O le Miti a William Miller Faaliliuina e P.W
Na ou miti fai mai o le Atua, e ala i se lima lē vaaia, na Ia auina mai ia te a’u se tama’i pusa uiga ese
lava lona galuea’iina e tusa ma le sefulu i le ono inisi lona telē, na faia i laupapa malō ma penina na
folasia auiliiliina faatulaga lelei i totonu. Sa i ai se ki na pipii i le tama’i pusa lea. Na ou tago loa lava i
le ki ma tatala loa le tama’i pusa, ma, i lo’u ofo tele, na ou iloa ai o loo tumu i ma’a taua eseese ma e
eseese uma foi o latou lapopo’a, o taimane, o ma’a taua, ma tupe auro ma siliva e eseese uma o latou
foliga ma o latou tau, na faatulagaina matagofie lava i o latou nofoaga eseese i totonu o le tama’i pusa;
ma o le folasia faatulagaina faapena o nei ma’a taua ma tupe uma, na latou lafoia mai ai se malamalama
ma se pupula e na o le susulu lava o le la na tutusa ma lea pupula.{EW 81.2; EG.73.1}
Na ou manatu e lē o so’u tiute lo’u olioli na o a’u i lenei vaaiga ofoofogia, e ui lana ina sa matua tumu
lava lo’u loto i le olioli i le pupula, matagofie, ma le taua o mea o loo i totonu o lea pusa. O lea na ou
tuuina ai le pusa i luga o se laulau ogatotonu i totonu o lo’u potu ma ou faailoaina atu loa faapea, o i
latou uma lava na mananao ai, e mafai ona latou o mai ma vaai i le vaaiga sili ona pupula ma matagofie
ua faapea ona vaaia e tagata i lenei olaga. {EW 81.3}
Na amata ona o mai tagata i totonu, na muamua ona to’a laiti tagata, peitai na faato’ateleina ma avea ai
ma motu o tagata. Ina ua latou fa’ato’a vaai i totonu o le pusa, na latou matua ofo ma alalaga i le olioli.
Peitai ina ua faatupulaia le to’atele o tagata matamata, na amata loa ona fetagofi tagata uma lava i ma’a
taua, ma aveesea mai i latou mai i le pusa ma fa’asalalau i luga o le laulau. {EW 82.1}
Na amata ona ou manatunatu faapea o le tagata e Ona ma’a taua o le a Ia sailia mai le pusa ma ma’a
taua ia te a’u; ma afai ou te faatagaina ma’a taua ma tupe ina ia faasalalauina, ou te lē mafaia lava la
ona toe tuuina i latou i o latou nofoaga i totonu o le pusa e pei ona i ai muamua, ma na ou manatu o le a
lē mafai ona ou tali atu i le matafaioi, auā o le a matua telē lava. Ona amata loa lea ona ou aioi atu i
tagata ina ia aua latou te loteina ma’a taua, ma aua foi latou te aveina i fafo mai i le pusa; peitai o le sili
atu o le tele o a’u aioiga, o le sili atu foi lena ona latou faasalalauina; ma o lenei ua foliga mai ua latou
faasalalauina i latou i totonu o le potu atoa lava, i luga o le foloa ma luga o meafale uma lava i totonu o
le potu. {EW 82.2}
Ona ou vaaia lea, i le lotolotoi o ma’a taua moni ma tupe auro ma siliva moni, na latou faasalalauina ai
se vaega lē mafaitaulia o ma’a taua lē moni ma tupe auro ma siliva faafoliga. Na ou matua ita lava i a
latou amioga leaga ma lo latou agaga lē faafetai, ma na ou aoaiina ma ou faailoa atu lo’u lē fiafia ia i
latou ona o la latou galuega leaga; peitai o le sili atu o a’u aoaiga, o le sili atu foi lena o lo latou
faasalalauina o ma’a taua lē moni ma tupe sese faafoliga i le lotolotoi o ma’a taua ma tupe moni. {EW
82.3}
Ona tiga tele lea o lo’u loto i totonu o lo’u tagata faaletino ma na amata loa ona ou faaaogaina le malosi
faaletino e tulei ai i latou i fafo mai i le potu; peitai a’o o’u tuleiina atu i fafo le to’atasi, ae ulufale mai i
totonu le isi to’atolu o i latou ma aumai i totonu palapala ma otaota ma oneone ma isi ituaiga lapisi uma
lava, seia o’o ina ufitia ai e nei lapisi uma ma’a taua moni taitasi uma lava, o taimane, ma tupe auro ma
siliva, lea na le’i toe vaaia. Na latou saeinini’iina foi la’u pusa ma faasalalau solo i le lotolotoi o lapisi.
Na ou manatu e le’i i ai se tagata na amanaiaina lo’u faanoanoa poo lo’u ita foi. Na ou matua faavaivai
lava ma faalotovaivaiina, ma na ou nofo loa i lalo ma ou tagi aue. {EW 82.4}
A’o faapena ona ou tagi auē ma faanoanoa ona o a’u ma’a taua ma tupe ua faaleagaina ma lo’u manatu
i lo’u matafaioi i nei mea uma, na ou manatua loa le Atua, ma na ou tatalo loa ma le finafinau lava ina
ia Ia auina mai ia te a’u le fesoasoani. {EW 83.1}
O le taimi lava lena na matala ai le faitotoa, ma ulufale mai ai loa i totonu se tane, ina ua tuua le potu e
tagata uma lava; ma o le tane lea, sa ia te ia se pulumu e tafitafi ai le pefu i lona lima, na ia tatalaina
faamalama, ma amata loa ona ia tafitafieseina le palapala ma lapisi mai i le potu. {EW 83.2}
Na ou alaga atu ia te ia ina ia faaeteete, auā sa i ai ni ma’a taua na faasalalausoloina i le lotolotoi o
lapisi. {EW 83.3}
Na ia fai mai ia te a’u e “aua le mata’u,” auā o le a ia “faautauta lelei i nei ma’a taua”. {EW 83.4}
A’o ia tafitafieseina la le pefu ma le lapisi, o ma’a taua sese lē moni ma tupe auro ma siliva sese
faafoliga, na latou siitia a’e uma lava i luga ma o i fafo mai i le faamalama e pei o se ao, ma na aveesea
atu i latou e le matagi. I lea vaaiga na ou moeiina ai o’u mata mo sina taimi; ma ina ua pupula a’e o’u
mata, na leai atoa uma se lapisi. O ma’a sili ona taua, o taimane, o tupe auro ma siliva, sa taatitia mai i
se faaputuga tele lava i le potu atoa. {EW 83.5}
Ona ia tuuina lea o se pusa i luga o le laulau, e matua sili atu lona telē ma sili atu lona matagofie nai lo
le pusa muamua, ma na ia faaputuputuina a’e ma’a taua, o taimane, o tupe auro ma siliva, ma lafo atu i
totonu o le pusa, seia o’o ina leai se mea e tasi e totoe, e ui lava ina o nisi o taimane e le’i sili atu lo
latou lapopo’a nai lo le mata o se nila. {EW 83.6}
Ona ia valaau mai lea ia te a’u “ina ia ou alu atu ou te vaai.” {EW 83.7}
Na ou tilotilo atu i totonu o le pusa, peitai o o’u mata na segaia i lea vaaiga. Na faasefuluina le susulu
mai o lo latou pupula nai lo le taimi muamua. Na ou manatu sa solia solo i latou i le oneone e vae o
na tagata amioleaga o ē na faasalalausoloina ma solia i latou i le palapala. Na faavasegaina i latou i le
faatulagaga matagofie lava i totonu o le pusa, o ma’a taua ma tupe taitasi uma i o latou lava nofoaga, e
aunoa ma se tigaina fa’aletino o le tane na lafoina atu nei mea uma i totonu o le pusa. Na ou alaga i le
olioli tele lava, ma o lena alaga na fafaguina ai a’u. {EW 83.8}