Osnovni teorem algebre
Kiลกiฤ, Nika
Master's thesis / Diplomski rad
2014
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struฤni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Science / Sveuฤiliลกte u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiฤki fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:799040
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-09
Repository / Repozitorij:
Repository of Faculty of Science - University of Zagreb
SVEUฤILIล TE U ZAGREBU
PRIRODOSLOVNOโMATEMATIฤKI FAKULTET
MATEMATIฤKI ODSJEK
Nika Kiลกiฤ
OSNOVNI TEOREM ALGEBRE
Diplomski rad
Zagreb, lipanj, 2014.
SVEUฤILIล TE U ZAGREBU
PRIRODOSLOVNOโMATEMATIฤKI FAKULTET
MATEMATIฤKI ODSJEK
Nika Kiลกiฤ
OSNOVNI TEOREM ALGEBRE
Diplomski rad
Voditelj rada:prof.dr.sc. Vedran Krฤadinac
Zagreb, lipanj, 2014.
Ovaj diplomski rad obranjen je dana pred ispitnim povje-renstvom u sastavu:
1. , predsjednik2. , ฤlan3. , ฤlan
Povjerenstvo je rad ocijenilo ocjenom .
Potpisi ฤlanova povjerenstva:
1.2.3.
Sadrลพaj
Sadrลพaj iv
Uvod 2
1 Povijesni pregled 3
2 Dokaz pomoฤu kompaktnosti 62.1 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62.2 Dokaz osnovnog teorema algebre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
3 Algebarski dokaz 133.1 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133.2 Dokaz osnovnog teorema algebre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
4 Dokazi pomoฤu kompleksne analize 244.1 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244.2 Dokaz osnovnog teorema algebre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 314.3 Joลก dva dokaza osnovnog teorema algebre . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Bibliografija 37
Saลพetak 38
Summary 39
ลฝivotopis 40
iv
Uvod
Cilj ovog diplomskog rada je dokazati osnovni teorem algebre. Koristit ฤemo sljedeฤuformulaciju teorema:
Svaki kompleksni polinom stupnja ๐ ima ๐ kompleksnih korijena.
Navest ฤemo ฤetiri pristupa dokazu koristeฤi razliฤita podruฤja matematike. U svakompoglavlju ฤemo prvo dati uvod u vaลพna svojstva iz podruฤja na kojem ฤemo baziratidokaz, a nakon toga prelazimo na sam dokaz.
Na poฤetku rada navodimo detalje o razvoju dokaza kroz povijest. Krenut ฤemood Petera Rotha koji je prvi spomenuo teorem. Spomenut ฤemo Descartesa koji jeprvi objavio dokaz s nekoliko mana te Gaussa koji je napravio prvi dokaz koji je upotpunosti prihvaฤen. Nakon povijesnog pregleda, u drugom poglavlju ฤemo obraditidokaz osnovnog teorema algebre koristeฤi kompaktnost i svojstva kompleksnih poli-noma. Prvo ฤemo definirati skup polinoma i pokazati da on ฤini komutativni prsten sjedinicom. Nakon toga podsjetit ฤemo se teorema o dijeljenju s ostatkom te najveฤegzajedniฤkog djelitelja polinoma. U drugom dijelu poglavlja navest ฤemo rezultate kojivrijede za kompleksne polinome te ih na kraju poglavlja iskoristiti za dokaz osnovnogteorema algebre.
U treฤem poglavlju teorem ฤemo dokazati koristeฤi ฤinjenicu da kompleksni po-linom moลพemo interpretirati kao algebarski objekt. Uvest ฤemo pojmove proลกirenjapolja ๐น te elemenata koji su algebarski nad poljem ๐น . Dokazat ฤemo Kroneckerovteorem koji govori o egzistenciji polja proลกirenja u kojem ireducibilni polinom imakorijen. Nakon toga definiramo pojam polja razlaganja te dokazujemo teorem o egzis-tenciji takvog polja. Definirat ฤemo simetriฤne polinome te iskazati osnovni teoremo simetriฤnim polinomima. U drugoj toฤki treฤeg poglavlja dokazujemo leme kojekoristimo u dokazu osnovnog teorema algebre. Kljuฤna je lema koja kaลพe da svakinekonstantni realni polinom ima kompleksan korijen. Pomoฤu te leme dolazimo dodokaza teorema.U posljednjem poglavlju koristimo rezultate iz kompleksne analize. Definirat ฤemo po-jam nulhomotopnog puta te jednostavno povezanog podruฤja. Iskazat ฤemo Cauchy-Riemannov teorem te Greenov teorem. Nakon toga dokazujemo nekoliko Cauchyjevih
1
SADRลฝAJ 2
rezultata, ukljuฤujuฤi Cauchyjev teorem te Cauchyjevu integralnu formulu. Drugatoฤka ฤetvrtog poglavlja posveฤena je dokazu osnovnog teorema algebre koji se teme-lji na primjeni Liouvilleova teorema. Rad zavrลกavamo posljednjom toฤkom ฤetvrtogpoglavlja u kojoj navodimo dokaz koji koristi nejednakost srednje vrijednosti te dokazkoji se bazira na principu maksimuma modula.
Poglavlje 1
Povijesni pregled
U ranoj fazi prouฤavanja jednadลพbi, al-Khwarizmi u svojem radu nije imao potrebeza ovim teoremom jer su se tada koristili samo realni pozitivni korijeni. Tek je 1545.Cardano zakljuฤio da postoje brojevi opฤenitiji od realnih brojeva. Do tog je zakljuฤkadoลกao kada je radio na formuli koja daje korijene kubiฤne jednadลพbe.
Prvi spomen osnovnog teorema algebre u ovom obliku dao je 1608. Peter Rothali se zasluge za to najฤeลกฤe pripisuju Girardu. Viรจte je definirao jednadลพbe stupnja๐ sa ๐ korijena, no Albert Girard je 1629. godine u svojem radu Lโinvention enalgรจbre tvrdio da jednadลพbe ๐-tog stupnja uvijek imaju ๐ rjeลกenja. Girard nije tvrdioda su ta rjeลกenja kompleksni brojevi oblika ๐ + ๐๐, ๐, ๐ โ R, veฤ je ostavio otvorenumoguฤnost da rjeลกenja dolaze iz veฤeg skupa od skupa C. Descartes je 1637. godineu radu La gรฉomรฉtrie napisao da se za svaku jednadลพbu stupnja ๐ moลพe โzamislitiโ ๐korijena, no imaginarni korijeni ne predstavljaju neku realnu koliฤinu.
Leibniz je 1702. dao protuprimjer da osnovni teorem algebre ne vrijedi. Tvrdioje da se ๐ฅ4 + ๐ก4 ne moลพe napisati kao produkt dva realna kvadratna faktora. Grijeลกioje zato ลกto nije znao da se
โ๐ moลพe napisati u obliku ๐ + ๐๐, ๐, ๐ โ R. Leibnizov
protuprimjer opovrgnuo je Euler 1742.Prvi objavljen dokaz ovog teorema dao je DโAlembert 1746. Meฤutim, njegov je
dokaz imao nekoliko rupa. U dokazu je koristio lemu koja tada joลก nije bila dokazana- dokazao ju je tek 1851. godine Puiseux koristeฤi upravo osnovni teorem algebre.Takoฤer, DโAlembert nije koristio argument kompaktnosti kako bi kompletirao dokaz.
Euler je dokazao da svaki realni polinom stupnja ๐, ๐ โค 6 ima toฤno ๐ kori-jena. 1749. godine pokuลกao je dokazati osnovni teorem algebre za realne polinome usljedeฤem obliku:
Svaki polinom stupnja ๐ s realnim koeficijentima ima toฤno ๐ korijena uC.
3
POGLAVLJE 1. POVIJESNI PREGLED 4
Eulerov se dokaz temeljio na dekompoziciji normiranog polinoma stupnja 2๐ na pro-dukt dva normirana polinoma stupnja 2๐โ1. Kompletan je dokaz napravio za ๐ = 4,dok je opฤi sluฤaj ostao samo skica.
Koristeฤi svoje znanje o permutacijama korijena, Lagrange je 1772. godine popu-nio sve rupe Eulerova dokaza. No, i dalje je pretpostavljao da polinomi stupnja ๐moraju imati ๐ korijena neke vrste kako bi kasnije pokazao da ti korijeni moraju bitioblika ๐ + ๐๐, ๐, ๐ โ R.
Laplace je 1795. pokuลกao dokazati osnovni teorem algebre koristeฤi diskriminantupolinoma. Jedini problem u tom dokazu bio je ponovno pretpostavka o postojanjukorijena.
Prvi objavljen dokaz koji je u potpunosti prihvaฤen napravio je Gauss u svojojdoktorskoj disertaciji 1799. godine koristeฤi topologiju. Gauss je koristio alternativnuformulaciju teorema koja glasi:
Svaki realni polinom moลพe se faktorizirati u linearne i kvadratne faktore.
On je i prvi koji je pronaลกao kljuฤni problem u prethodnim dokazima - pretpostavkuo postojanju korijena. No, i njegov dokaz ima neke rupe te ne zadovoljava danaลกnjestandarde.
Na bazi DโAlembertove ideje, 1814. godine Jean Robert Argand objavljuje naj-jednostavniji dokaz teorema. U prijaลกnjim radovima interpretirao je mnoลพenje s ๐kao rotaciju ravnine za 90๐ i ustanovio Argandov dijagram kao geometrijsku repre-zentaciju kompleksnih brojeva. U ฤlanku Rรฉflexions sur la nouvelle thรฉorie dโanalyseArgand koristi opฤi teorem o postojanju minimuma neprekidne funkcije kako bi po-jednostavio DโAlembertov dokaz. Argandov dokaz nije rigorozan samo zato ลกto tadajoลก nije razvijen koncept donje granice. Ovaj je dokaz stekao popularnost kroz Chrys-talov udลพbenik algebre iz 1886. godine koji je tada bio vrlo utjecajan.
Gauss je 1816. objavio drugi dokaz teorema koristeฤi Eulerov pristup i taj je dokazpotpun. Nije pretpostavio da postoje korijeni neke vrste veฤ je radio s nepoznanicama.Treฤi dokaz Gauss je objavio takoฤer 1816. godine ponovno koristeฤi topologiju.Naziv kompleksni broj Gauss uvodi 1831. godine, a naziv konjugat Cauchy 1821.godine.
1849. godine Gauss je napravio prvi dokaz da kompleksni polinom stupnja ๐ima ๐ kompleksnih korijena. Meฤutim, taj je dokaz bio vrlo sliฤan njegovom prvomdokazu i bilo je lako za izvesti taj rezultat iz rezultata za realne polinome. Iako jeGauss inzistirao na tome da se ne moลพe pretpostaviti egzistencija korijena za koje ฤese kasnije dokazati da su oblika ๐+๐๐, ๐, ๐ โ R, vjerovao je da postoji cijela hijerarhijaimaginarnih veliฤina od kojih su kompleksni brojevi najjednostavniji. On ih je zvaosjenama sjena.
POGLAVLJE 1. POVIJESNI PREGLED 5
Argandov dokaz dokazuje samo egzistenciju, no ne daje moguฤnost da se korijenikostruiraju. Weierstrass je joลก 1859. krenuo s konstruktivnim dokazom, no njega jenapravio tek 1940. godine Hellmuth Kneser. Taj je dokaz 1981. godine pojednostavionjegov sin, Martin Kneser.
Poglavlje 2
Dokaz pomoฤu kompaktnosti
U ovom poglavlju dokazat ฤemo osnovni teorem algebre koristeฤi svojstva kompleksnihpolinoma. U prvom dijelu navodimo osnovne pojmove vezane uz kompleksne brojevei kompleksne polinome, a zatim to primjenjujemo u drugom dijelu kada dokazujemoteorem.
2.1 UvodNa poฤetku ovog odjeljka navest ฤemo svojstva koja imaju operacije zbrajanja i mno-ลพenja. Nakon toga definirat ฤemo nekoliko algebarskih struktura na kojima su zadanete dvije operacije te ฤemo ih upotrijebiti kako bismo precizno definirali skup kom-pleksnih polinoma.Binarne operacije zbrajanja + : ๐น โ ๐น i mnoลพenja ยท : ๐น โ ๐น na skupu ๐น imajusljedeฤa svojstva:
(1) Zbrajanje je komutativno: ๐ + ๐ = ๐ + ๐, za svaki ๐, ๐ โ ๐น .
(2) Zbrajanje je asocijativno: ๐ + (๐ + ๐) = (๐ + ๐) + ๐, za ๐, ๐, ๐ โ ๐น .
(3) Postoji neutralni element za zbrajanje koji oznaฤavamo s 0 takav da vrijedi๐ + 0 = 0 + ๐ = ๐, za svaki ๐ โ ๐น .
(4) Za svaki ๐ โ ๐น postoji inverz za zbrajanje โ๐ takav da vrijedi ๐ + (โ๐) = 0.
(5) Mnoลพenje je komutativno: ๐๐ = ๐๐, za svaki ๐, ๐ โ ๐น .
(6) Mnoลพenje je asocijativno: ๐(๐๐) = (๐๐)๐, za ๐, ๐, ๐ โ ๐น .
(7) Postoji neutralni element za mnoลพenje koji oznaฤavamo s 1 takav da vrijedi๐1 = 1๐ = ๐, za svaki ๐ โ ๐น .
6
POGLAVLJE 2. DOKAZ POMOฤU KOMPAKTNOSTI 7
(8) Za svaki ๐ โ ๐น, ๐ = 0 postoji multiplikativni inverz ๐โ1 takav da vrijedi ๐๐โ1 =1.
(9) Distributivnost mnoลพenja prema zbrajanju: ๐(๐ + ๐) = ๐๐ + ๐๐, za ๐, ๐, ๐ โ ๐น .
Neprazan skup ๐ sa operacijama zbrajanja i mnoลพenja koji zadovoljava prvih ฤetiriaksioma te aksiome (6) i (9) zove se prsten. Skup ๐บ koji zadovoljava sve aksiomeosim osmog naziva se komutativni prsten s jedinicom. Skup ๐น s operacijamazbrajanja i mnoลพenja je polje ako je komutativni prsten s jedinicom i svaki elementskupa ๐น ima multiplikativni inverz, odnosno skup je polje ako zadovoljava svih devetgore navedenih aksioma.
Neka je ๐น polje i ๐ prirodan broj. Polinom stupnja ๐ nad poljem ๐น je formalnasuma oblika ๐(๐ฅ) = ๐๐๐ฅ
๐ + ยท ยท ยท + ๐1๐ฅ + ๐0, gdje su ๐๐ โ ๐น za ๐ = 0, . . . , ๐ i ๐๐ = 0.Polinom je normiran ukoliko je ๐๐ = 1. Sa ๐น [๐ฅ] oznaฤavamo skup svih polinoma nad๐น , a sa ๐น๐[๐ฅ] skup svih polinoma stupnja manjeg ili jednakog ๐.
Definirajmo zbrajanje, oduzimanje i mnoลพenje na ๐น [๐ฅ]. Neka su ๐, ๐ โ ๐น [๐ฅ],๐(๐ฅ) = ๐๐๐ฅ
๐ + ยท ยท ยท + ๐1๐ฅ + ๐0 i ๐(๐ฅ) = ๐๐๐ฅ๐ + ยท ยท ยท + ๐1๐ฅ + ๐0. Tada je
๐(๐ฅ) ยฑ ๐(๐ฅ) = (๐0 ยฑ ๐0) + (๐1 ยฑ ๐1)๐ฅ + ยท ยท ยท , i
๐(๐ฅ)๐(๐ฅ) = (๐0๐0) + (๐0๐1 + ๐1๐0)๐ฅ + ยท ยท ยท + (๐๐๐๐)๐ฅ๐+๐.
Sada skup ๐น [๐ฅ] ฤini komutativni prsten s jedinicom.Polinom ๐ je ireducibilan ako se ne moลพe napisati kao produkt ๐๐, gdje su ๐ i ๐polinomi stupnja barem 1.
U nastavku navodimo teorem o dijeljenju polinoma s ostatkom te teorem o naj-veฤem zajedniฤkom djelitelju, koji ฤe nam trebati kasnije.
Teorem 2.1.1. (Teorem o dijeljenju s ostatkom) Za svaka dva polinoma ๐, ๐ โ ๐น [๐ฅ],๐ = 0 postoje jedinstveni polinomi ๐, ๐ โ ๐น [๐ฅ], deg ๐ < deg ๐, takvi da vrijedi
๐ = ๐ ยท ๐ + ๐.
Dokaz. Prvo ฤemo dokazati egzistenciju polinoma ๐ i ๐. Pretpostavimo da je deg ๐ โฅdeg ๐. Ukoliko nije, stavimo ๐ = 0 i ๐ = ๐ i teorem vrijedi. Neka je ๐(๐ฅ) = ๐๐๐ฅ
๐ +ยท ยท ยท + ๐0 i ๐(๐ฅ) = ๐๐๐ฅ
๐ + ยท ยท ยท + ๐0, ๐๐, ๐๐ = 0.Definirajmo polinom ๐1 sa
๐1(๐ฅ) = ๐(๐ฅ) โ ๐๐๐๐
๐ฅ๐โ๐๐(๐ฅ) = ๐1,๐1๐ฅ๐1 + ยท ยท ยท + ๐1,0
i neka je ๐1 = deg ๐1. Tada je ๐1 polinom stupnja manjeg od ๐. Ukoliko je ๐1 โฅ ๐,ponavljamo postupak te definiramo ๐2 sa
๐2(๐ฅ) = ๐1(๐ฅ) โ ๐1,๐1
๐๐๐ฅ๐1โ๐๐(๐ฅ), deg ๐2 = ๐2.
POGLAVLJE 2. DOKAZ POMOฤU KOMPAKTNOSTI 8
Sada analogno nastavljamo postupak ako je ๐2 โฅ ๐. Na kraju imamo niz polinoma๐, ๐1, ๐2, . . . te nakon ๐ koraka dobivamo polinom stupnja manjeg od ๐:
๐๐(๐ฅ) = ๐๐โ1(๐ฅ) โ๐๐โ1,๐๐โ1
๐๐๐ฅ๐๐โ1โ๐๐(๐ฅ).
Zbrajanjem jednakosti koje definiraju ๐1, . . . , ๐๐ dobivamo
๐(๐ฅ) = (๐๐๐๐
๐ฅ๐โ๐ +๐1,๐1
๐๐๐ฅ๐1โ๐ + ยท ยท ยท +
๐๐โ1,๐๐โ1
๐๐๐ฅ๐๐โ1โ๐)๐(๐ฅ) + ๐๐(๐ฅ).
Sada za ๐(๐ฅ) := ๐๐๐๐๐ฅ๐โ๐ +
๐1,๐1
๐๐๐ฅ๐1โ๐ + ยท ยท ยท +
๐๐โ1,๐๐โ1
๐๐๐ฅ๐๐โ1โ๐ i ๐(๐ฅ) = ๐๐(๐ฅ) slijedi
egzistencija takvih polinoma.Dokaลพimo joลก jedinstvenost. Neka je
๐(๐ฅ) = ๐1(๐ฅ)๐(๐ฅ) + ๐1(๐ฅ) = ๐2(๐ฅ)๐(๐ฅ) + ๐2(๐ฅ), (2.1)
te neka je deg ๐1, deg ๐2 < deg ๐. Sada iz 2.1 imamo
๐2(๐ฅ) โ ๐1(๐ฅ) = (๐1(๐ฅ) โ ๐2(๐ฅ))๐(๐ฅ),
te slijedi da ๐ dijeli ๐2 โ ๐1. S obzirom na to da je stupanj polinoma ๐2 โ ๐1 manjiod stupnja polinoma ๐, to je moguฤe samo ako je ๐2 โ ๐1 = 0, tj. ๐1 = ๐2. Nadalje,(๐1(๐ฅ) โ ๐2(๐ฅ))๐(๐ฅ) = 0, iz ฤega slijedi ๐1 = ๐2.
Definicija 2.1.2. Neka su ๐, ๐ โ ๐น [๐ฅ]. Polinom ๐ โ ๐น [๐ฅ] je najveฤi zajedniฤkidjelitelj od ๐ i ๐ ako je normiran, dijeli i ๐ i ๐ te ako svaki polinom ๐1 koji dijeli ๐i ๐ ujedno dijeli i ๐. Koristimo oznaku ๐ = (๐, ๐). Ukoliko je (๐, ๐) = 1 kaลพemo da su๐ i ๐ relativno prosti .
Teorem 2.1.3. Neka su ๐, ๐ โ ๐น [๐ฅ], ๐, ๐ = 0. Tada postoji jedinstveni najveฤizajedniฤki djelitelj od ๐ i ๐.
Dokaz. Egzistenciju moลพemo dokazati koristeฤi Euklidov algoritam. Pretpostavimoda je deg ๐ โฅ deg ๐. Koristeฤi teorem 2.1.1 dobivamo ๐ = ๐ ยท ๐1 + ๐1, deg ๐1 < deg ๐.Moลพemo ponovno primjeniti navedeni teorem na polinome ๐ i ๐1 te dobivamo ๐ =๐1 ยท ๐2 + ๐2, deg ๐2 < deg ๐1. Sada nastavljamo isti postupak i nakon konaฤno mnogokoraka ๐ imamo ostatak ๐๐+1 = 0. Dakle, posljednja jednakost je ๐๐โ1 = ๐๐ ยท ๐๐+1.Iz nje slijedi da ๐๐ dijeli ๐๐โ1. Sada se vraฤamo unatrag i zakljuฤujemo da ๐๐ dijeli๐๐โ2 i tako dalje sve do druge jednakosti gdje vidimo da ๐๐ dijeli ๐ i prve jednakostiiz koje zakljuฤujemo da ๐๐ dijeli i ๐ . Dakle, ๐๐ je djelitelj od ๐ i ๐. Pokaลพimo da je๐๐ i najveฤi zajedniฤki djelitelj. Neka je ๐ neki drugi djelitelj od ๐ i ๐. Iz jedne odjednakosti gore slijedi da je ๐1 = ๐ โ ๐ ยท ๐1 pa imamo da ๐ dijeli ๐1. Nastavljamo isti
POGLAVLJE 2. DOKAZ POMOฤU KOMPAKTNOSTI 9
postupak i na kraju zakljuฤujemo da ๐ dijeli ๐๐ ลกto znaฤi da je ๐๐ najveฤi zajedniฤkidjelitelj ๐ i ๐.
Sada joลก moramo dokazati jedinstvenost. Pretpostavimo da postoje dva najveฤazajedniฤka djelitelja i neka su to ๐ i ๐โฒ. Iz definicije najveฤeg zajedniฤkog djeliteljaslijedi da polinom ๐ dijeli ๐โฒ i ๐โฒ dijeli ๐. Zato polinome ๐ i ๐โฒ moลพemo zapisati kao
๐ = ๐โฒ๐โฒ, ๐โฒ = ๐๐.
Vrijedi deg ๐ โค deg ๐โฒ i deg ๐โฒ โค deg ๐, tj. deg ๐ = deg ๐โฒ. Zakljuฤujemo da su ๐ i ๐โฒkonstante te, s obzirom na to da su ๐ i ๐โฒ normirani, ๐ = ๐โฒ = 1. Dakle, ๐ = ๐โฒ.
Iz dokaza teorema 2.1.3 moลพemo zakljuฤiti da se najveฤi zajedniฤki djelitelj po-linoma ๐ i ๐, ๐, moลพe zapisati kao linearna kombinacija od ๐ i ๐, ๐ = ๐ข๐ + ๐ฃ๐,๐ข, ๐ฃ โ ๐น [๐ฅ]. Posebno, ako su ๐ i ๐ relativno prosti tada je njihov najveฤi zajedniฤkidjelitelj jednak 1 pa to moลพemo zapisati kao
๐ข๐ + ๐ฃ๐ = 1. (2.2)
Sada ฤemo navesti nekoliko osnovnih rezultata za kompleksne polinome.
Definicija 2.1.4. Neka je ๐ โ C[๐ฅ], ๐(๐ฅ) = ๐๐๐ฅ๐ + ยท ยท ยท+๐0. Tada je njegov konjugat
definiran sa ๐(๐ฅ) = ๐๐๐ฅ๐ + ยท ยท ยท + ๐0.
Lema 2.1.5. Za svaki ๐ โ C[๐ฅ] vrijedi
(1) Ako je ๐ง โ C onda vrijedi ๐(๐ง) = ๐(๐ง).
(2) ๐ je realni polinom ako i samo ako je ๐(๐ฅ) = ๐(๐ฅ).
(3) Ako je ๐(๐ฅ)๐(๐ฅ) = โ(๐ฅ), onda je โ(๐ฅ) = ๐(๐ฅ)๐(๐ฅ).
Dokaz. (1) Neka je ๐ง โ C i ๐(๐ง) = ๐๐๐ง๐ + ยท ยท ยท + ๐1๐ง + ๐0. Tada vrijedi:
๐(๐ง) = ๐๐๐ง๐ + ยท ยท ยท + ๐1๐ง + ๐0 = ๐๐๐ง๐ + ยท ยท ยท + ๐1๐ง + ๐0 = ๐(๐ง).
(2) Neka je ๐ realni polinom. Tada je ๐๐ = ๐๐ za sve koeficijente pa je ๐(๐ง) = ๐(๐ง).Obratno, pretpostavimo da vrijedi ๐(๐ง) = ๐(๐ง). To znaฤi da je ๐๐ = ๐๐ za svekoeficijente pa je ๐๐ โ R,โ๐ te je ๐ realni polinom.
(3) Neka su ๐, ๐ โ C[๐ฅ], ๐(๐ฅ) = ๐๐๐ฅ๐ + ยท ยท ยท + ๐1๐ฅ + ๐0 i
๐(๐ฅ) = ๐๐๐ฅ๐ + ยท ยท ยท + ๐1๐ฅ + ๐0. Tada je
๐(๐ฅ)๐(๐ฅ) = (๐0๐0) + (๐0๐1 + ๐1๐0)๐ฅ + ยท ยท ยท + (๐๐๐๐)๐ฅ๐+๐
= (๐0๐0) + (๐0๐1 + ๐1๐0)๐ฅ + ยท ยท ยท + (๐๐๐๐)๐ฅ๐+๐
= โ(๐ฅ).
POGLAVLJE 2. DOKAZ POMOฤU KOMPAKTNOSTI 10
Lema 2.1.6. Neka je ๐(๐ฅ) โ C[๐ฅ]. Tada je โ(๐ฅ) = ๐(๐ฅ)๐(๐ฅ) โ R[๐ฅ].
Dokaz. Vrijedi โ(๐ฅ) = ๐(๐ฅ)๐(๐ฅ) = ๐(๐ฅ)๐(๐ฅ) = ๐(๐ฅ)๐(๐ฅ) = โ(๐ฅ). Sada iz drugog dijelaleme 2.1.5 slijedi da je โ realni polinom.
Lema 2.1.7. Ako je ๐ korijen polinoma ๐ โ ๐น [๐ฅ], onda ๐ฅโ ๐ dijeli ๐.
Dokaz. Neka je ๐(๐) = 0. Iz teorema 2.1.1 slijedi
๐(๐ฅ) = (๐ฅโ ๐)๐(๐ฅ) + ๐(๐ฅ),
gdje je ๐(๐ฅ) = 0 ili ๐(๐ฅ) = ๐ โ ๐น zato ลกto stupanj od ๐ mora biti strogo manji odstupnja polinoma ๐ฅโ ๐. Sada je ๐ oblika
๐(๐ฅ) = (๐ฅโ ๐)๐(๐ฅ) + ๐.
Buduฤi da je ๐(๐) = 0 + ๐ = 0, slijedi da je ๐ = 0, tj. ๐ฅโ ๐ dijeli ๐.
Teorem 2.1.8. Polinom stupnja ๐ nad poljem ๐น [๐ฅ] moลพe imati najviลกe ๐ korijena.
Dokaz. Neka je ๐ polinom stupnja ๐ nad poljem ๐น [๐ฅ]. Dokazujemo teorem indukcijompo ๐. Za ๐ = 0, ๐ je konstantni polinom pa nema korijena. Pretpostavimo da teoremvrijedi za sve polinome stupnja manjeg od ๐. Neka je ๐ผ korijen od ๐. Iz leme 2.1.7slijedi da ๐ moลพemo zapisati kao ๐(๐ฅ) = (๐ฅโ๐ผ)๐(๐ฅ), gdje je ๐ polinom stupnja ๐โ 1.Neka je sada ๐ฝ neki drugi korijen od ๐, ๐ฝ = ๐ผ. Tada vrijedi ๐(๐ฝ) = (๐ฝ โ ๐ผ)๐(๐ฝ). Sobzirom na to da je ๐ฝ razliฤit od ๐ผ, ๐(๐ฝ) = 0. No, ๐ je polinom stupnja ๐โ 1 pa popretpostavci indukcije ima najviลกe ๐โ1 korijena. Dakle, ๐ ima najviลกe ๐ korijena.
U jednom od narednih dokaza koristimo DeMoivreov teorem za korijene. Zaiskaz teorema potrebni su nam neki osnovni pojmovi vezani uz kompleksne brojeve.Kompleksni broj ๐ง = (๐ฅ, ๐ฆ) โ C, ๐ฅ, ๐ฆ โ R moลพemo zapisati u polarnom obliku,
๐ง = ๐(cos ๐ + ๐ sin ๐),
gdje je ๐ kut koji vektor od ishodiลกta do toฤke (๐ฅ, ๐ฆ) ฤini sa pozitivnom ๐ฅ-osi.Eulerov identitet dan je sa
๐๐๐ = cos(๐) + ๐ sin ๐.
Dakle, kompleksni broj ๐ง moลพe se zapisati kao ๐ง = ๐๐๐๐.
Teorem 2.1.9. (DeMoivreov teorem za korijene) Ako je ๐ง โ C,๐ง = 0, tada postojitoฤno ๐ razliฤitih ๐-tih korijena od ๐ง, tj. rjeลกenja jednadลพbe ๐ฅ๐ = ๐ง. Ako je ๐ง = ๐๐๐๐,korijeni su dani sa
๐ฅ๐ = ๐1๐ ๐๐
๐+2๐๐๐ , ๐ = 0, 1, . . . , ๐โ 1.
POGLAVLJE 2. DOKAZ POMOฤU KOMPAKTNOSTI 11
Slika 2.1: Kompleksni broj u polarnoj formi
2.2 Dokaz osnovnog teorema algebreDefinicija 2.2.1. Skup ๐พ โ R๐ je kompaktan ako je ograniฤen i zatvoren.
Teorem 2.2.2. Neka je ๐ : ๐พ โ R neprekidna i K kompaktan podskup od R๐. Tada๐ postiลพe minimalnu i maksimalnu vrijednost.
Dokaz ovog teorema moลพe se naฤi u knjizi [6].
Lema 2.2.3. Neka je ๐(๐ฅ) = ๐ฅ๐ + ๐๐โ1๐ฅ๐โ1 + ยท ยท ยท + ๐1๐ฅ + ๐0 kompleksni polinom.
Tada postoji toฤka ๐ง0 โ C u kojoj |๐ | postiลพe minimum.
Dokaz. S obzirom na to da vrijedi lim|๐ง|โโ |๐(๐ง)| = +โ, minimum od |๐(๐ง)| za๐ง โ C bit ฤe takoฤer i minimum na nekoj dovoljno velikoj kugli ๐พ(0, ๐). Funkcija|๐ | je neprekidna realna funkcija pa iz leme 2.2.2 slijedi da |๐ | postiลพe minimum nakompaktnom skupu ๐พ(0, ๐).
Lema 2.2.4. Neka je ๐ โ C[๐ฅ] nekonstantni kompleksni polinom. Ako je ๐(๐ฅ0) = 0,onda |๐(๐ฅ0)| nije minimum od |๐ |.
Dokaz. Neka je ๐(๐ฅ) โ C[๐ฅ] nekonstantni polinom i neka je ๐ฅ0 toฤka u kojoj vrijedi๐(๐ฅ0) = 0. Translatirajmo varijablu ๐ฅ za โ๐ฅ0. Sada je toฤka ๐ฅ0 translatirana uishodiลกte pa za ishodiลกte vrijedi ๐(0) = 0. Nadalje, pomnoลพimo funkciju ๐ sa ๐(0)โ1
pa imamo ๐(0) = 1. Kako bi dokazali teorem, moramo pokazati da |๐ | ne postiลพeminimum 1.
Neka je ๐ najmanja pozitivna potencija od ๐ฅ koja se javlja u polinomu ๐ . Tadaje ๐ oblika
๐(๐ฅ) = 1 + ๐๐ฅ๐ + ๐2๐ฅ๐+1 + ๐3๐ฅ
๐+2 + ยท ยท ยท .
POGLAVLJE 2. DOKAZ POMOฤU KOMPAKTNOSTI 12
Iz teorema 2.1.9 slijedi da postoji ๐โti korijen od โ๐โ1 koji oznaฤavamo s ๐ผ, ๐ผ =(โ๐)โ
1๐ . Napravimo ponovno zamjenu varijabli tako da ๐ฅ zamijenimo sa ๐ผ๐ฅ. Sada je
๐ oblika:
๐(๐ฅ) = 1โ๐ฅ๐ + ๐2๐ฅ๐+1 + ๐3๐ฅ
๐+2 + ยท ยท ยท = 1โ๐ฅ๐ +๐ฅ๐+1๐(๐ฅ), gdje je ๐(๐ฅ) neki polinom.
Iz nejednakosti trokuta imamo:
|๐(๐ฅ)| โค |1 โ ๐ฅ๐| + |๐ฅ|๐+1|๐(๐ฅ)|.
Ako uzmemo male pozitivne ๐ฅ, ๐ฅ๐ < 1 pa je i 1 โ ๐ฅ๐ > 0 te vrijedi
|๐(๐ฅ)| โค |1 โ ๐ฅ๐| + ๐ฅ๐+1|๐(๐ฅ)| = 1 โ ๐ฅ๐(1 โ ๐ฅ|๐(๐ฅ)|).
Za male ๐ฅ, ๐ฅ|๐(๐ฅ)| je isto mali pa moลพemo izabrati ๐ฅ0 za koji ฤe vrijediti ๐ฅ0|๐(๐ฅ0)| < 1.Tada je ๐ฅ๐
0(1 โ ๐ฅ0|๐(๐ฅ0)|) > 0 i |๐(๐ฅ0)| < 1 = |๐(0)|, ลกto znaฤi da 1 nije minimum|๐ |.
Sada imamo sve rezultate koji su nam potrebni za dokaz osnovnog teorema alge-bre.
Teorem 2.2.5. (Osnovni teorem algebre) Ako je ๐ โ C[๐ฅ] nekonstantan polinom,tada ๐ ima bar jedan kompleksni korijen.
Dokaz. Neka je ๐ nekonstantan kompleksni polinom. Tada iz leme 2.2.3 imamo da|๐ | postiลพe minimum u nekoj toฤki ๐ฅ0 โ C . Iz leme 2.2.4, s obzirom da je ๐ฅ0 toฤkaminimuma, slijedi |๐(๐ฅ0)| = 0, tj. ๐(๐ฅ0) = 0. Dakle, ๐ ima kompleksni korijen.
Poglavlje 3
Algebarski dokaz
Kompleksni polinom moลพemo interpretirati kao algebarski objekt. Tada osnovni te-orem algebre moลพemo formulirati na sljedeฤi naฤin:
Polje kompleksnih brojeva C je algebarski zatvoreno.
U ovom ฤemo poglavlju dokazati osnovni teorem algebre koristeฤi svojstva polja iproลกirenja polja. Dokaz ฤe se bazirati na ฤinjenicama da realni polinom neparnogstupnja ima realne korijene te da ako imamo ireducibilni polinom nad poljem ๐น ,tada moลพemo naฤi proลกirenje od ๐น u kojem ฤe taj polinom imati korijen. U uvodunavodimo najvaลพnije rezultate koji ฤe nam biti potrebni, a zatim kreฤemo s dokazom.
3.1 UvodAko su ๐น i ๐น โฒ polja i vrijedi da je ๐น โ ๐น โฒ tada kaลพemo da je ๐น โฒ proลกirenje polja๐น . Tada je ๐น โฒ vektorski prostor nad poljem ๐น . Stupanj proลกirenja definiramo kaodim๐น ๐น โฒ i oznaฤavamo sa |๐น โฒ : ๐น |. Primjerice, |C : R| = 2 i baza vektorskog prostoraC nad R je (1, ๐).
Sljedeฤa lema pokazuje vaลพno svojstvo proลกirenja polja vezano uz stupanj proลกi-renja.
Lema 3.1.1. Neka su ๐น โ ๐น โฒ โ ๐น โฒโฒ polja i neka je ๐น โฒโฒ konaฤno proลกirenje polja ๐น .Tada su |๐น โฒโฒ : ๐น โฒ| i |๐น โฒ : ๐น | konaฤni te vrijedi
|๐น โฒโฒ : ๐น | = |๐น โฒโฒ : ๐น โฒ||๐น โฒ : ๐น |.
Dokaz. Znamo da je dimenzija potpolja manja od dimenzije polja pa konaฤnost |๐น โฒโฒ :๐น โฒ| i |๐น โฒ : ๐น | slijedi direktno. Neka je |๐น โฒ : ๐น | = ๐ i |๐น โฒโฒ : ๐น โฒ| = ๐ te neka
13
POGLAVLJE 3. ALGEBARSKI DOKAZ 14
๐ผ1, . . . , ๐ผ๐ ฤine bazu za ๐น โฒโฒ nad ๐น โฒ te ๐ฝ1, . . . , ๐ฝ๐ bazu za ๐น โฒ nad ๐น . Pokazat ฤemo da๐ผ๐๐ฝ๐, ๐ = 1, . . . ,๐, ๐ = 1, . . . , ๐ ฤine bazu za ๐น โฒโฒ nad ๐น .Pokaลพimo prvo da su ๐ผ๐๐ฝ๐ linearno nezavisni. Pretpostavimo da vrijediโ
๐,๐
๐๐๐๐ผ๐๐ฝ๐ = 0.
Tada je โ๐
(โ๐
๐๐๐๐ผ๐)๐ฝ๐ = 0.
Elementi ๐ฝ1, . . . , ๐ฝ๐ ฤine bazu pa mora vrijeditiโ
๐ ๐๐๐๐ผ๐ = 0. Nadalje, tada vrijedi๐๐๐ = 0 za svaki ๐ = 1, . . . ,๐ te za svaki ๐ = 1, . . . , ๐. Dakle, ๐ผ๐๐ฝ๐ su linearnonezavisni. Neka je sada ๐ฅ โ ๐น โฒโฒ. Moลพemo ga zapisati kao ๐ฅ =
โ๐ ๐๐๐ผ๐. No, svaki
๐๐ je iz ๐น โฒ pa njega moลพemo zapisati u obliku ๐๐ =โ
๐ ๐๐๐๐ฝ๐. Zakljuฤujemo da svakielement iz polja ๐น โฒโฒ moลพemo prikazati u obliku
๐ฅ =โ๐,๐
๐๐๐๐ผ๐๐ฝ๐,
odnosno ๐ผ๐๐ฝ๐ ฤine bazu za ๐น โฒโฒ nad ๐น te vrijedi
๐๐ = |๐น โฒโฒ : ๐น | = |๐น โฒโฒ : ๐น โฒ||๐น โฒ : ๐น |.
Definicija 3.1.2. Neka je ๐น โฒ proลกirenje polja ๐น . Za element ๐ผ โ ๐น โฒ kaลพemo da jealgebarski nad ๐น ako postoji nekonstantni polinom ๐ โ ๐น [๐ฅ] takav da je ๐(๐ผ) = 0.Ako je svaki element ๐ผ โ ๐น โฒ algebarski nad ๐น kaลพemo da je ๐น โฒ algebarsko proลกirenjepolja ๐น .Ako ๐ผ nije algebarski nad ๐น kaลพemo da je transcendentan nad ๐น .
Teorem 3.1.3. Ako je ๐น โฒ proลกirenje konaฤnog stupnja od ๐น , onda je ๐น โฒ algebarskoproลกirenje.
Dokaz. Uzmimo proizvoljni element ๐ผ โ ๐น โฒ. Trebamo pokazati da postoji polinom๐ โ ๐น [๐ฅ] kojem ฤe ๐ผ biti nultoฤka. S obzirom na to da je ๐น โฒ proลกirenje konaฤnogstupnja od ๐น , znamo da baza od ๐น โฒ nad ๐น ima konaฤno mnogo elemenata, na primjer๐ elemenata. Tada ฤe svaki skup od (๐+ 1) elemenata biti linearno zavisan. Uzmimoelemente 1, ๐ผ, ๐ผ2, . . . , ๐ผ๐ โ ๐น โฒ. Oni su linearno zavisni pa postoje ๐ฝ0, . . . , ๐ฝ๐ โ ๐น kojinisu svi nula takvi da vrijedi
๐ฝ0 + ๐ฝ1๐ผ + ยท ยท ยท + ๐ฝ๐๐ผ๐ = 0.
Sada za ๐(๐ฅ) = ๐ฝ0 + ๐ฝ1๐ฅ + ยท ยท ยท + ๐ฝ๐๐ฅ๐ slijedi traลพena tvrdnja.
POGLAVLJE 3. ALGEBARSKI DOKAZ 15
Definicija 3.1.4. Polje ๐น je algebarski zatvoreno ako svaki nekonstantni polinom๐ โ ๐น [๐ฅ] ima nultoฤku u polju ๐น .
Definicija 3.1.5. Neka je ๐น โฒ proลกirenje polja ๐น . Kaลพemo da je ๐น โฒ algebarski za-tvaraฤ od ๐น ako je ๐น โฒ algebarsko nad ๐น i ๐น โฒ je algebarski zatvoreno.
Lema 3.1.6. Ako je ๐ผ โ ๐น โฒ algebarski nad ๐น , onda postoji jedinstveni normiraniireducibilni polinom ๐ โ ๐น [๐ฅ] za koji vrijedi ๐(๐ผ) = 0. Taj polinom oznaฤavamo sa๐๐๐(๐ผ, ๐น ).
Dokaz. Neka je ๐ผ algebarski nad ๐น โฒ i neka je ๐ โ ๐น [๐ฅ] nekonstantni polinom takavda je ๐(๐ผ) = 0. Polinom ๐ ฤe se faktorizirati u ireducibilne polinome ๐๐, ๐ = 1, 2, . . ..U polju ne postoje djelitelji nule pa ๐ผ mora biti korijen jednog od faktora, na primjerod ๐1. Polinom ๐1 moลพemo normirati ลกto znaฤi da smo naลกli normirani ireducibilnipolinom kojem je ๐ผ korijen. Sada moลพemo uzeti takav polinom ๐ koji je najmanjegstupnja.Provjerimo sada jedinstvenost. Neka je ๐ โ ๐น [๐ฅ] neki drugi normirani ireducibilnipolinom za koji vrijedi ๐(๐ผ) = 0. Polinom ๐ je najmanjeg stupnja pa polinom ๐ imaveฤi ili jednak stupanj od ๐. Koristimo teorem o dijeljenju polinoma s ostatkom 2.1.1i dobivamo:
๐(๐ฅ) = ๐(๐ฅ)๐(๐ฅ) + ๐(๐ฅ),
gdje je ๐ ili stupnja manjeg od ๐ ili ๐ โก 0. Nadalje,
๐(๐ผ) = ๐(๐ผ)๐(๐ผ) + ๐(๐ผ),
iz ฤega slijedi da je ๐(๐ผ) = 0. Sada znamo da ๐ mora biti identiฤki jednak nuli jerbi u suprotnom imali polinom kojem je ๐ผ korijen a manjeg je stupnja od ๐. Dakle,๐(๐ฅ) = ๐(๐ฅ)๐(๐ฅ). Polinom ๐ je ireducibilan i normiran pa ๐(๐ฅ) = 1. Zakljuฤujemo daje ๐ = ๐ te je polinom ๐ jedinstven.
Neka je ๐ผ โ ๐น โฒ algebarski nad ๐น . Tada definiramo polje ๐น (๐ผ) sa
๐น (๐ผ) = ๐0 + ๐1๐ผ + ยท ยท ยท + ๐๐โ1๐ผ๐โ1; ๐๐ โ ๐น.
Ukoliko imamo ๐ผ, ๐ฝ โ ๐น โฒ koji su algebarski nad ๐น , sa ๐น (๐ผ, ๐ฝ) oznaฤavamo (๐น (๐ผ))(๐ฝ).
Teorem 3.1.7. Ako je ๐น โฒ proลกirenje konaฤnog stupnja od ๐น , onda postoji konaฤniskup algebarskih elemenata ๐ผ1, . . . , ๐ผ๐ takvih da je ๐น โฒ = ๐น (๐ผ1, . . . , ๐ผ๐).
Dokaz. Neka je ๐น โฒ proลกirenje konaฤnog stupnja od ๐น , tj. |๐น โฒ : ๐น | = ๐ < โ. Tadaje po teoremu 3.1.3 ๐น โฒ algebarsko proลกirenje od ๐น . S obzirom na to da su tada svielementi iz ๐น โฒ algebarski nad ๐น , odaberimo neki ๐ผ1 โ ๐น โฒ koji nije u ๐น . Vrijedi
POGLAVLJE 3. ALGEBARSKI DOKAZ 16
๐น โ ๐น (๐ผ1) โ ๐น โฒ i |๐น โฒ : ๐น (๐ผ1)| < ๐. Ako je stupanj proลกirenja jednak jedan,stavimo ๐น โฒ = ๐น (๐ผ1). Ukoliko nije, odaberimo ๐ผ2 โ ๐น โฒ koji nije u ๐น (๐ผ1). Tada je๐น (๐ผ1) โ ๐น (๐ผ1, ๐ผ2) โ ๐น โฒ i |๐น โฒ : ๐น (๐ผ1, ๐ผ2)| < |๐น โฒ : ๐น (๐ผ1)|. Ako je stupanj proลกirenjajednak jedan, ๐น โฒ = ๐น (๐ผ1, ๐ผ2). Ako je veฤi od jedan, nastavimo postupak. Znamo daje ๐ konaฤan pa ฤe ovaj proces imati konaฤan broj koraka.
Teorem 3.1.8. (Kroneckerov teorem) Neka je ๐น polje i ๐ โ ๐น [๐ฅ] ireducibilni polinom.Tada postoji proลกirenje konaฤnog stupnja ๐น โฒ od ๐น u kojem ๐ ima korijen.
Dokaz. Neka je ๐(๐ฅ) = ๐๐๐ฅ๐ + ยท ยท ยท + ๐1๐ฅ + ๐0 i ๐๐ = 0. Definirat ฤemo ๐ผ tako da
vrijedi๐0 + ๐1๐ผ + ยท ยท ยท + ๐๐๐ผ
๐ = 0.
Nadalje, definirajmo ๐น โฒ = ๐น (๐ผ) kao
๐น (๐ผ) = ๐0 + ๐1๐ผ + ยท ยท ยท + ๐๐โ1๐ผ๐โ1; ๐๐ โ ๐น.
Sada ฤemo na ๐น (๐ผ) definirati zbrajanje i oduzimanje po komponentama i definiratฤemo mnoลพenje tako da sve potencije od ๐ผ koje su veฤe od ๐ผ๐ zamijenimo koristeฤi
๐ผ๐ =โ๐0 โ ๐1๐ผโ ยท ยท ยท โ ๐๐โ1๐ผ
๐โ1
๐๐. (3.1)
Provjerimo sada zadovoljava li ๐น (๐ผ) aksiome polja. S obzirom na to kako smo de-finirali zbrajanje i mnoลพenje, slijedi da ๐น (๐ผ) zadovoljava sve aksiome (1) โ (9) osimosmog. Preostaje pokazati da za svaki nenul element iz ๐น (๐ผ) postoji multiplikativniinverz. Neka je ๐ โ ๐น [๐ฅ], ๐ = 0. Ako je deg(๐) < ๐ = deg(๐๐๐(๐ผ, ๐น )) tada ๐(๐ผ) = 0jer je ๐๐๐(๐ผ, ๐น ) ireducibilni polinom najmanjeg stupnja kojem je ๐ผ korijen. Ako jeโ โ ๐น [๐ฅ] polinom stupnja veฤeg od ๐, tada โ moลพemo poistovjetiti sa polinomom โ1
stupnja manjeg od ๐โ 1 kojeg ฤemo dobiti kada zamijenimo potencije od ๐ผ koje suveฤe od ๐ผ๐ koristeฤi izraz 3.1.Neka je sada ๐ โ ๐น (๐ผ), ๐(๐ผ) = 0. Pogledajmo odgovarajuฤi polinom ๐ โ ๐น [๐ฅ] stupnjamanjeg od ๐โ1. Polinom ๐๐๐(๐ผ, ๐น ) =: ๐ je ireducibilan pa su polinomi ๐ i ๐ relativnoprosti. Iz diskusije u drugom poglavlju i jednadลพbe 2.2 znamo da postoje โ i ๐ โ ๐น [๐ฅ]takvi da vrijedi
๐(๐ฅ)โ(๐ฅ) + ๐(๐ฅ)๐(๐ฅ) = 1.
Za ๐ฅ = ๐ผ slijedi๐(๐ผ)โ(๐ผ) + ๐(๐ผ)๐(๐ผ) = 1.
S obzirom na to da je ๐ผ korijen od ๐ i โ(๐ผ) = โ1(๐ผ) โ ๐น [๐ผ], imamo
๐(๐ผ)โ1(๐ผ) = 1,
POGLAVLJE 3. ALGEBARSKI DOKAZ 17
tj. โ1(๐ผ) je multiplikativni inverz od ๐(๐ผ).Ukoliko poistovjetimo skup ๐น sa skupom konstantnih polinoma, slijedi da je ๐น โ
๐น (๐ผ). Dakle, ๐น โฒ = ๐น (๐ผ) je proลกirenje od ๐น . Nadalje, iz definicije ๐น (๐ผ) znamoda 1, ๐ผ, ๐ผ2, . . . , ๐ผ๐โ1 ฤine bazu pa je ๐น (๐ผ) dimenzije ๐. Zakljuฤujemo da je ๐น โฒ
proลกirenje konaฤnog stupnja od ๐น u kojem ๐ ima korijen.
Pokaลพimo na primjeru kako se definira polje proลกirenja te operacije na njemu.
Primjer 3.1.9. Neka je ๐(๐ฅ) = ๐ฅ3 โ 3 โ Q[๐ฅ]. Polinom ๐ je ireducibilan nad Q,no u polju R ima korijen ๐ผ = 3
13 . Tada je, prema postupku koriลกtenom u dokazu
teorema 3.1.8, proลกirenje polja Q, Q(๐ผ), definirano sa
Q(๐ผ) = ๐0 + ๐1๐ผ + ๐2๐ผ2; ๐๐ โ Q te ๐ผ3 = 3.
Neka je ๐(๐ฅ) = โ๐ฅ2 โ 3๐ฅ + 6 i โ(๐ฅ) = 6๐ฅ2 + ๐ฅ + 3. Tada je
๐(๐ผ) + โ(๐ผ) = 5๐ผ2 โ 2๐ผ + 9,
te zbog ๐ผ3 = 3,
๐(๐ผ)โ(๐ผ) = (โ๐ผ2 โ 3๐ผ + 6)(6๐ผ2 + ๐ผ + 3)
= โ6๐ผ4 โ 19๐ผ3 + 30๐ผ2 โ 3๐ผ + 18
= 30๐ผ2 โ 21๐ผโ 39.
(3.2)
Kako bismo pronaลกli multiplikativni inverz polinoma ๐, primjenjujemo Euklidov algo-ritam na polinome ๐ i ๐ . Vrijedi
๐ฅ3 โ 3 = (โ๐ฅ2 โ 3๐ฅ + 6)(โ๐ฅ + 3) + (15๐ฅโ 21),
โ๐ฅ2 โ 3๐ฅ + 6 = (15๐ฅโ 21)(โ 1
15๐ฅโ 22
75) โ 4
25.
Dakle,
1 = โ 5
12(โ๐ผ2 โ 3๐ผ + 6)(๐ผ2 +
7
5๐ผ +
9
5),
odnosno, inverz od ๐ u Q(๐ผ) je polinom ๐โ1 = ๐ผ2 + 75๐ผ + 9
5.
Sada ฤemo definirati polje razlaganja te dokazati teorem o egzistenciji takvogpolja.
POGLAVLJE 3. ALGEBARSKI DOKAZ 18
Definicija 3.1.10. Neka je ๐น polje i ๐ โ ๐น [๐ฅ] nekonstantni polinom. Kaลพemo dase polinom ๐ razlaลพe nad proลกirenjem ๐น โฒ polja ๐น ako se ๐ faktorizira u linearnefaktore u ๐น โฒ[๐ฅ], tj. postoji ๐ โ ๐น i ๐ผ1, . . . , ๐ผ๐ โ ๐น โฒ takvi da je
๐(๐ฅ) = ๐(๐ฅโ ๐ผ1) ยท ยท ยท (๐ฅโ ๐ผ๐).
Polje ๐น โฒ je polje razlaganja za polinom ๐ nad poljem ๐น ako je ๐น โฒ najmanjeproลกirenje polja ๐น u kojem se ๐ razlaลพe.
Teorem 3.1.11. (Egzistencija polja razlaganja) Neka je ๐น polje i ๐ โ ๐น [๐ฅ] nekons-tantni polinom. Tada postoji polje razlaganja za ๐ nad ๐น .
Dokaz. Bez smanjenja opฤenitosti moลพemo pretpostaviti da je ๐ ireducibilni polinomstupnja ๐. Teorem dokazujemo indukcijom po stupnju polinoma ๐ . Ako je ๐ = 1,onda je ๐ oblika ๐(๐ฅ) = ๐(๐ฅ โ ๐ผ), ๐ผ โ ๐น pa moลพemo staviti da je ๐น traลพeno poljerazlaganja. Pretpostavimo sada da je ๐ โฅ 2 i da tvrdnja vrijedi za polinome stupnjamanjeg od ๐. Teorem 3.1.8 povlaฤi da postoji polje ๐น โฒ koje sadrลพi korijen ๐ผ1 i vrijedi๐(๐ผ1) = 0. Tada je ๐(๐ฅ) = (๐ฅ โ ๐ผ1)๐(๐ฅ), gdje je ๐ โ ๐น โฒ[๐ฅ] polinom stupnja ๐ โ 1.Po pretpostavci indukcije slijedi da za ๐ postoji polje razlaganja, tj. postoje korijeni๐ผ2, . . . , ๐ผ๐ โ ๐น โฒโฒ takvi da je ๐(๐ฅ) = ๐(๐ฅโ๐ผ2) ยท ยท ยท (๐ฅโ๐ผ๐). Dakle, ๐(๐ฅ) = ๐(๐ฅโ๐ผ1)(๐ฅโ๐ผ2) ยท ยท ยท (๐ฅโ ๐ผ๐) i ๐ผ1, . . . , ๐ผ๐ โ ๐น โฒโฒ, odnosno postoji polje razlaganja za ๐ nad ๐น .
U nastavku uvodimo pojam ๐-tog elementarnog simetriฤnog polinoma te navodimoosnovni teorem o simetriฤnim polinomima.
Definicija 3.1.12. Polinom ๐(๐ฆ1, . . . , ๐ฆ๐) โ ๐น [๐ฆ1, . . . , ๐ฆ๐] je simetriฤan polinom u๐ฆ1, . . . , ๐ฆ๐ ako je
๐(๐ฆ1, . . . , ๐ฆ๐) = ๐(๐(๐ฆ1), . . . , ๐(๐ฆ๐))
za svaku permutaciju ๐.Ako su ๐น โ ๐น โฒ polja i ๐ผ1, . . . , ๐ผ๐ su u ๐น โฒ, tada polinom ๐(๐ผ1, . . . , ๐ผ๐) sa koefici-
jentima u ๐น zovemo simetriฤnim u ๐ผ1, . . . , ๐ผ๐ ako je
๐(๐ผ1, . . . , ๐ผ๐) = ๐(๐(๐ผ1), . . . , ๐(๐ผ๐))
za svaku permutaciju ๐.
Definicija 3.1.13. Neka je ๐น โฒ proลกirenje polja ๐น i neka su ๐ฅ, ๐ฆ1, . . . , ๐ฆ๐ โ ๐น โฒ. Defi-nirajmo polinom ๐ โ ๐น [๐ฅ, ๐ฆ1, . . . , ๐ฆ๐] sa
๐(๐ฅ, ๐ฆ1, . . . , ๐ฆ๐) = (๐ฅโ ๐ฆ1) . . . (๐ฅโ ๐ฆ๐).
I-ti elementarni simetriฤni polinom ๐ ๐ u ๐ฆ1, . . . , ๐ฆ๐ za ๐ = 1, . . . , ๐ je (โ1)๐๐๐ ,gdje je ๐๐ koeficijent uz ๐ฅ๐โ๐ u polinomu ๐.
POGLAVLJE 3. ALGEBARSKI DOKAZ 19
Primjer 3.1.14. Opฤenito, vrijede sljedeฤe formule za ๐ ๐:
๐ 1(๐ฆ1, ๐ฆ2, . . . , ๐ฆ๐) =๐โ
๐=0
๐ฆ๐,
๐ 2(๐ฆ1, ๐ฆ2, . . . , ๐ฆ๐) =โ๐<๐
๐ฆ๐๐ฆ๐,
๐ 3(๐ฆ1, ๐ฆ2, . . . , ๐ฆ๐) =โ๐<๐<๐
๐ฆ๐๐ฆ๐๐ฆ๐,
...๐ ๐(๐ฆ1, ๐ฆ2, . . . , ๐ฆ๐) = ๐ฆ1๐ฆ2 ยท ยท ยท ๐ฆ๐.
Za ๐ = 1, elementarni simetriฤni polinom je ๐ 1(๐ฆ1) = ๐ฆ1.Za ๐ = 2, elementarni simetriฤni polinomi su:
๐ 1(๐ฆ1, ๐ฆ2) = ๐ฆ1 + ๐ฆ2,
๐ 2(๐ฆ1, ๐ฆ2) = ๐ฆ1๐ฆ2.
Za ๐ = 3, elementarni simetriฤni polinomi su:
๐ 1(๐ฆ1, ๐ฆ2, ๐ฆ3) = ๐ฆ1 + ๐ฆ2 + ๐ฆ3,
๐ 2(๐ฆ1, ๐ฆ2, ๐ฆ3) = ๐ฆ1๐ฆ2 + ๐ฆ1๐ฆ3 + ๐ฆ2๐ฆ3,
๐ 3(๐ฆ1, ๐ฆ2, ๐ฆ3) = ๐ฆ1๐ฆ2๐ฆ3.
Za ๐ = 4, elementarni simetriฤni polinomi su:
๐ 1(๐ฆ1, ๐ฆ2, ๐ฆ3, ๐ฆ4) = ๐ฆ1 + ๐ฆ2 + ๐ฆ3 + ๐ฆ4,
๐ 2(๐ฆ1, ๐ฆ2, ๐ฆ3, ๐ฆ4) = ๐ฆ1๐ฆ2 + ๐ฆ1๐ฆ3 + ๐ฆ1๐ฆ4 + ๐ฆ2๐ฆ3 + ๐ฆ2๐ฆ4 + ๐ฆ3๐ฆ4,
๐ 3(๐ฆ1, ๐ฆ2, ๐ฆ3, ๐ฆ4) = ๐ฆ1๐ฆ2๐ฆ3 + ๐ฆ1๐ฆ2๐ฆ4 + ๐ฆ1๐ฆ3๐ฆ4 + ๐ฆ2๐ฆ3๐ฆ4,
๐ 4(๐ฆ1, ๐ฆ2, ๐ฆ3, ๐ฆ4) = ๐ฆ1๐ฆ2๐ฆ3๐ฆ4.
Teorem 3.1.15. (Osnovni teorem o simetriฤnim polinomima) Za svaki simetriฤnipolinom ๐ โ ๐น [๐ฆ1, . . . , ๐ฆ๐] postoji jedinstven polinom ๐ โ ๐น [๐ฆ1, . . . , ๐ฆ๐] takav da je๐(๐ฆ1, . . . , ๐ฆ๐) = ๐(๐ 1(๐ฆ1, . . . , ๐ฆ๐), . . . , ๐ ๐(๐ฆ1, . . . , ๐ฆ๐)).
Dokaz teorema ne navodimo, no moลพe se naฤi u knjizi [3].
POGLAVLJE 3. ALGEBARSKI DOKAZ 20
Primjer 3.1.16. Neka je ๐(๐ฆ1, ๐ฆ2, ๐ฆ3) = ๐ฆ31 + ๐ฆ32 + ๐ฆ33. Elementarne simetriฤne poli-nome znamo iz primjera 3.1.14. Tada ๐ moลพemo zapisati u obliku
๐(๐ฆ1, ๐ฆ2, ๐ฆ3) = ๐ฆ31 + ๐ฆ32 + ๐ฆ33= (๐ฆ1 + ๐ฆ2 + ๐ฆ3)
3 โ 3๐ฆ21๐ฆ2 โ 3๐ฆ1๐ฆ22 โ 3๐ฆ21๐ฆ3 โ 3๐ฆ1๐ฆ
23 โ 3๐ฆ22๐ฆ3 โ 3๐ฆ2๐ฆ
23
โ 6๐ฆ1๐ฆ2๐ฆ3
= ๐ 31 โ 3(๐ฆ21๐ฆ2 + ๐ฆ1๐ฆ22 + ๐ฆ21๐ฆ3 + ๐ฆ1๐ฆ
23 + ๐ฆ22๐ฆ3 + ๐ฆ2๐ฆ
23 + 3๐ฆ1๐ฆ2๐ฆ3) + 3๐ 3
= ๐ 31 โ 3(๐ฆ1 + ๐ฆ2 + ๐ฆ3)(๐ฆ1๐ฆ2 + ๐ฆ1๐ฆ3 + ๐ฆ2๐ฆ3) + 3๐ฆ1๐ฆ2๐ฆ3
= ๐ 31 โ 3๐ 1๐ 2 + 3๐ 3.
Lema 3.1.17. Neka je ๐ โ ๐น [๐ฅ] i neka ๐ ima korijene ๐ผ1, . . . , ๐ผ๐ u polju razlaganja๐น โฒ. Tada za svaki elementarni simetriฤni polinom ๐ ๐ vrijedi ๐ ๐(๐ผ1, . . . , ๐ผ๐) โ ๐น .
Dokaz. Neka je ๐ oblika ๐(๐ฅ) = ๐๐๐ฅ๐ + . . . + ๐1๐ฅ + ๐0 โ ๐น [๐ฅ]. ๐ se razlaลพe nad ๐น โฒ sa
korijenima ๐ผ1, . . . , ๐ผ๐ pa je u ๐น โฒ[๐ฅ] ๐ oblika
๐(๐ฅ) = ๐๐(๐ฅโ ๐ผ1) . . . (๐ฅโ ๐ผ๐).
Koeficijenti su tada ๐๐(โ1)๐๐ ๐(๐ผ1, . . . , ๐ผ๐), gdje su ๐ ๐(๐ผ1, . . . , ๐ผ๐) elementarni sime-triฤni polinomi u ๐ผ1, . . . , ๐ผ๐. S obzirom na to da je ๐ polinom nad poljem ๐น ,svi njegovi koeficijenti su iz ๐น pa je ๐๐(โ1)๐๐ ๐(๐ผ1, . . . , ๐ผ๐) โ ๐น , โ๐. Tada je i๐ ๐(๐ผ1, . . . , ๐ผ๐) โ ๐น .
Lema 3.1.18. Neka je ๐(๐ฅ) โ ๐น [๐ฅ] i pretpostavimo da ๐ ima korijene ๐ผ1, . . . , ๐ผ๐ upolju razlaganja ๐น โฒ. Nadalje, pretpostavimo da je๐ = ๐(๐ฅ, ๐ผ1, . . . , ๐ผ๐) โ ๐น โฒ[๐ฅ]. Ako je ๐ simetriฤan polinom u ๐ผ1, . . . , ๐ผ๐, onda je๐ โ ๐น [๐ฅ].
Dokaz. Ako je ๐ simetriฤan polinom u ๐ผ1, . . . , ๐ผ๐ tada iz teorema slijedi da je ๐ sime-triฤan polinom u elementarnim simetriฤnim polinomima ๐ ๐ u ๐ผ1, . . . , ๐ผ๐. Iz leme 3.1.17slijedi da su ๐ ๐ u polju ๐น pa su koeficijenti od ๐ u ๐น . Dakle, ๐ โ ๐น [๐ฅ].
Na kraju uvoda navedimo jedan vaลพan teorem iz matematiฤke analize te njegovkorolar. To ฤemo primijeniti u dokazu leme koja se koristi za dokazivanje osnovnogteorema algebre.
Teorem 3.1.19. (Teorem srednje vrijednosti) Neka je ๐ : [๐, ๐] โ R neprekidnafunkcija. Ako je ๐(๐) < ๐ < ๐(๐) ili ๐(๐) > ๐ > ๐(๐), tada postoji ๐ โ [๐, ๐] takav daje ๐(๐) = ๐.
Korolar 3.1.20. Neka je ๐ : [๐, ๐] โ R neprekidna funkcija i ๐(๐)๐(๐) < 0. Tadapostoji ๐ โ (๐, ๐) takav da je ๐(๐) = 0.
POGLAVLJE 3. ALGEBARSKI DOKAZ 21
3.2 Dokaz osnovnog teorema algebreU ovom odjeljku ฤemo iskazati i dokazati ฤetiri leme pomoฤu kojih ฤe se osnovniteorem algebre moฤi jednostavno dokazati.
Lema 3.2.1. Svaki polinom ๐ โ R[๐ฅ] neparnog stupnja mora imati realni korijen.
Dokaz. Neka je ๐(๐ฅ) โ R[๐ฅ] i neka je ๐๐๐(๐) = ๐ = 2๐ + 1, ๐ โ N. Pretpostavimoda je koeficijent ๐๐ > 0. Tada je polinom ๐ oblika ๐(๐ฅ) = ๐๐๐ฅ
๐ + ยท ยท ยท + ๐0. Nadalje,vrijedi
(1) lim๐ฅโโ ๐(๐ฅ) = lim๐ฅโโ ๐๐๐ฅ๐ = โ, jer je ๐๐ > 0.
(2) lim๐ฅโโโ ๐(๐ฅ) = lim๐ฅโโโ ๐๐๐ฅ๐ = โโ, jer je ๐ neparan i ๐๐ > 0.
Sada vidimo da ๐ moลพe biti proizvoljno velik i pozitivan pa postoji toฤka ๐ฅ1 u kojoj je๐(๐ฅ1) > 0. Nadalje, ๐ moลพe biti i jako negativan, tj. postoji ๐ฅ2 takav da je ๐(๐ฅ2) < 0.Iz teorema srednje vrijednosti slijedi da postoji ๐ฅ3 โ [๐ฅ2, ๐ฅ1] takav da je ๐(๐ฅ3) = 0.
Lema 3.2.2. Svaki polinom stupnja 2 mora imati kompleksan korijen.
Dokaz. Dokaz ove leme je posljedica formule za rjeลกavanje kvadratnih jednadลพbi. Akoje ๐(๐ฅ) = ๐๐ฅ2 + ๐๐ฅ + ๐, ๐ = 0, tada su korijeni dani sa
๐ฅ1 =โ๐ +
โ๐2 โ 4๐๐
2๐, ๐ฅ2 =
โ๐โโ๐2 โ 4๐๐
2๐.
Iz DeMoivreova teorema 2.1.9 za korijene znamo da svaki kompleksan broj ima drugikorijen pa ๐ฅ1 i ๐ฅ2 postoje u C.
Lema 3.2.3. Ako svaki nekonstantni realni polinom ima kompleksan korijen, ondasvaki nekonstantni kompleksni polinom ima kompleksan korijen.
Dokaz. Neka je ๐ โ C[๐ฅ] i neka svaki nekonstantni realni polinom ima bar jedankompleksan korijen. Definirajmo โ(๐ฅ) = ๐(๐ฅ)๐(๐ฅ). Iz leme 2.1.6 slijedi da je โ(๐ฅ) โR[๐ฅ]. Po pretpostavci โ ima bar jedan kompleksan korijen, neka je to ๐ง0. Sadaimamo โ(๐ง0) = ๐(๐ง0)๐(๐ง0) = 0. Polje C nema djelitelja nule pa jedan od ฤlanova uprethodnom umnoลกku mora biti jednak nuli. Ako je ๐(๐ง0) = 0, tada smo pronaลกlikompleksni korijen kompleksnog polinoma. Ukoliko je ๐(๐ง0) = 0, iz leme 2.1.5 slijedida je ๐(๐ง0) = ๐(๐ง0) = ๐(๐ง0) = 0. Dakle, ๐ง0 je korijen od ๐.
Lema 3.2.4. Svaki nekonstantni realni polinom ima kompleksni korijen.
POGLAVLJE 3. ALGEBARSKI DOKAZ 22
Dokaz. Neka je ๐(๐ฅ) = ๐๐๐ฅ๐ + ยท ยท ยท + ๐0 realni polinom, ๐ โฅ 1 i ๐๐ = 0. Neka je ๐
oblika ๐ = 2๐๐, gdje je ๐ neparni broj. Dokazat ฤemo lemu indukcijom po ๐. Za๐ = 0, ๐ je polinom neparnog stupnja pa iz leme 3.2.1 znamo da ๐ ima realan korijeni teorem vrijedi. Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za 2๐โ1๐, ๐ = 2, . . . ,๐. Neka jestupanj polinoma jednak ๐ = 2๐๐ i ๐น โฒ polje razlaganja za ๐ nad R u kojem su korijeni๐ผ1, . . . , ๐ผ๐. Takvo polje postoji zbog teorema 3.1.11.
Pokazat ฤemo da bar jedan od ovih korijena mora biti iz C. Odaberimo โ โ Z idefinirajmo polinom ๐ป sa
๐ป(๐ฅ) =โ๐<๐
(๐ฅโ (๐ผ๐ + ๐ผ๐ + โ๐ผ๐๐ผ๐)) โ ๐น โฒ[๐ฅ].
Kad smo formirali ๐ป odabrali smo parove korijena ๐ผ๐, ๐ผ๐. Broj takvih parova jednakje broju naฤina na koji moลพemo odabrati dva elementa od njih ๐ = 2๐๐. To je danosa (
2๐๐
2
)=
(2๐๐)!
2!(2๐๐ โ 2)!= 2๐โ1๐(2๐๐ โ 1) = 2๐โ1๐โฒ, gdje je ๐โฒneparan.
Dakle, ๐ป je stupnja 2๐โ1๐โฒ. ๐ป je simetriฤan polinom u korijenima ๐ผ1, . . . , ๐ผ๐. Sobzirom na to da su ๐ผ1, . . . , ๐ผ๐ korijeni realnog polinoma iz leme 3.1.18 slijedi dasvaki polinom u polju razlaganja simetriฤan u tim korijenima mora biti realni polinom.Dakle, ๐ป je realni polinom stupnja 2๐โ1๐ pa po pretpostavci indukcije mora imatikompleksni korijen. To znaฤi da postoji par ๐ผ๐, ๐ผ๐ takvi da vrijede ๐ผ๐+๐ผ๐+โ๐ผ๐๐ผ๐ โ C.Zbog proizvoljnosti od โ slijedi da za svaki cijeli broj ๐ mora postojati takav par ๐ผ๐, ๐ผ๐
da vrijedi ๐ผ๐+๐ผ๐+๐๐ผ๐๐ผ๐ โ C. Postoji konaฤan broj parova ๐ผ๐, ๐ผ๐ pa moraju postojatibarem dva razliฤita cijela broja ๐1, ๐2 za koje je
๐ง1 = ๐ผ๐ + ๐ผ๐ + ๐1๐ผ๐๐ผ๐ โ C i ๐ง2 = ๐ผ๐ + ๐ผ๐ + ๐2๐ผ๐๐ผ๐ โ C.
Tada je ๐ง1 โ ๐ง2 = (๐1 โ ๐2)๐ผ๐๐ผ๐ โ C i ๐ผ๐๐ผ๐ โ C jer je ๐1, ๐2 โ Z โ C. Nadalje,๐1๐ผ๐๐ผ๐ โ C te iz toga slijedi da je ๐ผ๐ + ๐ผ๐ โ C. Sada imamo
๐(๐ฅ) = (๐ฅโ ๐ผ๐)(๐ฅโ ๐ผ๐) = ๐ฅ2 โ (๐ผ๐ + ๐ผ๐)๐ฅ + ๐ผ๐๐ผ๐ โ C[๐ฅ].
Polinom ๐ je kompleksni polinom stupnja 2 pa iz leme 3.2.2 znamo da mora imatikompleksan korijen. Dakle, ๐ผ๐, ๐ผ๐ โ C pa ๐ ima kompleksan korijen.
Sada ฤemo upotrijebiti sve rezultate koje smo naveli u ovoj toฤki te tako dokazatiosnovni teorem algebre.
Teorem 3.2.5. (Osnovni teorem algebre) Svaki nekonstantni kompleksni polinomima kompleksni korijen. Drugim rijeฤima, polje kompleksnih brojeva C je algebarskizatvoreno.
POGLAVLJE 3. ALGEBARSKI DOKAZ 23
Dokaz. Dokaz slijedi iz dvije leme. Iz leme 3.2.4 znamo da svaki nekonstantni realnipolinom ima kompleksni korijen. Lema 3.2.3 kaลพe da ako svaki nekonstantni realnipolinom ima kompleksni korijen, onda i svaki nekonstantan kompleksni polinom imakompleksni korijen.
Poglavlje 4
Dokazi pomoฤu kompleksne analize
Kako bismo napravili sljedeฤi dokaz osnovnog teorema algebre, potrebni su nam rezul-tati iz kompleksne analize. Kreฤemo od Cauchyjeva teorema te nakon njega navodimorezultate koji se oslanjaju na taj teorem. U drugom odjeljku navodimo Liouvilleov te-orem i koristimo ga u dokazu osnovnog teorema algebre. Poglavlje zavrลกavamo sa joลกdva dokaza osnovnog teorema algebre koji se temelje na teoremu srednje vrijednostii na teoremu maksimuma modula.
4.1 UvodZa poฤetak, navedimo definicije vezane uz svojstva skupova i funkcija koje ฤemokoristiti u ovom poglavlju.
Definicija 4.1.1. Otvoren i povezan skup ฮฉ โ C je podruฤje.
Definicija 4.1.2. Neka su ๐พ : [๐, ๐] โ ฮฉ, ๐ฟ : [๐, ๐] โ ฮฉ krivulje na podruฤju ฮฉ takveda je ๐พ(๐) = ๐ฟ(๐) = ๐ง1 i ๐พ(๐) = ๐ฟ(๐) = ๐ง2. Homotopija u ฮฉ od krivulje ๐พ do krivulje๐ฟ je neprekidno preslikavanje ๐ป : [0, 1] ร [๐, ๐] โ ฮฉ za koje vrijedi:
๐ป(0, ๐ ) = ๐พ(๐ ), ๐ป(1, ๐ ) = ๐ฟ(๐ ), โ๐ โ [๐, ๐];
๐ป(๐ก, ๐) = ๐ง1, ๐ป(๐ก, ๐) = ๐ง2, โ๐ก โ [0, 1].
Kaลพemo da su krivulje homotopne ako postoji homotopija u ฮฉ od krivulje ๐พ dokrivulje ๐ฟ.
Definicija 4.1.3. Put ๐พ : [๐, ๐] โ ฮฉ je nulhomotopan ako je homotopan s kons-tantnim preslikavanjem ๐ฟ, ๐ฟ(๐ก) = ๐พ(๐) = ๐พ(๐),โ๐ก โ [๐, ๐].
Definicija 4.1.4. Kaลพemo da je put ๐พ : [๐, ๐] โ C jednostavno zatvoren akovrijedi ๐พ(๐) = ๐พ(๐) i ๐พ(๐ก1) = ๐พ(๐ก2) za svaki ๐ก1, ๐ก2 โ [๐, ๐).
24
POGLAVLJE 4. DOKAZI POMOฤU KOMPLEKSNE ANALIZE 25
(a) Jednostavno zatvorenput
(b) Put koji nije jednos-tavno zatvoren
Slika 4.1
Definicija 4.1.5. Podruฤje je jednostavno povezano ako je svaki zatvoren putnulhomotopan.
Na slici 4.2 su primjeri jednostavno povezanog podruฤja te podruฤja koje nije jednos-tavno povezano.
(a) Jednostavno povezano podru-ฤje
(b) Podruฤje koje nije jednostavnopovezano
Slika 4.2
Definicija 4.1.6. Za funkciju ๐ : ฮฉ โ C kaลพemo da je holomorfna na otvorenomskupu ฮฉ โ C ako postoji derivacija ๐ โฒ(๐ง) za svaki ๐ง โ ฮฉ. Funkcija ๐(๐ง) je holo-morfna u toฤki ๐ง0 ako postoji okolina toฤke ๐ง0 na kojoj je ๐ holomorfna. Ako je ๐holomorfna na C kaลพemo da je ๐ cijela .
Teorem 4.1.7. (Cauchy-Riemannov teorem) Neka je ๐ = ๐ข + ๐๐ฃ : ฮฉ โ C i ๐ง0 =(๐ฅ0, ๐ฆ0) โ ฮฉ. Funkcija ๐ je derivabilna u ๐ง0 ako i samo ako je funkcija (๐ฅ, ๐ฆ) โฆโ(๐ข(๐ฅ, ๐ฆ), ๐ฃ(๐ฅ, ๐ฆ)) diferencijabilna u (๐ฅ0, ๐ฆ0) i vrijede Cauchy-Riemannovi uvjeti:
๐๐ข
๐๐ฅ=
๐๐ฃ
๐๐ฆi
๐๐ข
๐๐ฆ= โ๐๐ฃ
๐๐ฅ.
POGLAVLJE 4. DOKAZI POMOฤU KOMPLEKSNE ANALIZE 26
Dokaz ovog teorema moลพe se naฤi u knjizi [5].
Definicija 4.1.8. Neka je ๐ : ฮฉ โ C holomorfna i ๐พ : [๐, ๐] โ ฮฉ po dijelovimagladak put. Tada kompleksni integral definiramo s:โซ
๐พ
๐(๐ง)๐๐ง =
โซ ๐
๐
๐(๐พ(๐ก))๐พโฒ(๐ก)๐๐ก.
Teorem 4.1.9. (Greenov teorem) Neka je ๐ท โ R2 povezan i kompaktan skup ฤijije rub ๐๐ท sastavljen od konaฤno mnogo meฤusobno disjunktnih po dijelovima glatkihzatvorenih krivulja koje su pozitivno orijentirane u odnosu na D. Pretpostavimo da su๐น,๐บ : ฮฉ โ R neprekidno diferencijabilne funkcije na otvorenom skupu ฮฉ koji sadrลพi๐ท i ๐๐ท. Tada vrijedi:โซ
๐๐ท
๐น๐๐ฅ + ๐บ๐๐ฆ =
โซ โซ๐ท
(๐๐บ
๐๐ฅโ ๐๐น
๐๐ฆ)๐๐ฅ๐๐ฆ.
Ovaj teorem neฤemo dokazivati, no dokaz se moลพe naฤi u knjizi [7].
Teorem 4.1.10. (Cauchyjev teorem) Neka je ๐ : ฮฉ โ C holomorfna funkcija za kojuvrijedi da je ๐ โฒ neprekidna i neka je ฮฉ โ C podruฤje. Tada jeโซ
๐พ
๐(๐ง)๐๐ง = 0
za svaki po dijelovima gladak zatvoren nulhomotopan put ๐พ.
Dokaz. Neka je ๐ง = ๐ฅ + ๐๐ฆ i ๐(๐ง) = ๐ข + ๐๐ฃ. Raspiลกemo integral i imamo:โซ๐พ
๐(๐ง)๐๐ง =
โซ๐พ
(๐ข๐๐ฅโ ๐ฃ๐๐ฆ) + ๐
โซ๐พ
(๐ฃ๐๐ฅ + ๐ข๐๐ฆ).
Funkcije ๐๐ข๐๐ฅ, ๐๐ข๐๐ฆ, ๐๐ฃ๐๐ฅ, ๐๐ฃ๐๐ฆ
su neprekidne te moลพemo iskoristiti teorem 4.1.9 i slijediโซ๐พ
๐(๐ง)๐๐ง =
โซ โซ(โ๐๐ฃ
๐๐ฅโ ๐๐ข
๐๐ฆ)๐๐ฅ๐๐ฆ + ๐
โซ โซ(๐๐ข
๐๐ฅโ ๐๐ฃ
๐๐ฆ)๐๐ฅ๐๐ฆ.
Sada traลพeni rezultat slijedi iz Cauchy-Riemannovih uvjeta.
Napomena 4.1.11. Gornji teorem vrijedi i bez pretpostavke da je ๐ โฒ neprekidna.Tada se radi o Cauchy-Goursatovom teoremu za zvjezdaste skupove. Dokaz se temeljina sljedeฤem teoremu:
POGLAVLJE 4. DOKAZI POMOฤU KOMPLEKSNE ANALIZE 27
Teorem 4.1.12. (Goursat-Pringsheim) Neka je ฮฉ โ C otvoren skup, โ โ ฮฉ trokuti neka je ๐ : ฮฉ โ C derivabilna funkcija. Tada vrijedi:โซ
๐ฮ
๐(๐ง)๐๐ง = 0.
Dokaz Goursat-Pringsheimova teorema moลพe se naฤi u knjizi [5].
Teorem 4.1.13. (Cauchyjeva integralna formula) Neka je ๐ : ฮฉ โ C holomorfnana podruฤju ฮฉ , ๐พ po dijelovima gladak jednostavno zatvoren put ฤije je unutraลกnjepodruฤje sadrลพano u ฮฉ i neka toฤka ๐ง0 pripada tom unutraลกnjem podruฤju.
Tada vrijedi
๐(๐ง0) =1
2๐๐
โซ๐พ
๐(๐ง)
๐ง โ ๐ง0๐๐ง.
Dokaz. Neka je ๐ถ0 = ๐พ(๐ง0, ๐0). Put ๐พ moลพemo rastaviti na ๐พ = ๐พ1 + ๐ถ0 gdje ๐พ1zaobilazi ๐ง0 a ๐ถ0 ga okruลพuje.
Slika 4.3: Rastav puta ๐พ
Sada imamo: โซ๐พ
๐(๐ง)
๐ง โ ๐ง0๐๐ง =
โซ๐พ1
๐(๐ง)
๐ง โ ๐ง0๐๐ง +
โซ๐ถ0
๐(๐ง)
๐ง โ ๐ง0๐๐ง.
Iz teorema 4.1.10 slijedi da jeโซ๐พ1
๐(๐ง)๐งโ๐ง0
๐๐ง = 0 jer ๐พ1 ne okruลพuje ๐ง0. Slijedi:โซ๐พ
๐(๐ง)
๐ง โ ๐ง0๐๐ง =
โซ๐ถ0
๐(๐ง)
๐ง โ ๐ง0๐๐ง = ๐(๐ง0)
โซ๐ถ0
๐๐ง
๐ง โ ๐ง0+
โซ๐ถ0
๐(๐ง) โ ๐(๐ง0)
๐ง โ ๐ง0๐๐ง.
POGLAVLJE 4. DOKAZI POMOฤU KOMPLEKSNE ANALIZE 28
Na ๐ถ0 je ๐ง = ๐ง0 + ๐0๐๐๐ก โ ๐๐ง = ๐๐0๐
๐๐ก๐๐ก, te vrijediโซ๐ถ0
๐๐ง
๐ง โ ๐ง0=
โซ 2๐
0
๐๐0๐๐๐ก
๐ง0 + ๐0๐๐๐ก โ ๐ง0= ๐
โซ 2๐
0
๐๐ก = 2๐๐.
Zbog neprekidnosti od ๐ u ๐ง0, za dovoljno mali ๐0 i ๐ง โ ๐ถ0 vrijedi|๐(๐ง) โ ๐(๐ง0)| < ๐. Tada slijedi
|๐ผ| :=
โซ๐ถ0
๐(๐ง) โ ๐(๐ง0)
๐ง โ ๐ง0๐๐ง
โค
โซ๐ถ0
|๐(๐ง) โ ๐(๐ง0)||๐ง โ ๐ง0|
|๐๐ง| < ๐
๐02๐๐0 = 2๐๐.
U gornjoj nejednakosti ๐ moลพe biti proizvoljno mali pa slijedi ๐ผ = 0. Sada imamoโซ๐พ
๐(๐ง)
๐ง โ ๐ง0๐๐ง = ๐(๐ง0)2๐๐ + 0 โ ๐(๐ง0) =
1
2๐๐
โซ๐พ
๐(๐ง)
๐ง โ ๐ง0๐๐ง.
Teorem 4.1.14. (Deriviranje unutar integrala) Neka je ฮฉ otvoren skup, a ๐ : ฮฉ ร[๐, ๐] โ C neprekidna funkcija ฤija derivacija po varijabli z postoji i neprekidna je.Tada je ๐ : ฮฉ โ C, ๐(๐ง) =
โซ ๐
๐๐(๐ง, ๐ก)๐๐ก derivabilna na ฮฉ i vrijedi
๐โฒ(๐ง) =
โซ ๐
๐
๐๐
๐๐ง(๐ง, ๐ก)๐๐ก.
Dokaz. Dokaลพimo prvo rezultat za funkcije ๐น : [๐, ๐]ร [๐, ๐] โ R i ๐บ(๐ง) =โซ ๐
๐๐น (๐ง, ๐ก)๐๐ก
uz pretpostavku da derivacija od ๐น po prvoj varijabli ๐ง postoji i neprekidna je. Dakle,dokazujemo da je ๐บ derivabilna te da vrijedi
๐บโฒ(๐ง) =
โซ ๐
๐
๐๐น
๐๐ง(๐ง, ๐ก)๐๐ก. (4.1)
Iz teorema srednje vrijednosti slijedi ๐น (๐ง+โ,๐ก)โ๐น (๐ง,๐ก)โ
= ๐๐น๐๐ง
(๐งโฒ, ๐ก), gdje je ๐ง โค ๐งโฒ โค ๐ง +โ.Nadalje, imamo
๐บ(๐ง + โ) โ๐บ(๐ง)
โโ
โซ ๐
๐
๐๐น
๐๐ง(๐ง, ๐ก)๐๐ก
=
โซ ๐
๐
(๐น (๐ง + โ, ๐ก) โ ๐น (๐ง, ๐ก)
โโ ๐๐น
๐๐ง(๐ง, ๐ก)
)๐๐ก
=
โซ ๐
๐
(๐๐น
๐๐ง(๐งโฒ, ๐ก) โ ๐๐น
๐๐ง(๐ง, ๐ก)
)๐๐ก
โค
โซ ๐
๐
๐๐น
๐๐ง(๐งโฒ, ๐ก) โ ๐๐น
๐๐ง(๐ง, ๐ก)
๐๐ก.
POGLAVLJE 4. DOKAZI POMOฤU KOMPLEKSNE ANALIZE 29
Funkcija ๐๐น๐๐ง
je neprekidna na kompaktu [๐, ๐]ร [๐, ๐] pa je i uniformno neprekidna.To znaฤi da za svaki ๐ > 0 postoji ๐ฟ > 0 takvi da za |โ| < ๐ฟ vrijedi
๐๐น
๐๐ง(๐งโฒ, ๐ก) โ ๐๐น
๐๐ง(๐ง, ๐ก)
<
๐
๐โ ๐.
Odavde slijedi โซ ๐
๐
๐๐น
๐๐ง(๐งโฒ, ๐ก) โ ๐๐น
๐๐ง(๐ง, ๐ก)
๐๐ก <
โซ ๐
๐
๐
๐โ ๐๐๐ก = ๐.
Dakle, izraz๐บ(๐ง+โ)โ๐บ(๐ง)
โโ
โซ ๐
๐๐๐น๐๐ง
(๐ง, ๐ก)๐๐ก
konvergira u 0 kada โ โ 0.Sada moลพemo dokazati teorem. Neka je ๐ง = ๐ฅ + ๐๐ฆ, ๐(๐ง, ๐ก) = ๐(๐ฅ, ๐ฆ, ๐ก) =
๐ข(๐ฅ, ๐ฆ, ๐ก) + ๐๐ฃ(๐ฅ, ๐ฆ, ๐ก) i ๐(๐ง) =โซ ๐
๐๐(๐ง, ๐ก)๐๐ก. Definirajmo joลก funkcije ๐ i ๐ sa ๐(๐ฅ, ๐ฆ) :=โซ ๐
๐๐ข(๐ฅ, ๐ฆ, ๐ก)๐๐ก i ๐(๐ฅ, ๐ฆ) :=
โซ ๐
๐๐ฃ(๐ฅ, ๐ฆ, ๐ก)๐๐ก. Tada za ๐ vrijedi
๐(๐ง) = ๐(๐ฅ, ๐ฆ) =
โซ ๐
๐
๐(๐ง, ๐ก)๐๐ก =
โซ ๐
๐
๐ข(๐ฅ, ๐ฆ, ๐ก)๐๐ก + ๐
โซ ๐
๐
๐ฃ(๐ฅ, ๐ฆ, ๐ก)๐๐ก
= ๐(๐ฅ, ๐ฆ) + ๐๐(๐ฅ, ๐ฆ).
Iz 4.1 slijedi:๐๐
๐๐ฅ(๐ฅ, ๐ฆ) =
๐๐
๐๐ฅ(๐ฅ, ๐ฆ) + ๐
๐๐
๐๐ฅ(๐ฅ, ๐ฆ),
๐๐
๐๐ฆ(๐ฅ, ๐ฆ) =
๐๐
๐๐ฆ(๐ฅ, ๐ฆ) + ๐
๐๐
๐๐ฆ(๐ฅ, ๐ฆ).
Parcijalne derivacije ๐ i ๐ po ๐ฅ i ๐ฆ su neprekidne a zbog neprekidnosti od ๐ i ๐๐๐๐ง
za๐ข, ๐ฃ, ๐ i ๐ vrijede Cauchy-Riemannovi uvjeti. Dakle, vrijedi
๐๐
๐๐ฅ=
๐๐
๐๐ฆi
๐๐
๐๐ฆ= โ๐๐
๐๐ฅ.
Koristeฤi teorem 4.1.7, zakljuฤujemo da je ๐ derivabilna.
Korolar 4.1.15. Neka je ๐ : ฮฉ โ C holomorfna na jednostavno povezanom podruฤjuฮฉ koje sadrลพi po dijelovima gladak zatvoren put ๐พ. Ako je ๐ง0 unutraลกnja toฤka od ๐พ,tada za n-tu derivaciju od ๐ vrijedi
๐ (๐)(๐ง0) =๐!
2๐๐
โซ๐พ
๐(๐ง)
(๐ง โ ๐ง0)๐+1๐๐ง.
POGLAVLJE 4. DOKAZI POMOฤU KOMPLEKSNE ANALIZE 30
Dokaz. Po teoremu 4.1.13 vrijedi
๐(๐ง0) =1
2๐๐
โซ๐พ
๐(๐ง)
๐ง โ ๐ง0๐๐ง.
Deriviranjem unutar integrala po varijabli ๐ง0 imamo
๐ โฒ(๐ง0) =1
2๐๐
โซ๐พ
๐(๐ง)
(๐ง โ ๐ง0)2๐๐ง
te indukcijom dobivamo traลพenu formulu.
Teorem 4.1.16. (Cauchyjeva ocjena) Neka je ๐(๐ง) : ฮฉ โ C holomorfna na jednos-tavno povezanom podruฤju ฮฉ koje sadrลพi zatvoreni krug ๐ถ0 = ๐พ(๐ง0, ๐0).
Tada vrijedi
|๐ (๐)(๐ง0)| โค๐!๐
๐๐0, gdje je ๐ = max
๐ถ0
|๐(๐ง)|.
Posebno, ako je |๐(๐ง)| < ๐ za ๐ง โ ๐ถ0, tada vrijedi
|๐ โฒ(๐ง)| < ๐
๐0za sve ๐ง โ ๐พ(๐ง0, ๐0).
Dokaz. Iz korolara 4.1.15 slijedi:
|๐ (๐)(๐ง0)| โค๐!
2๐๐
โซ๐ถ0
๐(๐ง)
(๐ง โ ๐ง0)๐+1๐๐ง
โค ๐๐!
2๐
โซ๐ถ0
๐๐ง
(๐ง โ ๐ง0)๐+1
.
Na ๐ถ0, ๐ง = ๐ง0 + ๐0๐๐๐ก โ ๐๐ง = ๐๐0๐
๐๐ก pa jeโซ๐ถ0
๐๐ง
(๐ง โ ๐ง0)๐+1
=
โซ 2๐
0
๐๐ก
๐๐0 ๐๐๐ก๐
=
2๐
๐๐0.
Tada je
|๐ (๐)(๐ง0)| โค๐๐!
๐๐0.
POGLAVLJE 4. DOKAZI POMOฤU KOMPLEKSNE ANALIZE 31
4.2 Dokaz osnovnog teorema algebreU ovom odjeljku iskazujemo i dokazujemo Liouvilleov teorem te pomoฤu njega doka-zujemo osnovni teorem algebre.
Teorem 4.2.1. (Liouvilleov teorem) Neka je ๐ : C โ C cijela i neka je ๐ ograniฤenana C. Tada je f konstanta.Opฤenitije, ako je ๐ (๐) ograniฤena na C, tada je f polinom stupnja najviลกe ๐ + 1.
Dokaz. Neka je ๐ : C โ C cijela funkcija i neka je ograniฤena, tj. takva da postojineki ๐ > 0 za koji je |๐(๐ง)| โค ๐,โ๐ง โ C. Iz Cauchyeve ocjene za ๐ง0 = 0 na ๐พ(0, ๐)slijedi
|๐ โฒ(๐ง)| < ๐
๐za sve ๐ง โ ๐พ(0, ๐).
S obzirom na to da je f cijela funkcija, moลพemo pustiti ๐ โ โ. Iz Cauchyjeve ocjeneslijedi |๐ โฒ(๐ง)| = 0 te ๐ โฒ(๐ง) = 0. Tada je f konstantna.
Sada dokazujemo opฤenitiju tvrdnju. Ako je ๐ (๐) ograniฤena na C tada vrijedi|๐ (๐)(๐ง)| โค ๐ za svaki ๐ง โ C. Iz Cauchyjeve ocjene primjenjene na ๐๐ slijedi
|๐ (๐+1)(๐ง)| โค ๐
๐za sve ๐ง โ ๐พ(0, ๐) i za svaki ๐ > 0.
Isto kao gore, puลกtajuฤi da ๐ ide u beskonaฤnost, dobivamo ๐ (๐+1)(๐ง) = 0 te je ๐ (๐)
konstanta. No, tada je f polinom stupnja najviลกe ๐ + 1.
Teorem 4.2.2. (Osnovni teorem algebre) Neka je P kompleksni polinom stupnjaveฤeg ili jednakog jedan. Tada P ima bar jedan kompleksni korijen, tj. postoji ๐ง0 โ Ctakav da je ๐ (๐ง0) = 0.
Dokaz. Neka je ๐ (๐ง) = ๐ง๐+๐๐โ1๐ง๐โ1+ยท ยท ยท+๐1๐ง+๐0, ๐ โฅ 1. Polinomi su derivabilni na
C pa je P cijela funkcija. Dokazujemo teorem kontrapozicijom tako da pretpostavimo๐ (๐ง) = 0,โ๐ง โ C. Definirajmo ๐ : C โ C sa ๐(๐ง) = 1
๐ (๐ง). S obzirom na to da je P
cijela funkcija i ๐ je cijela. Nadalje, vrijedi
|๐(๐ง)| =1
|๐ (๐ง)|=
1
|๐ง๐ + ๐๐โ1๐ง๐โ1 + ยท ยท ยท + ๐1๐ง + ๐0|
=1
|๐ง|๐1
|1 + ๐๐โ1
๐ง+ ยท ยท ยท + ๐0
๐ง๐|.
Kada |๐ง| โ โ, vrijedi 1|๐ง|๐ โ 0 te tada i ๐๐โ1
๐ง, ยท ยท ยท , ๐0
๐ง๐teลพe u 0. Iz toga slijedi
1
1+๐๐โ1
๐ง+ยทยทยท+ ๐0
๐ง๐โ 1 te je lim|๐ง|โโ |๐(๐ง)| = 0. Dakle, f je ograniฤena funkcija. Iz
Liouvilleova teorema slijedi da ๐ mora biti konstanta. Tada je i ๐ konstantan ลกto jekontradikcija sa pretpostavkom da je ๐ polinom stupnja barem 1.
POGLAVLJE 4. DOKAZI POMOฤU KOMPLEKSNE ANALIZE 32
4.3 Joลก dva dokaza osnovnog teorema algebreU nastavku dajemo joลก dva dokaza pomoฤu kompleksne analize.
Lema 4.3.1. (Teorem i nejednakost srednje vrijednosti za kompleksne integrale) Nekaje funkcija f holomorfna na nekom ฮฉ โ C koji sadrลพi ๐ถ = ๐พ(๐ง0, ๐) i neka je ๐พ(๐ก) =๐ง0 + ๐๐๐๐ก, 0 โค ๐ก โค 2๐ parametrizacija od ๐๐ถ.Tada vrijedi
๐(๐ง0) =1
2๐
โซ 2๐
0
๐(๐ง0 + ๐๐๐๐ก)๐๐ก (Teorem srednje vrijednosti)
i|๐(๐ง0)| โค ๐๐๐ฅ๐๐ถ |๐ | (Nejednakost srednje vrijednosti).
Dokaz. Neka je ๐พ navedena parametrizacija od ๐๐ถ. Iz teorema 4.1.13 slijedi
๐(๐ง0) =1
2๐๐
โซ๐พ
๐(๐ง)
๐ง โ ๐ง0๐๐ง =
1
2๐๐
โซ 2๐
0
๐(๐พ(๐ก))๐พโฒ(๐ก)๐๐ก
๐พ(๐ก) โ ๐ง0
=1
2๐๐
โซ 2๐
0
๐(๐ง0 + ๐๐๐๐ก)
๐ง0 + ๐๐๐๐ก โ ๐ง0๐๐๐๐๐ก๐๐ก
=1
2๐
โซ 2๐
0
๐(๐ง0 + ๐๐๐๐ก)๐๐ก.
Sada imamo
|๐(๐ง0)| =
1
2๐
โซ 2๐
0
๐(๐พ(๐ก))๐๐ก
โค 1
2๐
โซ 2๐
0
๐(๐พ(๐ก))๐๐ก
โค 1
2๐
โซ 2๐
0
|๐(๐พ(๐ก))| ๐๐ก โค 1
2๐max๐๐ถ
|๐ |โซ 2๐
0
๐๐ก = max๐๐ถ
|๐ |.
Lema 4.3.2. Neka je ๐ (๐ง) = ๐๐๐ง๐+ ยท ยท ยท+๐1๐ง+๐0 kompleksni polinom stupnja ๐ โฅ 1.
Tada postoji ๐ โฅ 1 takav da za sve ๐ง โ C , |๐ง| โฅ ๐ vrijedi
1
2|๐๐||๐ง๐| โค |๐ (๐ง)| โค 2|๐๐||๐ง|๐.
Posebno, lim|๐ง|โโ |๐ (๐ง)| = +โ.
POGLAVLJE 4. DOKAZI POMOฤU KOMPLEKSNE ANALIZE 33
Dokaz. Neka je ๐ (๐ง) = |๐0| + |๐1||๐ง| + ยท ยท ยท + |๐๐โ1||๐ง|๐โ1. Koristimo nejednakosttrokuta:
|๐ฅ| โ |๐ฆ| โค |๐ฅ + ๐ฆ| โค |๐ฅ| + |๐ฆ|, โ๐ฅ, ๐ฆ โ C.
Tada za ๐ฅ = ๐๐๐ง๐ i ๐ฆ = ๐๐โ1๐ง
๐โ1 + ยท ยท ยท + ๐1๐ง + ๐0 slijedi:
|๐๐๐ง๐| โ |๐๐โ1๐ง๐โ1| โ ยท ยท ยท โ |๐0| โค |๐๐๐ง๐ + ยท ยท ยท + ๐1๐ง + ๐0|
โค |๐๐๐ง๐| + |๐๐โ1๐ง๐โ1| + ยท ยท ยท + |๐0|.
Dakle,|๐๐||๐ง|๐ โ๐ (๐ง) โค |๐ (๐ง)| โค |๐๐||๐ง|๐ + ๐ (๐ง).
Ako je |๐ง| โฅ 1, tada vrijedi |๐ง|๐ โค |๐ง|๐โ1 za svaki ๐ < ๐, i imamo da je ๐ (๐ง) โคโ๐โ1๐=0 |๐๐||๐ง|๐โ1 =: ๐|๐ง|๐โ1.Iz toga za izbor ๐ := ๐๐๐ฅ1, 2๐|๐๐|โ1 slijedi traลพena nejednakost.
Sada moลพemo napraviti dokaz osnovnog teorema algebre.
Dokaz. (Osnovni teorem algebre)Neka je ๐ (๐ง) = ๐๐๐ง
๐ + ยท ยท ยท + ๐1๐ง + ๐0 kompleksni polinom, ๐ โฅ 1. Pretpostavimoda ๐ nema korijen u C. Tada je ๐(๐ง) = 1
๐ (๐ง)holomorfna na C pa moลพemo primjeniti
nejednakost srednje vrijednosti iz leme 4.3.1 te dobivamo izraz
|๐(0)| โค ๐๐๐ฅ๐๐ถ๐ |๐(๐ง)|
za sve krugove ๐ถ๐ = ๐พ(0, ๐), ๐ > 0. Iz leme 4.3.2 znamo da je lim|๐ง|โโ |๐ (๐ง)| = +โte iz toga slijedi ๐๐๐๐งโโ|๐(๐ง)| = 0 i ๐(0) = 0 . To vodi do kontradikcije jer ๐(0) =1
๐ (0)= 0.
Osnovni teorem algebre moลพe se dokazati i koristeฤi princip maksimuma modula.U nastavku prvo navodimo iskaz i dokaz principa maksimuma modula za krug. Nakontoga dokazujemo teorem maksimuma modula te na kraju dajemo dokaz osnovnogteorema algebre.
Teorem 4.3.3. (Princip maksimuma modula za krug) Neka je ๐ holomorfna na๐พ(๐ง0, ๐ ), ๐ > 0 i neka vrijedi
|๐(๐ง)| โค |๐(๐ง0)|, โ๐ง โ ๐พ(๐ง0, ๐ ).
Tada je ๐ konstanta.
POGLAVLJE 4. DOKAZI POMOฤU KOMPLEKSNE ANALIZE 34
Dokaz. Za fiksiran 0 < ๐ < ๐ iz leme 4.3.1 i pretpostavke teorema slijedi da je
|๐(๐ง0)| โค1
2๐
โซ 2๐
0
|๐(๐ง0 + ๐๐๐๐ก)|๐๐ก โค 1
2๐
โซ 2๐
0
|๐(๐ง0)|๐๐ก = |๐(๐ง0)|.
Dakle, vrijedi โซ 2๐
0
(|๐(๐ง0)| โ |๐(๐ง0 + ๐๐๐๐ก)|)๐๐ก = 0,
iz ฤega zbog neprekidnosti i nenegativnosti funkcije pod integralom zakljuฤujemo daje ona identiฤki jednaka nuli, tj. |๐ | je konstanta.Neka je ๐ = ๐ข + ๐๐ฃ. Tada je |๐ | = |๐ข + ๐๐ฃ| =
โ๐ข2 + ๐ฃ2 te je
๐ข2 + ๐ฃ2 = ๐, (4.2)
gdje je ๐ konstanta. Sad ฤemo prvo derivirati 4.2 po ๐ฅ a zatim po ๐ฆ. Dobivamo
2๐ข๐๐ข
๐๐ฅ+ 2๐ฃ
๐๐ฃ
๐๐ฅ= 0,
2๐ข๐๐ข
๐๐ฆ+ 2๐ฃ
๐๐ฃ
๐๐ฆ= 0.
(4.3)
Primjenimo Cauchy-Riemannove jednadลพbe te imamo
๐ข๐๐ข
๐๐ฅโ ๐ฃ
๐๐ข
๐๐ฆ= 0,
๐ข๐๐ข
๐๐ฆ+ ๐ฃ
๐๐ข
๐๐ฅ= 0.
Pomnoลพimo prvu jednadลพbu s ๐ข i drugu s ๐ฃ, dobivene rezultate zbrojimo i dobivamo(๐ข2 + ๐ฃ2)๐๐ข
๐๐ฅ= 0, odnosno ๐ ๐๐ข
๐๐ฅ= 0. Ako je ๐ = 0, tvrdnja odmah slijedi. Neka je
๐ = 0. Tada je ๐๐ข๐๐ฅ
= 0 i iz Cauchy-Riemannovih jednadลพbi slijedi da je ๐๐ฃ๐๐ฆ
= 0. Sadaiz jednadลพbi 4.3 dobivamo
๐ฃ๐๐ฃ
๐๐ฅ= 0,
๐ข๐๐ข
๐๐ฆ= 0.
Znamo da je ๐ = 0 pa ๐ข i ๐ฃ ne mogu istovremeno biti jednaki nuli. Ako je ๐ฃ = 0,onda je ๐๐ฃ
๐๐ฅ= 0 a time je i ๐๐ข
๐๐ฆ= 0. Analogno slijedi ako je ๐ข = 0. Dakle, ๐ข i ๐ฃ su
konstantne pa je ๐ konstantna.
Sljedeฤi teorem bit ฤe nam potreban u dokazu teorema maksimuma modula, dokazse moลพe naฤi u [5].
POGLAVLJE 4. DOKAZI POMOฤU KOMPLEKSNE ANALIZE 35
Teorem 4.3.4. (Teorem o jedinstvenosti holomorfne funkcije) Neka je skup ฮฉ โ Cotvoren i povezan i neka su ๐ i ๐ holomorfne na ฮฉ. Ako se ๐ i ๐ podudaraju na nekomskupu koji ima gomiliลกte u ฮฉ, onda je ๐ = ๐ na ฮฉ.
Teorem 4.3.5. (Teorem maksimuma modula) Neka je ๐ nekonstantna i holomorfnana ograniฤenom podruฤju ๐ท i neprekidna na ๐๐ท. Tada |๐ | ne postiลพe maksimum uunutraลกnjoj toฤki od ๐ท, tj. maksimum se postiลพe na rubu od ๐ท.
Dokaz. Znamo da je zatvoren i ograniฤen skup ๐ท = ๐ท โช ๐๐ท kompaktan. Funkcija|๐ | je neprekidna na ๐ท pa prema teoremu 2.2.2 postiลพe maksimum na ๐ท. Nazovimotoฤku u kojoj poprima maksimum ๐ง0.
Pretpostavimo da ๐ง0 /โ ๐๐ท. Skup ๐ท je otvoren te oko ๐ง0 moลพemo opisati krugradijusa ๐ > 0 koji ฤe biti sadrลพan u ๐ท. Sada po principu maksimalnog modula zakrug imamo da |๐ | postiลพe maksimum na ๐พ(๐ง0, ๐ ) u toฤki ๐ง0 pa je ๐ konstanta natom krugu. Nadalje, ๐ je tada po teoremu 4.3.4 konstantna na cijelom ๐ท ลกto namdaje kontradikciju. Dakle, maksimum je na rubu.
Korolar 4.3.6. (Princip minimuma) Neka je ๐ holomorfna na podruฤju ฮฉ i neka pos-toji toฤka ๐ง0 โ ฮฉ koja je toฤka lokalnog minimuma za |๐ |, tj. postoji ๐ถ๐ = ๐พ(๐ง0, ๐) โ ฮฉtako da vrijedi |๐(๐ง0)| โค |๐(๐ง)| za sve ๐ง โ ๐ถ๐. Tada je ili ๐(๐ง0) = 0 ili je ๐ konstantana ฮฉ.
Dokaz. Pretpostavimo da je ๐ = 0. Pogledajmo funkciju ๐ := 1๐. Funkcija ๐ ima
lokalni minimum u toฤki ๐ง0 pa funkcija ๐ ima lokalni maksimum u ๐ง0. Sada iz teoremamaksimalnog modula za krug slijedi da je ๐ konstantna.
Sada moลพemo primjeniti sve gore navedene teoreme i dati posljednji dokaz osnov-nog teorema algebre.
Dokaz. (Osnovni teorem algebre)Neka je ๐ (๐ง) = ๐๐๐ง
๐ + ยท ยท ยท+๐1๐ง +๐0 kompleksni polinom stupnja ๐ โฅ 1. Za svaki๐ > 0, neka je ๐ถ๐ = ๐พ(0, ๐). Svaki ๐ถ๐ je kompaktan skup pa zbog neprekidnosti od๐ slijedi da |๐ | ima minimum u nekoj toฤki ๐ง๐ โ ๐ถ๐. S obzirom na to da vrijedilim|๐ง|โโ |๐ (๐ง)| = +โ, moลพemo odabrati dovoljno velik ๐ tako da toฤka minimuma๐ง๐ bude u interioru od ๐ถ๐ . Kako bi to vidjeli, neka je ๐ > 0 takav da je |๐ (๐ง)| >|๐ (0)| = |๐0| za |๐ง| > ๐ . Neka je ๐ > ๐ . Tada za svaku toฤku na rubu od ๐ถ๐ vrijedi|๐ (๐ง)| > |๐ (0)| pa toฤka minimuma ๐ง๐ mora biti u interioru od ๐ถ๐ .
Oko ๐ง๐ moลพemo opisati otvorenu kuglu radijusa ๐, ๐ถ๐ = ๐พ(๐ง๐ , ๐), ๐ถ๐ โ ๐ถ๐ . No,๐ (๐ง) je holomorfna na ๐ถ๐ i vrijedi |๐ (๐ง)| โฅ |๐ (๐ง๐ )| za sve ๐ง โ ๐ถ๐. Iz korolara 4.3.6imamo da je ili ๐ (๐ง๐ ) = 0 ili je ๐ lokalno konstantan na ๐ถ๐. Kada bi ๐ bio lokalno
POGLAVLJE 4. DOKAZI POMOฤU KOMPLEKSNE ANALIZE 36
konstantan na ๐ถ๐, ๐ (๐ง) = ๐, โ๐ง โ C๐, tada bi polinom ๐(๐ง) = ๐ (๐ง) โ ๐ imao besko-naฤno mnogo korijena. To nije moguฤe jer polinom nad nekim poljem moลพe imatisamo konaฤan broj korijena. Dakle, ๐ (๐ง๐ ) = 0.
Bibliografija
[1] B. Fine i G. Rosenberger, The fundamental theorem of algebra, Springer-Verlag,New York, 1997.
[2] J.J. OโConnor i E.F. Robertson, The fundamental theorem of alge-bra, 1996, http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/HistTopics/Fund_theorem_of_algebra.html.
[3] B. Pavkoviฤ i D. Veljan, Elementarna matematika 1, Tehniฤka knjiga, Zagreb,1992.
[4] I. Stewart, Galois Theory, Chapman and Hall, London, 1973.
[5] ล . Ungar, Matematiฤka analiza 4, skripta, 2001, http://web.math.pmf.unizg.hr/~ungar/NASTAVA/MA/Analiza4.pdf.
[6] ล . Ungar, Matematiฤka analiza 3, PMF-Matematiฤki odjel, Zagreb, 2002, http://web.math.pmf.unizg.hr/~ungar/NASTAVA/MA/Analiza3.pdf.
[7] ล . Ungar, Matematiฤka analiza u R๐, PMF-Matematiฤki odjel, Zagreb, 2005.
37
Saลพetak
U ovom diplomskom radu obradili smo nekoliko dokaza osnovnog teorema algebre.Na samom poฤetku rada naveli smo povijesni pregled ovog teorema. U drugom smopoglavlju iskoristili svojstva kompleksnih polinoma te dali prvi dokaz. U sljedeฤempoglavlju smo interpretirali kompleksne polinome kao algebarske objekte. Na tajsmo naฤin mogli dokazati teorem primijenivลกi svojstva polja i njihovih proลกirenja.Posljednje poglavlje posveฤeno je kompleksnoj analizi. Pokazali smo da se osnovniteorem algebre moลพe dokazati primjenom Liouvilleova teorema. Na kraju rada izloลพilismo joลก dva dokaza koji se temelje na teoriji kompleksne analize. U prvom smokoristili nejednakost srednje vrijednosti, a u drugom princip maksimuma modula.
Summary
In this graduate thesis we prove the fundamental theorem of algebra in several ways.In the first chapter we give a the historical overview of this theorem. In the secondchapter we outline the first proof using properties of complex polynomials. In the nextchapter, we interpret complex polynomials as algebraic objects. In this way we areable to present the second proof by applying field and extension field properties. Thefinal chapter is dedicated to complex analysis. We demostrate that the fundamentaltheorem of algebra can be proved by using Liouvilleโs theorem. At the end of thework, we give two additional proofs rooted in complex analysis. The first one usesthe mean value inequality and the second one is based on the maximum modulusprinciple.
ลฝivotopis
Roฤena sam 23. oลพujka 1991. godine u Varaลพdinu. Pohaฤala sam VI. osnovnuลกkolu u Varaลพdinu. Tijekom osnovnoลกkolskog i srednjoลกkolskog obrazovanja uฤila samengleski, njemaฤki i francuski jezik. Nakon zavrลกetka osnovne ลกkole, 2005. godineupisujem opฤi smjer Prve gimnazije Varaลพdin. Maturirala sam 2009. godine te tadana Prirodoslovno-matematiฤkom fakultetu u Zagrebu upisujem preddiplomski studijmatematike. Godine 2012. zavrลกila sam preddiplomski studij te upisujem Diplomskisveuฤiliลกni studij Financijske i poslovne matematike.
Recommended