitnika nije najbolji način za praćenje nekog problema tokom dužeg vremenskog perioda.
9.8 Intervjui sa ključnim izvorima
U okviru istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju trebalo bi sprovoditi i iscrpne intervjue sa ključnim izvorima informacija, s obzirom na to da oni pružaju važnu priliku da se razumeju percepcije onih koji imaju ulogu u kontroli malokalibarskog i lakog oružja, ili poseduju važne informacije u vezi sa tim. Ovi intervjui mogu biti polu-strukturisani, tj. razvija se spisak pitanja koje ispitivači nameravaju da obuhvate u toku svakog intervjua, u zavisnosti od konkretne oblasti koju ispitanik poznaje. U ključne izvore informacija mogu spadati
a) službenici ministarstava koja su nadležna za kontrolu malokalibarskog i lakog oružja, smanjenje oružanog nasilja i slična pitanja;
PRIMER Vladina ministarstva odbrane, unutrašnjih poslova, pravde (uključujući i kancelariju državnog tužioca), zdravlja, spoljnih poslova, razvoja, mira i rekonstrukcije, rada, ministarstvo za ljudska prava, rodnu ravnopravnost i rodna pitanja, ministarstvo omladine, kao i lokalna uprava.
b) političari;
c) doktori (posebno iz urgentnog centra i forenzičari);
d) verski lideri i lideri lokalnih zajednica;
e) pripadnici snaga bezbednosti;
f) zaposleni u sudstvu;
g) balistički stručnjaci;
h) policijski službenici (lokalne policijske stanice, uprave policije i instituti za policijsku obuku);
i) radnici civilnog obezbeđenja;
j) predstavnici donatora i međunarodnih organizacija;
k) lideri i članovi nedržavnih naoružanih grupa;
l) članovi poslovne zajednice;
m) civilno društvo (uključujući NVO, akademike i novinare, kao i one koji predstavljaju posebne interesne grupe, npr. žene, omladina, različite klasne, staležne, verske ili etničke grupe, kao i streljački klubovi i udruženja);
n) žrtve oružanog nasilja;
o) vlasnici malokalibarskog i lakog oružja; i
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana 27
p) počinioci oružanog nasilja kao što su paravojne grupe i osuđenici.
9.9 Diskusije fokus grupa
Fokus grupe se mogu iskoristiti za utvrđivanje percepcija, potreba, sugestija i potencijala različitih društvenih, kulturnih, verskih ili ekonomskih grupa. Fokus grupa je grupa od 10 - 15 članova određene demografske ili društvene grupe. Grupu treba okupiti u okruženju u kojem se učesnici osećaju slobodno da izraze svoja uverenja.
Iako diskusiju fokus grupe oblikuju njeni učesnici, trebalo bi je pažljivo voditi (facilitirati) kako bi se razmotrile ključne, prethodno utvrđene oblasti i pitanja. Uloga facilitatora je da usmerava diskusiju u određenoj oblasti i prateća pitanja, da bi se svim učesnicima pružila jednaka prilika da razmene i objasne svoje stavove, i da bi se podstakli da budu otvoreni.
Diskusije fokus grupa bi trebalo snimati u audio formi, ili kada to nije moguće, trebalo bi voditi detaljne beleške. Budući da se iz ovih diskusija dobija velika količina sirovih informacija, neophodne su analitičke veštine kako bi se izdvojile ključne percepcije, potrebe, sugestije i potencijali različitih grupa i kako bi se tačno predstavili stavovi određene grupe. Iz tih razloga trebalo bi angažovati iskusne istraživače u oblasti društvenih nauka koji će voditi diskusije fokus grupa i analizirati nalaze.
Na osnovu diskusija fokus grupa, facilitatori bi trebalo da urade nezavisnu analizu zasnovanu na stručnom tumačenju grupne diskusije.
9.10 Participatorne istraživačke metode
Autohtono stanovništvo i lokalne zajednice imaju bogato znanje, informacije i praktična rešenja problema koji se odnose na malokalibarsko i lako oružje, a koji su karakteristični za lokalni kontekst.
U nekim slučajevima lica koja sprovode istraživanje moraće upotrebiti maštu da pronađu način kako da se približe stavovima zajednice, imajući u vidu kontekstualne faktore, kao što su: ko ima informacije, kako se informacije razmenjuju u zajednici, zatim kulturne i socijalne nijanse lokalnog jezika, i lokalne metode dokumentovanja informacija.
U cilju boljeg razumevanja lokalnih perspektiva, u istraživanjima o malokalibarskom i lakom oružju može se koristiti niz tehnika participatornog istraživanja. Participatorne metode omogućavaju zajednicama da vizualizuju ili da shvate neka kompleksna pitanja, ili da postignu konsenzus o preporukama politika. U participatorne istraživačke metode koje mogu biti korisni elementi istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju, između ostalog, spadaju:
a) Mape bezbednosti: vežba u kojoj članovi lokalne zajednice crtaju mapu svoje lokacije kako bi utvrdili nebezbedne lokacije (npr. mesta na kojima se događa nasilje ili gde se oružje skladišti ili je vidljivo), bezbedne lokacije (npr. organi bezbednosti i pravosuđa, lokalni resursi za uspostavljanje bezbednog okruženja itd.), kao i bilo koje druge karakteristike koje istraživač smatra važnim.
b) Periodi bezbednosti: vežba u kojoj članovi lokalne zajednice šematski prikazuju opažene nivoe bezbednosti u različitim vremenskim periodima, sa objašnjenjem zašto nivo raste ili opada.
c) Vežba uz primenu problemskog stabla: vežba koja je korisna za istraživanje uzroka i uticaja nekog kompleksnog fenomena i za utvrđivanje rešenja koja predlaže jedna grupa. Učesnici u diskusiji se zamole da analiziraju neki problem – kao što je zloupotreba malokalibarskog i lakog oružja – prikazujući uzroke kao „korene“ a posledice kao „grane“. Kada nacrtaju problemsko „stablo“, svaki uzrok može se zameniti nekim od predloženih rešenja, a posledice problema očekivanim uticajima predloženih rešenja.
d) Mapiranje aktera: vežba koja se može iskoristiti da se utvrdi lista aktera u određenoj oblasti (npr. kontrola malokalibarskog i lakog oružja, smanjenje oružanog nasilja, osiguranje bezbednosti i pravne zaštite, društveno-ekonomski razvoj, dinamika lokalnih sukoba, itd.), njihov značaj i stepen uzajamnog uticaja i odnosa.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
28 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
e) Posmatranje učesnika: tehnika u kojoj istraživač može da uspostavi blizak i prisan odnos sa određenom grupom pojedinaca i da se upozna sa njihovim načinom života intenzivnim učestvovanjem u njihovom okruženju, često tokom dužeg vremenskog perioda. Vreme potrebno za posmatranje učesnika često je i duže od vremena koje stoji na raspolaganju za istraživanje, ali ova tehnika je dragocena kada je potrebno duboko razumevanje društvenih i kulturnih obrazaca ponašanja.
9.11 Medijska analiza
Medijska analiza je delimično kvantitativna, a delimično kvalitativna. Ona može biti važna referentna tačka za odobravanje ili preispitivanje zvanične statistike, alternativa statistici tamo gde je nema, kao i pokazatelj nivoa medijskog i javnog razumevanja problema u vezi sa malokalibarskom i lakim oružjem, njegovim uticajima i mogućnostima kontrole. Važan faktor koji ograničava pouzdanost informacija koje se dobiju iz medijskih izvora je činjenica da urednici subjektivno biraju priče od medijskog značaja, kao i da su izveštaji pristrasni i često neprecizni.
Medijska analiza obično podrazumeva pretraživanje nacionalnih ili lokalnih novina u kojima je pisano o temama u vezi sa malokalibarskim i lakim oružjem. Takvi članci mogu se pretraživati na osnovu liste ključnih reči (videti Aneks A). Članci se potom mogu koristiti za dobijanje statistike o broju prijavljenih incidenata određenog tipa, i mogu takođe biti predmet kvalitativne analize.
10 Prikazivanje i distribucija nalaza
10.1 Struktura izveštaja o istraživanju
Premda struktura izveštaja može da bude u skladu sa ključnim komponentama izloženim u tački 5.2, lica zadužena za planiranje istraživanja treba da budu fleksibilna u kategorizaciji i predstavljanju informacija koje prikupe. Predstavljanje informacija u izveštaju trebalo bi da odražava potrebe glavne ciljne publike, tj. službi vlade ili drugih aktera koji će koristiti rezultate istraživanja. Struktura nekog izveštaja može se razlikovati od jedne ciljne grupe do druge.
Izveštaj o istraživanju treba da započne sa rezimeom u kojem će biti prikazani ključni nalazi i preporuke. Pomenuti rezime bi trebalo da sadrži i odeljak u kojem je detaljno opisana korišćena metodologija, kao i implikacije koje metodologija istraživanja može imati na reprezentativnost sveukupnih nalaza istraživanja.
Izveštaji treba da sadrže odeljke i pod-odeljke u kojima su grupisane informacije relevantne za nekog određenog aktera, i trebalo bi da koriste zaglavlja i terminologiju koju razume i koristi ciljna publika.
Izveštaji treba da daju jasne i praktične preporuke za suočavanje sa ustanovljenim izazovima, na način koji će olakšati donosiocima odluka da ih uvrste u procese planiranja.
Struktura izveštaja trebalo bi da bude takva da prezaposleni rukovodioci, koji možda i nemaju akademsko obrazovanje, mogu lako razumeti i iskoristiti njegov sadržaj.
PRIMER Može biti zbunjujuće i nepraktično da se informacije o percepcijama javnosti i aktera predstave u odvojenom odeljku nekog izveštaja pod naslovom „istraživanje o percepcijama malokalibarskog i lakog oružja“. Ovakav naslov odražava izvor predstavljenih informacija, ali ne nužno i interes aktera kojem je upućen. Akteri će možda biti više u stanju da pristupe informacijama koje su njima potrebne, i da razumeju njihov značaj, ako se one prikažu pod naslovom „malokalibarsko i lako oružje i sprovođenje zakona“ (kada se radi o informacijama od značaja za policiju i Ministarstvo unutrašnjih poslova). Informacije o percepcijama javnosti se, dakle, mogu na najbolji način integrisati u druge odeljke izveštaja, kako bi se što je moguće više istakao značaj istraživanja za određenu tematiku ili aktera.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana 29
10.2 Poverljivost
Predstavljanje i distribucija nalaza istraživanja vrše se u skladu sa tačkom 6.4 kad je reč o poverljivosti informacija. Biće preduzete sve moguće mere da se spreče eventualne negativne posledice za one koji su učestvovali u istraživanju ili pružili potrebne informacije.
10.3 Validacija
Svi akteri koji učestvuju u istraživanju o malokalibarskom i lakom oružju trebalo bi da imaju uvid u odgovarajuće odeljke izveštaja pre nego što se izrada izveštaja privede kraju. Aktere treba podsetiti da pregledaju nalaze istraživanja i da isprave bilo kakve greške u podacima ili materijalu, kao i da daju svoje komentare o analitičkom delu izveštaja, zaključcima, naučenim lekcijama i preporukama.
Tačnost nekog istraživanja može se poboljšati organizovanjem radionica na više lokacija tokom kojih će akteri dobiti nacrt nalaza istraživanja i biti pozvani da daju svoje komentare u vezi sa tačnošću podataka i odgovarajućim implikacijama. Ove tzv. „radionice za validaciju“ su korisne jer doprinose
a) poboljšanju tačnosti istraživanja;
b) podizanju nivoa svesti o pitanjima koje obrađuje istraživanje;
c) fokusiranju na analizu i implikacije prikupljenih informacija; i
d) dobijanju podrške aktera za izradu preporuka i aktivnosti praćenja rezultata istraživanja.
10.4 Distribucija
Državni službenici su često zabrinuti zbog bezbednosti ili političke implikacije puštanja informacija o malokalibarskom i lakom oružju u javnost. Pored toga, oni mogu biti preokupirani osetljivošću informacija o malokalibarskom i lakom oružju u smislu izbijanja sukoba, s obzirom na određenu dinamiku lokalne zone, države ili regiona u kojima se sprovodi istraživanje.
Imajući to na umu, javnosti, medijima, civilnom društvu, odgovarajućim državnim akterima, vladama drugih država i međunarodnim agencijama trebalo bi otkriti što je moguće više informacija iz istraživanja kako bi se podstakla javna debata svih ključnih aktera o odgovarajućim načinima reagovanja na gore-navedene implikacije.
Lica zadužena za planiranje istraživanja treba unapred da se dogovore kako će nalazi biti distribuirani, kao i da u plan uvrste i aktivnosti objavljivanja, prezentacije i distribucije nalaza istraživanja.
10.5 Pristup informacijama
Prilikom predstavljanja informacija, istraživački timovi bi trebalo da uzmu u obzir publiku(e) koja će imati potrebu za takvim podacima. Informacije iz izveštaja o istraživanju treba da budu organizovane u poglavlja i pod naslovima koji sadrže informacije od značaja za određene vrste publike (npr. akteri na lokaciji, u državi ili regionu koji su predmet istraživanja) i treba da koriste terminologiju koju određena ciljna publika shvata i koristi i koja je od značaja za tu publiku.
10.6 Izgradnja kapaciteta za prikupljanje i analizu podataka
Istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju prikupljaju, objedinjuju, analiziraju i predstavljaju informacije o pojedinim oblastima u određenom vremenskom periodu, nakon kojih će uslediti aktivnosti praćenja rezultata. Kontekst širenja malokalibarskog i lakog oružja, oružanog nasilja, sukoba i nesigurnosti se, međutim, brzo menja.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
30 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
Iz tog razloga, po završetku istraživanja nacionalni nadležni organi, rukovodioci programa o malokalibarskom i lakom oružju i drugi akteri bi trebalo da nastave da prate odgovarajuće informacije i grade kapacitet za neprekidno prikupljanje i analizu podataka na nacionalnom nivou.
Istraživanje o malokalibarskom i lakom oružju je samo po sebi proces kojim se podiže nivo svest ljudi o potrebi za prikupljanjem i analizom određenih podataka koji ranije nisu bili od posebnog značaja. Ovo ponekad vodi ka novim inicijativama (kao što su promene u praksi epidemiološkog nadzora, uspostavljanje novih baza podataka i informacionih centara, itd.), koje prevazilaze vremenske okvire istraživanja, ali koje bi trebalo podstaći kao dugoročni doprinos razvoju javne politike koja se zasniva na konkretnim dokazima.
Osim što podstiče dugoročne inicijative, istraživanje o malokalibarskom i lakom oružju bi trebalo da utvrdi važne informacije koje će se pratiti, kao i postojeći kapacitet za uspostavljanje sistema upravljanja znanjem i eventualne izazove na planu ažuriranja i razmene relevantnih informacija.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana 31
Aneks A (informativne prirode)
Ključne reči za pretragu medijskih izvora
U nastavku su dati primeri ključnih reči koje se mogu koristiti u analizi medijskog materijala, kao deo istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju:
Amnestija (dobrovoljna predaja) vatrenog oružja Banda Bekstvo iz zatvora Bekstvo iz zatvora, suda Držanje talac Eksplozija Falsifikat Falsifikovane novčanice Fizički napad Hapšenje Intervencije na dužnosti Kidnapovanje Kontrola oružja Kontrolisana eksplozija Krađa Krađa vatrenog oružja Krijumčarenje vatrenog oružja Kriminalna banda Kriminalna grupa Lažne uzbune o eksploziji Legalno vatreno oružje Lov (aktivnosti, nesreće) Mirotvorci izloženi opasnosti Naoružana grupa Napad na policiju Nasilje pripadnika bandi Nasilje u porodici Neeksplodirani eksplozivi Nesreće izazvane vatrenim oružjem Nestale osobe Oružana pljačka Oružani napad Oružano nasilje Oružje Osobe zadržane na granici Osuđen za krivična dela Otimanje - krađa vatrenog oružja Ozleđen vatrenim oružjem Pištolj Pljačka
Pokušaj kidnapovanja Policija uhvaćena na delu Povređen vatrenim oružjem Predato vatreno oružje Pretnje Pretnje sa političkim motivima Pretnja sa upotrebom oružja Prijava vatrenog oružja Privremeno suspendovani policijski službenici Prodavnice vatrenog oružja Pronađene mine Pronađeno vatreno oružje Pronalaženje narkotika Pucanje Pucanje u metu Pucnjava iz vatrenog oružja Puška Reketiranje Sačmarica Samoodbrana Samo-povređivanje Samoubistvo Samoubistvo – pokušaj vatrenim oružjem Samoubistvo – vatrenim oružjem Revolver Silovanje Silovanje – uz upotrebu vatrenog oružja Slučajno povređivanje Suđenja za krivično delo Šteta naneta verskoj ustanovi Trgovina ljudima – prostitucija Ubistvo Ubistvo – pokušaj Ubistvo – pokušaj vatrenim oružjem Ubistvo – vatrenim oružjem Vatreno oružje Zaplena narkotika Zaplena vatrenog oružja Zatvorske kazne za nelegalno držanje oružja
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
32 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
Aneks B (informativne prirode)
Smernice za izradu upitnika i intervjua / vođenje fokus grupa
1. HALEY, N. PNG Armed Violence Assessment: Final Report for the UNDP, 2005.
2. SEESAC. SASP Test in North East Serbia: Evaluation Report. Belgrade: South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons, 2005.
3. SEESAC. Public Perceptions of Small Arms and Security in South Serbia. Belgrade: South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons, 2004.
4. INTERDISCIPLINARY ANALYSTS & SAFERWORLD. On Track for Improved Security? A survey tracking changing perceptions of public safety, security and justice provision in Nepal. Interdisciplinary Analysts and Saferworld, 2009.
5. SEESAC. Strategic Overview of Armed Violence Data Collection and Analysis Mechanisms (South Eastern Europe). Belgrade: South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons, 2006.
6. SEESAC. SALW Survey Protocol 5: Question Bank. Second Edition. Belgrade: South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons.
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
33
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
Ane
ks C
(in
form
ativ
ne p
rirod
e)
Pi
tanj
a iz
istr
aživ
anja
o m
alok
alib
arsk
om i
lako
m o
ružj
u
U o
vom
ane
ksu
nave
dena
su
pita
nja
o te
mam
a i c
iljevi
ma
istra
živa
nja
o m
alok
alib
arsk
om i
lako
m o
ružj
u ko
ja s
e m
ogu
prila
godi
ti ko
ntek
stu
i isk
oris
titi u
nac
rtu
istra
živa
nja,
pro
jekt
nim
dok
umen
tima,
opi
su p
oslo
va, i
nter
vjui
ma
sa k
ljučn
im iz
vorim
a in
form
acija
, dis
kusi
jam
a fo
kus
grup
a, u
pitn
icim
a i d
rugi
m fo
rmam
a pa
rtici
pativ
nog
istra
živa
nja.
PITA
NJE
SEK
TOR
/PR
OC
ES P
LAN
IRA
NJA
SA
LW K
ON
TRO
LA/A
VR
RSB
7 R
DR
8 D
RU
GO
Saradnja granične uprave i policije
Zakonodavstvo i regulativa
Upravljanje informacijama Kampanje informisanja
javnosti Prikupljanje
Uništavanje
Upravljanje zalihama
Obeležavanje i evidencija
Praćenje Planovi za bezbedniju
zajednicu Demokratski nadzor i
odgovornost Reforma odbrane
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi Upravljanje granicom Obavljanje policijskih
dužnosti Reforma pravosuđa
Reforma zatvora Privatne firme za usluge obezbeđenja i privatna
vojska Civilno društvo
Razoružanje
Demobilizacija
Ponovno uključivanje
Reintegracija Istraživanje / planiranje
protivminske akcije DRUGO Post-konfliktne procene
potreba CCA/ UNDAF
PRSPs9
KO
NTE
KST
Ko
ji su
gla
vni k
onfli
ktni
/bez
bedn
osni
i po
litič
ki, e
kono
msk
i, dr
uštv
eni,
ekol
oški
i ku
lturn
i fa
ktor
i koj
i odr
eđuj
u ko
ntek
st z
a in
terv
enci
ju?
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x
Gde
, kad
a i i
zmeđ
u ko
jih g
rupa
su
se o
dvija
li ko
nflik
ti u
proš
lost
i/inc
iden
ti uz
upo
trebu
or
užja
? x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
Koji
su u
zroc
i ili
fakt
ori p
rodu
žava
nja
konf
likta
, nas
ilja il
i nes
igur
nost
i u k
onte
kstu
in
terv
enci
je?
Kolik
i je
njih
ov z
nača
j?
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x
Koja
pon
ašan
ja s
u uz
rok,
pos
ledi
ca k
onfli
kta
ili se
vez
uju
za k
onfli
kt?
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x Ka
kva
druš
tven
a, u
prav
na, i
nstit
ucio
naln
a, e
kono
msk
a i k
onte
kstu
alna
din
amik
a je
uz
rok,
pos
ledi
ca k
onfli
kta
ili se
vez
uje
za k
onfli
kt?
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x
Koja
uve
renj
a, id
eolo
gije
, per
cepc
ije i
prin
cipi
su
uzro
k, p
osle
dica
kon
flikt
a ili
se v
ezuj
u za
kon
flikt
? x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
Koji
fakt
ori d
oprin
ose/
imaj
u po
tenc
ijal d
a do
prin
esu
miru
, bez
bedn
osti
ljudi
i dr
uštv
enoj
ha
rmon
iji?
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x
7 Ref
orm
a se
ktor
a be
zbed
nost
i (en
g. s
ecur
ity s
ecto
r ref
orm
- SS
R)
8 Raz
oruž
anje
, dem
obili
zaci
ja i
rein
tegr
acija
(eng
. dis
arm
amen
t, d
emob
iliza
tion
and
rein
tegr
atio
n –
DD
R)
9 PR
SP –
eng
. Pov
erty
Red
uctio
n St
rate
gy P
aper
– S
trat
eški
dok
umen
t o s
man
jenj
u si
rom
aštv
a
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
34
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
PITA
NJE
SEK
TOR
/PR
OC
ES P
LAN
IRA
NJA
SA
LW K
ON
TRO
LA/A
VR
RSB
7 R
DR
8 D
RU
GO
Saradnja granične uprave i policije
Zakonodavstvo i regulativa
Upravljanje informacijama Kampanje informisanja
javnosti Prikupljanje
Uništavanje
Upravljanje zalihama
Obeležavanje i evidencija
Praćenje Planovi za bezbedniju
zajednicu Demokratski nadzor i
odgovornost Reforma odbrane
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi Upravljanje granicom Obavljanje policijskih
dužnosti Reforma pravosuđa
Reforma zatvora Privatne firme za usluge obezbeđenja i privatna
vojska Civilno društvo
Razoružanje
Demobilizacija
Ponovno uključivanje
Reintegracija Istraživanje / planiranje
protivminske akcije DRUGO Post-konfliktne procene
potreba CCA/ UNDAF
PRSPs9
Na
koje
sve
rizi
ke i
mog
ućno
sti p
lani
rane
inte
rven
cije
mož
e da
uka
že o
dređ
eni
kont
ekst
?
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x
Ko s
u gl
avni
akt
eri k
ontro
le m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
/sm
anje
nja
oruž
anog
na
silja
/pru
žanj
a us
luga
obe
zbeđ
enja
i pr
avos
uđa/
druš
tven
o-ek
onom
skog
razv
oja/
lo
kaln
e/ n
acio
naln
e/ re
gion
alne
/ glo
baln
e ko
nflik
tne
dina
mik
e?
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x
Koji
su n
jihov
i otv
oren
i cilje
vi?
Koji
su n
jihov
i pra
vi in
tere
si?
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x Ko
liki j
e zn
ačaj
ovi
h kl
jučn
ih a
kter
a?
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x Ko
liki j
e m
eđus
obni
utic
aj a
kter
a?
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x Ka
kvi r
esur
si i
uslu
ge s
u na
rasp
olag
anju
(pos
lovi
, zem
lja, v
oda,
ene
rgija
, kre
dit i
td.)?
Ko
ima/
kont
roliš
e re
surs
e i u
slug
e? K
o ne
ma
resu
rse?
Kak
o su
resu
rsi z
aštić
eni?
Da
li po
stoj
e su
kobi
u to
m p
ogle
du?
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x
Koje
su
klju
čne
kara
kter
istik
e od
nosa
izm
eđu
ovih
akt
era?
(Šta
ih ra
zdva
ja?
Šta
ih
pove
zuje
?)
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x
Kako
bi s
e m
oglo
pos
tići d
a ne
ka p
lani
rana
inte
rven
cija
kon
trole
mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja/d
ruga
slič
na in
terv
enci
ja n
e ut
iče
nega
tivno
na
odno
s iz
međ
u ov
ih a
kter
a od
nosn
o da
dop
rines
e po
boljš
anju
njih
ovog
odn
osa?
x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
Koji
su k
apac
iteti
ovih
akt
era
za p
odrš
ku m
iru/k
onfli
ktu
ili si
gurn
osti/
nesi
gurn
osti?
x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
ZAK
ON
OD
AVS
TVO
, PR
OPI
SI I
INIC
IJA
TIVE
ZA
KO
NTR
OLU
MA
LOK
ALI
BA
RSK
OG
I LA
KO
G O
RU
ŽJA
Ka
kav
zako
noda
vni i
regu
lato
rni o
kvir
post
oji z
a sv
e as
pekt
e ko
ntro
le m
alok
alib
arsk
og
i lak
og o
ružj
a? (p
roiz
vodn
ja i
obel
ežav
anje
oru
žja,
vođ
enje
evi
denc
ije i
prać
enje
or
užja
, upr
avlja
nje
zalih
ama,
bez
bedn
ost,
noše
nje
i upo
treba
oru
žja
od s
trane
akt
era
bezb
edno
sti i
sud
stva
, izd
avan
je d
ozvo
la (z
a iz
voz,
uvo
z, tr
ansp
ort,
tranz
it,
prek
ogra
ničn
u po
šiljk
u, n
abav
ku, p
osed
ovan
je i
noše
nje
oruž
ja o
d st
rane
civ
ila),
kont
rola
krim
inal
a u
vezi
sa
mal
okal
ibar
skim
i la
kim
oru
žjem
, car
insk
e i g
rani
čne
kont
role
, pos
redo
vanj
e u
prom
etu
oruž
ja, n
adle
žni o
rgan
i za
verif
ikac
iju i
insp
ekci
ju
(upo
trebe
i na
čina
skl
adiš
tenj
a or
užja
)
x
x
x
x
x x
x
x x
Koji
orga
ni s
u na
dlež
ni z
a od
ržav
anje
zak
onod
avno
g i r
egul
ator
nog
okvi
ra?
Da
li su
od
govo
rnos
ti ja
sno
dele
gira
ne u
svi
m a
spek
tima?
Koj
e pr
opus
te tr
eba
reši
ti?
x
x
x
x
x x
x
x x
Da
li na
dlež
ni o
rgan
i im
aju
kapa
cite
t za
obav
ljanj
e sv
oje
funk
cije
? Ko
je p
ropu
ste
treba
re
šiti?
x
x
x
x
x
x
x x
x
Da
li su
uoč
ene
slab
osti
u pr
opis
ima
i zak
onim
a ko
jima
se re
guliš
e ko
ntro
la
mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja [n
aziv
drž
ave]
? x
x
x
x
x
x
x
x x
x
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
35
PITA
NJE
SEK
TOR
/PR
OC
ES P
LAN
IRA
NJA
SA
LW K
ON
TRO
LA/A
VR
RSB
7 R
DR
8 D
RU
GO
Saradnja granične uprave i policije
Zakonodavstvo i regulativa
Upravljanje informacijama Kampanje informisanja
javnosti Prikupljanje
Uništavanje
Upravljanje zalihama
Obeležavanje i evidencija
Praćenje Planovi za bezbedniju
zajednicu Demokratski nadzor i
odgovornost Reforma odbrane
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi Upravljanje granicom Obavljanje policijskih
dužnosti Reforma pravosuđa
Reforma zatvora Privatne firme za usluge obezbeđenja i privatna
vojska Civilno društvo
Razoružanje
Demobilizacija
Ponovno uključivanje
Reintegracija Istraživanje / planiranje
protivminske akcije DRUGO Post-konfliktne procene
potreba CCA/ UNDAF
PRSPs9
Da
li po
stoj
e ra
zlik
e u
nači
nu s
prov
ođen
ja z
akon
a i p
ropi
sa u
razl
ičiti
m d
elov
ima
drža
ve (n
pr. k
onfli
ktni
m i
neko
nflik
tnim
zon
ama)
? x
x
x
x
x
x
x
x x
x
Koje
kaz
nene
mer
e i m
ehan
izm
i spr
ovođ
enja
zak
ona
post
oje
u ko
ntek
stu
mer
a ko
ntro
le m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
?
x
Koji
meh
aniz
mi t
rans
pare
ntno
sti i
odg
ovor
nost
i pos
toje
?
x x
x
x
Koja
vrs
te re
gion
alne
i m
eđun
arod
ne s
arad
nja
post
oji u
obl
asti
spro
vođe
nja
mer
a ko
ntro
le m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
? Ko
je s
pora
zum
e/m
eđun
arod
ne u
govo
re u
ob
last
i mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja je
Vaš
a dr
žava
pot
pisa
la?
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x
Sa k
ojim
drž
avam
a i a
genc
ijam
a (a
ko p
osto
je)
[ime
loka
cije
] raz
men
juje
info
rmac
ije u
ve
zi s
a m
alok
alib
arsk
im i
laki
m o
ružj
em?
Kako
bi s
e ov
o m
oglo
pob
oljš
ati?
x
x x
x x
x x
x x
Kakv
u vr
stu
podr
ške
za k
ontro
lu m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
i sr
odna
pita
nja
je
dobi
la/d
obio
Vaš
a za
jedn
ica/
drža
va/re
gion
? Ko
liko
je ta
pod
rška
bila
efik
asna
? x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x
x
x
Ko s
u le
galn
i vla
snic
i oru
žja
i kol
iko
je k
omad
a m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
re
gist
rova
no n
a nj
ih?
x
x
x
x
x
Kolik
o or
užja
drž
i i im
a na
zal
iham
a po
licija
i vo
jska
?
x
x
x
x
x
Koji
je o
bim
pro
izvo
dnje
oru
žja
u dr
žavi
?
x
x x
x x
Da
li po
stoj
e ak
tivno
sti n
eleg
alne
pro
izvo
dnje
oru
žja?
x
x
x x
x
x
Koje
lega
lne
dela
tnos
ti trg
ovin
e or
užje
m p
osto
je (u
voz,
tran
sfer
i i iz
voz)
? Ko
lika
je
ukup
na v
redn
ost t
akve
trgo
vine
? x
x x
x
x x
x
x
Koji
akte
ri i a
genc
ije u
čest
vuju
u o
voj t
rgov
ini (
dire
ktni
izvo
znic
i/uvo
znic
i, šp
edite
ri,
posr
edni
ci u
pro
met
u or
užja
, drž
avne
sub
jekt
i itd
.?)
x x
x
x x
x
x
x
Kolik
o do
zvol
a se
izda
je z
a pr
oizv
odnj
u, u
voz
i izv
oz m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
i m
unic
ije?
Kojim
pre
duze
ćim
a/ag
enci
jam
a? Iz
koj
ih z
emal
ja p
orek
la i
na k
oje
dest
inac
ije?
x x
x
x
x x
x
Do
kakv
og „c
uren
ja“ m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
iz k
onfli
ktni
h zo
na, k
rijum
čare
nja,
ne
zako
nite
trgo
vine
i/ili
drug
ih v
idov
a ne
lega
lnog
pro
met
a or
užja
je d
ošlo
? x
x
x
x
Kojim
tras
ama/
na k
oji n
ačin
dol
azi d
o „c
uren
ja“ m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
iz
konf
liktn
ih z
ona,
krij
umča
renj
a, n
ezak
onite
trgo
vine
i/ili
drug
ih v
idov
a ne
lega
lnog
pr
omet
a or
užja
? x
x
x
x
x
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
36
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
PITA
NJE
SEK
TOR
/PR
OC
ES P
LAN
IRA
NJA
SA
LW K
ON
TRO
LA/A
VR
RSB
7 R
DR
8 D
RU
GO
Saradnja granične uprave i policije
Zakonodavstvo i regulativa
Upravljanje informacijama Kampanje informisanja
javnosti Prikupljanje
Uništavanje
Upravljanje zalihama
Obeležavanje i evidencija
Praćenje Planovi za bezbedniju
zajednicu Demokratski nadzor i
odgovornost Reforma odbrane
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi Upravljanje granicom Obavljanje policijskih
dužnosti Reforma pravosuđa
Reforma zatvora Privatne firme za usluge obezbeđenja i privatna
vojska Civilno društvo
Razoružanje
Demobilizacija
Ponovno uključivanje
Reintegracija Istraživanje / planiranje
protivminske akcije DRUGO Post-konfliktne procene
potreba CCA/ UNDAF
PRSPs9
Kakv
e za
kono
davn
e, re
gula
torn
e, c
arin
ske
i/ili
gran
ične
kon
trole
pos
toje
u c
ilju
spre
čava
nja
„cur
enja
“ mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja iz
kon
flikt
nih
zona
, krij
umča
renj
a i/i
li ne
lega
lnog
pro
met
a ov
og o
ružj
a? [K
oji s
u to
pro
pust
i zbo
g ko
jih s
e ov
o de
šava
? Ka
ko b
i se
ovi p
ropu
sti m
ogli
reši
ti?]
x x
x
x
x
Da
li lo
kaln
i zak
oni z
ahte
vaju
od
Vlad
e da
se
prid
ržav
a m
eđun
arod
nih
ogra
niče
nja
o iz
vozu
nao
ruža
nja
koja
pro
istič
u iz
em
barg
a ili
međ
unar
odni
h ug
ovor
a?
x x
x
x
x
Da
li se
zak
oni,
prop
isi i
pro
cedu
re u
vez
i sa
prom
etom
oru
žja
pošt
uju
u pr
aksi
? D
a li
post
oje
kazn
ene
mer
e/od
uzim
anje
doz
vola
kad
a se
ovi
pro
pisi
krš
e?
x x
x
x
x
Da
li se
doz
vole
za
prom
et o
ružj
a u
jedn
oj d
ržav
i izd
aju
na o
snov
u ut
vrđe
nih
krite
rijum
a pr
ema
kojim
a se
pro
cenj
uje
svak
i poj
edin
ačni
slu
čaj?
Koj
i su
to k
riter
ijum
i?
Kakv
a je
pro
cedu
ra ra
zmat
ranj
a? D
a li
ta p
roce
dura
funk
cion
iše
u pr
aksi
? x
x
x
x
x
Da
li po
stoj
i lis
ta k
ontro
lisan
e ro
be i
lista
zab
ranj
enih
des
tinac
ija z
a pr
omet
oru
žja?
U
kolik
o po
stoj
i, ko
vod
i ovu
list
u, p
rem
a ko
jim s
tand
ardi
ma
i kak
o/ka
da s
e až
urira
? D
a li
se o
va li
sta
u pr
aksi
poš
tuje
? x
x
x
x
Kakv
i meh
aniz
mi p
osto
je k
ojim
bi s
e sl
užbe
nici
ma
vlad
e om
oguć
ilo d
a sv
rsis
hodn
o sp
rovo
de z
akon
(npr
. međ
ures
orne
kom
isije
), i k
oje
su ta
čne
nadl
ežno
sti,
član
stvo
, pr
oced
ure
dono
šenj
a od
luka
i ka
paci
teti
ovih
org
ana?
x
x
x
x
x
Koje
age
ncije
su
nadl
ežne
za
prov
eru
poši
ljki?
Kak
vi s
u nj
ihov
i kad
rovs
ki i
resu
rsni
ka
paci
teti?
Gde
su
one
rasp
oređ
ene/
treba
lo d
a bu
du ra
spor
eđen
e? D
a li
imaj
u ad
ekva
tne
kapa
cite
te i
kako
bi s
e on
i mog
li po
boljš
ati?
x
x
x
x
Koje
info
rmac
ije o
krij
umča
renj
u or
užja
, na
loka
lnom
i m
eđun
arod
nom
niv
ou,
prik
uplja
ju, č
uvaj
u i r
azm
enju
ju n
adle
žne
agen
cije
? x
x
x
x
Kolik
o po
šiljk
i oru
žja
od u
kupn
og b
roja
se
preg
leda
, koj
e ag
enci
je to
rade
i iz
koj
ih
razl
oga?
x
x
x
x
Kako
se
prov
erav
aju
spor
azum
i i s
ertif
ikat
i o k
rajn
joj u
potre
bi p
re i
posl
e ob
avlje
ne
trgov
ine
oruž
jem
? x
x
x
x
Da
li Vl
ada
drža
ve p
ripre
ma
izve
štaj
o u
vozu
-izvo
zu o
ružj
a ko
ji sa
drži
info
rmac
ije o
sv
im z
vani
čno
odob
reni
m p
oslo
vim
a uv
oza
i izv
oza?
Ako
je o
dgov
or d
a, k
akav
je
sadr
žaj t
og iz
vešt
aja?
Uko
liko
je o
dgov
or n
e, k
oje
su p
repr
eke
(pol
itičk
e, te
hnič
ke) u
to
m p
ogle
du?
x x
x
x
Kaka
v je
kap
acite
t drž
ave
da s
prov
odi b
ezbe
dne
kam
panj
e pr
ikup
ljanj
a or
užja
i ko
liko
je o
ružj
a pr
ikup
ljeno
u p
osle
dnjih
[nav
esti
vrem
ensk
i per
iod]
?
x x
x
x
x
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
37
PITA
NJE
SEK
TOR
/PR
OC
ES P
LAN
IRA
NJA
SA
LW K
ON
TRO
LA/A
VR
RSB
7 R
DR
8 D
RU
GO
Saradnja granične uprave i policije
Zakonodavstvo i regulativa
Upravljanje informacijama Kampanje informisanja
javnosti Prikupljanje
Uništavanje
Upravljanje zalihama
Obeležavanje i evidencija
Praćenje Planovi za bezbedniju
zajednicu Demokratski nadzor i
odgovornost Reforma odbrane
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi Upravljanje granicom Obavljanje policijskih
dužnosti Reforma pravosuđa
Reforma zatvora Privatne firme za usluge obezbeđenja i privatna
vojska Civilno društvo
Razoružanje
Demobilizacija
Ponovno uključivanje
Reintegracija Istraživanje / planiranje
protivminske akcije DRUGO Post-konfliktne procene
potreba CCA/ UNDAF
PRSPs9
Kakv
i su
kapa
cite
ti dr
žave
za
uniš
tava
nje
oruž
ja i
mun
icije
i ko
liko
je o
ružj
a / m
unic
ije
uniš
teno
u p
osle
dnjih
[nav
esti
vrem
ensk
i per
iod]
?
x x
x
x
x
Kakv
e ak
tivno
sti p
rikup
ljanj
a ili
uniš
tava
nja
oruž
ja s
u se
spr
ovod
ile?
Kolik
o su
bile
us
pešn
e? D
a li
je b
ilo p
oziti
vnih
/neg
ativ
nih
aspe
kata
? D
a li
smat
rate
da
bi tr
ebal
o na
stav
iti s
a tim
akt
ivno
stim
a?
x
x x
x
x
Koja
kol
ičin
a i t
ipov
i mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja i
prip
adaj
uće
mun
icije
su
prik
uplje
ni o
d/re
gist
rova
ni o
d st
rane
civ
ila u
pre
thod
nim
kam
panj
ama
prik
uplja
nja
i bilo
ko
jim d
rugi
m p
rilik
ama?
x x
x x
Koja
kol
ičin
a i t
ipov
i mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja i
prip
adaj
uće
mun
icije
su
uniš
teni
u
pret
hodn
im k
ampa
njam
a un
išta
vanj
a or
užja
?
x
x x
x
x
Kakv
i obj
ekti
post
oje
za u
ništ
avan
je m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
? U
čije
m s
u vl
asni
štvu
i ko
upr
avlja
njim
a?
x
x
x
x
x
Kakv
i su
njih
ovi k
apac
iteti?
Da
li po
stoj
i pot
reba
za
pove
ćava
njem
kap
acite
ta?
x
x
x
x
x
Ko
je m
etod
e un
išta
vanj
a se
kor
iste
? D
a li
post
oji p
otre
ba d
a se
pob
oljš
aju
met
ode
koje
se
prim
enju
ju?
x
x
x
x
x
Koji
met
od u
klan
janj
a m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
se
najv
iše
koris
ti u
javn
osti
i od
stra
ne n
adle
žnih
lica
?
x
x
x
x
x
Na
koji
nači
n je
civ
ilno
druš
tvo
uklju
čeno
u in
terv
enci
je k
ontro
le m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
i ko
liko
su s
e on
e bi
le u
speš
ne?
x
x x
x
x x
x
Kakv
e ka
paci
tete
civ
ilno
druš
tvo
mor
a da
ang
ažuj
e u
pogl
edu
inte
rven
cija
kon
trole
m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
/ sm
anje
nja
oruž
anog
nas
ilja i
na k
akve
pre
prek
e na
ilaze
?
x x
x
x
x
x
x
Na
osno
vu k
oje
proc
edur
e/po
d ka
kvim
krit
eriju
mim
a m
ogu
civi
li le
galn
o na
bavi
ti/po
sedo
vati
mal
okal
ibar
sko
i lak
o or
užje
?
x
x
x
Da
li su
po
Vaše
m m
išlje
nju
zako
ni k
oji r
egul
išu
civi
lno
pose
dova
nje
oruž
ja d
ovol
jno
stro
gi?
x
x
x
Kolik
o po
Vaš
em m
išlje
nju
regi
stra
cija
i pr
oced
ura
izda
vanj
a do
zvol
e za
lega
lno
pose
dova
nje
vatre
nog
oruž
ja p
oveć
ava
bezb
edno
st?
x
x
x
Da
li m
islit
e da
bi p
obol
jšan
je k
ontro
le v
atre
nog
oruž
ja u
[nav
esti
loka
ciju
] pov
ećal
o i
nivo
bez
bedn
osti?
x
x x
x
x
x
Da
li po
stoj
e po
jedi
nci i
li gr
upe
u Va
šoj z
ajed
nici
koj
e se
sup
rots
tavl
jaju
kon
troli
oruž
ja
(tj. p
ropi
sim
a ko
ji re
guliš
u po
sedo
vanj
e i u
potre
bu o
ružj
a od
stra
ne c
ivila
)?
x
x
x
x
x
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
38
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
PITA
NJE
SEK
TOR
/PR
OC
ES P
LAN
IRA
NJA
SA
LW K
ON
TRO
LA/A
VR
RSB
7 R
DR
8 D
RU
GO
Saradnja granične uprave i policije
Zakonodavstvo i regulativa
Upravljanje informacijama Kampanje informisanja
javnosti Prikupljanje
Uništavanje
Upravljanje zalihama
Obeležavanje i evidencija
Praćenje Planovi za bezbedniju
zajednicu Demokratski nadzor i
odgovornost Reforma odbrane
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi Upravljanje granicom Obavljanje policijskih
dužnosti Reforma pravosuđa
Reforma zatvora Privatne firme za usluge obezbeđenja i privatna
vojska Civilno društvo
Razoružanje
Demobilizacija
Ponovno uključivanje
Reintegracija Istraživanje / planiranje
protivminske akcije DRUGO Post-konfliktne procene
potreba CCA/ UNDAF
PRSPs9
Da
li st
e ik
ada
učes
tvov
ali u
akt
ivno
stim
a pr
ikup
ljanj
a or
užja
?
x x
x
Da
li st
e ik
ada
čuli
za d
ogađ
aje
uniš
tava
nja
oruž
ja?
x
x
x
Po
d ko
jim u
slov
ima
bi p
o Va
šem
miš
ljenj
u lju
di iz
Vaš
e za
jedn
ici b
ili vo
ljni d
a pr
edaj
u/re
gist
ruju
oru
žje
u pe
riodu
traj
anja
am
nest
ije?
x
x
x
Koju
gru
pu b
i po
Vaše
m m
išlje
nju
treba
lo ra
zoru
žati
kao
jeda
n od
prio
ritet
a u
[naz
iv
loka
cije
]?
x
x
x
Naj
avlje
na je
kam
panj
a pr
ikup
ljanj
a ne
lega
lnog
oru
žja.
Po
vaše
m m
išlje
nju
to b
i mog
lo
biti.
.. [v
eom
a us
pešn
o/de
limič
no u
speš
no/ d
elim
ično
neu
speš
no/v
eom
a ne
uspe
šno]
x x
x
Kolik
o je
po
Vaše
m m
išlje
nju
vero
vatn
o da
će
ljudi
pre
dati
svoj
e or
užje
, ako
ga
imaj
u,
u za
men
u za
pro
jekt
e lo
kaln
og ra
zvoj
a u
vašo
j opš
tini?
x x
x
Kolik
o je
po
Vaše
m m
išlje
nju
vero
vatn
o da
će
ljudi
pre
dati
svoj
e or
užje
, ako
ga
imaj
u,
radi
dob
ijanj
a ša
nse
da s
e nj
ihov
a op
štin
a za
jedn
o sa
dru
gim
kon
kure
ntni
m o
pštin
ama
takm
iči z
a do
bija
nje
sred
stav
a za
pro
jekt
e ra
zvoj
a op
štin
a?
x
x
x
Kada
bi s
e or
gani
zova
la lu
trija
, sa
izvl
ačen
jem
sre
ćnih
dob
itnik
a, k
oja
bi n
agra
da p
o Va
šem
miš
ljenj
u pr
ivuk
la n
ajve
ći b
roj u
česn
ika?
x x
x
Ako
bi u
Vaš
oj z
ajed
nici
bila
pok
renu
ta d
obro
voljn
a in
icija
tiva
prik
uplja
nja
oruž
ja, k
oje
osob
e bi
ljud
i iz
Vaše
loka
lne
zaje
dnic
e na
jbol
je p
rihva
tili k
ao s
akup
ljače
oru
žja?
x x
x
Šta
od n
aved
enog
bi m
oglo
da
na n
ajbo
lji na
čin
pokr
ene
član
ove
Vaše
zaj
edni
ce d
a uč
estv
uju
u pr
ogra
mu
akci
je p
rotiv
oru
žja?
x x
x
DIS
TRIB
UC
IJA
MA
LOK
ALI
BA
RSK
OG
I LA
KO
G O
RU
ŽJA
Ka
kva
je is
torij
a or
užan
og s
ukob
a, š
irenj
a m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
i ku
lture
or
užja
u V
ašoj
zaj
edni
ci/ d
ržav
i /re
gion
u?
x
x
x
x
x
x
x x
Na
nivo
u za
jedn
ice/
drža
ve/re
gion
a, u
kak
vim
geo
graf
skim
obl
astim
a/m
eđu
kojim
gr
upam
a je
naj
više
rasp
rost
ranj
eno
drža
nje
mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja?
x
x x
x
x
x
x
x
x
x x
x x
x
Od
kakv
ih fa
ktor
a za
visi
pot
ražn
ja z
a m
alok
alib
arsk
im i
laki
m o
ružj
em n
a ni
vou
zaje
dnic
e/dr
žave
/regi
ona?
x
x
x x
x
x
x x
x
x
x x
x x
Koje
kol
ičin
e i t
ipov
i mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja i
prip
adaj
uće
mun
icije
su
u po
sedu
od
gova
raju
ćih
drža
vnih
stru
ktur
a (u
akt
ivno
j upo
trebi
i re
zerv
i)?
x
x
x x
x
x x
x
x
x
Kolik
i je
broj
zap
osle
nih
u sv
akoj
drž
avno
j bez
bedn
osno
j slu
žbi,
uklju
čuju
ći m
iliciju
, je
dini
ce c
iviln
og i
loka
lnog
obe
zbeđ
enja
i dr
uge
drža
vne
služ
be k
oje
drže
m
alok
alib
arsk
o i l
ako
oruž
je?
x
x
x x
x
x x
x
x
x
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
39
PITA
NJE
SEK
TOR
/PR
OC
ES P
LAN
IRA
NJA
SA
LW K
ON
TRO
LA/A
VR
RSB
7 R
DR
8 D
RU
GO
Saradnja granične uprave i policije
Zakonodavstvo i regulativa
Upravljanje informacijama Kampanje informisanja
javnosti Prikupljanje
Uništavanje
Upravljanje zalihama
Obeležavanje i evidencija
Praćenje Planovi za bezbedniju
zajednicu Demokratski nadzor i
odgovornost Reforma odbrane
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi Upravljanje granicom Obavljanje policijskih
dužnosti Reforma pravosuđa
Reforma zatvora Privatne firme za usluge obezbeđenja i privatna
vojska Civilno društvo
Razoružanje
Demobilizacija
Ponovno uključivanje
Reintegracija Istraživanje / planiranje
protivminske akcije DRUGO Post-konfliktne procene
potreba CCA/ UNDAF
PRSPs9
Kakv
e ko
ntro
le s
u us
tano
vlje
ne z
a or
užje
u p
osed
u m
ilicije
, jed
inic
a ci
viln
og i
loka
lnog
ob
ezbe
đenj
a i d
rugi
h dr
žavn
ih s
lužb
i koj
e dr
že m
alok
alib
arsk
o i l
ako
oruž
je, i
/ili
u po
sedu
dez
erte
ra s
lužb
i bez
bedn
osti?
[ukl
juču
jući
i vr
emen
ski p
erio
d ka
da n
isu
na
dužn
osti]
x
x
x x
x
x x
x
x
x
Koje
kol
ičin
e i t
ipov
i mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja i
prip
adaj
uće
mun
icije
su
u po
sedu
fiz
ički
h i p
ravn
ih li
ca k
ao š
to s
u np
r. ov
lašć
eni p
roda
vci,
bank
e i p
rivat
ne fi
rme
za
uslu
ge o
bezb
eđen
ja, p
rem
a sv
akoj
kat
egor
iji do
zvol
a?
x
x
x
x
Kojim
dem
ogra
fski
m g
rupa
ma
se n
ajvi
še iz
daju
doz
vole
?
x x
x x
x
x
Kolik
o im
a pr
ivat
nih
firm
i za
posl
ove
obez
beđe
nja
i kol
iko
radn
ika
obez
beđe
nja
ima
dozv
olu
za n
ošen
je o
ružj
a na
svo
je im
e?
x
x
x
x
x
Da
li im
a pr
imer
a pr
eusm
erav
anja
lega
lnog
pro
met
a m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
/o
dobr
enog
uvo
za u
zem
lju/iz
voza
iz z
emlje
/regi
ona?
x
x x
x x
x
x
x
x
Koja
kol
ičin
a i t
ipov
i mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja s
e pr
oizv
ode
u ze
mlji,
a k
olik
o se
or
užja
uvo
zi iz
, odn
osno
izvo
zi u
odr
eđen
e ze
mlje
? x
x
x
x
x
x
x
Ko i
gde
proi
zvod
i mal
okal
ibar
sko
i lak
o or
užje
u z
emlji?
Kol
iko
kom
ada
mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja ta
j pro
izvo
đač
pose
duje
u o
dređ
enom
tren
utku
? x
x
x
x
x
x
x
Kolik
o lju
di je
zap
osle
no u
pro
izvo
dnji
mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja?
x x
x x
x x
x
D
a li
post
oji l
icen
cira
na p
roiz
vodn
ja m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
? x
x
x
x
x
x
x
Kakv
i zah
tevi
pos
toje
u v
ezi s
a ob
elež
avan
jem
pro
izve
deno
g or
užja
? Ko
liko
se o
ni
prim
enju
ju?
Kakv
i pro
pust
i su
pris
utni
i ka
ko s
e m
ogu
otkl
oniti
? x
x
x
x
x
x
x
Da
li po
stoj
i nel
egal
na p
roiz
vodn
ja m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
? Ak
o po
stoj
i, ko
se
njom
bav
i, na
koj
im lo
kaci
jam
a, k
olik
o fa
brik
a/ra
dion
ica
post
oji,
od k
oga
se n
abav
ljaju
ko
mpo
nent
e, i
kakv
i tip
ovi o
ružj
a se
pro
izvo
de?
x x
x x
x x
x
Koje
kol
ičin
e i t
ipov
i mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja i
mun
icije
u p
osed
u po
stoj
ećih
dr
žavn
ih a
genc
ija il
i civ
ila/p
rivat
nih
lica
je iz
gubl
jeno
, ukr
aden
o ili
preu
smer
eno
poče
vši o
d ..
[dat
um]?
Kak
va je
reak
cija
na
ove
inci
dent
e? K
ako
bi s
e pr
eduz
ete
mer
e m
ogle
pob
oljš
ati?
Da
li je
bilo
(usp
ešni
h) s
luča
jeva
kriv
ično
g go
njen
ja u
ova
kvim
si
tuac
ijam
a?
x x
x
x x
x
x
x
Koje
kol
ičin
e i t
ipov
i mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja i
mun
icije
su
zapl
enje
ne, o
duze
te
ili pr
onađ
ene,
gde
, od
koga
, a k
ada
se ra
di o
oru
žju
u tra
nzitu
, koj
a je
bila
zem
lja
pore
kla
a ko
ja k
rajn
ji ko
risni
k?
x x
x
x
x
Da
li po
stoj
e ne
drža
vne/
para
vojn
e/kr
imin
alne
gru
pe, n
eleg
alni
pro
izvo
đači
koj
i drž
e or
užje
na
...[lo
kaci
ja]?
x
x
x
x
x
x
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
40
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
PITA
NJE
SEK
TOR
/PR
OC
ES P
LAN
IRA
NJA
SA
LW K
ON
TRO
LA/A
VR
RSB
7 R
DR
8 D
RU
GO
Saradnja granične uprave i policije
Zakonodavstvo i regulativa
Upravljanje informacijama Kampanje informisanja
javnosti Prikupljanje
Uništavanje
Upravljanje zalihama
Obeležavanje i evidencija
Praćenje Planovi za bezbedniju
zajednicu Demokratski nadzor i
odgovornost Reforma odbrane
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi Upravljanje granicom Obavljanje policijskih
dužnosti Reforma pravosuđa
Reforma zatvora Privatne firme za usluge obezbeđenja i privatna
vojska Civilno društvo
Razoružanje
Demobilizacija
Ponovno uključivanje
Reintegracija Istraživanje / planiranje
protivminske akcije DRUGO Post-konfliktne procene
potreba CCA/ UNDAF
PRSPs9
Koje
kol
ičin
e or
užja
drž
e?
x x
x
x
x
x
Ko
je ti
pove
oru
žja
drže
? x
x
x
x
x
x
Oda
kle
dola
zi n
ezak
onito
oru
žje
[loka
cija
]?
x
x
x
x
x
N
a ko
je n
ačin
e se
krij
umča
ri ne
zako
nito
oru
žje/
kako
ula
zi u
nel
egal
ne to
kove
? x
x
x
x
x
Da
li po
Vaš
em m
išlje
nju
ima
prev
iše
oruž
ja u
Vaš
oj d
ržav
i?
x x
x
x
x
x x
x Ka
ko b
iste
pro
ceni
li ko
ličin
u or
užja
u V
ašoj
zaj
edni
ci?
x x
x
x
x
x x
x U
por
eđen
ju s
a pe
riodo
m o
d pr
e go
dinu
dan
a, k
ako
se p
o Va
šem
miš
ljenj
u ko
ličin
a or
užja
u V
ašem
okr
užen
ju p
rom
enila
?
x
x x
x
x
x
x x
U p
rose
ku g
leda
no, k
oji t
ipov
i/mod
eli o
ružj
a su
po
Vaše
m m
išlje
nju
najv
iše
rasp
rost
ranj
eni u
Vaš
oj z
ajed
nici
?
x
x x
x
x
x
x
x
U p
rose
ku g
leda
no, k
olik
o če
sto
čuje
te o
ruža
nu p
ucnj
avu
u Va
šem
sus
edst
vu?
x
x
x
x
x
O
sim
u p
osed
u zv
anič
nih
snag
a be
zbed
nost
i, ko
liko
čest
o vi
đate
mal
okal
ibar
sko
i lak
o or
užje
/vat
reno
oru
žje
u Va
šem
okr
užen
ju?
Koje
vrs
te o
ružj
a st
e vi
đali
[pok
azat
i slik
e]?
x
x
U k
ojim
vre
men
skim
per
iodi
ma,
ili n
a ko
jim m
estim
a u
Vašo
j zaj
edni
ci je
po
Vaše
m
miš
ljenj
u va
treno
oru
žje
najv
idljiv
ije?
x
Ko, p
o Va
šem
miš
ljenj
u, im
a na
jviš
e or
užja
(osi
m s
naga
bez
bedn
osti)
?
x x
x
Da
li i ž
ene
i muš
karc
i pos
eduj
u or
užje
?
x x
x
Koje
sta
rosn
e gr
upe
najč
ešće
pos
eduj
u or
užje
?
x x
x
Po V
ašem
miš
ljenj
u, k
olik
o ko
mad
a or
užja
u p
rose
ku im
aju
ljudi
u s
vojim
dom
ovim
a?
x
x
x
D
a li
se u
Vaš
em d
omu
drži
oru
žje?
Uko
liko
je o
dgov
or d
a, k
olik
o ko
mad
a or
užja
?
x x
x
Koje
je p
orek
lo m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
iz o
ve z
ajed
nice
/drž
ave/
regi
ona?
x
x
x
x
x
x
Uko
liko
bi n
ekoj
oso
bi iz
Vaš
eg s
used
stva
iz b
ilo k
akvo
g ra
zlog
a za
treba
lo o
ružj
e, g
de
bi g
a po
Vaš
em m
išlje
nju
on/a
mog
li na
ći?
x x
x
x
x
x
Uko
liko
bist
e Vi
ili n
eko
iz V
aše
[naz
iv lo
kaci
je] ž
elel
i da
naba
vite
mal
okal
ibar
sko
oruž
je, k
olik
o bi
to b
ilo la
ko u
čini
ti?
x x
x
x
x
x
Koja
je c
ena
sled
ećih
vrs
ta o
ružj
a? (m
ogu
se k
oris
titi s
like)
x
x
x x
x x
x
Da
li st
e ik
ada
kupi
li m
alok
alib
arsk
o i l
ako
oruž
je?
Koju
vrs
tu?
Kolik
o je
koš
talo
? x
x
x x
x x
x
Da
li st
e ik
ada
kupi
li m
unic
iju?
Koji
tip?
Kolik
o je
koš
tala
? x
x
x x
x x
x
Da
li u
ovoj
obl
asti
post
oje
min
e ili
eksp
lozi
vi?
x x
x
x x
x
Gde
se
nala
ze?
Zašt
o m
islit
e da
se
baš
tu n
alaz
e?
x
x
x
x
x x
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
41
PITA
NJE
SEK
TOR
/PR
OC
ES P
LAN
IRA
NJA
SA
LW K
ON
TRO
LA/A
VR
RSB
7 R
DR
8 D
RU
GO
Saradnja granične uprave i policije
Zakonodavstvo i regulativa
Upravljanje informacijama Kampanje informisanja
javnosti Prikupljanje
Uništavanje
Upravljanje zalihama
Obeležavanje i evidencija
Praćenje Planovi za bezbedniju
zajednicu Demokratski nadzor i
odgovornost Reforma odbrane
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi Upravljanje granicom Obavljanje policijskih
dužnosti Reforma pravosuđa
Reforma zatvora Privatne firme za usluge obezbeđenja i privatna
vojska Civilno društvo
Razoružanje
Demobilizacija
Ponovno uključivanje
Reintegracija Istraživanje / planiranje
protivminske akcije DRUGO Post-konfliktne procene
potreba CCA/ UNDAF
PRSPs9
Da
li je
pris
ustv
o m
ina/
eksp
lozi
va u
ovo
j obl
asti
prou
zrok
oval
o sm
rtne
sluč
ajev
e/po
vređ
ivan
je/ d
a li
je u
tical
o na
Vaš
sva
kodn
evni
živ
ot?
x
x
x
x
x x
Uko
liko
jest
e, d
a li
opas
nost
od
min
a/ek
splo
ziva
spr
ečav
a va
s ili
član
a Va
šeg
dom
aćin
stva
da
obav
ljate
svo
je s
vako
dnev
ne d
užno
sti,
uklju
čuju
ći i
škol
ske
zada
tke?
x x
x
x x
x
OR
UŽA
NO
NA
SILJ
E, K
RIM
INA
L I N
ESIG
UR
NO
ST
Kolik
o je
bilo
slu
čaje
va p
ovre
điva
nja
usle
d sp
olja
šnjih
uzr
oka,
pre
rane
sm
rti,
sam
oubi
stav
a i u
bist
ava
na g
odiš
njem
niv
ou ra
čuna
jući
od
[dat
um]?
x
x x
Kolik
o je
bilo
sm
rtnih
slu
čaje
va i
povr
eđiv
anja
upo
trebo
m m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
na
godi
šnje
m n
ivou
raču
naju
ći o
d [d
atum
]?
x
x
x x
x x
x
Kolik
i su
proc
enje
ni tr
oško
vi le
čenj
a ov
ih p
ovre
da n
a go
dišn
jem
niv
ou?
x Ko
ji pr
ocen
at s
mrtn
ih s
luča
jeva
izaz
ivan
ih m
alok
alib
arsk
im i
laki
m o
ružj
em je
na
mer
no/n
enam
erno
izaz
van?
x
x
Koji
proc
enat
žrta
va/p
očin
ilaca
su
muš
karc
i, a
koji
žene
?
x x
Koja
sta
rosn
a gr
upa
je n
ajče
šće
žrtv
a ili
poči
nila
c?
x
x
x
x
x
Da
li de
ca i/
ili ad
oles
cent
i im
aju
pris
tup
oruž
ju/u
potre
bi o
ružj
a?
x
x
x
x
x
x
D
a li
se p
ovre
điva
nje
češć
e de
šava
međ
u si
rom
ašni
m s
loje
vim
a, e
tnič
kim
gru
pam
a,
inte
rno
rase
ljeni
m li
cim
a/iz
begl
icam
a ili
drug
im g
rupa
ma?
x x
x
x
x
x
Koje
vrs
te m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
i dr
ugog
oru
žja
mog
u pr
ouzr
okov
ati s
mrt
i po
vređ
ivan
je?
x
x
x
x
x
Koje
vrs
te in
cide
nata
dov
ode
do p
ovre
điva
nja
(sva
đa, k
rađa
, sam
oubi
stvo
, nas
ilje u
po
rodi
ci, z
akon
ska
inte
rven
cija
, jav
ni n
ered
i)?
x
x
x
x x
x
x
U k
ojim
del
ovim
a ob
last
i, dr
žave
ili r
egio
na k
oji s
u pr
edm
et is
traži
vanj
a se
dog
ađaj
u sl
učaj
evi p
ovre
điva
nja
mal
okal
ibar
skim
i la
kim
oru
žjem
?
x
x
x
x
x
x
x
Na
kojo
j vrs
ti lo
kaci
je s
e do
gađa
ju s
luča
jevi
pov
ređi
vanj
a?
x x
x
x
x x
x
U
koj
e do
ba d
ana/
nede
lje/m
esec
a/go
dine
se
doga
đaju
slu
čaje
vi p
ovre
điva
nja?
x
x
x
x
x
Kakv
e va
rijac
ije p
osto
je u
vrs
ti po
vred
a ko
je s
e do
gađa
ju u
razl
ičiti
m o
blas
tima?
x
x
x
x
x
Kolik
o sl
učaj
eva
usm
rćiv
anja
i po
vređ
ivan
ja m
alok
alib
arsk
im i
laki
m o
ružj
em s
e po
vezu
je s
a zl
oupo
trebo
m o
dređ
enih
sup
stan
ci (a
lkoh
ol, n
arko
tici)?
x
x
x
x x
x
x
Da
li st
e ču
li za
inci
dent
e u
kojim
a je
kor
išće
no m
alok
alib
arsk
o i l
ako
oruž
je ra
di
prev
enci
je n
asilja
?
x
x
x
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
42
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
PITA
NJE
SEK
TOR
/PR
OC
ES P
LAN
IRA
NJA
SA
LW K
ON
TRO
LA/A
VR
RSB
7 R
DR
8 D
RU
GO
Saradnja granične uprave i policije
Zakonodavstvo i regulativa
Upravljanje informacijama Kampanje informisanja
javnosti Prikupljanje
Uništavanje
Upravljanje zalihama
Obeležavanje i evidencija
Praćenje Planovi za bezbedniju
zajednicu Demokratski nadzor i
odgovornost Reforma odbrane
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi Upravljanje granicom Obavljanje policijskih
dužnosti Reforma pravosuđa
Reforma zatvora Privatne firme za usluge obezbeđenja i privatna
vojska Civilno društvo
Razoružanje
Demobilizacija
Ponovno uključivanje
Reintegracija Istraživanje / planiranje
protivminske akcije DRUGO Post-konfliktne procene
potreba CCA/ UNDAF
PRSPs9
Po V
ašem
miš
ljenj
u, k
oji s
u na
jgor
i pro
blem
i sa
kojim
a se
suo
čava
Vaš
a za
jedn
ica
u ov
om tr
enut
ku?
x
x
x
x x
x
Po V
ašem
miš
ljenj
u, k
akav
vid
pob
oljš
anja
je n
ajvi
še p
otre
ban
ljudi
ma
u Va
šoj [
ime
loka
cije
]?
x
x
x
x x
x
Šta
je p
o Va
šem
ličn
om m
išlje
nju
najv
eći u
zrok
nes
igur
nost
i?
x
x
x x
x
x
x
x x
x U
kolik
o je
to n
asilje
, koj
i vid
nas
ilja?
x
x
x x
x
x
x
x x
x D
a li
u Va
šoj z
ajed
nici
pos
toje
bilo
kak
ve te
nzije
izm
eđu
grup
a ili
unut
ar s
amih
gru
pa
na o
snov
u ra
snih
, etn
ički
h, je
zičk
ih il
i dru
gih
pita
nja
(ili i
zmeđ
u po
pula
cije
izbe
glic
a /in
tern
o ra
selje
nih
lica
i lok
alne
zaj
edni
ce)?
x
x
x x
x
x
x x
U p
oređ
enju
sa
perio
dom
od
pre
godi
nu d
ana,
kak
o su
se,
po
Vaše
m m
išlje
nju,
niv
oi
bezb
edno
sti u
Vaš
oj z
ajed
nici
pro
men
ili?
x
x
x
x
x x
x
x
x
U p
oređ
enju
sa
perio
dom
od
pre
godi
nu d
ana,
kak
o se
, po
Vaše
m m
išlje
nju,
niv
o Va
še
lične
bez
bedn
osti
prom
enio
?
x x
x
x
x x
x
x
Da
li m
islit
e da
je V
aš g
rad/
kraj
bez
bedn
iji, s
ličan
ili o
pasn
iji u
pore
đenj
u sa
dru
gim
ob
last
ima
u [n
aves
ti lo
kaln
u ob
last
/regi
on]?
x x
x
x
x x
x
x
Kaka
v bi
ste
rezu
ltat n
ajvi
še v
olel
i da
vidi
te n
a pl
anu
pobo
ljšan
ja b
ezbe
dnos
ti u
Vašo
j za
jedn
ici?
x x
x
x
x x
x
x
Kakv
e vr
ste
krim
inal
a se
naj
češć
e do
gađa
ju u
ovo
j obl
asti?
x
x x
x
x
x x
x
x
Koji
tipov
i krim
inal
a se
dog
ađaj
u / u
klju
čuju
ći i
upot
rebu
mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja
u [n
aziv
loka
cije
] u p
osle
dnjih
[nav
esti
vrem
ensk
i per
iod]
; plja
čka,
nap
ad, n
apad
sa
nano
šenj
em te
ških
pov
reda
, ubi
stvo
, zas
traši
vanj
e i p
ucan
je iz
vat
reno
g or
užja
?
x x
x x
x
x
x x
x
x
x
Ko je
, po
Vaše
m m
išlje
nju,
odg
ovor
an z
a ov
a kr
ivič
na d
ela?
x x
x x
x
x
x x
x
x
x
Šta
je, p
o Va
šem
miš
ljenj
u, m
otiv
za
ova
kriv
ična
del
a?
x
x x
x
x
x x
x
x
x
x
Ko
liko
se s
luča
jeva
pov
ređi
vanj
a m
alok
alib
arsk
im i
laki
m o
ružj
em (s
a sm
rtnim
is
hodo
m il
i bez
nje
ga) d
ogod
ilo to
kom
[nav
esti
vrem
ensk
i per
iod]
, ukl
juču
jući
: slu
čajn
o po
vređ
ivan
je, s
amou
bist
vo /
poku
šaj u
bist
va, k
ao i
međ
ulju
dsko
nas
ilje u
z up
otre
bu
vatre
nog
oruž
ja?
x
x
x
x x
x
x
x
x
Da
li m
islit
e da
rasp
olož
ivos
t ili
upot
reba
mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja p
reds
tavl
jaju
ra
zlog
za
zabr
inut
ost u
Vaš
oj z
ajed
nici
?
x x
x
x
x x
x
x
x
Kolik
o se
ose
ćate
bez
bedn
o od
nas
ilja p
očin
jeno
g va
treni
m o
ružj
em/ o
ružj
em/
mal
okal
ibar
skim
i la
kim
oru
žjem
?
x x
x
x
x x
x
x
x
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
43
PITA
NJE
SEK
TOR
/PR
OC
ES P
LAN
IRA
NJA
SA
LW K
ON
TRO
LA/A
VR
RSB
7 R
DR
8 D
RU
GO
Saradnja granične uprave i policije
Zakonodavstvo i regulativa
Upravljanje informacijama Kampanje informisanja
javnosti Prikupljanje
Uništavanje
Upravljanje zalihama
Obeležavanje i evidencija
Praćenje Planovi za bezbedniju
zajednicu Demokratski nadzor i
odgovornost Reforma odbrane
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi Upravljanje granicom Obavljanje policijskih
dužnosti Reforma pravosuđa
Reforma zatvora Privatne firme za usluge obezbeđenja i privatna
vojska Civilno društvo
Razoružanje
Demobilizacija
Ponovno uključivanje
Reintegracija Istraživanje / planiranje
protivminske akcije DRUGO Post-konfliktne procene
potreba CCA/ UNDAF
PRSPs9
Kolik
o su
, po
Vaše
m m
išlje
nju,
Vaš
a de
ca b
ezbe
dna
(ili o
seća
te d
a su
bez
bedn
a) o
d na
silja
poč
inje
nog
vatre
nim
oru
žjem
/oru
žjem
/ mal
okal
ibar
skim
i la
kim
oru
žjem
?
x x
x
x
x x
x
x
Kolik
o se
ose
ćate
bez
bedn
o ka
da š
etat
e sa
mi p
o Va
šem
kra
ju to
kom
dan
a/no
ći?
x
x
x
x x
x
x
x
x
Ko
ji de
o Va
šeg
kraj
a [n
aves
ti lo
kaci
ju] s
mat
rate
bez
bedn
im/n
ebez
bedn
im o
d na
silja
po
činj
enog
vat
reni
m o
ružj
em /
oruž
jem
/ m
alok
alib
arsk
im i
laki
m o
ružj
em?
x
x
x
x x
x
x
x
x
Da
li se
pla
šite
oba
vlja
nja
neke
dne
vne
aktiv
nost
i zbo
g m
oguć
eg n
asilja
poč
inje
nog
vatre
nim
oru
žjem
/ or
užje
m /
mal
okal
ibar
skim
i la
kim
oru
žjem
?
x x
x
x
x x
x
x
x
Jest
e li
ikad
a pr
isus
tvov
ali n
ekoj
situ
aciji
u ko
joj j
e up
otre
blje
no v
atre
no o
ružj
e /
mal
okal
ibar
sko
i lak
o or
užje
?
x
x
x
x x
Da
li ik
ada
pom
islit
e na
mog
ućno
st d
a Vi
ili n
eko
od V
ama
blis
kih
osob
a bu
de ž
rtva
krim
inal
a / b
ude
povr
eđen
oru
žjem
/ bu
de n
apad
nut?
x
x
x
x x
x
x
Da
li je
Vaš
a gr
upa
u bi
lo k
akvo
m s
ukob
u sa
nek
om d
rugo
m g
rupo
m?
Kolik
o če
sto
se
to d
ešav
a? S
a ko
jom
gru
pom
? D
a li
se p
laši
te d
a će
Vas
nek
o na
past
i i k
o?
x
x
x x
x
x
x
Šta
se d
ešav
a ka
da d
ođe
do s
ukob
a iz
međ
u ra
zlič
itih
grup
a u
mes
tu g
de ž
ivite
?
x
x
x
x x
x
x
Šta
izaz
iva
suko
be iz
međ
u gr
upa
u m
estu
gde
živ
ite?
x
x
x
x x
x
x
Šta
je to
što
usp
osta
vlja
mir
međ
u Va
šom
gru
pom
i dr
ugim
gru
pam
a? Š
ta b
i se
mog
lo
učin
iti d
a se
to u
čvrs
ti?
x
x
x x
x
x
x
Kaka
v di
jalo
g po
stoj
i međ
u gr
upam
a? Š
ta b
i se
mog
lo u
čini
ti da
se
on u
čvrs
ti?
x
x
x x
x
x
x
D
a li,
po
Vaše
m m
išlje
nju,
upo
treba
nas
ilja m
ože
biti
prih
vatlj
iva
nad
licem
koj
e...?
Ako
je
odg
ovor
da,
u k
ojim
slu
čaje
vim
a bi
nas
ilje b
ilo p
rihva
tljiv
o?
x
x
x x
x
x
x
Da
li m
islit
e da
je p
rihva
tljiv
o i n
orm
alno
nap
adat
i dru
ge g
rupe
?
x
x
x
x x
x
x
Da
li je
pot
rebn
o do
biti
dozv
olu
od v
ođe
grup
e pr
e ne
go š
to s
e za
počn
e na
pad
na
drug
u gr
upu?
Ko
daje
tu d
ozvo
lu?
x
x
x x
x
x
x
Da
li st
e Vi
ili č
lan
Vaše
g do
mać
inst
va b
ili žr
tva
krim
inal
a / o
ruža
nog
krim
inal
a /
inci
dent
a [u
pos
ledn
jih g
odin
u da
na /
drug
om v
rem
ensk
om p
erio
du]?
Ako
jest
e, k
oje
vrst
e kr
imin
ala?
x
x
x x
x
x
Da
li zn
ate
za n
eki i
ncid
ent u
kom
e je
nek
o bi
o po
vređ
en o
ružj
em il
i eks
ploz
ivim
a?
Ako
znat
e, m
olim
Vas
opi
šite
oko
lnos
ti [u
zras
t, po
l, do
gađa
j].
x
x
x
x
x
U k
ojoj
situ
aciji
je p
ucan
o iz
oru
žja?
x
x
x
x
Koja
vrs
ta o
ružj
a je
kor
išće
na?
x
x
x
x
Ka
kav
je p
oliti
čki,
ekon
omsk
i i s
ocija
lni u
ticaj
kon
flikt
a / m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
/ o
pšte
nes
tabi
lnos
ti na
turiz
am, i
nves
ticije
, itd
.?
x
x x
x
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
44
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
PITA
NJE
SEK
TOR
/PR
OC
ES P
LAN
IRA
NJA
SA
LW K
ON
TRO
LA/A
VR
RSB
7 R
DR
8 D
RU
GO
Saradnja granične uprave i policije
Zakonodavstvo i regulativa
Upravljanje informacijama Kampanje informisanja
javnosti Prikupljanje
Uništavanje
Upravljanje zalihama
Obeležavanje i evidencija
Praćenje Planovi za bezbedniju
zajednicu Demokratski nadzor i
odgovornost Reforma odbrane
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi Upravljanje granicom Obavljanje policijskih
dužnosti Reforma pravosuđa
Reforma zatvora Privatne firme za usluge obezbeđenja i privatna
vojska Civilno društvo
Razoružanje
Demobilizacija
Ponovno uključivanje
Reintegracija Istraživanje / planiranje
protivminske akcije DRUGO Post-konfliktne procene
potreba CCA/ UNDAF
PRSPs9
Kolik
o m
alok
alib
arsk
o i l
ako
oruž
je u
tiče
na d
ržav
nu u
prav
u i v
lada
vinu
pra
va?
x
x
x x
x
x x
x Ka
kav
utic
aj, p
o Va
šem
miš
ljenj
u, im
a pr
isus
tvo
oruž
ja u
Vaš
oj z
ajed
nici
na
ekon
omsk
i ra
zvoj
i ži
votn
i sta
ndar
d?
x
x
x
x
x x
x
Kaka
v ut
icaj
, po
Vaše
m m
išlje
nju,
ima
pose
dova
nje
oruž
ja n
a ra
zlič
ite o
blas
ti i a
spek
te
druš
tva?
x
Kaka
v ut
icaj
oru
žje
ima
na o
mla
dinu
i de
cu?
Koje
su
pose
bne
vrst
e ne
sigu
rnos
ti /
potre
be z
a si
gurn
ošću
kod
om
ladi
ne i
dece
?
x x
x
x
x
Da
li se
dec
a re
grut
uju
/ kid
napu
ju z
a po
trebe
slu
ženj
a vo
jske
? Za
što
i kak
o? K
ako
bi
se to
mog
lo s
preč
iti?
x
x x
x
x x
Kaka
v ut
icaj
mal
okal
ibar
ko i
lako
oru
žje
ima
na ž
ene/
devo
jke?
x x
x
x
x
Koje
su
pose
bne
vrst
e ne
sigu
rnos
ti / p
otre
be z
a si
gurn
ošću
kod
žen
a / d
evoj
aka?
Da
li on
e uk
ljuču
ju i
mal
okal
ibar
sko
i lak
o or
užje
?
x x
x
x
x
Koje
vrs
te k
rivič
nih
dela
se
čine
pro
tiv d
evoj
aka
/ žen
a? D
a li
se p
ritom
kor
isti
mal
okal
ibar
sko
i lak
o or
užje
?
x x
x
x
x
Da
li se
pos
toje
slu
čaje
vi tr
govi
ne ž
enam
a / d
evoj
kam
a? D
a li
se p
ritom
kor
isti
mal
okal
ibar
sko
i lak
o or
užje
?
x x
x
x
x
Da
li po
stoj
e že
ne /
devo
jke
/ deč
aci /
muš
karc
i u [n
aziv
loka
cije
] koj
i su
prim
orav
ani
na s
eksu
alne
odn
ose?
Da
li se
prit
om k
oris
ti m
alok
alib
arsk
o i l
ako
oruž
je?
x
x
x
x
x
Gde
i ka
da s
e ta
kvo
seks
ualn
o na
silje
deš
ava?
Da
li se
prit
om k
oris
ti m
alok
alib
arsk
o i
lako
oru
žje?
x x
x
x
x
Da
li m
islit
e da
rasp
olož
ivos
t mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja /
oruž
ano
nasi
lje /
nesi
gurn
ost i
maj
u ut
icaj
na
ekon
omiju
/ po
slov
anje
/ tu
rizam
Vaš
e za
jedn
ice
/ drž
ave
/ re
gion
a? A
ko je
odg
ovor
da,
kak
vi s
u ti
utic
aji?
x
x
x
x x
Da
li m
islit
e da
rasp
olož
ivos
t mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja /
oruž
ano
nasi
lje /
nesi
gurn
ost i
maj
u ut
icaj
a na
dem
okra
tiju
/ pol
itiku
/ iz
bore
u V
ašoj
zaj
edni
ci /
drža
vi /
regi
onu?
x
x
x
x x
Da
li m
islit
e da
rasp
olož
ivos
t mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja /
oruž
ano
nasi
lje /
nesi
gurn
ost i
maj
u ut
icaj
na
služ
be v
lade
/ in
frast
rukt
uru
u Va
šoj z
ajed
nici
/ dr
žavi
/ re
gion
u?
x
x
x x
x
Da
li m
islit
e da
sle
deće
obl
asti
imaj
u ut
icaj
a na
sta
vove
ljud
i (na
roči
to o
mla
dine
) pr
ema
oruž
ju?
(odg
ovor
iti z
a sv
aku
obla
st p
onao
sob)
:
x
OSI
GU
RA
NJE
BEZ
BED
NO
STI I
PR
AVD
E
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
45
PITA
NJE
SEK
TOR
/PR
OC
ES P
LAN
IRA
NJA
SA
LW K
ON
TRO
LA/A
VR
RSB
7 R
DR
8 D
RU
GO
Saradnja granične uprave i policije
Zakonodavstvo i regulativa
Upravljanje informacijama Kampanje informisanja
javnosti Prikupljanje
Uništavanje
Upravljanje zalihama
Obeležavanje i evidencija
Praćenje Planovi za bezbedniju
zajednicu Demokratski nadzor i
odgovornost Reforma odbrane
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi Upravljanje granicom Obavljanje policijskih
dužnosti Reforma pravosuđa
Reforma zatvora Privatne firme za usluge obezbeđenja i privatna
vojska Civilno društvo
Razoružanje
Demobilizacija
Ponovno uključivanje
Reintegracija Istraživanje / planiranje
protivminske akcije DRUGO Post-konfliktne procene
potreba CCA/ UNDAF
PRSPs9
U id
ealn
oj s
ituac
iji, k
o bi
po
Vam
a tre
balo
da
bude
nad
leža
n za
bez
bedn
ost?
x
x
x x
x x
x
x
x
x
Prem
a Va
šoj p
roce
ni, k
olik
o su
[pol
icija
, voj
ska
ili dr
uge
služ
be b
ezbe
dnos
ti po
uzda
ni/e
fikas
ni u
reša
vanj
u kr
ivič
nih
dela
, zaš
titi l
judi
i/ili
spro
vođe
nju
prav
de]?
x
x
x
x
x x
x
x
Kom
e bi
ste
se p
rvom
obr
atili
u sl
učaj
u da
pos
tane
te ž
rtva
krim
inal
a/ a
ko b
i Vam
pre
tili
nasi
ljem
? Ak
o od
luči
te d
a se
nik
om n
e ob
ratit
e, k
oji j
e ra
zlog
za
to?
x
x
x
x x
x
x
x
Da
li uv
ek p
rijav
ljuje
te k
rimin
alne
akt
ivno
sti p
olic
iji? A
ko to
ne
čini
te, n
aved
ite ra
zlog
.
x
x
x
x
x x
x
x
Ako
ste
Vi /
član
Vaš
e po
rodi
ce b
ili/bi
o žr
tva
neko
g kr
ivič
nog
dela
, da
li st
e i o
d ko
ga
potra
žili
pom
oć?
x
x
x
x x
x
x
x
U s
luča
ju d
a st
e Vi
/ čl
an V
aše
poro
dice
bili/
bio
žrtv
a ne
kog
kriv
ično
g de
la, š
ta s
e do
godi
lo: [
nist
e pr
ijavi
li ta
j slu
čaj/
prija
vili
ste
ali n
ikak
ve m
ere
nisu
spr
oved
ene
/ pr
ijavi
li st
e, a
li sl
učaj
nije
reše
n / p
rijav
ili st
e i s
luča
j je
reše
n itd
.]
x
x
x
x
x x
x
x
U s
luča
ju d
a st
e Vi
/ čl
an V
aše
poro
dice
bili/
bio
žrtv
a ne
kog
kriv
ično
g de
la i
da s
te g
a pr
ijavi
li, d
a li
ste
bili
zado
voljn
i ish
odom
? Ak
o je
ste,
obr
azlo
žite
, a a
ko n
iste
zaš
to
nist
e.
x
x
x
x x
x
x
x
Da
li m
islit
e da
pol
icija
ima
/ nem
a ad
ekva
tne
resu
rse
i kad
ar d
a vr
ši s
voju
duž
nost
? Ak
o im
ned
osta
ju re
surs
i, št
a im
ned
osta
je?
x
x
x
x x
x
x
x
Da
li u
Vašo
j zaj
edni
ci /
suse
dstv
u / o
pštin
i pos
toji
polic
ijska
sta
nica
? Ko
liko
je n
ajbl
iža
polic
ijska
sta
nica
uda
ljena
od
Vas?
x
x
x
x
x x
x
x
Da
li se
zbo
g ov
e či
njen
ice
oseć
ate
[veo
ma
bezb
edno
/ bez
bedn
o / s
veje
dno
mi j
e /
man
je b
ezbe
dno
/ mno
go m
anje
bez
bedn
o]?
Da
li se
po
Vaše
m m
išlje
nju
polic
ija /
drug
a sl
užba
bez
bedn
osti
/ sud
ovi r
azlik
uju
u op
hođe
nju
sa o
dređ
enim
gru
pam
a? A
ko je
odg
ovor
da,
koj
e su
to g
rupe
? Za
što?
x
x
x
x
x x
x
x
Da
li se
pol
icija
/ vo
jska
/ dr
uga
nadl
ežna
slu
žba
jedn
ako
opho
di i
prem
a že
nam
a i
prem
a m
uška
rcim
a?
x
x
x
x x
x
x
Da
li bi
ste
polic
iji pr
ijavi
li na
silje
u p
orod
ici /
sek
sual
no n
asilje
? U
kolik
o ne
bis
te, z
ašto
?
x
x
x
x
x
x
x
Da
li po
stoj
e že
nske
mre
že p
odrš
ke /
soci
jaln
e po
moć
i / p
ravn
e sl
užbe
koj
e po
maž
u žr
tvam
a (s
eksu
alno
g) n
asilja
?
x
x
x
x
x
x
x
Da
li zn
ate
za s
luča
jeve
krš
enja
ljud
skih
pra
va o
d st
rane
pol
icije
(ili
drug
ih d
ržav
nih
služ
bi, i
li ne
drža
vnih
gru
paci
ja),
pri č
emu
je k
oriš
ćeno
oru
žje,
bilo
za
zast
raši
vanj
e ili
napa
d?
x
x
x
x x
x
x
x x
Kakv
i meh
aniz
mi p
osto
je z
a re
šava
nje
sluč
ajev
a kr
šenj
a lju
dski
h pr
ava
uz u
potre
bu
mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja?
Kolik
o su
oni
efik
asni
?
x
x
x
x
x x
x
x
x
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
46
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
PITA
NJE
SEK
TOR
/PR
OC
ES P
LAN
IRA
NJA
SA
LW K
ON
TRO
LA/A
VR
RSB
7 R
DR
8 D
RU
GO
Saradnja granične uprave i policije
Zakonodavstvo i regulativa
Upravljanje informacijama Kampanje informisanja
javnosti Prikupljanje
Uništavanje
Upravljanje zalihama
Obeležavanje i evidencija
Praćenje Planovi za bezbedniju
zajednicu Demokratski nadzor i
odgovornost Reforma odbrane
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi Upravljanje granicom Obavljanje policijskih
dužnosti Reforma pravosuđa
Reforma zatvora Privatne firme za usluge obezbeđenja i privatna
vojska Civilno društvo
Razoružanje
Demobilizacija
Ponovno uključivanje
Reintegracija Istraživanje / planiranje
protivminske akcije DRUGO Post-konfliktne procene
potreba CCA/ UNDAF
PRSPs9
Po V
ašem
miš
ljenj
u da
li lj
udi k
oji p
očin
e kr
ivič
na d
ela
nasi
lja d
obiju
ade
kvat
nu k
aznu
?
x
x
x
x
x x
x
x
Kolik
o je
po
Vam
a pr
avos
udni
sis
tem
pra
veda
n?
x
x
x
x
x
x
x
D
a li
znat
e za
bilo
kak
ve ja
vne
inic
ijativ
e / g
rupe
civ
ilnog
dru
štva
koj
e su
pok
ušal
e da
po
boljš
aju
bezb
edno
st /
prav
du u
Vaš
oj z
ajed
nici
? Ak
o je
odg
ovor
da,
da
li su
bile
ef
ikas
ne?
Da
li im
ver
ujet
e?
x
x
Šta
bi p
o Va
šem
miš
ljenj
u tre
balo
uči
niti
na p
lanu
pob
oljš
anja
bez
bedn
osti?
x
x
x
x x
x x
x
x
x x
Kolik
o bi
ste
bili
voljn
i da
plat
ite z
arad
već
e be
zbed
nost
i od
nasi
lja p
očin
jeno
g va
treni
m
oruž
jem
?
x
x
x
x x
Kolik
o po
Vam
a sv
aka
od n
aved
enih
akt
ivno
sti m
ože
pove
ćati
bezb
edno
st u
[nav
esti
loka
ciju
]?
x x
x
x x
x
x
x x
x
x
x x
x
x
Kolik
o st
e za
brin
uti z
bog
sled
ećih
poj
ava:
[šire
nje
oruž
ja /
oruž
ani k
rimin
al /
oruž
ano
nasi
lje /
neza
posl
enos
t / in
frast
rukt
ura
/ kor
upci
ja it
d.]?
x
x
x x
x
x
x x
x x
x x
x x
x
x x
Kako
bis
te o
pisa
li st
epen
ang
ažov
anja
Vla
de n
a pl
anu:
[šire
nja
oruž
ja /
oruž
anog
kr
imin
ala
/ nas
ilja p
očin
jeno
g or
užje
m /
neza
posl
enos
ti / i
nfra
stru
ktur
e / k
orup
cije
itd.
]?
x x
x
x x
x
x
x x
x
x
x x
x
x x
x
Kolik
o je
slu
čaje
va s
luča
jne
i nam
erne
(zak
onite
i ne
zako
nite
) sm
rti i
povr
eđiv
anja
pr
ouzr
okov
ano
upot
rebo
m m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
i m
unic
ije u
pos
edu
drža
vnih
st
rukt
ura?
Koj
i su
bili
razl
ozi z
a ov
e sm
rtne
sluč
ajev
e/po
vređ
ivan
ja?
x x
x
x x
x x
x x
x
x
x
x x
Da
li se
čla
novi
zaj
edni
ce, s
lužb
e be
zbed
nost
i i /i
li dr
žavn
i akt
eri s
asta
ju ra
di d
isku
sije
o
pita
njim
a ka
o št
o su
mir
na g
rani
cam
a / k
ontro
la m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
? Ko
liko
čest
o? K
o in
icira
ove
sas
tank
e?
x x
x
x
x
x
Kakv
a pr
ekog
rani
čna
sara
dnja
pos
toji?
Da
li su
usv
ojen
i bilo
kak
vi s
pora
zum
i/akc
ioni
pl
anov
i? K
ako
se o
ni s
prov
ode?
Da
li je
takv
a sa
radn
ja k
oris
na?
Da
li bi
se
mog
la
pobo
ljšat
i?
x x
x
x
x
x
SVES
T O
MA
LOK
ALI
BA
RSK
OM
I LA
KO
M O
RU
ŽJU
Po
Vaš
em m
išlje
nju,
od
kog
uzra
sta
je a
dekv
atno
ruko
vati
oruž
jem
?
x x
Da
li sm
atra
te d
a je
rasp
olož
ivos
t mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja u
Vaš
oj z
ajed
nici
/ dr
žavi
/ re
gion
u po
zitiv
na il
i neg
ativ
na s
tvar
i u
kojo
j mer
i?
x x
x
x
x
x
x
x x
Da
li ve
ruje
te d
a po
sedo
vanj
e or
užja
Vaš
u po
rodi
cu č
ini b
ezbe
dnijo
m il
i man
je
bezb
edno
m?
x
x
x x
x
Da
li m
islit
e da
se
svađ
e m
ogu
pone
kada
reši
ti sa
mo
upot
rebo
m o
ružj
a?
x
x
x
x
x x
x
Po
d ka
kvim
usl
ovim
a je
prih
vatlj
ivo
pose
dova
ti or
užje
? Ko
me
bi tr
ebal
o do
zvol
iti d
a po
sedu
je /
nosi
mal
okal
ibar
sko
i lak
o or
užje
?
x x
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
47
PITA
NJE
SEK
TOR
/PR
OC
ES P
LAN
IRA
NJA
SA
LW K
ON
TRO
LA/A
VR
RSB
7 R
DR
8 D
RU
GO
Saradnja granične uprave i policije
Zakonodavstvo i regulativa
Upravljanje informacijama Kampanje informisanja
javnosti Prikupljanje
Uništavanje
Upravljanje zalihama
Obeležavanje i evidencija
Praćenje Planovi za bezbedniju
zajednicu Demokratski nadzor i
odgovornost Reforma odbrane
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi Upravljanje granicom Obavljanje policijskih
dužnosti Reforma pravosuđa
Reforma zatvora Privatne firme za usluge obezbeđenja i privatna
vojska Civilno društvo
Razoružanje
Demobilizacija
Ponovno uključivanje
Reintegracija Istraživanje / planiranje
protivminske akcije DRUGO Post-konfliktne procene
potreba CCA/ UNDAF
PRSPs9
Da
li st
e m
išlje
nja
da je
pos
edov
anje
voj
nog
oruž
ja, m
unic
ije i
eksp
lozi
va m
anje
za
kons
ki o
prav
dano
(za
razl
iku
od p
išto
lja it
d.)?
x x
Zašt
o po
Vaš
em m
išlje
nju
ljudi
drž
e va
treno
oru
žje
(izuz
ev o
nih
koji
rade
za
drža
vne
orga
ne b
ezbe
dnos
ti ili
priv
atne
firm
e za
usl
uge
obez
beđe
nja)
?
x x
x
Šta
mis
lite,
zaš
to s
e lju
di o
dluč
e da
NE
regi
stru
ju s
voje
oru
žje?
x x
Kada
bis
te im
ali m
oguć
nost
da
u sv
om d
omu
lega
lno
drži
te o
ružj
e, d
a li
bist
e se
od
luči
li na
to i
zašt
o?
x
x
x
Koji
bi b
ili ra
zloz
i da
odlu
čite
da
NE
drži
te o
ružj
e u
svom
dom
u?
x
x
x
Ko
liko
bist
e pl
atili
za n
eko
oruž
je u
kolik
o bi
ste
imal
i mog
ućno
st d
a ga
kup
ite?
x
x
D
a li
znat
e ko
me
je p
rem
a va
žeće
m z
akon
u do
zvol
jeno
da
drži
oru
žje
kod
kuće
?
x
x
Da
li po
znaj
ete
proc
edur
u za
dob
ijanj
e do
zvol
e za
pos
edov
anje
vat
reno
g or
užja
?
x
x
Da
li je
u to
ku k
ampa
nja
dobr
ovol
jne
pred
aje
i leg
aliz
acije
oru
žja?
Uko
liko
nije
, šta
ljud
i ra
de s
a or
užje
m (u
lega
lnom
i ne
lega
lnom
pos
edu)
koj
e ne
žel
e?
x
x
Zašt
o m
islit
e da
je k
ampa
nja
prik
uplja
nja
mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja u
[nav
esti
loka
ciju
] usp
ela/
nije
usp
ela?
x x
x
x
x
x
x
Znat
e li
da p
osto
je n
ačin
i da
se s
man
je ri
zici
u v
ezi s
a ru
kova
njem
i sk
ladi
šten
jem
m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
?
x x
x
Kako
bis
te o
pisa
li st
epen
sve
sti u
Vaš
oj z
ajed
nici
u p
ogle
du z
nača
ja b
ezbe
dnog
ru
kova
nja
oruž
jem
i ek
splo
zivi
ma
i njih
ovog
skl
adiš
tenj
a?
x
x
x
Mož
ete
li se
set
iti n
eke
neop
hodn
e m
ere
bezb
edno
sti k
oju
je p
otre
bno
pred
uzet
i pr
ilikom
pre
daje
oru
žja?
x x
x
x
U p
oređ
enju
sa
perio
dom
od
pre
godi
nu d
ana,
da
li ve
ruje
te d
a vl
asni
ci o
ružj
a us
vaja
ju
bezb
edne
vid
ove
pona
šanj
a?
x
x
Da
li sm
atra
te d
a se
, gen
eral
no, s
tepe
n riz
ično
g po
naša
nja
pove
ćava
ili s
man
juje
?
x x
Da
li sm
atra
te d
a na
cion
alni
/ lo
kaln
i org
ani v
last
i shv
ataj
u pi
tanj
e m
alok
alib
arsk
og i
lako
g or
užja
ozb
iljnije
u p
oređ
enju
sa
perio
dom
od
pre
godi
nu d
ana?
x
x
x
Koji
elem
enti
podi
zanj
a ni
voa
sves
ti o
mal
okal
ibar
skom
i la
kom
oru
žju
/ obr
azov
anja
o
miru
su
uklju
čeni
u š
kols
ki p
lan
i pro
gram
?
x
Kaka
v je
kva
litet
, pre
cizn
ost i
ose
tljiv
ost m
edijs
kih
izve
štaj
a o
bezb
edno
sti i
m
alok
alib
arsk
om i
lako
m o
ružj
u (u
klju
čuju
ći i
oruž
ani k
rimin
al i
mer
e ko
ntro
le
mal
okal
ibar
skog
i la
kog
oruž
ja)?
x
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
48
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
PITA
NJE
SEK
TOR
/PR
OC
ES P
LAN
IRA
NJA
SA
LW K
ON
TRO
LA/A
VR
RSB
7 R
DR
8 D
RU
GO
Saradnja granične uprave i policije
Zakonodavstvo i regulativa
Upravljanje informacijama Kampanje informisanja
javnosti Prikupljanje
Uništavanje
Upravljanje zalihama
Obeležavanje i evidencija
Praćenje Planovi za bezbedniju
zajednicu Demokratski nadzor i
odgovornost Reforma odbrane
Reforma obaveštajnih i bezbednosnih službi Upravljanje granicom Obavljanje policijskih
dužnosti Reforma pravosuđa
Reforma zatvora Privatne firme za usluge obezbeđenja i privatna
vojska Civilno društvo
Razoružanje
Demobilizacija
Ponovno uključivanje
Reintegracija Istraživanje / planiranje
protivminske akcije DRUGO Post-konfliktne procene
potreba CCA/ UNDAF
PRSPs9
Koji
od s
lede
ćih
izvo
ra je
Vaš
gla
vni i
zvor
info
rmac
ija /
ili m
u ve
ruje
te k
ao iz
voru
lo
kaln
ih v
esti?
x x
x
x
x
x
Koje
org
aniz
acije
/ lju
de s
mat
rate
naj
utic
ajni
jim u
Vaš
oj z
ajed
nici
?
x x
x
x
x
x
DR
UŠT
VEN
O E
KO
NO
MSK
A R
EIN
TEG
RA
CIJ
A B
IVŠI
H B
OR
AC
A IL
I DR
UG
IH V
ISO
KO
-RIZ
IČN
IH G
RU
PA
Koja
je g
eogr
afsk
a/de
mog
rafs
ka m
apa
zaje
dnic
e/od
seka
?
x
x x
x
Šta
ljudi
već
rade
na
ovom
pla
nu?
x
x
x
x
Ka
kve
su p
rilik
e za
zap
osle
nje?
x
x x
x
Kakv
i su
zaht
evi z
a ro
bom
i us
luga
ma?
x
x x
x
Kakv
e su
real
ne p
rilik
e (d
isba
lans
izm
eđu
potra
žnje
i po
nude
)?
x
x
x
x
Ka
kve
vešt
ine
se tr
aže
u ve
zi s
a tim
pril
ikam
a?
x
x
x
x
Št
a bi
kur
sevi
obu
ke tr
ebal
o da
nud
e, n
a os
novu
pot
ražn
je z
a od
ređe
nim
kv
alifi
kaci
jam
a?
x
x
x
x
Ko
je p
rate
će m
ere
su n
eoph
odne
u c
ilju u
napr
eđen
ja p
rilik
a (in
frast
rukt
ura,
kre
dit,
zako
ni o
radu
, kam
panj
e po
diza
nja
nivo
a sv
esti,
inic
ijativ
e za
bez
bedn
ost z
ajed
nice
itd
.)?
x
x
x
x
Koji
meh
aniz
mi d
rušt
veno
-eko
nom
skog
iskl
juči
vanj
a se
mog
u uo
čiti?
x
x x
x
Koje
slu
žbe
(zad
užen
e da
inte
rven
išu
kod
traum
a, z
drav
stve
nih
prob
lem
a, p
rilik
om
prev
azila
ženj
a pr
epre
ka u
pog
ledu
usk
lađi
vanj
a i p
otre
ba z
a ek
onom
skom
re
inte
grac
ijom
) će
biti
potre
bne
da b
i se
pods
takl
a dr
uštv
eno-
ekon
omsk
a re
inte
grac
ija
grup
a ko
je s
e an
aliz
iraju
u o
dređ
enom
kon
teks
tu?
x
x
x
x
Koji
su p
rofil
i (de
mog
rafs
ki p
odac
i, ra
njiv
osti,
pot
enci
jali
i asp
iraci
je m
ladi
h/bi
vših
bo
raca
)?
x
x
x
x
Ko
je s
u, s
toga
, kra
tkor
očne
, sre
dnjo
ročn
e i d
ugor
očne
pot
rebe
u s
mis
lu ra
zvoj
a ka
paci
teta
par
tner
a/pr
užal
aca
uslu
ga n
a pl
anu
rein
tegr
acije
?
x
x x
x
Koje
pril
ike
su jo
š do
stup
ne u
okv
iru p
osto
jeći
h ili
plan
irani
h in
icija
tiva
obno
ve i
ekon
omsk
og ra
zvoj
a ko
je p
ruža
ju m
oguć
nost
odr
žive
rein
tegr
acije
za
učes
nike
pr
ogra
ma?
x
x x
x
Kako
akt
ivno
sti r
eint
egra
cije
mog
u bi
ti od
pom
oći u
isko
renj
ivan
ju s
ocija
lnih
nep
ravd
i i
prim
arni
h uz
roka
koj
i su
nave
li ov
e os
obe
da s
e re
grut
uju
u vo
jsku
i dr
uge
naor
užan
e gr
upe?
x
x x
x
ISA
CS
05.1
0:20
12(B
CSM
)V1.
0
© U
N CA
SA 2
012
– Sv
a pr
ava
zadrža
na
49
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
50 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
Bibliografija
1. ALPERS, P. Gun-running in Papua New Guinea: From Arrows to Assault Weapons in the Southern Highlands. Geneva: Small Arms Survey, 2005.
2. ATANGA, L.M. Tackling Small Arms in Central Africa. BICC Paper 29. Bonn: Bonn International Centre for Conversion, 2003.
3. BEVAN, J. Crisis in Karamoja: Armed Violence and the Failure of Disarmament in Uganda’s Most Deprived Region. Geneva, Small Arms Survey, 2008.
4. CPDE & SAFERWORLD. Turning the Page: Small arms and light weapons in Albania. Centre for Peace and Disarmament Education and Saferworld, 2005.
5. DEMETRIOU, S. Politics from the Barrel of a Gun: Small Arms Proliferation and Conflict in the Republic of Georgia (1989-2001). Occasional Paper No. 6. Geneva: Small Arms Survey, 2002.
6. DREYFUS, P., GUEDES, L.E. et al. Small Arms in Rio de Janeiro: The guns, the buyback, and the victims. Geneva and Rio de Janeiro: Small Arms Survey, Viva Rio and ISER, 2008.
7. FALTAS, S. and CHROBOK, V (eds.). Disposal of Surplus Small Arms: A survey of policies and practices in OSCE countries. London: Bonn International Centre for Conversion, British American Security Information Council, Saferworld and Small Arms Survey, 2004.
8. FIQ and SAFERWORLD. Through the Crosshairs: A survey of changing attitudes towards small arms in Kosovo. Forum for Civil Initiatives and Saferworld, 2008.
9. FITZPATRICK, C. The Economics of Small Arms Demand: Polarization and Rent-seeking in Haiti and Latin America. BICC Paper 51. Bonn: Bonn International Centre for Conversion 2006.
10. FOSTER, Y. and ABEYWARDANA, H. Small Arms and Light Weapons: Challenges in Sri Lanka and Options for the Future. South Asia Small Arms Network Sri Lanka and Saferworld, 2006.
11. GOVERNMENT OF KENYA. Kenya National Action Plan for Arms Control and Management. Nairobi: Kenya National Focal Point on Small Arms & Light Weapons, Office of the President, 2006.
12. GOVERNMENT OF SRI LANKA. Hambantota: Illegal Small Arms & Light Weapons Pilot Survey. Colombo: National Commission Against Proliferation of Illicit Small Arms, 2006.
13. GOVERNMENT OF SRI LANKA. Survey report on the Prevalence of Illicit Small Arms in Sri Lanka’. Colombo: National Commission Against Proliferation of Illicit Small Arms, 2008.
14. GOVERNMENT OF UGANDA. Mapping the small arms problem in Uganda: The development of Uganda's National Action Plan on Small Arms and Light Weapons. Kampala: Uganda National Focal Point on Small Arms and Light Weapons, 2007.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
© UN CASA 2012 – Sva prava zadržana 51
15. GRILLOT, S., PAES, W.-C. et al. A Fragile Peace, Guns and Security in Post-Conflict Macedonia. Bonn International Centre for Conversion (BICC), the Small Arms Survey, and the South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons (SEESAC), 2004.
16. INTERDISCIPLINARY ANALYSTS & SAFERWORLD. On Track for Improved Security? A survey tracking changing perceptions of public safety, security and justice provision in Nepal. Interdisciplinary Analysts and Saferworld, 2009.
17. KHAKEE, A. and FLORQUIN, N. Kosovo and the Gun: A Baseline Assessment of Small Arms and Light Weapons in Kosovo. Geneva: Small Arms Survey and the United Nations Development Programme, 2003.
18. LEBRUN, E. and MUGGAH, R. (eds.). Silencing Guns: Local Perspectives on Small Arms and Armed Violence in Rural Pacific Islands Communities. Geneva, Small Arms Survey, 2005.
19. MUGGAH, R. Diagnosing Demand: Assessing the Motivation and Means for Firearms Acquisition in the Solomon Islands and Papua New Guinea. Discussion Paper 2004/7. Canberra: Australian National University, State Society and Governance in Melanesia Project, 2004.
20. MUGGAH, R. Securing Haiti's Transition: Reviewing Human Insecurity and the Prospects for Disarmament, Demobilization, and Reintegration. Geneva: Small Arms Survey, 2005.
21. MUGGAH, R. and MOSER-PUANGSUWAN, Y. Whose Security Counts? Participatory Research on Armed Violence and Human Insecurity in Southeast Asia. Corrected edition. Geneva: Small Arms Survey and Nonviolence International, 2003.
22. MUGGAH, R., MURRAY, R. GARFIELD, R., and MC EVOY C. Surveying Armed Violence, Arms and Victimisation in Southern Sudan: Findings and challenges. HiCN Research Design Note 7. Brighton: The Institute of Development Studies at the University of Sussex, Households in Conflict Network, 2008.
23. NATIONAL FORUM AGAINST SMALL ARMS et al. Challenges to Peace and Security: Consulting communities on small arms in Bangladesh. National Forum Against Small Arms (Bangladesh), South Asia Partnership – Bangladesh and Saferworld, 2006.
24. OECD. Armed Violence Reduction: Enabling Development. Paris: Organisation for Economic Cooperation and Development, 2009.
25. PAES, W.-C., RISSER, H. and PIETZ, T. Small Arms and Light Weapons Survey (SAS) Bosnia and Herzegovina. Bonn: Bonn International Centre for Conversion, 2004.
26. PEZARD, S. and FLORQUIN, N. Small Arms in Burundi: Disarming the Civilian Population in Peacetime. Geneva: Small Arms Survey and Ligue Iteka, 2007.
27. POLYAKOV, L. Aging Stocks of Ammunition and SALW in Ukraine: Risks and Challenges. BICC Paper 41. Bonn: Bonn International Centre for Conversion, 2005.
28. SAFERWORLD & UNDP. Living With The Legacy: SALW Survey, Republic of Serbia. Belgrade: United Nations Development Programme and Saferworld, 2005.
29. SAFERWORLD et al. Conflict-Sensitive Approaches to Development, Humanitarian Assistance and Peacebuilding: Resource Pack. London: Saferworld et al, 2004).
30. SAFERWORLD. Measuring up? Transfer controls in the European Neighbourhood. London: Saferworld, 2007.
ISACS 05.10:2012(BCSM)V1.0
52 © UN CASA 2012 – Sva prava zadržana
31. SAFERWORLD. Ready or not? Exploring the prospects for collecting illicit small arms and light weapons in Kosovo. London: Saferworld, 2009.
32. SAFERWORLD. Trap Guns in Sri Lanka. London: Saferworld, 2008.
33. SEESAC & BICC. SALW Survey of Croatia. Belgrade: South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons and the Bonn International Centre for Conversion, 2006.
34. SEESAC & SAFERWORLD. SALW Survey of Kosovo. Belgrade: South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons, 2006.
35. SEESAC & SAFERWORLD. SALW Survey of Moldova. Belgrade: South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons, 2006.
36. SEESAC et al. Taming the Arsenal: Small Arms and Light Weapons in Bulgaria. Belgrade: South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons, Saferworld and Centre for the Study of Democracy, 2005.
37. SEESAC. Performance Indicators for the Monitoring and Evaluation of SALW Control Programmes: Discussion paper. Belgrade: South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons, 2004.
38. SEESAC. Public Perceptions of Small Arms and Security in South Serbia. Belgrade: South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons, 2004.
39. SEESAC. SALW Survey Protocol 5: Question Bank. Second Edition. Belgrade: South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons.
40. SEESAC. SASP Test in North East Serbia: Evaluation Report. Belgrade: South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons, 2005.
41. SEESAC. Strategic Overview of Armed Violence Data Collection and Analysis Mechanisms (South Eastern Europe). Belgrade: South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons, 2006.
42. SMALL ARMS SURVEY. Sudan Human Security Baseline Assessment (HSBA): www.smallarmssurveysudan.org.
43. SPECHT, I. Socio-Economic Profiling and Opportunity Mapping Pack. NODEFIC and Transition International, 2008.
44. UNDP & WHO. The Global Armed Violence Prevention Programme (AVPP) Phase I: Support for the Development of a Framework to Address the Impacts of Armed Violence on Human Security and Development. Programme Document. United Nations Development Programme and the World Health Organization, 2005.
45. UNDP. SALW Survey: Assessing Demand and Supply of SALW in FYR Macedonia. Skopje: United Nations Development Programme, 2006.
46. WOOD, D. Taking Stock: Small arms and human security in Georgia. Caucasus Institute for Peace, Democracy and Development and Saferworld, 2006.
United Nations Coordinating Action on Small Arms (CASA) International Small Arms Control Standards (ISACS) Inter-Agency Support Unit
[email protected] | www.smallarmsstandards.org
Coordinating Action on Small ArmsCASA
United Nations