1
Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima
Katedra za grafički dizajn i slikovne informacije Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
REFLEKSIJA U FOTOGRAFIJI
SEMINARSKI RAD
Nositelji kolegija i voditelj rada: Ime i prezime studenata: Dr. sc. Maja Strgar Kurečić, doc. Natalia Kuljovski,
Ana Knežević Ana Šterc
Prosinac 2018.
2
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................. 3
2. POJAVA DIGITALNE FOTOGRAFIJE ...................................................................................... 4
3. FOTOGRAFSKI ŽANROVI ...................................................................................................... 5
4. LIKOVNA NAČELA FOTOGRAFSKE SLIKE .............................................................................. 5
4.1. Kompozicija ................................................................................................................. 5 4.2. Perspektiva i dubina .................................................................................................... 6 4.3. Shvaćanje boja............................................................................................................. 7
5. POJAM REFLEKSIJE .............................................................................................................. 8
6. REFLEKSIJA U FOTOGRAFIJI ................................................................................................ 9
6.1. Zašto koristiti refleksiju u fotografiji ......................................................................... 12 6.2. Fotografiranje refleksije ............................................................................................ 13 6.3. Inspiracija za refleksiju .............................................................................................. 13 6.4. Praktični savjeti za fotografiranje refleksije .............................................................. 14 6.5. 4 jednostavna koraka za slikanje refleksije ............................................................... 15
7. PRAKTIČNI DIO .................................................................................................................. 18
8. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................ 20
9. LITERATURA ...................................................................................................................... 21
10. POPIS SLIKA ....................................................................................................................... 22
3
1. UVOD
Fotografija je tehnika digitalnog ili kemijskog zapisa prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je
osjetljiv na svjetlost koja na njega pada, a rezultat je kombiniranja nekoliko tehničkih otkrića. Na
taj način zabilježavaju se događaji, stvari, likovni elementi i svijet oko nas. Fotografija je vizualna
umjetnost koja spade pod granu likovnih umjetnosti gdje fotograf (umjetnik) uz pomoć svog
znanja i foto-kamere zabilježava svijet oko sebe koji zatim prezentira javnosti. Fotografija je danas
postala medij u umjetnosti, tj. priznat joj je status ravnopravnog umjetničkog medija te tako ima
jednaku funkciju kao i klasični mediji. Za različite izražaje potrebne su i različite tehnike
fotografiranja, pa tako koristeći mogućnosti fotoaparata i vještinu, fotograf može pretvoriti
jednostavan kadar u umjetničko djelo. Svrha fotografije je da prenese neku poruku, izrazi smisao,
probudi osjećaje ili da otkrije dublju istinu u pojavama.
Fotografski pogled u području refleksije odražava preklapanje stvarnih površina i površina koje
su samo odraz nekog drugog objekta. Korištenjema refleksije u fotografiji može dovesti do
nevjerojatnih efekata i lijepih umjetničkih slika. Korištenjem vode, prozora, ogledala ili bilo koje
druge vrste reflektirajuće površine mogu promijeniti sliku u umjetničko djelo. Korištenjem
refleksije pri fotografiranju može promijeniti sliku iz nečega što je prilično monotono u nešto
bogatije ili apstraktnije. Ponekad refleksija može biti dosadna i ne umjetnička, pa kreativnost i
dobra kvaliteta fotografije ovisi o tome na koji način fotograf vidi stvari umjesto da vidi samo
jedan dio veće cjeline.
4
2. POJAVA DIGITALNE FOTOGRAFIJE
Digitalna fotografija podrazumijeva snimanje na svjetlosni senzor i pohranjuje se na digitalni
medij (memorijsku karticu), dok se analogna odnosi na snimanje na film. Digitalnim foto-
aparatima je potrebna električna energija (baterija) kako bi radili. Do pojave digitalne fotografije
došlo je zbog toga što je tradicionalna fotografija (analogna) sprječavala fotografe koji nisu imali
u blizini laboratorij u kojima bi mogli razviti film, a radili su daleko na terenu. Napretkom
televizije, fotografi su svoje uratke morali što prije dostavljati u novine. Sony (Sony Mavica) je
1981. godine prvi otkrio kameru kojoj nije bio potreban film. Slike su se spremale na disk i mogle
su se prikazivati na televiziji. Nedugo zatim, Kodak je 1990., predstavio prvu komercijalno
dostupnu digitalnu kameru-DCS 100 (slika 2.1.). Ta se kamera nije mogla upotrebljavati nigdje
drugdje nego u novinarstvu i za profesionalnu upotrebu, zbog svoje visoke cijene.
Slika 2.1.. Kodak DCS 100 Slika 2.2. Pregled slike na zaslonu
Danas je digitalna fotografija dostigla analognu i mnogo je praktičnija i jeftinija. Neke od prednosti
digitalne fotografije su te da na zaslonu možemo odmah vidjeti fotografiju i ne trebamo svaki
puta kupovati filmove (slika 2.2.), a same fotografije se jednostavno pohranjuju i mogu se slati
bilo gdje u svijetu putem Interneta te je i mogućnost same obrade fotografije brža i lakša.
5
3. FOTOGRAFSKI ŽANROVI
Fotografija je vrsta umjetnosti koja stvara trajne dvodimenzionalne slike uz pomoć svjetlosti
elektroničkim putem. Kada bi riječ fotografija rastavili na foto i grafija, u tom slučaju bi foto
značilo svjetlo, a grafija, crtanje, i spajanjem te dvije riječi dobili bismo crtanje svjetlom. Ona nam
pomože da uhvatimo trenutke koje ćemo poslije pamtiti. Fotografiju možemo podijeliti na:
portrete, predmete, životinje, pejzaže, sport, događaje, uličnu i makrofotografiju (slika 3.).
Slika 3. Podjela fotografije (1-portreti, 2-predmeti, 3- životinje, 4-pejzaži, 5-sport, 6-događaji, 7-ulična, 8-
makrofotografija)
4. LIKOVNA NAČELA FOTOGRAFSKE SLIKE
4.1. Kompozicija
Fotografija je pravokutni okvir unutar kojega se nešto nalazi. Prvo što moramo odlučiti je što
ćemo staviti u taj pravokutnik, kako ćemo staviti, trebali bi popuniti cijeli pravokutni ili samo
jedan dio, hoće li sadržaj biti lijevo, desno, gore, dolje ili u sredini. To su neka od pitanja koja su
bitna za kompoziciju. Kompozicija je ustvari raspored vizualnih elemenata unutar fotografskog
okvira. Elementi koji su bitni u fotografiji su : pravilo trećine, perspektiva, linija, svjetlost, pokret,
tekstura i oblik. Fotografi kombiniraju neke od tih elemenata kako bi dobili određeni efekt, no
fotografija postiže veličinu kada svaki od navedenih elemenata pridonosi cjelovitom učinku, a
ništa od toga se ne gubi. Kompozicija se temelji na obraćanju pažnje na detalje. Središnji dio slike
će najprije , većini gledaoca, privući pažnju. Najbolje bi bilo kada bismo se kretali i istraživali razne
kutove promatranja, jer mjesto središnje točke može kompoziciju poboljšati ili pokvariti u
6
odnosu na ostale elemente. objekt kojega fotografiramo mora biti malo odmaknut od sredine,
Koliko god neki objekt izgledao zanimljivo, nismo ga zapravo fotografirali sve dok nije pažljivo
ukomponiran u okvir, dok se nismo riješili svih dijelova koji bi mogli odvratiti pažnju te sve bitne
elemente skupa povezali (slika 4.1.).
Slika 4.1. Kompozicija
4.2. Perspektiva i dubina
Perspektivom možemo dodati dubinu slici. Dubina se izražava odnosom prostora između
pozadine i prvog plana tako da se umanji veličina predmeta koji su u razini tla, njihovim
nestajanjem u daljini. Postoje dvije vrste perspektive: zračna i linearna. Zračna perspektiva je
prostor između horizonta i promatrača. Što se više udaljavamo od objekta to se detalji više gube,
jačina boje postaje slabija i dobivamo dojam dubine. Kod linearne perspektive, linije se spajaju u
jednu ili više točaka. Dojam veće dubine dobivamo naglašenijim spajanjem točaka. Očituje se
smanjivanjem veličine prema horizontu. Kako bi fotografije bilo što zanimljivije, fotografirati
možemo iz više kutova; prema gore ili dolje, izbliza, odozgo, s poda ili nekog drugog kuta (slika
4.2.). Ako slikamo prema dolje, možemo ukloniti neke elemente koji nam smetaju a predmeti iz
7
te pozicije izgledaju manje, slikanjem izbliza ulazimo u detalje ili u intimu osobe koje slikamo. U
slučaju da slikamo pse ili malu djecu, najbolja je niska pozicija. Upotrebom određenih objektiva
također možemo naglasiti perspektivu. Za primjer možemo uzeti linearnu perspektivu koju ćemo
umanjiti teleobjektivom, a naglasiti širokokutnim objektivom.
Slika 4.2.. Primjer fotografiranja prema dolje, izbliza i prema gore
4.3. Shvaćanje boja
Boja ima namjeru naglasiti pojedinačni predmet. Ako su boje u pozadini jako naglašene,
dominirat će nad predmetom kojeg snimamo, no ako su slabe, smanjit će utjecaj predmeta. U
početku je dobro pronaći slike gdje se boje, ili grupa sličnih boja pojavljuju na više mjesta. Kada
dobijemo osjećaj za boje, najbolje je početi eksperimentirati i ubaciti boju koja stvara kontrast ili
se suprotstavlja prevladavajućoj temi boja (slika4.3.). Jedan od načina na koji još možemo
manipulirati bojom je da uspostavimo odnos veličina između predmeta koje slikamo. Iako imamo
ograničenu upotrebu boje na fotografiji, bogatim nizom tonova možemo i dalje sliku učiniti
uvjerljivijom. Ton i boja imaju slična svojstva i usko su povezani ali ne znače isto. Ton je skala
između bijelog i crnog. Raznim tonovima iste boje možemo postići sličnost. Svjetlijim tonovima
možemo izraziti prostor ili slobodu a tamnijim, prijetnju ili tajanstvenost.
8
Slika 4.3. Kontrast
5. POJAM REFLEKSIJE
U fizici, refleksija je odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija). Ako je
granična ploha glatka, tj. neravnine su prema valnoj duljini zanemarive, nastaje tzv. regularna
refleksija, kod koje je upadni kut valova jednak kutu refleksije; u suprotnom slučaju
nastaje difuzna refleksija: valovi se reflektiraju u svim smjerovima. Omjer reflektirane i upadne
energije naziva se koeficijentom refleksije. Ako je taj koeficijent ovisan o valnoj duljini upadnih
valova, nastaje selektivna refleksija. Kada ravni val prelazi iz gušćega sredstva u rjeđe, reflektirani
je val u fazi s upadnim valom. U obrnutom slučaju reflektirani je val za π/2 (λ/4) pomaknut u fazi
prema upadnom valu. Upadni i reflektirani val daju interferencijom stojni val. Refleksijom
elastičnoga transverzalnoga vala dobiva se transverzalni i longitudinalni reflektirani val.
Longitudinalnoga reflektiranog vala nema ako je titranje upadnoga transverzalnog vala okomito
na ravninu upada.
9
Refleksija svjetlosti. Zraka svjetlosti koja pada na neku ravninu (Z) reflektira se tako da je upadni
kut (α) jednak kutu refleksije (β), a upadna (u) i reflektirana (r) zraka leže u istoj ravnini N,
okomitoj na ravninu Z. Reflektirana je svjetlost uvijek manjeg intenziteta nego upadna, jer dio
energije upadne svjetlosti prelazi u drugo sredstvo (Apsorpcija). To nije tako jedino kod totalne
refleksije, koja nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo
padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta γ. Prema zakonu
loma (Refrakcija), u tom je slučaju kut loma veći od kuta upada. Ako je upadni kut takav da bi kut
loma bio veći od 90°, dolazi do totalne refleksije. Granični kut γ dan je tada izrazom
sin γ = n1/n2 (n1 indeks je loma rjeđeg, a n2 gušćega sredstva).
Intenzitet reflektirane svjetlosti ovisi o kutu upada i polarizaciji upadne svjetlosti (Fresnelove
jednadžbe). Ako se zraka reflektira na granici dielektričnoga sredstva, intenzitet je reflektirane
svjetlosti to veći što je veća razlika, a manji zbroj kuta upada i kuta loma. Ako je kut upada takav
da reflektirana i lomljena zraka čine kut od 90°, reflektirana je zraka polarizirana (Brewsterov
zakon), a ravnina polarizacije identična je s ravninom upada. Pojave analogne refleksiji svjetlosti
javljaju se kod svih vrsta valova; tako npr. refleksijom zvučnih valova nastaje jeka.
6. REFLEKSIJA U FOTOGRAFIJI
Pod pojmom refleksije u fotografiji podrazumijeva se fotografija koja je nastala kao odraz u
ogledalu ili putem neke druge površine koja djeluje kao ogledalo, npr. površina vode. Refleksije
su veoma kreativni dijelovi fotografije iz kojih proizlaze različiti efekti, a korištenjem refleksije
jedna je od najpopularnijih tehnika u fotografiji. U stvarnosti refleksija je uvijek ista, kad se radi o
primjeni na realnim površinama primjećujemo različite tipove refleksije. Postoje direktna ili
zrcalna refleksija i difuzna ili raspršena refleksija. Direktna ili zrcalna refleksija događa se kad se
svjetlost odrazi na glatkim, sjajnim površinama. Pod spekularnom refleksijom fotografi
podrazumijevaju malu izrazito sjajnu refleksiju (slika 6.). Vršna refleksija je refleksija okružena
slabijom refleksijom.
10
Slika 6. Spekularna refleksija
Difuzna refleksija događa se na hrapavim površinama. Odbijanje svjetla s hrapave površine nema
odsjaja i svjetlosnih točaka, svjetlo je raspršeno (mekano, difuzno), a takvo nam svjetlo često daje
najbolje uvjete za fotografiranje. Uzrok ovakvom odbijanju je struktura hrapave površine, koja
ima dobar faktor refleksije sastoji od niza malih nasumično orijentiranih površina (slika 6.1.).
Upadna zraka svjetla reflektira pod različitim kutom. Gledano pod mikroskopom refleksija je u
potpunosti ista kao direktna refleksija, no struktura površine osigurava raspršenje svjetla. Zora i
suton je posljedica difuzne refleksije. Kad Sunce nestane ispod horizonta njegovo se svjetlo
difuzno reflektira na česticama prašine i vodene pare u atmosferi.
11
Slika 6.1. Difuzna refleksija
Oba tipa refleksije imaju izuzetnu važnost ne samo u fotografiji nego i u svakodnevnom životu
gdje ih primjenjujemo na različite načine i u različitim sustavima. Papir napravljen kao difuzni
reflektor, na taj je način tekst moguće čitati pod praktično svim kutovima. Postoji refleksija koja
je važna fotografima, to je odbljesak ili odsjaj. Taj je tip refleksije praktično po svemu identičan
direktnoj refleksiji, no razlikuje se u jednoj važnoj komponenti, prilikom takve refleksije dolazi do
polarizacije svjetla, pa je reflektirana svjetlost djelomično ili potpuno polarizirana.
Polarizirana refleksija važna je fotografima jer je posebnim filtrima koje nazivamo polarizacijski
filtri, moguće kontrolirati refleksije. U fotografiji polarizacija događa se samo prilikom refleksije s
nemetalnih površina. Prava direktna refleksija koja se događa na metalnim površinama osim
promjene smjera svjetla, ne mijenja svjetlost.
12
6.1. Zašto koristiti refleksiju u fotografiji
Postoji više razloga za traženje glatkih i reflektirajućih površina za fotografiranje a neki od njih su:
• upotreba refleksije je jedan od najlakših načina za dodavanje interesa za kompoziciju i
perspektivu. Refleksija može biti vertikalna, horizontalna, dijagonalna, višestruka itd.
Zasigurno će isticati svaku fotografiju (slika 6.1.2.)
• refleksija dopušta dodavanje elemenata u prvi plan što je često korisno ukoliko se želi
dodati dodatna dubina i vizualno bogatstvo.
• elementi koji nisu interesantni ili odvlače pozornost lako se mogu prikriti refleksijom.
• reflektirajuće površine mogu biti bilo kojeg oblika i boja, pa stoga mogu pretvoriti
fotografije u nešto sasvim neobično, te tako izobličiti uobičajni prikaz na zabavan ili
neočekivan način.
Slika 6.1.2. Višestruka refleksija
13
6.2. Fotografiranje refleksij
Kada se fotografira refleksija potrebno je postaviti liniju horizonta u sredinu kadra, postiže se
uravnotežena fotografija i djelovanje joj je smirujuće. Dinamika ili smirenost kadra ovisit će o
položaju i međusobnom odnosu elemenata na fotografiji nego o položaju linije horizonta.
Prilikom fotografiranja refleksija u prirodi prednji plan potrebno je ispuni nečim što nema u sebi
refleksiju kao što je cvijeće ili panj na obali jezera.
6.3. Inspiracija za refleksiju
Odraz na vodenoj površini najčešći je tip refleksije u fotografiji, bilo u prirodi ili u okolini koju je
čovjek sam osmislio i aranžirao. Refleksija nije nužno u fokusu teme određene fotografije. Fokus
na slici može biti sasvim drugo, dok sama refleksija pruža suptilnu i jednostavnu pozadinu. Doba
dana oko zore i sumraka je najtipičnije za kreativne poduhvate jer u to doba dana voda će biti
mirna, a boje i oblaci na nebu dodat će tendenciju i dramu u fotografiju.
U suvremenom svijetu stakla i čelika postoji mnogo umjetnih reflektirajućih površina, neke od tih
površina djelomično reflektiraju sliku što predstavlja brojne mogućnosti za eksperimentiranje sa
refleksijom.
Osim refleksije na vodenoj površini moguće je koristiti i običan CD disk ili sunčane naočale i dobiti
odličan efekt refleksije boja. Pomoću CD diska ili sunčanih naočala ulove se sunčane zrake te ih
se usmjeri prema subjektu čime se dobiva predivna refleksija boja. U slučaju da je vani oblačno
ili nedovoljno svjetlosti, isti efekt može dobiti pomoću svjetiljke osvjetljavajući CD disk ili sunčane
naočale.
Također, urbano okruženje je još jedan primjer odličan za fotografije refleksije kao što su velike
staklene zgrade, polirani kamen, izlozi raznih trgovina, spomenici itd.
14
Slika 6.3. Refleksija staklene zgrade
6.4. Praktični savjeti za fotografiranje refleksije
• budući da refleksija obično stvara simetriju, središnja simetrija često dobro funkcionira.
Ukoliko se fotografira horizont koji se reflektira u vodi, potrebno je postaviti horizont u
središte fotografije čime će se poboljšati efekt dvostrukog prikaza.
• korištenjem veće dubinske oštrine dobiva se pogled i njezina refkesija u fokusu.
• širokokutni objektivi vizualno će dati jače i bolje rezultate od objektiva za zumiranje.
• prozirne staklene površine poput trgovinskih prozora i izloga postaju “ogledala” ako smo
doista dovoljno blizu njih. Upotrebom izloga trgovina dobivaju se vertikalne refleksije
ulica.
15
6.5. 4 jednostavna koraka za slikanje refleksije
1. Savršena lokacija
Najčešća reflektirajuća površina je voda, ali to ne znači da se treba ograničiti na samo vodene
lokacije. Fotografija refleksije može se stvoriti bilo gdje s malo predumišljaja. Čak i ako nismo
izašli s namjerom stvaranja reflektivne fotografije, i dalje možemo naći inspiraciju i odvojiti
trenutak za potražnjom reflektirajuće površine (slika 6.5.1.). Dolazeći na mjesto fotografiranja
dovoljno rano provjerava se pokrivenost oblaka i položaj sunca. Budući da je refleksija fotografija
o svjetlosti odbijanja od objekta, to su važni aspekti koje treba uzeti u obzie prije snimanja. Dok
se sunce kreće po nebu, treba imati na umu kako se kutovi mogu promijeniti. Ponekad
fotografiranje iste lokacije u različitim dobima dana može dati različite rezultate.
Brzi savjet: jednom kad se pronađe savršena lokacija, treba uzeti dovoljno vremena i vidjeti je iz
različitih kuteva kako bi se pronašao najbolji pristup.
Slika 6.5.1. Refleksija od lokve nakon kiše
16
2. Korištenje najbolje opreme
Imajući pravu opremu olakšava bilo koji posao fotografije. Potrebno je upoznati se s opremom,
proučiti i ponjeti priručnik fotoaparata. Kada se naiđe na probleme na terenu, Google također
može biti spas u zadnji tren. Pribor također predstavlja sjajan način da se udahne novi život u
pretjerano fotografirane prostore. Na primjer, staklena kugla može se postaviti na različite
lokacije kako bi se stvorila sferična refleksija. Može se koristiti mala vrećica s rižom ili grahom da
bi se kugla zadržala na mjestu prilikom fotografiranja. Antiktna ručna zrcala također su veliki
poticaj za privlačenje pozornosti u fotografiji.
Brzi savjet: Kada sve ostalo ne uspije, potrebno je provjeriti lokalne antikvarijate u potrazi za
reflektirajućim površinama. Čak i ugašeni zaslon mobitela može se kreativno iskoristiti za
fotografiju refleksije.
Slika 6.5.2. Refleksija uz pomoć objektiva
17
3. Podešavanje postavka fotoaparata
Potrebna je kombinacija kreativnosti i tehničkog znanja kako bi se ovladala umjetnička
fotografija. Fotografija refleksije se ne razlikuje od fotografije krajolika. Prije snimanja ima
nekoliko stvari koje treba uzeti u obzir. Na primjer, vjetar će utjecati na mirnu površinu vode, te
će ona postati mutna. To nije nužno loša stvar, ali to će se pokazati više kao apstraktni odraz.
Rano jutro sa nebom bez oblaka idealno je stanje za refleksiju vode. Kada se radi s refleksijama
na bazi vode, želimo da cijeli krajolik bude u fokusu iako bi refleksija trebala biti središnja točka.
Potrebno je prebaciti fotoaparat u način prioriteta s otvorom blense s malim otvorom f/14 ili čak
i manjim. Korištenjem najniže ISO postavke, koje će i dalje omogućiti brzinu zatvarača od 1/50 ili
brže, izvršiti će podešavanje finih podešavanja za željeni rezultat.
4. Kompozicija i editiranje
Prvo je potrebno zaboraviti pravilo trećine, jer fotografija refleksije sastoji se od subjekta
razbacanog po cijeloj fotografiji. Svrha refleksije je kreirati efekt tako da subjekt ne mora biti izvan
središta kako bi bio zanimljiv. Ravnanje horizonta i stavljanje u središte slike pomoći će dati
simetriju – princip dizajna koji uvijek naglašava fotografiju. Za sve slike koje nisu ispale savršene
pri prvom okidaču fotoaparata, uvijek postoji naknadno editiranje.
Brzi savjet: Ukoliko želimo ručno prilagoditi ekspoziciju, može se upotrijebiti Levels tool u
editiranju kako bi se fotografijama dala dodatna dramatičnost.
Slika 6.5.4. Obrađivanje u Photo Editoru
18
7. PRAKTIČNI DIO
19
20
8. ZAKLJUČAK
Postoji mnogo stilova u fotografiji, no najbolje se usredotočiti na jedan stil i učiniti ga osobnim
stilom. Fotografiranje refleksija je jedan stil koji se može razviti i time dobiti šansu i mogućnost
da fotografije budu jedinstvene. Takve fotografije refleksije udvostručuju elemente i boje, one su
dramatičnije i pružaju uravnoteženu kompoziciju.
Fotografija refleksije je umjetnost jer je potrebno duboko ući u vlastitu maštu da bi prikazali
skrivenu ljepotu. Isto tako, fotografija refleksije je i znanost pri čemu je potrebno znati pravi kut
i tehniku, te biti dobro upoznat sa raznim mogućnostima i postavkama vlastitog fotoaparata kako
bi se snimila savršena snimka.
Izabrati refleksiju kao stil fotografije može biti vrlo uspješno i originalno pri tome dobiveći
zadivljujuće rezultate, no ponekad postizanje dramatičnih snimala može biti teže od prve misli. Iz
tog razloga, potrebno je puno praktičnog i teorijskog rada kako bi se zamišljena scena realizirala
u iznimnu fotografiju refleksije.
21
9. LITERATURA
1. Maja Strgar Kurečić: Osnove digitalne fotografije , Školska knjiga / Sveučilište u
Zagrebu, Grafički fakultet, Zagreb, 2017.
2. Dennis Curtin: The Textbook of Digital Photography, 200
3. Bilješke s kolegija Fizike (01.12.2018.)
4. http://www.fot-o-grafiti.hr/nauci/svjetlo-i-rasvjeta/refleksija
5. http://fotoklub-cakovec.hr/wp/2012/10/gospodar-prostora-uvod-u-kadriranje
6. https://huaweiforum.hr/discussion/188/10-trikova-za-snimanje-atraktivnijih-
fotografija-mobitelom
7. https://www.smashingmagazine.com/2008/11/50-beautiful-examples-of-
reflections-photography/
8. https://www.bettertravelphotos.com/blog/item/reflections-in-photography-a-
world-to-explore
9. https://blog.befunky.com/mirror-photography/
10. https://www.fotografija.astrobobo.net/milan-fizi-fotografija-pdf-download/
11. https://elibrary.ru/item.asp?id=7909878
12. http://www.photocourse.com/download/Textbook-of-Digital-
Photographysamples.pdf
22
10. POPIS SLIKA
Slika 2.1. Kodak DCS 100, izvor: http://www.nikonweb.com/dcs100/
Sve ostale slike su autorske (Natalia Kuljovski)