Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 1
MOTORI
5. predavanje
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 2
SVOJSTVA ČISTIH TVARI
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 3
Spec. volumen Temperatura
Tla
k
Krutina (led)
Tekućina
Plin
Para
Kritična točka
Područje
isparavanja ili
kondenzacije
Područje sublimacije
Područje taljenja ili skrućivanja
Izoterma kritične točke
p-v-T dijagram za tvar kod koje se povećava volumen pri skrućivanju
tekućine (primjer: voda)
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 4
Spec. volumen Temperatura
Tla
k Krutina (led) Tekućina Plin
Para
Kritična točka
Područje
isparavanja ili
kondenzacijePodručje
sublimacije
Područje taljenja ili skrućivanja
Izoterma kritične točke
p-v-T dijagram za tvar kod koje se smanjuje volumen pri skrućivanju
tekućine (primjer: parafini)
NAPOMENA
Razlika između plina i pare je u tome što para predstavlja plinovito stanje tvari, ali pri temperaturi nižoj od temperature kritična točke.
Ako pari povećavamo tlak pri konstantnoj temperaturi moguće je izvršiti kondenzaciju pare i prevesti je u stanje tekućine. To se koristi prilikom ukapljivanja plinova.
Plin možemo komprimirati po volji visoko pri konstantnoj temperaturi i nećemo ga moći dovesti u stanje kapljevine.
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 5
Izvodi p-T i p-v dijagrama iz p-v-T dijagrama stanja
Kritična točka
Trojna točka
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 6
T
p
Trojna točka
Para
Tekućina
Krutina
Plin
Kritična točka
Tkrit
pkrit
p-T dijagram za čistu tvar
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 7
p-v-T dijagram za idealni plin
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 8
Jednadžba stanja plina i odstupanje realnog i idealnog plina
p
v
T = TK = konst
T = konst mRTpV
RTpv Idealni plin
mZRTpV
tvar,,TpfZ
Realni plin
Z < 1
Z > 1
Z 1
Z = 1
Kritična točka
Z > 1
MMR
KJ/kmol51.8314
Pri niskim temperaturama u blizini kritične točke i ispod nje javljaju veliki
je utjecaj Z
Pri visokim temperaturama javlja se disocijacija plina, zbog čega se povećava R što nastojimo kompenzirati pomoću Z
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 9
KR T
TT
KR p
pp
Faktor kompresibilnosti Zza tvari sa simetričnom molekulom
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 10
Standardne promjene stanja idealnoga plina prikazane u p-V i T-s dijagramima
Izoterma
Adijabata
Izohora
Izobara
Adijabata
Izohora
Izobara
Izoterma
konstpV n Jednadžba promjene stanja
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 11
PRETVORBA ENERGIJE
U
TOPLINSKIM STROJEVIMA
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 12
Spremnik niske temperature
Spremnik visoke temperature
Pogonski stroj
Qdov
Qodv
W
odvdov QWQ
odvdov QQW
dov
odv
dov
odvdov
dov Q
Q
Q
Q
W
1
odvdov QQWP
Pretvorba energije u toplinskom stroju
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 13
GORIVA
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 14
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 15
Kretanje cijene sirove nafte
Cijena sirove nafte u US$
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 16
Oprema za bušenje nafte
Toranj
Rezervne cijevi
Osigurač protiv istjecanja Okretni stol
Motor za pogon okretnog stola
Oplata
Bušeća kolona
Bušeća cijev
Spremnik muljaEl. generator
Svrdlo
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 17
Iscrpljivanje nafte pumpom iz bušotine
Pojačanje iscrpljivanja nafte injektiranjem pare
u bušotinu
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 18
Uzorci sirove nafte iz različitih nalazišta
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 19
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 20
Shema rafinerijskog procesa prerade nafte
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 21
Katalizatori koji se koriste za krekiranje ili reforming proces
Jedinica za krekiranje
Toplina ili katalizator
Teško gorivo
Dizelsko gorivo
Kerozin
Benzin
Postupkom krekiranja se molekule teških derivata nafte cijepaju na manje molekule
ugljikovodika, tj. na lakše derivate. Na taj se način u rafineriji povećava proizvodnja lakših derivata, pogodnih za proizvodnju goriva za
motore s unutarnjim izgaranjem.
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 22
Vrste ugljikovodika
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 23
Normalni parafini ili alkani su ravne, nerascijepljene lančane strukture sastavljene iz kostura od ugljika na koji se vežu atomi vodika. Sve slobodne valencije su popunjene pa ih stoga nazivamo i zasićeni ugljikovodici.
Normalni parafini su vrlo skloni samoupaljivanju te su pogodni kao sastojci goriva za dizelske motore.
plin
ovi
teku
ćine
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 24
Izoparafini su također zasićeni ugljikovodici slični normalnim parafinima. Od njih se razlikuju po tome što lanac nije ravni već se račva u nekoliko ogranaka. Struktura molekule je kompaktnija i otpornost na samoupaljivanje je veća nego kod normalnih parafina, tako da su izoparafini pogodni za primjenu u Ottovim motorima. Prikazan je primjer izooktana s oktanskim brojem 100.
Olefini su nezasićeni parafini s jednom jednostruko ili dvostruko nezasićenom vezom. Ta je veza slabija, tako da su potrebne manje energije za aktiviranje reakcije, te oni izgaraju uz veće oslobađanje topline. Tako npr. Acetilen izgaranjem u kisiku daje najvišu temperaturu plamena, potrebnu za rezanje čeličnih limova.
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 25
Nafteni su zasićene prstenaste strukture koje se sastoje iz prstena ugljika, na čije se slobodne valencije spajaju atomi vodika.
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 26
Cikloolefini su nezasićene prstenaste strukture s jednom ili više nezasićenih veza među atomima ugljika.
Među njima su najpoznatiji aromati. Nezasićeni prsteni se često vežu, tako da tvore strukture s više prstena. Među takvim strukturama su i policiklički aromati kao vrlo opasni spojevi, obzirom da neki od njih imaju kancerogena svojstva.
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 27
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 28
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 29
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 30
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 31
Kemijska svojstva goriva
Tekuća goriva rijetko su pojedinačni čisti kemijski sastojci. Čisti kemijski sastojci su npr. alkoholi kao goriva. Tekuća goriva su najčešće smjese više ugljikovodika. Tako se za motorni benzin procjenjuje da je to smjesa više od 200 različitih ugljikovodika, dok se za dizelsko gorivo procjenjuje da je smjesa od najmanje 400 različitih ugljikovodika.
Plinovita goriva su isto tako smjese dva ili više ugljikovodika.
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 32
Maseni udio pojedinih ugljikovodika u uobičajenom dizelskom gorivu
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 33
Potrebna svojstva goriva za primjenu u motorima s unutarnjim izgaranjem
Ottovi motori
Stupanj djelovanja Ottovih motora povećava se s povećanjem stupnja kompresije. Viši stupanj kompresije znači i viši tlak i temperaturu na kraju kompresije. Kako se u Ottovom motoru vrši kompresija gorive smjese (smjese para goriva i zraka), s višim stupnjem kompresije povećava se opasnost da će se tijekom kompresije goriva smjesa upaliti sama od sebe. Da do toga nebi došlo suviše rano, potrebno je da goriva za Ottove motore budu čim otpornija na samoupaljivanje. Ta se otpornost izražava oktanskim brojem. Što je gorivo otpornije na samoupaljivanje, to je oktanski broj goriva veći. Goriva koja se koriste u Ottovim motorima moraju imati oktanski broj 90 ili veći.
Dizelski motori
Kod dizelskih motora gorivo se u cilindar ubrizgava tek na kraju kompresije. Ubrizgano gorivo, koje se pri ubrizgavanju raspršuje u vrlo sitne kapljice, mora čim prije ispariti kako bi se stvorila goriva smjesa, koja se treba čim prije upaliti sama od sebe. Zbog toga se kod dizelskih motora traže karakteristike goriva koje su potpuno suprotne onima koje se traže kod Ottovih motora. Sklonost goriva samoupaljivanju izražava se cetanskim brojem. Goriva koja se koriste u dizelskim motorima imaju cetanski broj najmanje 35 kod sporohodnih motora, odnosno najmanje 45 kod brzohodnih motora.
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 34
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 35
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 36
Područje podešavanja
Manji stupanj kompresije Veći stupanj kompresije
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 37
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 38
ROB MOB Osjetljivost
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 39
ROB MOB Osjetljivost
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 40
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 41
Danas su olovni aditivi zabranjeni za korištenje u benzinima namijenjenim za Ottove motore s katalizatorom, kako bi se spriječilo bro "zagađivanje" katalizatora. Umjesto olovnih spojeva danas se koriste organski spojevi koji imaju viši oktanski broj, kao i organski spojevi s alkalnim metalima (K, Mg, ...)
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 42
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 43
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 44
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 45
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 46
Svojstva ugljikovodika vezana za brzinu
aktivacije
Linija miješanja za određivanje
cetanskog brojaLinija miješanja za
određivanje oktanskog broja
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 47
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 48
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 49
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 50
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 51
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 52
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 53
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 54
Kristalizacija parafina u dizelskom gorivu
pri niskim temperaturama
Pri niskim temperaturama dolazi do zamućenja goriva. Ono više nije bistro, već se
čini zamućenim zbog kristalizacija parafina u
gorivu. Kristali parafina se grupiraju i mogu potpuno začepiti filter goriva i time
onemogućiti dotok goriva do motora, nakon čega se motor zaustavlja. Da se to spriječi, često se pribjegava tome da
se filter goriva smješta u blizinu motora, a povrat
goriva iz motora se dovodi pred filtar i tu se miješa s
dolazećim gorivom.
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 55
Ukoliko rasprskač nije dovoljno hlađen, na izlazu sapnica dolazi do stvaranja truba od koksiranog goriva. Raspršivanje mlaza goriva u sitne kapljice je tada smanjeno. Gorivo zbog manjeg raspršivanja dospijeva na
stjenke prostora izgaranja. Zbog usporenog isparavanja goriva, izgaranje je usporeno. Gorivo koje dospijeva na sloj ulja na košuljici cilindra razrijeđuje ulje za podmazivanje, čime se smanjuje debljina sloja ulja.
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 56
TEŠKA GORIVA
Goriva za sporohodne brodske motore
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 57
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 58
Značajke brodskih teških
goriva
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 59
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 60
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 61
PROBLEMI S TEŠKIM GORIVIMA
• Visoka viskoznost,
• Sadržaj sumpora i niskotemperaturna korozija,
• Visokotemperaturna korozija zbog sadržaja vanadija,
• Ostaci katalizatora i abrazija.
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 62
Cetanski broj za različite vrste brodskih goriva
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 63
Dijagram promjene viskoznosti goriva u ovisnosti o temperaturi
Granica viskoznosti za mogućnost pumpanja goriva radi transporta: 1000 mm2/s
Maksimalna viskoznost za ubrizgavanje u 2T dizelske motore: 13 – 17 mm2/s
Maksimalna viskoznost za ubrizgavanje u 4T dizelske motore: 10 – 14 mm2/s
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 64
Promjena viskoznosti goriva ovisno o temperaturi i tlaku
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 65
Uobičajeni tlak ubrizgavanja goriva ovisno o viskoznosti
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 66
SADRŽAJ SUMPORA
Sumpor izgaranjem stvara sumporni dioksid SO2 i sumporni trioksid SO3. Oba plina reagiraju s vodenom parom nastalom izgaranjem vodika. U spoju s molekulama vode stvaraju se:
SO2 + H2O H2SO3 sumporasta kiselina
SO3 + H2O H2SO4 sumporna kiselina
Ukoliko su stjenke hladnije od temperature kondenzacije, doći će do stvaranja kapljica kiseline. U dodiru s površinom metala započeti će korozija.
Da se spriječi korozija, ulju za podmazivanje cilindara dodaju se lužnati (alkalni) aditivi. Ovi aditivi s kiselinama stvaraju neutralne soli. Lužnatost ovih aditiva izražava se TBN brojem (Total Base Number). TBN 1 odgovara 1 mg KOH / litra ulja.
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 67
Temperature kondenzacije plinova izgaranja u ovisnosti o sadržaju sumpora i tlaku plinova izgaranja
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 68
VISOKOTEMPERATURNA KOROZIJA
Visokotemperaturna korozija pripisuje se djelovanju smjese vanadijevog pentoksida V2O5 i natrijeva sulfata Na2SO4. Vanadijev pentoksid nastaje oksidacijom vanadija pri izgaranju u motoru:
5O2 + 10V 5V2O5
Natrijev sulfat nastaje reakcijom soli iz morske vode sa sumpornom kiselinom:
2NaCl + H2SO4 Na2SO4 + 2HCl
Pri visokim temperaturama oba spoja su u stanju tekućine. Na vrelim površinama dolazi do nakupljanja kapljica koje izuzetno jako korozijski djeluju na površini feritnih materijala, koja djeluje po granicama među kristalnim zrnima i napada materijal po dubini. Najčešće napadnuta mjesta su sjedišta ispušnih ventila, a rijeđe i čelo klipa.
Djelovanju te korozije suprotstavljamo se dovoljno niskom temperaturom dijelova, odnosno hlađenjem dijelova kako njihova temperatura nebi prešla 400 oC.
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 69
Temperature tališta za smjesu vanadijevog pentoksida V2O5 i natrijevog sulfata Na2SO4
(Kasnija istraživanja su ukazala da je minimalna temperatura taljenja 420 oC)
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 70
Oštećenja sjedišta ventila zbog djelovanja visokotemperaturne korozije
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 71
Oštećenja sjedišta ventila pod djelovanjem
visokotemperaturne korozije
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 72
Stvaranje naslaga na usisnim ventilima i u usisnim kanalima
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 73
OSTACI KATALIZATORA (Catalytic fines)
U procesu krekinga koristi se kao katalizator umiješani prah od sitnih kuglica silicijevog dioksida SiO2 i aluminijeva trioksida Al2O3. Promjer tih kuglica varira od 0.1 mm na manje. Oba materijala su vrlo tvrda.
Najveći dio katalizatora odvoji se u rafineriji nakon procesa krekinga. Dio koji ostaje u teškom gorivu pokušava se očistiti u centrifugalnim separatorima i filtrima, no mali dio dospijeva s gorivom u cilindar. Prilikom izgaranja goriva često dolazi do pucanja tih kuglica, tako da nastaju krhotine oštrih rubova.
Ako je debljina sloja ulja među kliznim površinama mala, tako da dolazi do zaglavljivanja krhotina, doći će do jake abrazije (struganja) i do oštećenja kliznih površina.
Sadržaj ostatka katalizatora u gorivu često se ograničava maksimalnim sadržajem aluminija u gorivu (koji je vezan u aluminijevom trioksidu Al2O3 u katalizatoru).
Abraziju sprječavamo dovoljno niskom temperaturom ulja za podmazivanje. Pri niskim temperaturama viskoznost ulja je veća i debljina sloja ulja na kliznim površinama je veća.
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 74
Ostaci katalizatora iz kreking procesa
Povećanje 400x Povećanje 8000x
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 75
Kuglica katalizatora s promjerom od 0.04 mm, cijela i puknuta
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 76
Klipni prsten oštećen abrazijom (lijevo) i ostaci katalizatora u pukotini na klipnom prstenu (povećanje 1500x)
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 77
Utjecaj teškoga goriva i temperature cilindarske košuljice na brzinu habanja klipnih prstena
Brzina habanja
Temperatura
Habanje zbog niskotemperaturne
korozije
Habanje zbog abrazije ostacima katalizatora zbog sve
manje debljine uljnog filma
Oko 180 oC Oko 230 oC
Minimalna debljina
sloja ulja
Najveća čestica katalizatora koja prolazi kroz filter
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 78
PLINOVITA GORIVA
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 79
PLINOVITA GORIVA
- tekući naftni plin (smjesa propana i butana LPG)
- zemni plin (ukapljen LNG ili komprimirani CNG)
- koksni plin
- generatorski plin
- bioplin
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 80
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 81
Rusija Sjeverno more
Volumni sastav zemnoga plina u ovisnosti o porijeklu
ROB = 130 ROB = 127
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 82
Volumni sastav gorivih plinova iz industrijskih procesa
Generatorski plin Koksni plin
ROB = 111 ROB = 86
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 83
Bioplin Deponijski plin
ROB = 143 ROB = 144
Volumni sastav gorivih plinova biološkoga porijekla
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 84
2.7362.7072.5202.7972.5422.455
16.9715.381.6012.267.213.16
35.8937.268.7117.0623.3612.56
0.730.841.330.461.121.23
Zemni plin iz RusijeZemni plin iz Sjevernog moraGeneratorski plinKoksni plinBioplinDeponijski plin
Ogrjevna moć steh. gorive
smjeseMJ/kg
Stehiometrijska količina zraka
kg z / kg g
Donja ogrjevna
moćMJ/m3
N
Gustoća
kg/m3
Gorivo
Karakteristike plinovitih goriva i njihovih gorivih smjesa
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 85
GORIVA BIOLOŠKOGA PORIJEKLA
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 86
Tekuća goriva biološkoga porijekla za dizelske motore
• biljna ulja i masti (npr. repičino ulje, palmino ulje),
• ulja i masti životinjskog porijekla
• metil esteri biljnih ulja (npr. repičin metil ester RME)
• metil esteri masnih kiselina (FAME)
• otpadna ulja i masti biljnoga porijekla (npr. ulje iz friteza)
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 87
Usporedba karakteristika bioloških goriva s dizelskim gorivom
• tekuća goriva biološkoga porijekla imaju mnogo veću kinematsku viskoznost, usporedivu s onom za teška goriva, tako da ih je prije ubrizgavanja potrebno zagrijati na cca 80 oC,
• bio-goriva imaju u svojoj mlekuli jedan ili više atoma kisika,
• ogrjevna moć je nešto manja,
• izrazita je termička nestabilnost (opasnost od koksiranja) pri višim temperaturama,
• zbog sadržaja masnih kiselina potrebno je vršiti neutralizaciju njihova djelovanja,
• pri izgaranju se izlučuju fosfati i soli koje tvore taloge na izloženim površinama,
• podložna su starenju, pri čemu im se mijenjaju karakteristike.
Značajka Dizelsko gorivo
Repičino ulje
Ulje suncokreta
Sojino ulje
Maslinovo ulje
Palmino ulje
RME
Gustoća, kg/m3
Kinematska viskoznost (20 oC), mm2/s
Donja ogrjevna moć, MJ/kg
Cetanski broj
Plamište
830
2.0
42.7
50
55
915
74
35.2
40
317
925
65.8
36.2
35.5
316
930
63.5
39.4
38.5
330
920
83.8
40.0
39
325
920
39.6
35.0
42
267
880
7.0
37.0
54
?
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 88
OGRJEVNA MOĆ GORIVA I GORIVE SMJESE
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 89
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 90
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 91
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 92
Donja ogrjevna moć goriva za poznati maseni sastav goriva
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 93
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 94
POTREBNA MASA ZRAKA ZA IZGARANJE
Stehiometrijska količina zraka za izgaranje goriva u kg zraka / kg goriva za poznati maseni sastav goriva može se izračunati još točnije po jednadžbi:
Potrebna masa kisika za stehiometrijsko izgaranje 1 kg goriva je:
Ost = 2.66667 c + 8 h + s – o kg kisika / kg goriva
Potrebna masa zraka za stehiometrijsko izgaranje je:
232.0st
st
OL
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 95
PRETIČAK ZRAKA
Za potpuno izgaranje goriva često puta dovodimo više zraka nego ga je stehiometrijski potrebno za izgaranje. Omjer dovedene mase zraka i stehiometrijski potrebne mase zraka nazivamo pretičak zraka:
stL
L
Pretičak zraka za gorivu smjesu je kod Ottovih motora jednak u cijelome području rada. Kod Ottovih motora s katalizatorom trostrukog djelovanja on mora biti strogo jednak jedinici. Kod dizelskih motora on je promjenljiv i ovisi o opterećenju motora. U motor se usisava otprilike jednaka masa zraka, a goriva se ubrizgava samo koliko je potrebno za razvijanje snage.
Motor: Puno opterećenje Prazni hod
Ottov motor = 0.9 do 1.3 (1.00) = 0.9 do 1.3 (1.00)
Brzohodni DM = 1.3 do 1.7 = 6 do 12
Sporohodni DM = 1.8 do 2 = 6 do 10
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 96
PRETIČAK ZRAKA I GORIVA SMJESA
Englesko govorno područje vrlo se često koristi s drugačijim parametrom koji opisuje gorivu smjesu. Taj se parametar naziva omjer ekvivalencije “fuel-air equivalence ratio” i označava se sa . Njegova je vrijednost jednaka recipročnoj vrijednosti pretička zraka
1
“Bogatstvo” gorive smjese ovisi o pretičku zraka. Ovisno o pretičku zraka definiramo i naziv gorive smjese.
Pretičak zraka Omjer ekvivalencije Naziv za gorivu smjesu
< 1 > 1 bogata goriva smjesa (manjak zraka, višak goriva)
= 1 = 1 stehiometrijska goriva smjesa
> 1 < 1 siromašna goriva smjesa (višak zraka, manjak goriva)
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 97
OGRJEVNA MOĆ GORIVE SMJESE
Ako zanemarimo entalpiju koju osjetnom toplinom donosi gorivo i zraka za izgaranje, možemo reći da je sva energija koja se dovodi izgaranjem samo energija koja se oslobađa izgaranjem goriva. Ova se energija dovodi gorivom smjesom goriva i zraka, koje moramo dovesti u prostor izgaranja. Ogrjevna moć takve gorive smjese je donja ogrjevna moć dovedenog goriva podijeljena s ukupnom masom gorive smjese:
st
dizgs L
HH
1
gdje je izg stupanj djelovanja izgaranja, Hd je donja ogrjevna moć goriva, je pretičak zraka i Lst je stehiometrijska masa zraka za izgaranje.
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 98
STUPANJ DJELOVANJA IZGARANJA izg
Stupanj djelovanja izgaranja izg ima različitu ovisnost o pretičku zraka za Ottove i za dizelske motore.
Kod Ottovih motora goriva smjesa je potpuno pripremljena u trenutku izgaranja, svo gorivo je ispareno i pomiješano sa zrakom u homogenu smjesu. Ako je premalo zraka ili goriva u smjesi, upaljivanje električnom iskrom može izostati i gorivo može izaći neizgoreno iz procesa. Ako se gorivo i upali električnom iskrom, zbog nedostatka zraka ili goriva može doći do usporenih kemijskih reakcija i izgaranje može biti nepotpuno. Potpuno izgaranje se kod Ottovih motora postiže s nešto siromašnijom gorivom smjesom ( = 1.06 do 1.1). Tada je i specifična potrošnja goriva najmanja.
Kod dizelskih motora izgaranje započinje još prije nego se je izvršilo ubrizgavanje ukupne količine goriva. Tijekom izgaranja gorivo će isparavati i miješati se sa zrakom (kisikom). Sastav gorive smjese mijenja se po prostoru izgaranja, tako da ćemo uvijek naći mjesta gdje je lokalni sastav gorive smjese pogodan za izgaranje. Obzirom da se kisik iz zraka troši za izgaranje, da bi omogućili da tijekom kratkog vremena trajanja procesa sve čestice goriva nađu potrebni kisik za izgaranje, za izgaranje se dovodi više zraka od stehiometrijski potrebnog. Minimalni potrebni pretičak zraka ovisi o uvjetima strujanja u prostoru izgaranja i on ovisno o motoru i uvjetima rada iznosi min = 1.3 do 2. Što smo više zraka doveli, to će izgaranje biti potpunije.
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 99
Temperatura
Samo zrak ili kisik
Samo gorivo
= 0 =
Područje samoupaljivanja za smjesu goriva i kisika
Područje samoupaljivanja za smjesu goriva i zraka
= 1
Područje samoupaljivosti gorive smjese
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 100
GRANICE PODRUČJA UPALJIVOSTI GORIVA U SMJESI SA ZRAKOM
Metan Etan Propan Butan Pentan Vodik Ugljični monoksid
Vo
lum
ni u
dio
go
riv
a u
sm
jesi
sa
zra
kom
, %-v
ol
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 101
Stupanj djelovanja izgaranja u ovisnosti o pretičku zraka
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 102
OGRJEVNA MOĆ GORIVE SMJESE Hs
Ogrjevna moć gorive smjese kod motora s unutarnjim izgaranjem jako ovisi o pretičku zraka s kojim se može postići zadovoljavajuće izgaranje. Snaga motora izravno ovisi o unesenoj toplini u proces, tj. o ogrjevnoj moći gorive smjese.
Kod Ottovih motora područje koliko toliko potpunog izgaranja je vezano uz područje stehiometrijske smjese. Katalizator trostrukog djelovanja, koji se koristi za obradu štetnih sastojaka u ispušnim plinovima je djelotvoran samo u području strogo stehiometrijske smjese i uvjetuje korištenje samo takve smjese. Ako imamo slobodu odabira sastava smjese, najveća ogrjevna moć gorive smjese postiže se za blago bogatu gorivu smjesu s pretičkom zraka = 0.9 do 0.95. Tada će snaga motora biti najveća.
Kod dizelskih motora potpuno izgaranje možemo postići tek kod pretička zraka min = 1.3 do 2, ovisno o motoru i opterećenju. Izgaranje s manjom količinom zraka odrazilo bi se u jako povećanoj emisiji čađe u ispušnim plinovima. Zbog višeg potrebnog pretička zraka, smjesa je siromašnija u usporedbi s Ottovim motorom, tako da je i snaga motora, za isti stapajni volumen i brzinu vrtnje, manja kod dizelskog motora. Kako ćemo kasnije vidjeti, primjenom prednabijanja ćemo ovaj nedostatak eliminirati, tako da će snaga dizelskog motora premašiti snagu Ottovog motora za istu geometriju motora i istu brzinu vrtnje.
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 103
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 104
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 105
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 106
Ogrjevna moć goriva i ogrjevna moć gorive
smjese za različita goriva
Nitrometan
Ugljični monoksid Metan
Metanol EtanolBenzol
Dizel
Zemni plin
Benzin
Acetilen Vodik
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 107
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 108
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 109
Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku Katedra za brodsko strojarstvo Tehnički fakultet Rijeka
Motori 5. Predavanje Svojstva tvari i goriva Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2011. 110
Zahvaljujemo Vam na pozornosti
Recommended