Operativno planiranje i budetiranje u
hotelu
Pripremljeno na osnovu:
Baier, P.: Handbuch der Unternehmensplanung, Peter Bauer, Linz, 1998.
Osmanagi Bedenik, N., Operativno planiranje, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
Osnovne aktivnosti operativnog planiranja
jesu:
operativno planiranje prodaje
operativno planiranje proizvodnje
operativno planiranje nabave
operativno planiranje financija
operativno planiranje zaposlenika
SAMOSTALNOST ALI: USKLAIVANJE!!
Povezanost planova:
Sadrajna (promjene u jednom od planova nose sa sobom promjene u svim drugim planovima)
Vremenska povezanost (rokovi i razdoblja)
Povezanost odgovornosti (nositelja odgovornosti ili odgovornih osoba)
Metodoloka povezanost (istolikost)
Operativno se planiranje protee na sva poslovna podruja, te se govori o planovima poslovnih
podruja; no, operativno planiranje zahvaa i u sva podruja istodobno te se govori o
planovima koji prelaze granice pojedinih podruja.
OPERATIVNO PLANIRANJE
PLANIRANJE PODRUJA
Planiranje marketinga
Planiranje proizvodnje
Planiranje istraivanja i razvoja
Planiranje nabave
Planiranje opreme
PLANOVI KOJI PRELAZE GRANICE PODRUJA
Planiranje djelatnika
Planiranje trokova
Planiranje rezultata
Planiranje financija
Operativno je planiranje usko povezano s pojmom budetiranja.
Pod budetiranjem se podrazumijeva pretvaranje kratkoronih
planova u novane vrijednosti i koliine. Planiranje je
pretpostavka za budetiranje!
Uobiajeno, budet ili proraun monetarni je (osobito trokovni)
plan koji po podrujima odgovornosti prikazuje (trokove)
vrijednosti za odreeno plansko razdoblje (najee godinu
dana ili krae), obvezujue za odnosne nositelje odgovornosti.
(Weber, p.132, u: Bahtijarevi iber, p. 100)
U operativnom podruju budet se predstavlja kroz
trokove i usluge /proizvode odnosno prihode i rashode,
a u podruju financija kroz primitke i izdatke, odnosno
uplate i isplate.
Rezultat budetiranja stoga uvijek ine:
kratkoroni (pro)raun uspjenosti,
raun dobiti i gubitka i
(pro)raun likvidnosti.
Pri tome njihova forma ovisi o obliku organizacije
pojedinog poduzea i o razini zahtjeva koje postavlja
Kontroling.
FLEKSIBILNOST KORITENE
VELIINE
PREMA
TROKOVIMA
PODRUJA U
PODUZEU
PODRUJA
ODGOVORNOSTI
BUDETSKO
RAZDOBLJE
apsolutno fiksni /
vrsti budet
B. prodaje B. primarnih
trokova
B. za proizvodnu
liniju / proizvod /
uslugu
B. mjesta troka mjeseni B.
fiksni / vrsti
budet uz
korekcije
B. trokova B. sekundarnih
trokova
B. profitnog
centra X
B. odjeljenja kvartalni B.
fleksibilni budet
prema stupnju
zaposlenosti
B. doprinosa
pokriu
B. projekta
izgradnja
B. odjela polugodinji B.
godinji B.
viegodinji B.
Budeti se mogu klasificirati prema vie kriterija, a osnovni su:
Izvor: Baier, P.: Handbuch der Unternehmensplanung, p. 78.
BUDETIRANJE
Izvor: Baier, P.: Handbuch der Unternehmensplanung, p. 71.
Tradicionalno budetiranje Novi pristupi budetiranju
Apsolutno fiksni / vrsti
budet
Fiksni / vrsti budet s
korekcijama
Fleksibilni budet prema
stupnju zaposlenosti
Zero Base Budgeting
Target Costing
Activity Based Costing
Value Analysis
.
ZBB je posebna tehnika budetiranja koja se temelji na analitikom planiranju zadataka,
a ne samo na produetku vrijednosti iz prolosti (Osmanagi Bedenik, 2002.).
Ishodite prorauna s bazom nula jest baza nula, dakle, ne ono postojee,ne proraun
prethodnog razdoblja, ne stvarni trokovi i uinci prethodnog razdoblja, nego je jedino
vaan cilj poduzea.
Dakle, prilikom budetiranja kree se iz poetka od nule, kao da se budet priprema
po prvi puta. ZBB iziskuje znatno vie utroenog vremena od ostalih oblika
budetiranja. Ovaj pristup pretpostavlja strukturirani analitiki proces promiljanja
svake stavke budeta i prisiljava managere na sustavno promiljanje opravdanosti
svake od njih pojedinano. Zbog obujma resursa (vrijeme i novac) potrebnih za
ovakav pristup budetiranju, poduzea rijetko primjenjuju ZBB za izradu sveukupnog
sustava svojih budeta. Mnogo ee ZBB se primjenjuje selektivno (za jednu vrstu
budeta, za jedan centar odgovornosti i sl.) ili se budetiranje zapoinje ne od iste
nule aktivnosti, ve od odreene razine (npr. 70%) aktivnosti.
ZBB Zero Based Budgeting, budetiranje s bazom nula,
proraun s bazom nula
Slika. Budeti po profitnim centrima
Budet poduzea
Budet
profitnog centra 1Budet
profitnog centra 2
Budet
profitnog centra 3
Plan
prodaje/prometa
Plan
proizvodnje
Plan
nabave
Plan
prodaje/prometa
Plan
prodaje/prometa
Plan
proizvodnje
Plan
proizvodnje
Plan
nabave
Plan
nabave
plan investicija, plan financija, plan opih trokova, plan
marketinga, planska bilanca, planski raun dobiti i
gubitka
Ciljevi (profit, trini udio,)
s s
Izvor: Baier, P.: Handbuch der Unternehmensplanung, p. 73.
Section 12
Operations Budgeting and Budgetary Control
(Operativno budetiranje i budetska kontrola)
Uniform System of Accounts for the Lodging
Industry, Educational Institute of the AHMA, New
York, 1996, pp. 177-182
PLANIRANJE MARKETINGA
IZVOR: Osmanagi Bedenik, N., Operativno planiranje, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
Planiranje marketinga je iri pojam koji obuhvaa plan prodaje, plan prometa, plan
mjera i plan trokova. Dakle, pod pojmom planiranja marketinga podrazumijeva
se planiranje koje je usmjereno na trine ciljeve, kao i mjere i sredstva za
ostvarenje tih ciljeva.
Uporabom pojma PLANIRANJE MARKETINGA umjesto PLANIRANJA PRODAJE
izraava se dosljedno usmjerenje poduzea na sadanje i budue odnose na
tritu.
PLAN MARKETINGA
Plan prodaje Plan mjera Plan trokova Plan prometa
PLANIRANJE CILJNE DOBITI uz plan prodaje, drugo je naelo planiranja marketinga i nalazi svoju primjenu osobito kod orijentacije na proizvode i usluge.
Uprava definira cilj dobiti odreenog proizvoda ili usluge, nakon ega manager proizvoda provodi planiranje marketinga u slijedeim koracima:
planiranje prometa
planiranje varijabilnih trokova
planiranje doprinosa pokriu za pokrie fiksnih trokova, dobiti i izdataka marketinga
planiranje fiksnih trokova
planiranje doprinosa pokriu za pokrie dobiti i izdataka marketinga
planiranje dobiti
planiranje raspoloivih sredstava za marketing
rasporeivanje sredstava prorauna za marketing.
1. Planiranje prodaje
Plan prodaje dio je poslovnog plana kojim se dokumentira politika prodaje za idue razdoblje. On je ishodite za sve sljedee dijelove poslovnog plana, a izravno utjee na: plan prometa, proizvodnje, nabave i rezultata.
Odgovorne osobe za marketing i prodaju procjenjuju mogunosti prodaje, uzimajui u obzir sposobnosti pojedinih trita za prihvaanje proizvoda tj. usluga poduzea.
Temelj za definiranje ciljeva prodaje, prometa i trinog udjela, kao i za definiranje potrebnih mjera su analize i prognoze poslovanja poduzea, te analize i prognoze njegove okoline.
2. Planiranje mjera
Planiranje mjera obuhvaa traganje, ocjenu i izbor mjera u podruju
marketinga, prikladnih za ostvarenje definiranih ciljeva.
U ovom se dijelu istrauju mogunosti instrumenata marketinga, kao i
njihove kombinacije, koje pridonose ostvarenju ciljeva. Odabrane
mjere ine cjelinu marketing-mixa za razdoblje.
3. Planiranje trokova
Trokovi marketinga obuhvaaju sve trokove koji nastaju kao
posljedica ponude i prodaje proizvoda/usluga na tritu. Trokove
marketinga mogue je ralaniti prema razliitim kriterijima.
Prema vrstama trokova oni se mogu grupirati u:
trokove osoblja
materijalne trokove (prospekti, uredski materijal itd.)
trokove komunikacija ( putni trokovi, reprezentacija, novine,
asopisi, struna literatura)
trokove ostvarivanja prava i usluga (najamnine, pravni trokovi i
trokovi savjetovanja, licence i koncesije, takse, premije osiguranja)
otpise, kamate, poreze
ostale trokove.
Transparentnost marketinkih trokova osobito je vana za
planiranje marketinga pa stoga treba teiti jasnoj klasifikaciji
trokova, jasnom razgranienju meu trokovima, grupiranju samo
homogenih elemenata te klasificiranju trokova prema vrstama, a ne
prema nositeljima.
Zbog bolje mogunosti pridruivanja i vee prikladnosti za
odluivanje esto se preporuuje ralanjivanje marketinkih
trokova na FIKSNU i VARIJABILNU komponentu.
DOPRINOS POKRIU FIKSNIH TROKOVA nezaobilazan
je instrument planiranja, kontrole i informiranja. To je
jedan od instrumenata upravljanja s pomou ciljeva;
bitno poveava transparentnost trokova i otkriva
mogunosti njihova snienja.
PRIHOD
- varijabilni trokovi
= DOPRINOS POKRIU
- fiksni trokovi
= REZULTAT (DOBIT)
4. Planiranje prometa
Prognoza prometa temelji se na:
raunovodstvenim informacijama o obujmu i strukturi