REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA
Anketni odbor radi utvrđivanja činjenica
o načinu trošenja sredstava budžeta Republike Srbije
na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija
u periodu od 2000. do 2012. godine
01 Broj: 06-2/19-14
14. april 2014. godine
B e o g r a d
Na osnovu člana 68. stav 8. Poslovnika Narodne skupštine („Službeni glasnik RS
20/12 – Prečišćeni tekst“) i tačke 6. Odluke o obrazovanju Anketnog odbora radi utvrđivanja
činjenica o načinu trošenja sredstava budžeta Republike Srbije na teritoriji Autonomne
pokrajine Kosovo i Metohija u periodu od 2000. do 2012. godine, Anketni odbor, na sednici
održanoj 14. aprila 2014. godine, većinom glasova je odlučio da Narodnoj skupštini podnese
sledeći
I Z V E Š T A J
O UTVRĐIVANjU ČINjENICA O NAČINU TROŠENjA SREDSTAVA BUDžETA
REPUBLIKE SRBIJE NA TERITORIJI AUTONOMNE POKRAJINE KOSOVO I
METOHIJA U PERIODU OD 2000. DO 2012. GODINE SA PREDLOGOM MERA
1. UVODNE NAPOMENE
Narodna skupština Republike Srbije, na Drugoj sednici Prvog redovnog zasedanja,
održanoj 8. aprila 2013. godine donela je Odluku o obrazovanju Anketnog odbora radi
utvrđivanja činjenica o načinu trošenja sredstava budžeta Republike Srbije na teritoriji
Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija u periodu od 2000. do 2012. godine.
Tačkom 1. Odluke predviđeno je: Anketni odbor se obrazuje radi utvrđivanja
činjenica o načinu trošenja sredstava budžeta Republike Srbije na teritoriji Autonomne
pokrajine Kosovo i Metohija u periodu od 2000. do 2012. godine (u daljem tekstu: Anketni
odbor).
Tačkom 2. Odluke predviđeno je: Anketni odbor čine po jedan narodni poslanik iz
svake poslaničke grupe u Narodnoj skupštini, koga odredi predsednik poslaničke grupe.
2
Sastav Anketnog odbora čine sledeći narodni poslanici:
- Momir Stojanović – Poslanička grupa Srpska napredna stranka;
- Ivan Jovanović - Poslanička grupa Demokratska stranka;
- Dejan Radenković – Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije;
- Marko Jakšić - Poslanička grupa Demokratska stranka Srbije – Vojislav
Koštunica;
- Slavica Saveljić – Poslanička grupa Ujedinjeni regioni Srbije;
- Zoran Ostojić – Poslanička grupa Liberalno demokratska partija;
- Vera Paunović – Poslanička grupa Partije ujedinjenih penzionera Srbije;
- Branko Gogić – Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije;
- Dejan Rajčić – Poslanička grupa Nova Srbija;
- Đorđe Kosanić – Poslanička grupa Jedinstvena Srbija;
- Miodrag Đidić – Poslanička grupa Zajedno za Srbiju;
- Dragan Andrić – Poslanička grupa Liga socijaldemokrata Vojvodine;
- Laslo Varga – Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara;
- Aleksandar Čotrić – Poslanička grupa Srpski pokret obnove - Demohrišćanska
stranka Srbije.
Tačkom 4. Odluke predviđeno je: Anketni odbor ima zadatak da sagleda stanje u
oblasti trošenja sredstava budžeta Republike Srbije na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo
i Metohija u periodu od 2000. godine do 2012. godine i s tim u vezi utvrdi sledeće:
- Način trošenja sredstava budžeta Republike Srbije, uz poseban osvrt na podzakonske
akte i kriterijume za raspodelu tih sredstava u oblasti zdravstva, obrazovanja, socijalne
politike, kulture, infrastrukture, lokalne samouprave, telekomunikacija i drugih oblasti od
značaja za funkcionisanje institucija Republike Srbije na teritoriji AP Kosovo i Metohija;
- Da li su sredstva budžeta namenski trošena i da li su pod jednakim uslovima bila
dostupna svim korisnicima na teritoriji AP Kosovo i Metohija;
- Da li su sredstva budžeta za izgradnju saobraćajne, komunalne, poslovne i stambene
infrastrukture na teritoriji AP Kosovo i Metohija upotrebljena prema utvrđenim
planovima i prihvaćenim projektima;
- Način vršenja kontrole nad protokom robe koja na teritoriju AP Kosovo i Metohija
dolazi iz Republike Srbije, a oslobođena je poreza na dodatu vrednost (PDV);
3
- Da li je postupak javnih nabavki dobara i usluga i izvođenja radova na teritoriji AP
Kosovo i Metohija sprovođen u skladu sa zakonom i drugim propisima iz oblasti javnih
nabavki;
- Da li je državna imovina, koju su koristila preduzeća na teritoriji AP Kosovo i
Metohija, otuđivana, na koji način i po kojoj ceni;
- Koliko je sredstava iz budžeta Republike Srbije izdvajano za AP Kosovo i Metohija,
za svaku budžetsku godinu počev od 2000. godine do 2012. godine, za koje namene i na
čiji predlog su ta sredstva trošena, kome su sredstva dodeljivana i da li je vršena revizija,
odnosno kontrola trošenja tih sredstava.
2. RAD ANKETNOG ODBORA
Anketni odbor radi utvrđivanja činjenica o načinu trošenja sredstava budžeta
Republike Srbije na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija u periodu od 2000. do
2012. godine (u daljem tekstu: Anketni odbor) je konstituisan 21. maja 2013. godine i za
predsednika Anketnog odbora je izabran narodni poslanik Momir Stojanović, iz Poslaničke
grupe Srpska napredna stranka. Anketni odbor nije izabrao zamenika predsednika Anketnog
odbora.
Na drugoj sednici Anketnog odbora, održanoj 28. maja 2013. godine, jednoglasno je
usvojen Plan rada Anketnog odbora, na osnovu kojeg je Anketni odbor sprovodio i realizovao
aktivnosti.
Anketni odbor je održao ukupno devet sednica. Pet sednica održano je u sedištu
Narodne skupštine, van sedišta Narodne skupštine održane su četiri sednice a jedna sednica
zakazana ali nije održana.
Jedan deo aktivnosti Anketni odbor je realizovao u sedištu Narodne skupštine, kroz
analizu izveštaja o visini opredeljenih i načinu utrošenih budžetskih sredstava i finansiranju
projekata na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija, u periodu od 2000. do 2012.
godine, koja su dostavila ministarstava u Vladi Republike Srbije, Kancelarija za Kosovo i
Metohiju, Republička direkcija za imovinu Republike Srbije, Arhiv Jugoslavije, Kancelarija
UNMIK-a u Beogradu, Republički fond za zdravstveno osiguranje, Državna revizorska
institucija, Fond za razvoj Republike Srbije, Komeserijat za izbeglice i migracije, Crveni krst
4
i drugi državni organi i organizacije, a u sve u cilju neophodne i kvalitetne pripreme za rad
Anketnog odbora.
Deo aktivnosti Anketni odbor je sprovodio i realizovao i na teritoriji Autonomne
pokrajine Kosovo i Metohija, odnosno u Kosovsko-mitrovačkom upravnom okrugu,
Kosovskom upravnom okrugu, Pećkom upravnom okrugu, Prizrenskom upravnom okrugu i
Kosovsko-pomoravskom upravnom okrugu, u trajanju od osam radnih nedelja, odnosno u
periodu od 24. juna do 16. avgusta 2013. godine.
U periodu rada, Anketni odbor, realizovao je i druge aktivnosti i to: održavanje radnih
sastanaka, izrada zahteva za dopunu dostavljenih podataka i obaveštenja, izrada zahteva za
dostavljanje podataka vezanih za zadatke predviđene Planom rada Anketnog odbora,
uzimanja izjava od pojedinaca neophodnih za izvršavanje zadataka, sumiranje izveštaja
predstavnika institucija koji su pružali stručnu pomoć u radu Anketnog odbora, kao i druge
aktivnosti.
Narodni poslanik Momir Stojanović, predsednik Anketnog odbora, kao i narodni
poslanik Dejan Rajčić, član Anketnog odbora, su sa stručnim timom bili neprekidno
angažovani u radu Anketnog odbora van sedišta Narodne skupštine, odnosno na teritoriji
Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija. Narodni poslanici Slavica Saveljić, Ivan
Jovanović, Vera Paunović, Dejan Radenković i Marko Jakšić, članovi Anketnog odbora, su
povremeno uzimali učešća u radu, dok ostali članovi Anketnog odbora nisu učestvovali u
radu Anketnog odbora na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohije.
Stručnu pomoć u radu Anketnog odbora su pružili predstavnici budžetske inspekcije i
poreske uprave Ministarstva finansija i privrede, kao i predstavnici inspekcijskih službi
sledećih ministarstava: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja; Ministarstvo
saobraćaja; Ministarstvo građevinarstva i urbanizma; Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede; Ministarstvo pravde i državne uprave; Ministarstvo spoljne i unutrašnje
trgovine i telekomunikacija; Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike;
Ministarstvo zdravlja, kao i Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje i Fonda za razvoj.
Napominjem da, Državna revizorska institucija i Uprava za javne nabavke, nisu
odredile predstavnike koji bi pružili stručnu pomoć u radu Anketnog odbora, što je bitno
otežalo funkcionisanje i rad Odbora.
5
3. NALAZI I OCENE ANKETNOG ODBORA
Polazeći od toga da je Anketni odbor u radu imao ograničen kadrovski potencijal i kratak
rok predviđen Poslovnikom Narodne skupštine i Odlukom o obrazovanju, opredelio se da u
kontrolisanom periodu izvrši kontrolu trošenja budžetskih sredstava na projektima, poslovima
i zadacima za koje su iz budžeta izdvajana veća novčana sredstva, kao i za kontrolu trošenja
budžetskih sredstava po stavkama iskazanim kroz predstavke građana sa Kosova i Metohije,
upućene u proteklih 12 godina nadležnim odborima Narodne skupštine Republike Srbije.
6
Analizom izveštaja ministarstava Vlade Republike Srbije i Kancelarije za Kosovo i
Metohiju, uočeno je da je najveći iznos budžetskih sredstava opredeljenih na Kosovu i
Metohiji u periodu od 2000. do 2012. godine utrošen na:
- sanaciju posledica zemljotresa u Kosovsko-pomoravskom upravnom okrugu (2002.
godine);
- otkup kuća i stanova za smeštaj kadrova i stambeno zbrinjavanje interno raseljenih
lica u Kosovsko-mitrovačkom upravnom okrugu;
- izgradnju objekata infrastrukture;
- izgradnju objekata za povratak i održivi opstanak raseljenih lica;
-zdravstveno zbrinjavanje, obrazovanje i finansiranje potreba lokalnih samouprava i
delatnosti javnih preduzeća.
Anketni odbor je na osnovu dostavljenih podataka o budžetskim korisnicima utvrdio
da su na prostoru Kosova i Metohije u periodu od 2000. do 2012. godine, utrošena budžetska
sredstva u iznosu od 229.402.814.198,00 dinara ili 2.834.887.345,14 evra.
7
Procentualno iskazano, najveći iznos budžetskih sredstava u proteklih 12 godina
utrošen je preko Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja 25,61%, Ministarstva
zdravlja 21,16% i za otplatu javnog duga 17,59%.
10
Od ukupnog iznosa plasiranih budžetskih sredstava na Kosovu i Metohiji u periodu od
2000. do 2012. godine samo je 18,42% budžetskih sredstava plasirano preko Koordinacionog
centra za KiM i Ministarstva za Kosovo i Metohiju, dok su ostala sredstva plasirana preko
ostalih budžetskih korisnika.
Po osnovu javnog duga preko Uprave za javni dug Ministarstva finansija i privrede je
za Kosovo i Metohiju u proteklih 10 godina stranim poveriocima isplaćeno ukupno
463.716.344,00 evra. Za finansiranje potreba na Kosovu i Metohiji iz budžeta Republike
Srbije za proteklih 12 godina izdvojeno 229.402.814.192,00 dinara ili 2.834.887.345,14
evra, ili prosečno godišnje 19.116.901.182,67 dinara ili prosečno mesečno 1.593.075.098,56
dinara, ili prosečno dnevno 53.102.503,29 dinara.
***
Anketni odbor je ustanovio nenamensko trošenje budžetskih sredstava za
sanaciju posledica zemljotresa u Kosovsko-pomoravskom upravnom okrugu 24. aprila
2002. godine, kroz nerealne prekategorizacije oštećenja objekata, izgradnju novih
11
objekata građanima koji nisu pretrpeli štete, izgradnju objekata građanima koji ne žive
na teritoriji Kosova i Metohije, precenjivanje cena građevinskog materijala, povećanje
ugovorenih cena rekonstrukcija postojećih i izgradnje novih objekata po kvadratnom
metru površine, nerealno prikazivanje utroška radnih sati po objektu, kao i otuđenja
građevinskog materijala.
Za sanaciju posledica zemljotresa, koji je zadesio opštine u Kosovsko-pomoravskom
upravnom okrugu 24. aprila 2002. godine, iz budžeta Republike Srbije utrošeno je
934.000.000,00 dinara, a po osnovu tužbe izvođača radova preduzeća „Binačka Morava“ iz
Gnjilana, u postupku koji je u toku, a potražuje se na ime izvedenih a nenaplaćenih radova od
Vlade Republike Srbije još 612.000.000,00 dinara. Investitor projekta sanacije oštećenih
privatnih objekata za stanovanje i izgradnju novih za stanovništvo u opštinama Kosovskog-
pomoravskog upravnog okruga bio je Koordinacioni centar za Kosovo i Metohiju. Sredstva
su preko Kosovsko-pomoravskog upravnog okruga, kao posrednika, isplaćivana izvođaču
radova preduzeću „Binačka Morava“ iz Gnjilana, sa kojim je Okrug imao sklopljen ugovor o
izvođenju radova. Prvu procenu oštećenja na privatnim stambenim objektima izvršila je
stručna komisija Građevinskog fakulteta Univerziteta u Prištini, sa sedištem u Kosovskoj
Mitrovici, na čelu sa prof. dr Velimirom Dutinom, koji se indikativno pojavljuje kao nadzorni
organ u gotovo svim velikim infrastrukturnim projektima na Kosovu i Metohiji u poslednjih
12 godina. Na osnovu osnovnog projekta sanacija, rekonstrukcija i izgradnje novih objekata
obuhvaćeno je 220 domaćinstava. Na osnovu žalbi uspostavljenih seoskih odbora za procenu
štete, angažovana je drugostepena stručna komisija, koju su činili stručnjaci firme „Goša
Projmetal“ A.D. iz Beograda koja je izvršila novu kategorizaciju oštećenja objekata i donela
oko 1.900 rešenja za rekonstrukciju i izgradnju novih objekata u celom Okrugu. Navedenoj
komisiji je za taj posao isplaćeno više od 10.000.000,00 dinara. Pri radu Komisije učinjene su
ogromne nepravilnosti u postupku vršenja prekategorizacije oštećenja objekata tako da su
mnogi objekti ranije procenjeni sa I, II ili III stepenom oštećenja, prekategorizovani u VI
stepen oštećenja koji podrazumeva izgradnju sasvim novih objekata. Izvođač radova
„Binačka Morava“ je angažovala brojne podizvođače radova po orijentacionoj ceni od 220
DEM/m2 a od investitora je izvedene radove na novosagrađenim objektima naplaćivala po
ceni od 345 EUR/m2. Uvoz građevinskog materijala potrebnog za sanaciju i izgradnju
oštećenih objekata posredstvom kosovskih institucija bez carinjenja vršen je sa teritorije
Republike Srbije prvo posredstvom građevinske firme ZZ „Zubin Potok“ iz Zubinog Potoka,
a potom i preko firme „Vrba Promet“ iz Kraljeva. Anketnom odboru nije data na uvid
12
dokumentacija o formiranju komisija za procenu štete, niti njihovi izveštaji o izvršenim
procenama na terenu. Takođe, ni dokumentacija vezana za upućivanje zahteva za sanaciju
kuća od posledica zemljotresa niti odobrenje, kao ni zaključeni ugovor. Kancelarija za
Kosovo i Metohiju nije odgovorila na dopis Anketnog odbora za dostavu dokumentacije o
realizaciji projekata za sanaciju kuća od posledica zemljotresa u Kosovskom-pomoravlju, kao
i na dopis Upravi za zajedničke poslove u vezi sa pokretanjem disciplinskog postupka protiv
Milorada Stajića, administrativnog tehničkog sekretara u vreme realizacije navedenog
projekta. Prema informacijama do kojih je Odbor došao, celokupnu dokumentaciju vezanu za
sanaciju, rekonstrukciju i izgradnju objekata, tadašnji načelnik okruga Ivica Zlatanović je po
nalogu predsednika Koordinacionog centra za KiM Nebojše Čovića odneo i predao
Koordinacionom centru za KiM. Metodom slučajnog uzorka, Odbor je izvršio uvid na licu
mesta u petnaest domaćinstava u kojima su sanirani i izgrađeni novi objekti u selima Donja
Budriga, Pasjane, Glogovce, Donje Korminjane i Kusce. Utvrđen je izuzetno loš kvalitet
izvedenih radova koji se ogleda u plitkim trakastim temeljima fundiranim u zemlji u dubini
40 cm na kojima su izgrađeni objekti bez postavljenja armature u donjem delu temelja, zbog
čega je došlo do pucanja temelja i zidova objekata. Hidroizolacija u sanitarnim objektima
uopšte nije izvedena, zbog čega dolazi do konstantnog vlaženja zidova. Umesto projektom
predviđene izgradnje parketa u objektima je postavljen daščani-brodski pod lošeg kvaliteta. U
pojedinim objektima je umesto armirane betonske ploče iznad prizemlja postavljena krovna
lamperija bez bilo kakve termoizolacije. U nekim domaćinstvima gde je planirana izgradnja
novog objekta izvršeno je samo razmeravanje i raščišćavanje terena. U razgovorima sa
meštanima kojima je vršena sanacija i izgradnja novih objekata, Odbor je ustanovio da je od
istih izvođač radova zahtevao da potpišu priznanice da su primili veće količine građevinskog
materijala od one koja je stvarno ugrađena ili isporučena. Traženo je od meštana da unapred
potpišu da su radovi izvedeni kao uslov za otpočinjanje izgradnje, a da u većem broju
slučajeva ništa nije izgrađeno. Brojne su primedbe meštana da je jedna količina građevinskog
materijala, uvezenog iz Republike Srbije za potrebe sanacije i izgradnje novih objekata,
završila na privatnim stovarištima lokalnih Albanaca. Kao flagrantni primer nenamesnkog
trošenja budžetskih sredstava, Odbor navodi primer izgradnje nove kuće dr Jelici
Krčmarević, direktorki Zdravstvenog centra u Gnjilanu sa sedištem u selu Šilovo, na imanju
koje nije bilo zahvaćeno zemljotresom i na kome nije postojao stari oštećeni objekat, kao i
izgradnja novog objekta dr Trajku Mihajloviću, pedijatru u selu Domorovce u kome ne živi,
već ga koristi kao privatnu ordinaciju. Saznanja Odbora ukazuju da su pripadnici Policijske
uprave Gnjilane, izmeštene u Vranju, proteklih godina vršili istragu i pokrenuli krivične
13
prijave prema jednom broju lica koja su lišena slobode povodom zloupotreba u trošenju
budžetskih sredstava za sanaciju posledica zemljotresa u Kosovsko-pomoravskom upravnom
okrugu, ali nam ishod iste nije poznat. Prema podacima dobijenim od PU Gnjilane, zbog
političkih pritisaka i fiktivnog veštačenja, ove prijave su odbačene. Možda zbog činjenice da
je ujak Ivice Zlatanovića, tadašnjeg načelnika Kosovsko-pomoravskog upravnog okruga, bio
tužilac u ovom predmetu.
Zbog osnovane sumnje u brojne zloupotrebe u trošenju budžetskih sredstava,
Anketni odbor predlaže Narodnoj skupštini Republike Srbije da Vladi Republike Srbije
predloži da nadležni državni organi sprovedu istragu o trošenju budžetskih sredstava
na sanaciji posledica zemljotresa u Kosovsko-pomoravskom upravnom okrugu 2002.
godine. Pored uvida u postojeću dokumentaciju, upoznavanja sa rezultatima istrage PU
Gnjilane, Anketni odbor predlaže nadležnim državnim organima da kroz istragu na
iznete okolnosti obave razgovor i prikupe potrebna obaveštenja od Borisava Tajića,
nekada načelnika Sektora za rekonstrukciju Koordinacionog centra za KiM, a sada
radnika Kancelarije za KiM, Ivice Zlatanovića, tadašnjeg načelnika Kosovsko-
pomoravskog upravnog okruga i tadašnjeg člana u Koordinacionom centru za KiM,
kao i da se istraži poreklo ogromne privatne imovine u Vranju Jovana Sentića,
nekadašnjeg zamenika generalnog direktora preduzeća „Binačka Morava“. Odbor
sugeriše istražnim organima da od podizvođača radova na navedenom projektu
prikupe potrebna obaveštenja u vezi sa informacijama o novčanim ucenama radi
dobijanja posla. Potrebno je istražiti i sudbinu 50.000.000,00 dinara budžetskih
sredstava plasiranih preko STR „Stil“ iz Bujanovca, za sanaciju i izgradnju kuća
porušenih u zemljotresu.
Anketni odbor je došao do podataka i saznanja koji ukazuju na osnovanu
sumnju u zloupotrebe u trošenju budžetskih sredstava namenjenih otkupu, dogradnji,
adaptaciji i renoviranju kuća i stanova u severnom delu Kosovske Mitrovice za smeštaj
kadrova i interno raseljenih lica od 2002. do 2012. godine.
Koordinacioni centar za Kosovo i Metohiju je u periodu od 09.06.2003. do
31.12.2004. godine, na osnovu ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji, posredstvom
privatnog preduzeća za promet i usluge „Daki“ iz Kosovske Mitrovice i privatnog preduzeća
„Masters“ iz Prištine, uglavnom od lica albanske nacionalnosti, izvršio otkup 30 kuća i
stanova (u daljem tekstu nekretnina) u severnom delu Kosovske Mitrovice radi stambenog
14
zbrinjavanja kadrova i interno raseljenih lica. Za otkup navedenih nekretnina iz budžeta
Republike Srbije je utrošeno 281.596.702,80 dinara. Posredničkim preduzećima je na ime
provizije od 2% od isplaćenih cena nepokretnosti isplaćeno ukupno 3.622.111,58 dinara. Za
adaptaciju, rekonstrukciju i dogradnju kupljenih objekata utrošeno je 82.648.164,00 dinara.
Ukupno za ovaj projekat utrošeno je 370.426.224,00 dinara ili oko 5.000.000 evra.
Anketni odbor je ustanovio da su posrednička preduzeća „Daki“ i „Masters“ sa
prodavcima nepokretnosti isključivo zaključivala predugovore o kupovini nepokretnosti uz
avansno plaćanje od 25% ugovorene cene nepokretnosti. Koordinacioni centar za KiM je
navedenim firmama u gotovom novcu isplaćivao predugovorima o kupoprodaji utvrđene cene
nepokretnosti, a one su samostalno isplaćivale prodavce nepokretnosti. Ni za jednu
nepokretnost nisu sklopljeni zakonom propisani kupoprodajni ugovori.
U periodu od 2005. do 2012. godine Kosovsko-mitrovački upravni okrug je kao
kupac, sredstvima budžeta Republike Srbije, otkupio još 107 stambenih jedinica u severnom
delu Kosovske Mitrovice za smeštaj interno raseljenih lica. Za ovu namenu iz budžeta
Republike Srbije utrošeno je 9.930.772 evra. U većem broju slučajeva, po ovlašćenju
Kosovsko-mitrovačkog upravnog okruga, kao posrednik u kupoprodaji se pojavljuje privatna
advokatska kancelarija „Savić“ iz Kosovske Mitrovice, kojoj Okrug isplaćuje po 800 evra po
kupoprodajnom ugovoru. Kao kupci nepokretnosti se pojavljuje više fizičkih lica sa
prebivalištem u severnom delu Kosovske Mitrovice. Odbor je utvrdio indikativno
pojavljivanje više istih lica kao kupaca u kupoprodajnim ugovorima u ovom periodu. Fizička
lica bi nakon otkupa nepokretnosti, iste po ugovoru o poklonu poklanjala Kosovsko-
mitrovačkom upravnom okrugu. Navedena procedura je po izjavama nadležnih u Okrugu
primenjivana radi lakše uknjižbe nepokretnosti. Odbor je uvidom u kupoprodajne ugovore
utvrdio, u ne malom broju slučajeva, izuzetno visoke cene kvadratnog metra otkupljenih
nepokretnosti. Na primer, od Hasani Agima iz Kosovske Mitrovice, 2012. godine otkupljen je
plac površine 8 ari i 64m2 za iznos od 100.000 evra ili 11574 evra/m
2; od Zorana Žarkovića iz
Beograda otkupljen je plac površine, 6 ari i 75m2 (2011. godine) za iznos od 64.000 evra ili
9471 evra/m2; od Greku Mevljude iz Kosovske Mitrovice kupljen je 2005. godine plac
površine 13 ari i 84m2 sa kućicom površine 17m
2 za iznos 90.000 evra ili 6502 evra/m
2.
Ovakvih slučajeva precenjenih objekata je više.
Zbog zloupotreba u otkupu navedenih nepokretnosti organi PU u Kosovskoj Mitrovici
su Okružnom javnom tužilaštvu u Kosovskoj Mitrovici podneli 37 krivičnih prijava, koje je
15
tužilaštvo 2007. godine prosledilo Specijalnom tužilaštvu za organizovani kriminal. Nakon
godinu i po dana nepreduzimanja nikakvih mera, Specijalno tužilaštvo za organizovani
kriminal je krivične prijave vratilo Višem tužilaštu u Kosovskoj Mitrovici sa nalogom da
radnici PU Kosovska Mitrovica prikupe dodatna obaveštenja. Za tri nepokretnosti (kuće) Viši
sud u Kraljevu je podigao optužnicu protiv vlasnika firme „Daki“ , Šijak Idriza, zbog
osnovane sumnje da je počinio krivično dela prevare radi sticanja materijalne koristi time što
je od Koordinacionog centra naplatio veći iznos novčanih sredstava od iznosa u sklopljenom
predugovoru u kupoprodaji. Protiv istog lica se u Osnovnom sudu u Kosovskoj Mitrovici
vodi pretkrivični postupak zbog indicija da je počinio krivično delo prevare u postupku
otkupa sedam nepokretnosti u severnom delu Kosovske Mitrovice. U razgovoru sa
predstavnicima PU u Kosovskoj Mitrovici Odbor je došao do saznanja da 16 otkupljenih
nepokretnosti (kuća) ne postoje na terenu, te da su kupoprodajni ugovori fiktivni. Indikativna
je i činjenica da su za renoviranje i adaptaciju kupljenih nepokretnosti pored firmi „Eskos“,
„Ozring“ i „Markom“ angažovane i firme „Daki“ i „Masters“, koje su kao posrednici
učestvovale u otkupu nepokretnosti. Indikativna je i činjenica da je za kupovinu 107
nepokretnosti u periodu od 2005. do 2012. godine iz budžeta Republike Srbije utrošeno
9.930.772 evra a da je za kupovinu 30 nepokretnosti u periodu od 2002. do 2004. utrošeno
oko 5.000.000 evra.
Anketni odbor ukazuje i na zabrinjavajuću indolentost i neprofesionalnost pripadnika
Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije u proteklih 12 godina koji nisu uspeli da
prikupe izjave i potrebna obaveštenja, od aktera uključenih u kupoprodaje nepokretnosti,
korisne za krivično procesuiranje očigledno nezakonitog ponašanja. S tim u vezi potrebno je
preispitati i efikasnost rada u proteklih 12 godina policijskih uprava sa Kosova i
Metohije izmeštenih na teritoriju uže Srbije. Zabrinjavajuća je i neefikasnost nadležnih
sudskih organa u postupanju prema već podnetim krivičnim prijavama.
Zbog osnovane sumnje u zloupotrebu budžetskih sredstava utrošenih za otkup
nepokretnosti u severnom delu Kosovske Mitrovice za smeštaj kadrova i interno
raseljenih lica u periodu 2002. do 2012. godine u pogledu precenjivanja cena
nepokretnosti i iskazivanja jedne cene nepokretnosti u kupoprodajnom ugovoru a
isplatu druge mnogo niže cene prodavcu, Anketni odbor predlaže Narodnoj skupštini
Republike Srbije da Vladi Republike Srbije predloži da nadležni državni organi
sprovedu hitnu istragu.
16
***
Anketni odbor je ustanovio nenamsko korišćenje i zloupotrebe u korišćenju
budžetski sredstava u zdravstvenim ustanovama na Kosovu i Metohiji, zabrinjavajućih
razmera. Preglomazna je i realnim potrebama neprilagođena mreža ustanova primarne
zdravstvene zaštite. Ne postoje kadrovski planovi kao osnova za zaključivanje ugovora
sa Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje o broju i strukturi zaposlenih koji se
finansiraju iz sredstava RFZO. Daleko je veći broj zaposlenih u zdravstvenim
ustanovama nego što su realne potrebe. Opšte je rasprostranjena pojava nepotizma.
Nepoštovanje odredbi Zakona o radu ukazuje da se i po tom osnovu odlivaju sredstava
iz fonda RFZO na ime isplata šteta po sudskim presudama. Ne postoje akta o
sistematizaciji radnih mesta i organizaciji rada zaposlenih. Veliki je broj neugovorenih
radnika. Postoje duple isplate zarada zaposlenima iz budžeta Republike Srbije i iz
budžeta privremenih kosovskih institucija. Prijemi u radni odnos su bez konkursa i
odluke o potrebi prijema, kao i bez saglasnosti Ministarstva zdravlja i Ministarstva za
Kosovo i Metohiju. Ne postoje ugovori o radu kojima bi se uredili radno-pravni statusi
radnika. Ne poštuju se koeficijenti za obračun i isplatu zarada predviđenih Uredbom o
koeficijentima za obračun isplatu plata za zaposlene u javnim službama. Nenamenski se
troše sredstva za isplatu zarada zaposlenih. Sredstva dobijena za isplatu naknade za
porodilje, nenamenski se troše i duplo trebuju i od RFZO i od lokalnih samouprava.
Uočena je zloupotreba sredstava za sanaciju, dogradnju i izgradnju zdravstvenih
objekata kroz nepoštovanje odredbi Zakona o javnim nabavkama, kao i nesklad
između izvedenih radova i isplaćenih sredstava. Protivzakonita je isplata ličnih
dohodaka radnicima KBC Priština i Zdravstvenog centra Kosovska Mitrovica, koji su
angažovani kao predavači i saradnici u nastavi na Medicinskom fakultetu Univerziteta
u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici, kao i pojedinim radnicima navedenog
fakulteta koji lekarsku praksu obavljaju u navedene dve zdravstvene ustanove.
Mrežu zdravstvenih ustanova na Kosovu i Metohiji koje se oslanjaju na filijalu RFZO
u Gračanici, čine zdravstvene ustanove koje nemaju otvoreni žiro račun, zdravstvene
ustanove koje imaju otvoren žiro račun a ne obavljaju zdravstvu delatnost i zdravstvene
ustanove koje obavljaju zdravstvenu delatnost. U zdravstvene ustanove koje nemaju
otvoren žiro račun spadaju: Zavod za transfuziju krvi iz Prištine, Zavod za javno zdravlje iz
Prištine, Zavod za javno zdravlje iz Peći, Zavod za javno zdravlje iz Prizrena i Dom zdravlja
Orahovac. Radnici Zavoda za transfuziju krvi Priština i Zavoda za javno zdravlje Priština
17
nalaze se na platnom spisku i na spisku ugovorenih radnika Doma zdravlja Priština. Radnici
Zavoda za javno zdravlje Peć nalaze se na platnom spisku i spisku ugovorenih radnika
Zdravstvenog centra Peć. Radnici Doma zdravlja Orahovac i Zavoda za javno zdravlje
Prizren nalaze se na platnom spisku i spisku ugovorenih radnika u zdravstvenom centru
Prizren. U zdravstvene ustanove koje imaju otvoren žiro račun a koje ne obavljaju
zdravstvenu delatnost spadaju: Apotekarska ustanova Priština, Apotekarska ustanova Peć,
Zdravstveni centar Đakovica, Specijalna bolnica za plućne bolesti Peć, Specijalna bolnica za
rehabilitaciju Istok, Apotekarska ustanova Prizren i Dom zdravlja Dragaš. Navedene
zdravstvene ustanove imaju otvorene žiro račune počevši od maja meseca 2007. godine ali do
današnjeg dana ne obavljaju zdravstvenu delatnost. Za radnike ovih ustanova koji su
angažovani u drugim zdravstvenim ustanovama isplaćuju se zarade, a ostalim radnicama se
isplaćuje minimalna zarada. Karakterističan je Dom zdravlja Dragaš čiji radnici obavljaju
zdravstvenu delatnost u Dragašu, ugovoreni su i isplaćuju se u visini od 100% ličnog dohotka
RFZO a istovremeno su zaposleni pri tzv. Ministarstvu zdravlja u samoproglašenoj Republici
Kosovo. U zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvenu delatnost spadaju: Kliničko
bolnički centar Priština sa sedištem u Gračanici, Dom zdravlja Priština sa sedištem u
Gračanici, Dom zdravlja Gračanica, Dom zdravlja Donja Gušterica, Dom zdravlja Kosovo
Polje sa sedištem u selu Ugljare, Dom zdravlja Obilić sa sedištem u selu Prilužje, Dom
zdravlja Štrpce, Dom zdravlja Istok sa sedištem u selu Osojane, Zdravstveni centar Peć sa
sedištem u selu Goraždevac i Zdravstveni centar Prizren sa sedištem u Orahovcu. Ukupan
broj angažovanih radnika u ovim zdravstvenim ustanovama je 2275. Od ovog broja 298
radnika je radno angažovano u drugim zdravstvenim ustanovama na teritoriji KiM i primaju
mesečne zarade u iznosu od 150%, dok je 727 radnika angažovano u drugim zdravstvenim
ustanovama na teritoriji uže Srbije. 1288 radnika nije radno angažovano, žive van teritorije
KiM i primaju minimalne zarade, dok je 100 radnika radno neangažovano, žive na teritoriji
KiM i primaju minimalne zarade uvećane za 30%. Generalni problem svih zdravstvenih
ustanova na Kosovu i Metohiji je taj što u proteklih 12 godina umesto zasnivanja radnog
odnosa prvenstveno sa svojim radnicima, koji su na ili van teritorije Kosova, radni odnos
zasnivaju sa drugim licima, tako da problem ovih radno neangažovanih radnika i dalje ostaje
nerešen i na teretu RFZO. Anketni odbor je mišljenja da navedene radnike koje nisu
radno angažovani i primaju minimalnu zaradu treba prebaciti na Nacionalnu službu za
zapošljavanje i da tako ostvaruju prava na naknadu, kao što to ostvaruju ostali radnici
koji su bili zaposleni u privredi KiM, čime bi se smanjila potrebna sredstva RFZO za
isplatu plata. Drugi generalni problem svih zdravstvenih ustanova na KiM je u tome što veći
18
broj zdravstvenih ustanova, zbog nedostatka poslovnog prostora svoje radnike angažuje
petnaestodnevno sa dvanaestočasovnim radnim vremenom (realno u praksi sa
sedmočasovnim radnim vremenom) što je fizički neizvodljivo, a zakonski nedopustivo. Treći
generalni problem zdravstvenih ustanova na KiM je u tome da je jedan broj nastavnika,
asistenata i saradnika sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Prištini sa sedištem u
Kosovskoj Mitrovici, radno angažovan po sedam dana u mesecu uz isplatu mesečnih zarada
od 112,5%. Isti ti radnici su u radnom odnosu sa punim fondom časova pri Medicinskom
fakultetu i primaju pune plate u iznosu od 150%. Ovim ispada da navedeni zdravstveni
radnici primaju mesečne zarade u iznosu 262,5% što je suprotno odredbama člana 73. stav 3.
Zakona o visokom obrazovanju. I pored naloga Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje
da do 30. jula. 2012. godine navedeni radnici svoja primanja usklade sa članom 73. stav 3.
Zakona o visokom obrazovanju, oni to do danas nisu učinili. Njihova ogromna primanja biće
iskazana kroz ovaj izveštaj u delu koji se odnosi na poslovanje Kliničkog bolničkog centra u
Prištini, Zdravstvenog centra u Kosovskoj Mitrovici i Medicinskog fakulteta u Kosovskoj
Mitrovici.
Kliničko bolnički centar Priština, se sedištem u Gračanici, ima u radnom odnosu
1091 radnika, od čega 440 radno angažovanih. 13 zaposlenih žive na prostoru centralne
Srbije, 211 su radno angažovani u centralnoj Srbiji a 307 zaposlenih žive u centralnoj Srbiji a
ne rade. Sa Medicinskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici, 122 nastavnika i stručnih saradnika
rade u KBC Priština. 11 radnika KBC žive na teritoriji KiM i nisu radno angažovani. I pored
postojanja ovolikog broja radno neangažovanih, KBC Priština je u periodu od 2000. do 2012.
godine zasnovao radni odnos sa još 343 lica, što je potpuno nerazumljivo i neprihvatljivo. Za
sva novoprimljena lica u navedenom periodu nema propisane saglasnosti Ministarstva
zdravlja niti Ministarstva za Kosovo i Metohiju niti javnog oglašavanja, kao obavezan način
zasnivanja radnog odnosa, što je suprotno Zakonu i odredbama posebnog kolektivnog
ugovora. Nastavnici koji predaju kliničke predmete na Medicinskom fakultetu u Kosovskoj
Mitrovici, njih 160 su radno angažovani i u Kliničko bolničkom centru Priština, gde su do
juna meseca 2012. godine primali pored punih plata i kosovski dodatak. Zbog nepoštovanja
Zakona o visokom obrazovanju ukupna mesečna primanja ovih radnika su neprihvatljivo
visoka, što je inače pojava i u drugim delovima Srbije. Na primer, dugogodišnji direktor
Kliničkog bolničkog centra Priština prof. dr Stojan Sekulić, primio je lični dohodak u mesecu
junu 2012. godine na Medicinskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici u iznosu od 127.870,80
dinara i u KBC Priština u iznosu od 202.439,00 dinara što ukupno iznosi 330.309,80
19
dinara. Pored prof. dr Sekulića, još 112 njegovih kolega sa KBC Priština su samo za mesec
juni 2012. primili lične dohotke u rasponu između 330.309,80 i 126.648,20 dinara. Po
osnovu primanja duplih ličnih dohodaka za navedena lica su uplaćivani dupli doprinosi za
PIO i od strane obrazovne ustanove i od strane KBC-a. Prilikom njihovog odlaska u penziju
doprinosi uplaćivani od strane KBC ne obračunavaju se u penzijski staž, već samo doprinosi
uplaćivani od strane Medicinskog fakulteta. Na kraju svake godine navedenim licima se vrši
povraćaj novčanih sredstava uplaćenih za doprinos za PIO preko KBC Priština, što je
svojevrsni bezobrazluk i nenamensko trošenje budžetskih sredstava. Postavlja se pitanje da li
u normalnoj državi bilo ko iz preduzeća, ustanova i institucija koje se finansiraju iz državnog
budžeta, može imati veću platu od predsednika i premijera te zemlje. Članom 75. stav 3.
Zakona o visokom obrazovanju („Sl. glasnik RS“ br.76/2005) utvrđeno je da nastavnici i
saradnici koji izvode nastavu iz kliničkih predmeta ostvaruju radni odnos sa punim radnim
vremenom podelom radnog vremena između visokoškolske ustanove i odgovarajuće
zdravstvene ustanove, što znači jedinstven radni odnos sa punim radnim vremenom. Udeo
rada u visokoškolskoj ustanovi i zdravstvenoj ustanovi treba da prati i zarada u srazmernosti
rada do punog radnog vremena. Srazmeran rad u visokoškolskoj ustanovi i srazmeran rad u
zdravstvenoj ustanovi treba da prati i srazmerna plata, a ne puna plata i u visokoškolskoj
ustanovi i u zdravstvenoj ustanovi. U ovom slučaju, nevedeni radnici su mogli da primaju
lične dohotke i u jednoj i u drugoj ustanovi u ukupnom iznosu od 150% a ne 262,5%. Iz
svega navedenog proizilazi da su navedena lica nezakonito u proteklim godinama primali
lične dohotke uvećane za 112,5%, što je nenamensko trošenje budžetskih sredstava.
Interesatna je i pojava da je direktoru KBC Priština rešenje br.1882 od 19.11.2010. godine,
pored osnovnog koeficijenta i dopunskih koeficijenata za rukovođenje i stručno priznatih i
naučnih zvanja, dat i dopunski koeficijent od 1,63 na ime načelništva iako ne obavlja poslove
nijednog načelnika službe u KBC. Takođe, Odlukom Vlade Republike Srbije od 15. jula
2004. godine doc. dr Milan Lekić je imenovan za direktora KBC Priština, iako Statutom i
Pravilnikom o sistematizaciji poslova to radno mesto nije predviđeno. Tek je odlukom Vlade
Republike Srbije razrešen te funkcije 10. decembra 2009. godine. KBC Priština u proteklih
12 godine nije donosio kadrovski plan koji je uslov za sklapanje ugovora sa nadležnom
filijalom RFZO. U postupku kontrole ispravnosti primene koeficijenata za obračun zarada
zaposlenih utvrđeno je da kod 17 zaposlenih nije poštovana Uredba o koeficijentima za
obračun isplatu plata zaposlenih u javnim službama. S obzirom da ustanova nema akt o
sistematizaciji radnih mesta, uočeno je da postoji jedan načelnik više od ukupnog broja
odeljenja koje ustanova ima. Utvrđeno je da je KBC Priština trebovao sredstva za isplatu
20
naknade zarade porodiljama i od filijale RFZO u Gračanici i od opštine Gračanica. Iz
sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja koja se od strane RFZO prenose ustanovi za
isplatu plata ugovorenim radnicama, isplaćivane su zarade zaposlenima u sekundarnoj i
tercijalanoj zdravstvenoj zaštiti, nastavnicima i saradicima Medicinskog fakulteta i
porodiljama (zaključno sa junom 2012. godine). U KBC Priština obaveze prema
dobavljačima za lekove, sanitetski i medicinski potrošni materijal se ne vode odvojeno po
namena iz ugovora, tako da uvidom u finansijske kartice dobavljača nije bilo moguće
izdvojiti obaveze koje zdravstvena ustanova ima prema dobavljačima za isporučeni
sanitetsko-medicinski potrošni materijal. Ustanova je obaveze prema dobavljačima izmirivala
iz sredstava opštine Gračanica prenetih za porodilje, sredstava prenetih za ishranu,
materijalne troškove i iz sopstvenih sredstava. Kontrolom trošenja budžetskih sredstava za
izvođenje građevinsko-zanatskih radova na adaptaciji dva kontejnera u kabinetu za
mikrobiologiju (investitor KBC Priština, izvođač A.D. „Produkt-Inžinjering“ iz Gračanice,
vrednost investicije 1.456.367,00 dinara ili 16.714,74 evra) uočene su nepravilnosti u
sprovođenju postupka javne nabavke. Na kartici dobavljača prva privremena situacija je
proknjižena dana 13. februara 2006. godine (pre datuma zaključenja ugovora) u iznosu
882.564,00 dinara. U vrednost okončane situacije obračunati su i naknadni i nepredviđeni
radovi u iznosu od 327.500,00 dinara, što predstavlja 22,5% ugovorene vrednosti, a što je
više od uobičajnog odstupanja od 10% od ugovorene vrednosti. Po osnovu uvećanja
vrednosti radova u odnosu na osnovni ugovor za 42% bez sprovođenja posebnog postupka
javnih nabavki, na ovom projektu nenamenski nezakonito su utrošena budžetska sredstva u
iznosu od 2.045.680,00 dinara. Nijedna ispostavljena isplaćena situacija nije verifikovana od
strane vršioca stručnog nadzora jer isti nije ni postojao. Kontrolom trošenja budžetskih
sredstava za izvođenje građevinsko-zanatskih radova u hiruškoj i ginekološko-
akušerskoj bolnici u Gračanici i interno-pedijatriskoj bolnici u Lapnjem Selu (investitor
KBC Priština, izvođač A.D. „Produkt-Inžinjering“ iz Gračanice, vrednost investicije
9.995.250,00 dinara) utvrđeno je da nisu ispunjeni uslovi za pokretanje postupka javnih
nabavki i neispravnosti u sprovođenju postupka javnih nabavki. Ustanovljeno je da su
ispostavljene situacije za navedene radove u ukupnoj vrednosti od 125.582,23 evra u kojima
su jedinične cene uvećane za oko 20% od realno tržišnih. Odbor je utvrdio kao indikativnu
činjenicu da je Dragan Aritonović, radnik Gradske uprave u Prištini, sa sedištem u Gračanici,
pa nije jasno kako je mogao u svojstvu direktora A.D. „Produkt- Inžinjering“ iz Gračanice da
zaključuje ugovore o izgradnji.
21
Kontrolom trošenja budžetskih sredstava u Domu zdravlja Gračanica, Anketni
odbor je utvrdio da je Rešenjem Vlade Republike Srbije br.119-86/2003 od 10. marta 2002.
godine dr Rada Trajković izabrana za vršioca dužnosti direktora navedene ustanove. Od tada
pa sve do danas, nije bilo raspisivanja konkursa za izbor direktora. U Statutu Doma zdravlja
iz 1999. godine nema odredbi o načinu i postupku izbora direktora Doma zdravlja, a na
uređeni novi tekst Statuta nije data saglasnost od strane Ministarstva zdravlja. U ovoj
ustanovi je ukupno 641 zaposlenih. Od 2000. do 2012. godine u radni odnos je primljeno
novih 70 radnika, iako od 11 radno neangažovanih, tri radnika žive na teritoriji AP KiM. Ni
za jednog novoprimljenog radnika ne postoji saglasnost za prijem u radni odnos od strane
Ministarstva zdravlja, niti Ministarstva za Kosovo i Metohiju. Nije doneta odluka nadležnih
organa o potrebi zasnivanja radnog odnosa, niti je raspisivan konkurs za prijem u radni
odnos. Sa direktorkom Doma zdravlja nije zaključen Ugovor o radu, niti je predviđen
koeficijent kao element koji čini zaradu, za poslove koje obavlja, pa je iz platnih spiskova
zaposlenih utvrđeno da se plata direktorki Doma zdravlja obračunava po neverovatno
visokom koeficijentu od 29,32 i 12 meseca 2012. godine iznosila je 197.969,00 dinara. U
Domu zdravlja radi 12 neugovorenih radnika, koje RFZO ne priznaje i ne obezbeđuje im
sredstva za zarade. Ustanova nema kadrovski plan, pa je evidentno da je broj zaposlenih
nesumnjivo veći od realnih potreba. U Domu zdravlja se isplaćuju zarade za 26 stomatologa
u punom iznosu. Kontrolom je utvrđeno da je zaposlenom Milošu Dimitrijeviću izvršeno
usklađivanje koeficijenta sa stručnom spremom samo na osnovu molbe istog da mu se „uvaži
diploma više škole“, što je i učinjeno potpisom direktora Doma zdravlja na molbi. Većina
zaposlenih nema ugovor o radu i rešenje o koeficijentu. Mimo ustaljene prakse, u DZ
Gračanica zaposlene su dve glavne medicinske sestre i jedan glavni medicinski tehničar. Za
sedam administrativnih radnika kod obračuna plate primenjuje se nepostojeći koeficijent
12,24 umesto koeficijenta 10,20. Dom zdravlja Gračanica nema račun sopstvenih sredstava,
već se transferi budžetskih i sopstvenih sredstava vrše preko jednog računa. U postupku
kontrole utvrđeno je da su sredstva koja su DZ Gračanica preneta na ime naknade zaradama
porodiljama, a koja do 31. decembra 2010. godine iznose 21.309.544,26 dinara, utrošena u
celosti za razne druge namene. Utvrđeno je da je ukupan broj zaposlenih kojima je
obračunata i isplaćena zarada veći u odnosu na ugovoreni broj radnika, što ukazuje na to da
su se iz prenetih sredstava za zarade ugovorenih radnika finansirale i zarade neugovorenim
radnicima, što je u suprotnosti sa članom 13. Pravilnika o uslovima, kriterijumima i merilima
za zaključivanje ugovora sa davaocima zdravstvenih usluga. Zbog nepravilnosti u primeni
koeficijenata za obračun plata, nezakonite isplate neugovorenih radnika i nezakonitog
22
obračuna prekovremenog rada, Odbor je u ovoj ustanovi utvrdio nenamensko trošenje
budžetskih sredstava u iznosu od 13.736.880,81 dinara.
Kontrolom trošenja budžetskih sredstava u Domu zdravlja Priština sem već iznetih
primedbi koje se odnose na nepoštovanje Zakona o radu prilikom zasnivanja radnog odnosa i
isplate zarada neugovorenim radnicima, druge nepravilnosti nisu uočene. U ovoj ustanovi u
radnom odnosu je 559 zaposlenih, od čega je 134 radno angažovano na području AP KiM, 16
je radno neangažovano i žive na KiM, dok je 256 radno neangažovano i žive na prostoru
centralne Srbije.
Dom zdravlja u Donjoj Gušterici je eklatantan primer stanja u zdravstvenim
ustanovama na Kosovu i Metohiji. Anketni odbor je ustanovio grube propuste u radu
direktora Doma zdravlja, koji je ovu ustanovu potpunu privatizovao. Doktor Bogoljub
Stefanović je prvi put izabran za direktora ovog Doma zdravlja 9. aprila 2001. godine i sve do
Rešenja Vlade Republike Srbije broj 119-3380/2010. od 13. maja 2010. godine kada je
ponovo postavljen za direktora ove ustanove, nije vršen izbor i imenovanje rukovodstva ove
ustanove, iz čega proizilazi da je dr Stefanović direktor ove zdravstvene ustanove već 12
godina. U ovoj zdravstvenoj ustanovi, Anketni odbor je ustanovio opštu pojavu nepotizma.
Mimo zakona, direktor je u ovu zdravstvenu ustanovu primio svog bratanca Bojana
Stefanovića kao radnika obezbeđenja, a potom i na nepostojeće radno mesto savetnika
direktora za ekonomska pitanja. Pored imenovanog po principu „ti meni ja tebi“ , direktor je
nezakonito u radni odnos primio i ćerku direktora Doma zdravlja Kosovo Polje dr Jordana
Petrovića, Tijanu Petrović koja se ne pojavljuje na poslu, već je redovni student Medicinskog
fakulteta Univerziteta u Kosovskoj Mitrovici. Pored imenovane, direktor je u radni odnos
primio i svog bratanca Vanju Stefanovića, snaju Miljanu Jovanović, Draganu Rašić, suprugu
direktora RFZO u Gračanici, Ivanu Vasić, suprugu predsednika opštinskog odbora DS
Kosovo Polje, Dejana Nedeljkovića dok je snaju njegove supruge dr Mirjanu Milosavljević
postavio za šefa ambulante u Lipljanu. Sva ova lica se ne pojavljuju na poslu, ne izvršavaju
svoje radne obaveze, a uredno primaju lične dohotke. U ovoj zdravstvenoj ustanovi je 390
zaposlenih, od čega je 176 nemedicinskog osoblja, od toga 60 spremačica. S obzirom da
Dom zdravlja sa nadležnom filijalom RFZO ima sklopljen ugovor za 378 radnika, preostalih
18 radnika direktor nezakonito isplaćuje iz sredstava koja po osnovu novčane naknade
porodiljama dobija od lokalne samouprave. Po izjavama zaposlenih, 43 radnika ovog Doma
zdravlja se uopšte ne pojavljuju na poslu i ne obavljaju svoje radne zadatke a redovno
primaju lične dohotke. Na osnovu neisplaćenih ličnih dohodaka, radnici su tužili Dom
23
zdravlja, uz predhodnu uplatu na ime „sudskih troškova“ po 50 eura šefu obezbeđenja ove
ustanove Momčilu Laziću. Navedene krivične prijave su zbog činjenice da je supruga
referenta za suzbijanje privrednog kriminala nadležne Policijske uprave u Niškoj Banji
Siniše Mitrovića, radnica Doma zdravlja Donja Gušterica radno angažovana u Nišu, kao i
činjenice da je bratanica predsednika suda u Kosovskoj Mitrovici Nikolić Silvana kao lekar i
neugovoreni radnik angažovana u ovom Domu zdravlja, redovno odbacivane. S obzirom da
je stalno nastanjen u Beogradu i činjenice da su pripadnici KPS-a, zbog saobraćajnog
prekršaja, zaplenili službeni auto ovog Doma zdravlja, direktor za odlazak i povratak na
posao i vikendom za prevoz koristi vozilo hitne pomoći Doma zdravlja. Zbog propusta u radu
i neažuriranja spiskova radnika sa nadležnom filijalom RFZO, za devet lica koja više ne rade
u ovoj ustanovi i dalje se na ime isplate ličnih dohodaka prebacuju sredstva. Dom Zdravlja
nema statut kao ni akt o sistematizaciji i organizaciji zaposlenih, niti Pravilnik kojim se bliže
određuju prava i obaveze zaposlenih. Za 12 radnika je rešenjem nezakonito utvrđen veći
koeficijent za isplatu ličnih dohodaka. Za jednog radnika je utvrđeno da ima dva ugovora o
radu, odnosno da je promena radnog mesta vršena Ugovorom a ne Aneksom kako je
propisano čl.171. stav 1. tačka 1. Zakona o radu. U pravnoj službi je dato usmeno
obrazloženje da je „direktor insistirao da mu se dostave blanko ugovori kojima je kasnije
izvršena promena radnog mesta“. U postupku kontrole utvrđeno je da su sredstva DZ Donja
Gušterica preneta na ime naknada zarada porodiljama u iznosu od 57.355.291,00 dinara do
31. decembra 2010. godine utrošena u ukupnom iznosu od 34.820.600,00 dinara za različite
namene. Najveći izvor sredstava je utrošen za izmirivanje obaveza prema dobavljačima za
energente, za medicinski laboratorijski materijal, medicinsku laboratorijsku opremu, lekove
na recept, za troškove zakupa imovine i prostora, tekuće troškove zaposlenih (stipendija) kao
i za sponzorstvo fudbalskog kluba. Utvrđeno je da su sredstva preneta od Sindikata za
zdravstvenu i socijalnu zaštitu opštine Lipljan na račun Doma zdravlja u 2011. godini na ime
isplate naknada porodiljama u iznosu do 11.494.498,00 dinara nenamenski utrošena za
investiranje i izgradnju novog objekta za koji ne postoji nikakva validna dokumentacija, a
iznos od 1.366.014,00 dinara je utrošen za otpremnine. Pored prijema novih radnika,
suprotno instrukciji Ministarstva zdravlja, uočeno je da je DZ Donja Gušterica u okviru
ugovorenog broja radnika vršio promenu radnih mesta. Nedostajuća sredstva za isplatu plata
neugovorenim radnicima nadoknađivana su iz priliva sredstava filijale RFZO iz Gračanice.
DZ Donja Gušterica je iz prenetih sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja za plate, u
kontrolisanom periodu, vršio isplatu plata neugovorenim radnicima u ukupnom iznosu od
16.189.690, 00 dinara, što je u suprotnosti čl. 17. Ugovora o pružanju i finansiranju
24
zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i predstavlja nenamensko trošenje
sredstava. Trebovanje sredstava za isplatu naknada zaradama porodiljama i od filijale RFZO
Gračanica i od opštine Lipljan predstavlja grubu zloupotrebu. Samo u 2012. godini DZ Donja
Gušterica je po ovom osnovu isplaćeno 12.713.529,00 dinara. Okvirni iznosi nenamenski
utrošenih budžetskih sredstava po osnovu uočenih nepravilnosti u ovoj zdravstvenoj ustanovi
su za nepravilnu primenu koeficijenta o platama 2.277.579,69 dinara, za isplatu
neugovorenih radnika u iznosu od 20.592.634,00 dinara a za nezakonitu isplatu
prekovremenog rada u iznosu od 2.651.607,47 dinara. Sistemom uzorka kod devet
zaposlenih u 2012. godini utvrđeno je da je vršen obračun i isplata sati prekovremnog rada u
ukupnom iznosu od 873.527,09 dinara. Od odgovornih lica zatražene su odluke direktora
zdravstvene ustanove o razlozima i neophodnosti uvođenja prekovremenog rada i prisutnosti
na radu za vreme prekovremenog rada. Tražena dokumentacija nije data na uvid, jer po
usmenoj izjavi odgovornih lica ista ne postoji u DZ Donja Gušterica. Anketni odbor je
ustanovio grube propuste i zloupotrebe u trošenju finansijskih sredstava namenjenih za
refundaciju naknada porodiljama, a utrošenih za izgradnju novog objekta Doma zdravlja u
Donjoj Gušterici. Uočeni propusti se odnose na nepravilnosti u postupku sprovođenja javne
nabavke, u pogledu neispunjenja uslova za početak postupka javne nabavke, nesprovedenog
otvorenog postupka javne nabavke, radova za kompletnu investiciju i sprovođenja više
pojedinačnih postupaka javnih nabavki male vrednosti, iako se svi radovi odnose na isti
objekat. Indikativno je da je izvođač radova na ovom projektu firma d.o.o „Gora-Farm“ iz
Prizrena, koja je u dužem periodu bila i snabdevač Doma zdravlja sa sanitetskim i
medicinskim materijalom i lekovima, u kojoj je Dom zdravlja u kratkom periodu po različito
ispostavljenim cenama isplaćivao usluge. Vrednost ove investicije, finansirane od DZ Donja
Gušterica iznosi 37.558.096,45 dinara ili 361.920,76 evra. Ugovor o vršenju stručnog
nadzora zaključen je pet meseci nakon otpočinjanja radova. Odgovorni izvođač radova nije
posedovao zakonom propisanu licencu, a nejasno je i po kom osnovu su nakon okončanja
radova (12. septembra 2011. godine) ispostavljene dve privremene situacije u ukupnom
iznosu od 70.000 evra. Neposrednim uvidom ustanovljeno je da radovi na objektu nisu
okončani i da je objekat završen u procentu od 60%. Opšti zaključak je da je postupak javnih
nabavki samo formalno vršen, da se ispoštuje zakonska procedura, a da je unapred bilo
dogovoreno ko će izvoditi radove. Evidentno je da su pojedinačne cene i količine izvedenih
radova znatno uvećane, tako da se može izvesti zaključak da je od ukupne vrednosti do sada
izvedenih radova u iznosu od 360.000 evra, više plaćeno za oko 120.000 evra. Brojne
predstavke zaposlenih u ovom zdravstvenom centru, koje se odnose na zloupotrebe i
25
nezakonito ponašanje direktora dr Bogoljuba Stefanovića, upućene Ministarstvu za Kosovo i
Metohiju, prema izjavama istih, nisu uzete u razmatranje zbog bliskosti direktora sa bivšim
načelnikom Kosovskog upravnog okruga Goranom Arsićem, inače kumom nekadašnjeg
ministra Gorana Bogdanovića a preko direktora Doma zdravlja u Kosovom Polju Jordana
Petrovića i sa sadašnjim sekretarom Vlade Republike Srbije Veljkom Odalovićem.
Anketni odbor predlaže smenu v.d. direktora Doma zdravlja u Donjoj Gušterici
dr Bogoljuba Stefanovića zbog grubih zloupotreba i propusta u radu i pokretanje
istražnog postupka radi utvrđivanja njegove krivične odgovornosti.
Dom zdravlja Kosovo Polje sa sedištem u selu Ugljare ima ukupno 170 zaposlenih
radnika, od čega radno angažovanih 153, 13 radno neangažovanih koji žive na prostoru AP
KiM i četiri radno angažovanih na prostoru centralne Srbije. I pored postojanja 13 radno
neangažovanih radnika koji žive na prostoru KiM, u ovom Domu zdravlja je u periodu od
2000. do 2012. godine bez odobrenja Ministarstva zdravlja i Ministarstva za Kosovo i
Metohiju, kao i bez odluke o potrebu prijema, u radni odnos primljeno 16 novih radnika.
Direktor Doma zdravlja je dr Jordan Petrović koji se na ovoj dužnosti nalazi od 2010. godine,
a u vreme izrade ovog izveštaja ponovo je Rešenjem Vlade Republike Srbije imenovan za
v.d. direktora ove zdravstvene ustanove. Zbog uočenih grubih propusta i nezakonitosti u radu,
Anketni odbor smatra da je i imenovanje dr Jordana Petrovića za v.d. direktora Doma
zdravlja Kosovo Polje ili posledica elementarnog nepoznavanja stanja u zdravstvenim
institucijama na Kosovu i Metohiji od strane Ministarstva zdravlja, ili je ovo imenovanje u
funkciji zadovoljavanja interesa nekih interesnih grupa. I pored konstatovanih grubih
propusta u poslovanju ove institucije od strane tima nadzornika osiguranja RFZO 2011.
godine, u Zapisniku o izvršenoj kontroli, Anketni odbor je ustanovio da navedena ustanova ni
do dana današnjeg nije usvojila preporuke niti otklonila uočene propuste u poslovanju. Odbor
je kod 12 zaposlenih ustanovio nezakonito utvrđivanje višeg koeficijenta za isplatu zarada,
dok je kod četiri zaposlena utvrđeno da koeficijenti nisu usklađeni sa stručnom spremom.
Dom zdravlja je sa pet lica zaključio ugovore o privremenim i povremenim poslovima uz
mesečnu naknadu u iznosu od 20.000 dinara. Bez odluke o prekovremenom radu i sa
naknadno napisanim i u delovodniku zavedenim rešenjima o prekovremenom radu, u Domu
zdravlja su nezakonito prilikom obračuna zarada isplaćivani časovi noćnog rada sa 126%
umesto 26% i časovi prazničnog rada sa 210% umesto 110%. Utvrđeno je da je DZ po
osnovu nepravilne primene koeficijenta, nepravilnog obračuna minulog rada i
prekovremenog rada, nenamenski utrošio budžetska sredstva u iznosu od 6.194.906,15
26
dinara. U ovoj zdravstvenoj ustanovi je ustanovljena opšta pojava nepotizma. U DZ je kao
neugovoreni radnik zaposlena ćerka direktora Aleksandra Petrović, koja je inače redovni
student Medicinskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici a ne pojavljuje se na radnom mestu.
Pored ćerke u Domu zdravlja je kao radnik DZ Priština radno angažovana i supruga direktora
Mira Petrović, sestrić direktora Raša Mladenović koji živi u Beogradu i ne izvršava svoje
radne obaveze, kao i sestrić direktora Ivan Petrović koji je odmah po završetku Medicinskog
fakulteta bez i jednog radnog dana u DZ Kosovo Polje poslat prvo na pripravnički staž, a
potom na specijalističke studije na VMA u Beogradu. Interesantno je da je u ovoj
zdravstvenoj ustanovi od juna meseca 2010. godine zaposlena i supruga aktuelnog sekretara
Vlade Republike Srbije Bosiljka Odalović, čije se prisustvo na poslu redovno evidentira,
uredno prima lične dohotke a koja se prema izjavama zaposlenih ne pojavljuje na radnom
mestu niti izvršava radne zadatke. Pažnju zaslužuje i činjenica da je sestričina direktora dr
Violeta Nešić na platnom spisku Doma zdravlja jer je kao radnik KBC Priština angažovana u
DZ Kosovo Polje u koji ne dolazi na posao i živi na teritoriji uže Srbije i redovno prima
platu. Medicinska sestra Jordana Milošević, koja je prodala celokupno imanje i odselila se za
Beograd, ne dolazi na posao ali redovno prima lični dohodak uvećan za kosovski dodatak i to
sa koeficijentom glavne sestre stomatologije. Zbog skučenog prostora odlukom direktora DZ
50% radnika je angažovano petnastodnevno po 12 časova dnevno, mada u praksi imaju
sedmočasovno radno vreme. Za objekat u kome je smešten Dom zdravlja, privatnom licu se
na ime zakupnine isplaćuje naknada od 1.000 evra mesečno, iako u neposrednoj blizini od
2010. godine postoji nov i nedovršeni objekat ambulante, čija izgradnja je finansirana
sredstvima Ministarstva zdravlja. Anketni odbor je utvrdio da je u periodu od 2007. do 2010.
godine sredstvima Ministarstva zdravlja finansirana izgradnja višenamenskog objekta u kome
je planiran i smeštaj ambulante u selu Ugljare. Objekat je, kako je istaknuto, višenamenski i u
istom objektu, je pored ambulante, predviđen i smeštaj opštinske uprave Kosovo Polje, Doma
kulture i predškolske ustanove „Naša radost“. Izvođač radova na navedeom objektu je
privatno preduzeće „Taša-Termoinžinjering“ iz Gračanice, a vrednost investicije je
39.466.052,60 dinara ili 500.000 evra. Uvidom na licu mesta konstatovano je da je objekat
izgrađen u grubim radovima i stavljen pod krov. Postavljena je PVC stolarija, unutrašnji deo
objekta je omalterisan, izvedene su instalacije vodovoda i kanalizacije, elektro i TT
instalacije. Objekat je izveden u stepenu gotovosti 80% pa je nejasno zašto i pored plaćanja
velike zakupnine za DZ Kosovo Polje, isti u protekle dve i po godine nije završen. Procena je
Odbora da se samo za iznos plaćanja zakupnine isti mogao završiti. Odbor je utvrdio da su
pojedinačne cene i izvedeni radovi na navedenom objektu znatno uvećane do te mere da je
27
cena kvadratnog metra objekta isplaćivana po ceni 560 evra/m2. Imajući u vidu da su realne
tržišne cene grubih radova oko 260-290 evra/m2, Odbor smatra da je na izgradnju ovog
objekta nenamenski utrošeno oko 200.000 evra budžetskih sredstava.
Anketni odbor predlaže da se zbog grubih propusta u radu i opšte pojave
nepotizma sa dužnosti v.d. direktora DZ Kosovo Polje smeni dr Jordan Petrović, te da
se prema istom sprovedu istražne radnje radi utvrđivanja krivične odgovornosti.
U Domu zdravlja Štrpce u Štrpcu, nisu utvrđeni grubi propusti u trošenju budžetskih
sredstava. U DZ radi 280 radnika od kojih je 277 ugovorenih. U Domu zdravlja se leči 15000
ljudi iz Sredačke župe i još oko 15000 ljudi sa prostora Gore. Odbor je utvrdio da je u ovoj
ustanovi zaposlena Jelana Milosavljević, diplomirani ekonomista, koja je radno angažovana u
DZ Donja Gušterica. Radi se o zaposlenoj koja je primljena kao „protivusluga“ direktora DZ
Štrpce, direktoru DZ Donja Gušterica, koji je primio diplomiranog farmaceuta Anđeliju
Savić, inače ćerku direktora DZ Štrpce koja je radno angažovana u Ministarstvu zdravlja.
Ova ustanova ima problem zaplene lekova od strane UNMIK carine 11. aprila 2008. godine u
vrednosti od 566.687,50 dinara koja je, od strane dobavljača evidentirana kao obaveza na
osnovu koje se izračunava kamata. I u ovoj ustanovi, kao i u drugim zdravstenim ustanovama
na Kosovu i Metohiji, potrebno je doneti kadrovski plan, statut i pravilnik o radu i uskladiti
isplate novčanih primanja po osnovu pripravnosti, radu po pozivu i prekovremenom radu sa
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom osiguranju.
U Domu zdravlja Obilić je radno angažovano 207 ugovorenih i dva neugovorena
radnika. Dom zdravlja sredstva za ispaltu naknada porodiljama trebuje od RFZO a iste
nerefundira opština Obilić. Dom zdravlja je u 2010. godini platio dobavljaču „Gora farm“
stolarske radove u iznosu od 1.267.455,00 dinara iz sredstava RFZO, iako ugovorom sa
RFZO nisu opredeljena sredstva za ovu namenu.
Zdravstveni centar Gnjilane sa sedištem u selu Šilovu, u svom sastavu ima četiri
Doma zdravlja i to: Dom zdravlja Vitina sa dve zdravstvene stanice (Vrbovac i Klokot) i
zdravstvena ambulanta u Vitini, Dom zdravlja Gnjilane sa šest zdrvasvtenih stanica (Parteš,
Pasjane, Budriga, Koretište, Kusce i Šilovo) i osam zdravstvenih ambulanti (Straža,
Kmetovce, Paralovo, Poneš, Makreš, Gnjilane, Cernica i Stanišor), Dom zdravlja Novo
Brdo sa jednom zdravstvenom stanicom u selu Prekovac i jednom zdravstvenom
ambulantom u selu Jasenovik i Dom zdravlja Kosovska Kamenica sa tri zdravstvene
stanice (Ranilug, Kosovska Kamenica i Korminjane) i osam zdravstvenih ambulanti
28
(Ropotovo, Domorovce, Rajanovce, Kololeč, Ajinovce, Bosce, Bušince i Srezovce).
Zdravstveni centar upošljava ukupno 404 radnika od čega četiri radnika na određeno vreme.
Nimalo slučajno i ovde je, kao i u slučaju Doma zdravlja Donja Gušterica i Doma Zdravlja
Kosovo Polje, u vreme pisanja ovog izveštaja Rešenjem Vlade Republike Srbije ponovo za
v.d. direktora zdravstvenog centra Gnjilane imenovana dr Jelica Krčmarević koja, ne
ispunjava osnovne profesionalne i zakonske kriterijume. Naime, dr Krčmarević je
pravosnažnom presudom nadležnog suda zbog nezakonitog raskida radnog odnosa sa
radnikom centra, medicinskom sestrom Natašom Cvetković, osuđena na šest meseci zatvora,
uslovno na dve godine. Osnovni sud u Vranju je protiv iste pokrenuo istragu zbog osnovane
sumnje da je počinila krivično delo zloupotrebe službenog položaja iz člana 359. stav 2. u
vezi stava 1. Krivičnog zakonika. Zbog neodazivanja sudskom pozivu Osnovno javno
tužilaštvo u Vranju je za istom raspisalo poternicu. Ovaj postupak Osnovnog javnog
tužilaštva je začuđujuć, obzirom da je za sve vreme trajanja poternice, dr Krčmarević
napuštala teritoriju KiM, boravila na teritoriji uže Srbije gde je inače član Lekarske komore
Srbije, pa je samim tim i bila dostupna pravosudnim organima. Zbog ispoljenog uticaja na
pravosudne organe u Vranju za imenovanom je skinuta poternica i još uvek se vodi sudski
postupak. Zbog nepoštovanja rešenja Inspekcije rada o vraćanju na posao pomoćnika
direktora Zdravstvenog centra za pravna pitanja Vladimira Denića, koga je dr Krčmarević
nezakonito otpustila sa posla, Zdravstveni centar Gnjilane je kažnjen sa 800.000 dinara, a
doktorka Krčmarević sa 40.000 dinara. Zbog samovolje dr Krčmarević i nezakonitog raskida
radnog odnosa sa jednim brojem radnika, po osnovi sudskih presuda na ime odštete RFZO
plaća milionske štete (dr Đorđe Andrejević- odšteta 2.000.000 dinara, dipl. pravnik Vladimir
Denić odšteta oko 4.000.000 dinara, med. sestra Nataša Cvetković 1.9 miliona dinara i dr
Zoran Šarac- postupak pri kraju). Po odluci direktora RFZO, donetoj na osnovu Zapisnika o
izvršenoj kontroli 05 broj 54-209/11-1 od 8. februara 2011. godine, ZC Gnjilane zbog
nenamenskog trošenja za isplatu zarada zaposlenih izvršeno je umanjenje sredstava za plate u
iznosu od 13.327.549,50 dinara. Zbog ovoga ustanova zaposlenima i danas duguje pola
mesečne zarade. Po osnovu prinudne naplate po sudskim presudama i drugim rešenjima od
2004. do 2012. godine sa budžetskog računa je skinuto 3.478.525 dinara. Doktorka
Krčmarević je, prema podacima do kojih je došao Anketni odbor, preko računa Komercijalne
banke po osnovu zarade i drugih prihoda u aprilu mesecu 2011. godine primila ukupno
220.753,40 dinara, u februaru mesecu 2012. godine 214.388,49 dinara a u martu mesecu
2012. godine 209.169,91 dinara. Pored ovog iznosa preko računa KAS banke u Vitini, dr
Krčmarević su isplaćivana primanja i iz budžeta privremenih kosovskih institucija u
29
mesečnim iznosima od 275,66 evra do 283,26 evra. I u ovoj ustanovi je prisutna pojava
prijema radnika u radni odnos bez saglasnosti Ministarstva zdravlja i Ministarstva za KiM.
Neophodno je da inspekcija RFZO utvrdi zakonitost nabavke ampuliranih lekova u
ovoj zdravstvenoj ustanovi u pogledu upoređenja nabavne cene istih i cena prikazanih u
otpremnicama Zdravstvenog centra, kao i enormno trošenje budžetskih sredstava za
isplatu goriva za službeni auto koji koristi direktorka, a koje je kupljeno na tržištu bez
tendera.
Anketni odbor predlaže da se zbog grubih propusta u radu i neispunjavanja
propisanih zakonskih uslova, dr Jelica Krčmarević smeni sa dužnosti direktora
Zdravstvenog centra Gnjilane, a da se radnici sa kojima je nezakonito raskinut radni
odnos, od koji neki spadaju u deficitarni kadar, vrate na posao.
U filijali Fonda RFZO u Ranilugu, Anketni odbor je ustanovio opštu pojavu
nepotizma. Za direktora filijale 2010. godine postavljen je Dragiša Bojković, šurak
nekadašnjeg pomoćnika ministra za Kosovo i Metohiju Dragana Petkovića. Bojković
poseduje uverenje o stečenom visokom obrazovanju na diplomskim akademskim studijama
Univerziteta Edukone u Sremskoj Kamenici. Isti je po raznim osnovama nezakonito uvećao
svoj koeficijent za isplatu plate čak na 41,98. Zbog odsutnosti direktora filijale po osnovu
korišćenja godišnjih odmora, Odbor nije mogao steći uvid u platne spiskove filijale. Po
izjavama građana u filijali, sem Bojkovića kao šuraka, rade i supruga nekadašnjeg
pomoćnika ministra za Kosovo i Metohiju Dragana Petkovića, svastika i šurak.
Mrežu zdravstvenih ustanova u Kosovsko-mitrovačkom upravnom okrugu čine
Zdravstveni centar Kosovska Mitrovica sa domovima zdravlja u Zvečanu, Zubinom Potoku i
Leposaviću, Zavod za javno zdravlje Kosovska Mitrovica i Apotekarska ustanova Kosovska
Mitrovica. Zdravstveni centar u Kosovskoj Mitrovici je ključna Zdravstvena ustanova
sekundarnog zdravstva na Kosovu i Metohiji. Ima 1380 ugovorenih i 143 neugovorena
radnika. Po rečima doktora Milana Ivanovića, direktora Zdravstvenog centra, u ovoj
zdravstvenoj ustanovi se u dužem vremenskom periodu solidarno, a uz saglasnost načelnika
odeljenja i kolegijuma Zdravstvenog centra kao i uz saglasnost svih sindikata, ustanova
ugovorenim radnicima za vreme korišćenja godišnjih odmora ne isplaćuje kosovski dodatak,
već se od tog novca isplaćuju plate neugovorenim radnicima. Od njegovog imenovanja, uz
navodnu saglasnost svih sindikata ustanove, odlučeno je da se svakom ugovorenom radniku u
toku meseca odbije po jedna dnevnica i od tog novca isplate neugovoreni radnici, što je po
30
mišljenju Anketnog odbora nezakonito. Iz više izjava neugovorenih radnika može se
zaključiti da su isti primoravani da potpisuju izjave da se odriču jednog ili više ličnih
dohodaka kako bi u Zdravstvenom centru ostali na spisku neugovorenih radnika. S obzirom
da ne poseduju primerak izjava, Odbor smatra da ZC na ovaj način manipuliše neugovorenim
radnicima, a nejasno je i u koje svrhe se koristi novac koga su se oni odrekli. S obzirom da
ustanova ne poseduje kadrovski plan, evidentno je da je broj ljudi zaposlenih u njoj
nesumnjivo veći od njenih potreba, što čini nenamensko trošenje budžetskih sredstava.
Isplatu plata neugovorenim radnicima ZC je vršio iz sredstava obaveznog zdravstvenog
osiguranja, što predstavlja nenamensko trošenje budžetskih sredstava. Samo za drugu
polovinu 2012. godine ukupan dug Zdravstvenog centra Kosovska Mitorvica za neisplaćene
zarade neugovorenim radnicima iznosi 35.225.722,17 dinara. Kontrolom je utvrđeno da su
časovi prekovremenog rada obračunavani na osnovu Odluke direktora ZC Kosovska
Mitrovica, kojima je uvođeno radno vreme duže od punog radnog vremena kako za
medicinske, tako i za nemedicinske službe, što je u suprotnosti sa Zakonom o zdravstvenoj
zaštiti i predstavlja nenamensko trošenje budžetskih sredstava. Odbor je ustanovio da su
pojedini lekari imali obračunatu naknadu i za preko 80 časova produženog rada. Primetno je
da je broj angažovanih zdravstvenih radnika iz drugih zdravstvenih ustanova sa prostora KiM
u ovaj Zdravstveni centar sa četiri od 2000. godine porastao na 23 u 2012. godini.
Zdravstveni centar je u 2011. i 2012. godini zaključio više ugovora o dopunskom radu, što je
u suprotnosti sa čl 199-202. Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji jasno propisuje uslove i način
zaključivanja Ugovora o dopunskom radu sa zdravstvenim radnicima. Karakterističan slučaj
zloupotreba u ovom ZC je slučaj dr Milana Jakovljevića koji je Odlukom Vlade 2009. godine
imenovan, a 2013. godine razrešen sa funkcije direktora Zdravstvenog centra. U navedenom
periodu imenovani je na neodređeno vreme zaposlio ukupno 157 radnika koji nikada nisu
radili u sistemu zdravstva, a 23 radnika preveo iz statusa na neodređeno vreme u radni odnos
na određeno vreme. Utvrđeno je nenamensko trošenje budžetskih sredstava po osnovu
obračuna stimulacije dr Jakovljeviću koja je u 2010. godini iznosila i 30%. Tipičan primer
bahatosti i nezakonitog trošenja budžetskih sredstava predstavlja protivzakonita odluka dr
Jakovljevića da za svog savetnika angažuje penzionisanog dr Radoslava Orlovića za velika
mesečnih primanja, koja su isplaćivana iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, što
predstavlja nenamensko trošenje budžetskih sredstava u ukupnom iznosu od 15.123.553,65
dinara. Koliki je upliv politike i interesa u zdravstvenim institucijama na Kosovu i Metohiji
vidi se i iz činjenice da je državni sekretar u Ministarstvu zdravlja dr Periša Simonović, koji
već 12 godina ima presudni uticaj na zdravstvene ustanove na Kosovu i Metohiji, član Saveta
31
Medicinskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici, dok je dr Branko Mihajlović, savetnik ministra
prosvete za visoko obrazovanje na KiM, inače kum sekretara Vlade Republike Srbije Veljka
Odalovića, član Upravnog odbora Studentskog centra u Kosovskoj Mitrovici i predsednik
Upravnog odbora ZC u Kosovskoj Mitrovici. U ovoj zdravstvenoj ustanovi u proteklih 12
godina iz budžeta Republike Srbije finansirane su brojne investicije. Sredstvima ZC 2003.
godine finansirana je izgradnja zgrade infektivne klinike. Izvođač radova bilo je privatno
preduzeće „Mab Kompanija Miljković“ iz sela Žitkovac kod Zvečana, koja je po oceni
Odbora imala povlašćenu poziciju u izgradnji i rekonstrukciji objekata u ZC u proteklih 12
godina. Vrednost navedene investicije je 31.987.291,53 dinara. Kontrolom postupka javne
nabavke Anketni odbor je uočio da su ponude ponuđača dostavljene u istovetnim kovertama,
da su podaci na kovertama upisani na isti način i da je rukopis na kovertama istovetan, iz
čega se može pretpostaviti da je popunjavanje podataka vršila ista osoba. ZC je zaključio
Aneks Ugovora br. 1841 od 29. septembra 2003. godine suprotno odredbama Zakona o
javnim nabavkama i suprotno odredbama Zakono o budžetskom sistemu. Isplaćen iznos
izvođaču radova po navedenom Aneksu od 4.238.476,00 dinara predstavlja nezakonito
trošenje budžetskih sredstava. Za navedeni projekat ne postoji građevinska dozvola,
građevinski dnevnik niti obračunska lista građevinske knjige. I pored ugovorene jedne cene,
protivzakonito je aneksima ugovorima uvećana cena izvedenih radova i ona je u ukupnom
iznosu 477.795,55 evra (ili 31.987.291,53 dinara). Jedinačne cene radova za izgradnju ovog
objekta, po osnovnom ugovoru, uvećane su u odnosu na realne tržišne cene za oko 200
evra/m2. Tako je cena kvadratnog metra objekta po osnovnom Ugovoru isplaćena po 605
evra/m2 iako je realna tržišna cena izgradnje od 270 do 290 evra/m
2 dok je cena pretvaranja
tavanskog prostora u poslovni navedenog objekta plaćena po uvećanim cenama od 525,47
evra/m2. I pored velikog prekoračenja roka izgradnje, vrednost celokupne investicije
nerealno je uvećana za oko 160.000,00 evra i predstavlja nenamensko trošenje budžetskih
sredstava. Interesantno je da je iste godine ZC budžetskim sredstvima finansirao
rekonstrukciju i adaptaciju novosagrađene zgrade infektivnog odeljenja koja menja namenu u
stacionar pedijatrije i službe za transfuziju krvi. I u ovom slučaju izvođač radova je „Mab
Kompanija Miljković“ iz Zvečana, a vrednost investicija je 65.367.388,00 dinara (ili
974.291,79 evra). Vrednost radova po osnovnom Ugovoru iznosila je 358,98 evra/m2 a po
Aneksu Ugovora 288,55 evra/m2. Vrednost celokupne investicije nerealno je uvećana za
oko 260.000,00 evra i predstavlja nenamensko trošenje budžetskih sredstava. Na ovoj
investiciji utvrđeno je prekoračenje roka izgradnje od 27 meseci. Privremene situacije
investicije nisu date na uvid Odboru, kao ni građevinski dnevnik. Objekat nema građevinsku
32
dozvolu. Projekat rekonstrukcije zgrade bolnice- interni blok sproveden je 2008. godine.
Investitor radova je Ministarstvo za Kosovo i Metohiju, a izvođač radova „Pgp Kolašin“, iz
Zubinog Potoka. Vrednost investicije je 27.907.373,00 dinara. Ugovor o izvođenju radova
zaključen je 16. decembra 2008. godine. Ugovorena je ukupna vrednost radova u iznosu
27.907.373,00 dinara sa 0% avansa. U dokumentaciji koja je data na uvid nalazi se avansna
situacija broj 12/04/09 od 19. oktobra 2009. godine na vrednost od 5.000.000,00 dinara.
Nejasno je zašto je ispostavljena avansna situacija kada nije predviđena osnovnim
Ugovorom, odnosno može se reći da je nezakonito izvršena uplata od 5.000.000,00 dinara. Iz
budžetskih sredstava Ministarstva za Kosovo i Metohiju izvršen je prenos sredstava izvođaču
radova u ukupnom iznosu od 18.460.251,60 dinara. Po datom obrazloženju Ugovor je
raskinut, ali u spisima predmeta ne postoji raskid ugovora. Ne postoji građevinska dozvola
niti građevinski dnevnik, tako da se ne može utvrditi u kom periodu su radovi izvođeni i
koliko su dugo trajali. Ne može se odrediti vrsta i obim radova niti građevinski materijal.
Pregledom objekta utvrđene su pozicije koje su plaćene a nisu urađene, kao što su obrada
fasade i zamena prozora. Radovi su prekinuti i trenutno se ne izvode. I projekat
rekonstrukcije zgrade bolnice- hiruški blok je prekinut, iako je izvođaču radova „d.o.o.
Ekskos“ iz Zubinog Potoka do sada izvršena uplata od 15.646.238,20 dinara. Na osnovu
Odluke o pokretanju postupka sa pogađanjem bez prethodnog objavljivanja, donete 1. januara
2006. godine „Mab Kompanija Miljković“ je angažovana za nabavku i ugradnju
toplovodnog kotla i izgradnju postrojenja za centralno snabdevanje toplom vodom u zgradi
internog bloka ZC Kosovska Mitrovica. Za realizaciju nabavke i ugradnju toplovodnog kotla
utrošena su budžetska sredstva u iznosu 6.995.043,00 dinara. Zbog neblagovremenog
izmirenja osnovnog duga prema kompaniji „Mab Miljković“ po izvršnom rešenju Privrednog
suda u Nišu, navedenoj kompaniji je isplaćen dug, kamata u iznosu od 15.231.485,18 dinara,
kao i troškovi advokatskih usluga od 1.185.494,74 dinara i sudski troškovi od 42.878,08
dinara, što je neopravdano uvećalo troškove investitora, odnosno budžeta Republike Srbije
za 110,50% u odnosu na ugovorenu cenu.
Zavod za javno zdravlje u Kosovskoj Mitrovici ukupno ima 96 uposlenih radnika,
od čega 81 ugovorenih i 15 neugovorenih radnika. Zbog nepravilno obračunatog koeficijenta,
do donedavni direktor zavoda dr Bojan Ilić je redovno primao platu u iznosu od 200.000,00
dinara mesečno. Zavod je 2003. godine na zemljištu ZC Kosovska Mitrovica sredstvima
Koordinacionog centra finansirao izgradnju nove poslovne zgrade. I na ovom projektu
izvođač radova je bila „Mab Kompanija Miljković“ iz Žitkovca. Ugovorena vrednost
33
radova je 21.514.834,82 dinara, a ukupno isplaćena vrednost iznosi 36.362.912,00 dinara, iz
čega se vidi da su i na ovom projektu, kao i na ostalima na kojima je radove izvodila „Mab
Kompanija Miljković,“ cene drastično uvećavane. Isplaćena cena po metru kvadratnom na
ovom projektu je 365 evra/m2,
iako je realna tržišna cena od 260 do 290 evra/m2.
Na adaptaciji objekta Apotekarske ustanove u Kosovskoj Mitrovici 2010. godine sa
preduzećem Sztr „Tri brata“ i Sztr „Marko“, sklopljeni su ugovori u ukupnoj vrednosti od
3.997.345,00 dinara, od čega je Sztr „Tri brata“ pored ugovorenih 2.298.000,00 dinara
isplaćeno naknadnim računom za koji nema pravdanja dodatnih 275.800,00 dinara, što je
nenamensko trošenje budžetskih sredstava. Ukupna isplaćena vrednost radova oba preduzeća
iznosi 4.273.145,00 dinara ili 320 evra/m2,
što predstavlja uvećanje cena u odnosu na realno
tržišne.
Na adaptaciji Apoteke u Zubinom Potoku 2010. godine i pored zakonski
sprovedenog postupka javne nabavke, preduzeću Sztr „Marko“ iz Žerovnice, je prihvaćena i
isplaćena neverovatna cena skidanja laminata i starih pločica od 1.700,00 dinara/m2 iako je
nabavna cena istih oko 800,00 dinara/m2. I u ovom slučaju izvođaču radova za dodatne i
neugovorene radove izvršena je dodatna uplata u iznosu 793.200,00 dinara što predstavlja
nenamensko trošenje budžetskih sredstava.
Anketni odbor je ustanovio i nenamensko trošenje budžetskih sredstava za
finansiranje Izgradnje fabrike infuzionih rastvora u Leposaviću 2003. i 2004. godine.
Prosečna vrednost izgradnje po metru kvadratnom za veličinu objekta od 771.21m2 isplaćene
izvođaču radova JKP „24. novembar“ iz Leposavića iznosi neverovatnih 578 evra/m2.
Fabrika infuzionih rastvora od završetka radova sve do avgusta 2012. godine nije otpočela sa
radom, iako je dva puta zvanično otvarana, čime se postavlja pitanje opravdanosti
ekonomskog investicionog ulaganja od 29.900.000,00 dinara. Ministarstvo zdravlja-
inspektorat za lekove dana 14. jula 2008. godine uputilo je Zavodu za javno zdravlje u
Kosovskoj Mitrovici obaveštenje da po odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti navedeni
Zavod ne može obavljati delatnost proizvodnje lekova. Ovaj skup i opremljen objekat Zavod
za javno zdravlje iz Kosovske Mitrovice izdao je u zakup preduzećima „Media Farm“ iz
Leposavića i „Unilek“ iz Beograda, uz mesečnu naknadu od 1.000,00 evra u dinarskoj
protivvrednosti, počev od 1. septembra 2012. godine. Proverom stanja u knjigovodstvenoj
evidenciji do momenta kontrole nije primljena nijedna uplata na ime zakupnine. Zavod za
javno zdravlje se nije obratio niti dobio zakonom propisanu saglasnost Direkcije za imovinu
34
Republike Srbije za izdavanje u zakup navedenog objekta, iako je pribavio saglasnost
Ministarstva za Kosovo i Metohiju od 17. novembra 2012. godine.
Za izgradnju zgrade ambulante u selu Žitkovac kod Zvečana, Ministarstvo za
Kosovo i Metohiju je 2008. godine izdvojilo 3.730.000,00 dinara. U ovom slučaju izvođač
radova je bila kompanija „Mba Miljković“ koja je sestrinska firma kompanije „Mab
Miljković“ iz Žitkovca. I u ovom slučaju cena izgradnje kvadratnog metra objekta isplaćena
385 evra/m2 uvećana je u odnosu na realne tržišne cene, a objekat nije završen i nije
priveden nameni.
Mrežu zdravstenih ustanova u Pećkom i Prizrenskom (Metohijskom) upravnom
okrugu čine Zdravstveni centar Peć sa sedištem u Goraždevcu i Dom zdravlja Istok sa
sedištem u Osojanu. Sem nepostojanja kadrovskog plana i prijema u radni odnos bez
odobrenja Ministarstva zdravlja i Ministarstva za Kosovo i Metohiju, Anketni odbor nije
ustanovio nenamensko trošenje budžetskih sredstava u ovim zdravstvenim ustanovama.
Anketni odbor predlaže Nardnoj Skupštini Republike Srbije da Vladi Republike
Srbije predloži da usvoji predložene smene direktora Zdravstvenih institucija na
Kosovu i Metohiji i preko nadležnih organa sprovede istragu za nenamensko trošenje
budžetskih sredstava. Takođe, da Državna revizorska institucija izvrši reviziju trošenja
budžetskih sredstava na izgradnji, dogradnji i adaptaciji zdravstvenih ustanova u
Kosovsko-mitrovačkom upravnom okrugu; da se mreža zdravstvenih ustanova i broj
zaposlenih u njima upodobi sa realnim potrebama stanovništva na Kosovu i Metohiji;
da se radnicima u zdravstvenim ustanovama koji primaju mesečne naknade, i iz
budžeta privremenih kosovskih institucija, isplaćuje lični dohodak u iznosu od 100% a
da se preostalih 50% uplaćuje u jedinstveni fond iz koga bi se linearno mesečno
isplaćivala socijalna pomoć porodicama koje nemaju radno angažovanih članova a žive
na teritoriji Kosova i Metohije; da mešovita komisija sastavljena od predstavnika
Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Ministarstva zdravlja, Republičkog Fonda za
zdravstveno osiguranje i Ministarstva za rad zapošljavanje i socijalnu politiku izvrše
obilazak zdravstvenih ustanovana na teritoriji Kosova i Metohije, reše problem viška
zaposlenih i neugovorenih radnika, kao i da radno-pravnu dokumentaciju usklade sa
važećim propisima; da inspekcija za visoko obrazovanje Ministarstva prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja utvrdi nezakonitu isplatu duplih ličnih dohodaka i kosovskih
dodataka zdravstvenim radnika istovremeno angažovanim u zdravstvenim ustanovama
35
i na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Kosovskoj Mitrovici, i prema istima primeni
zakonom propisane mere.
* * *
Anketni odbor je ustanovio da svi zaposleni u prosvetnim institucijama
Republike Srbije na teritoriji AP KiM, sem zaposlenih u visokoškolskim ustanovama,
primaju duple lične dohotke iz budžeta Republike Srbije i iz budžeta privremenih
kosovskih institucija. Odbor je ustanovio nezakonit prijem u radni odnos nenastavnog
osoblja na visokoškolskim ustanovama bez saglasnosti Ministarstva prosvete i
Ministarstva za KiM. Uočena je pojava nezakonitog uvećanja cena rada a time i zarada,
kao i nezakonito povećanje koeficijenata za obračun zarada rukovodiocima nekih na
visokoškolskim ustanovama. Krši se član 75. stav 3. Zakona o visokom obrazovanju, u
pogledu angažovanja u visokoškolskoj i zdravstvenoj ustanovi, i po tom osnovu vrši
nezakonita isplata ličnih dohodaka velikih iznosa. Prisutna je pojava nepotizma u
nekim visokoškolskim ustanovama. Angažovanjem velikog broja predavača i stručnih
saradnika na nekim visokoškolskim ustanovama sa drugih ustanova po ugovoru o delu,
otvara sumnju da neke visokoškolske ustanove nemaju elementarne kadrovske
potencijale za obavljanje nastave. Postoje zloupotrebe i u pogledu trošenja budžetskih
sredstava za izgradnju, rekonstrukciju i renoviranje prosvetnih ustanova.
Anketni odbor je ustanovio da na celoj teritoriji Kosova i Metohije svi zaposleni u
predškolskim ustanovama, ustanovama osnovnog i srednjeg obrazovanja, pored ličnih
dohodaka iz budžeta Republike Srbije u iznosu od 150%, imaju i mesečna primenja iz
privremenih kosovskih institucija u iznosu od 200,10 evra do 280,45 evra. Odbor je
ustanovio zloupotrebe i nenamensko trošenje budžetskih sredstava na izgradnji i renoviranju
pojedinih predškolskih objekata, kao i objekata osnovnog i srednjeg obrazovanja. Utvrđeno je
nenamensko trošenje budžetskih sredstava na izgradnji, uređenju i opremanju dečijeg
vrtića „Car Konstantin i Carica Jelena“ u selu Prilužju kod Vučitrna. Vrednost ove
investicije koje je 2009. godine preko opštine Vučitrn finansiralo Ministarstvo za KiM je
16.341.802,41 dinar ili 170.465 evra odnosno 402.05 evra/m2 sagrađenog objekta. Ovako
visoka cena objekta koje je gradila firma „Jid Big“ d.o.o iz Prilužja je neralna i višestruko
uvećana s obzirom da nije plaćena cena radne snage, jer su na izgradnji istog učestvovali
neangažovani radnici JP „Elektroprivrede Srbije“ koji žive u Prilužju, dok je građevinski
materijal nabavljan sa privatnih stovarišta po daleko nižim cenama od tržišnih. Naime, na
36
izgradnji navedenog objekta, po dogovoru između tadašnjeg predsednika opštine Zorana
Rakić i njegovog zeta, direktora JP „Elektokosmet Srbija“ Srđana Kovačevića, angažovani
su bez novčane naknade neangažovani radnici navedenog javnog preduzeća koji žive u
Prilužju. Građevinski materijal za navedeni objekat je nabavljan preko supruga predsednice
Školskog odbora Violete Spasić sa privatnih albanskih stovarišta po daleko nižim cenama od
tržišnih. Odbor je utvrdio i nenamensko trošenje budžetskih sredstava na rekonstrukciji i
adaptaciji OŠ „Vuk Karadžić“ u Prilužju 2009. godine. Iako je navedena škola sredstvima
UNHCR-a renovirana 2000. godine po ovlašćenju tadašnjeg Ministra za KiM Gorana
Bogdanovića, broj 260-br.404-02-13/09-02 od 2.7.2009. godine, opština Vučitrn sprovodi
postupak javne nabavke za rekonstrukciju i adaptaciju navedene škole. Kako bi se stvorile
neophodne pretpostavke za renoviranje već renovirane škole, Ministarstvo za KiM dana 2.
jula 2009. godine preko Ministarstva zdravlja šalje inspekciju za sanitarni nadzor da izvrši
nadzor i sačini zapisnik o lošim uslovima rada navedene škole, čime su stvoreni uslovi za
pravdanje navedene investicije. Indikativna je i činjenica da istog dana tadašnji predsednik
opštine Vučitrn, Zoran Rakić, donosi odluku pod brojem 1/541/1 o pokretanju postupka javne
nabavke. Anketni odbor nije mogao da utvrdi da procena vrednosti radova za tender iznosi
28.000.000,00 dinara, kao i šta sve ona podrazumeva. Nejasno je ko je i kada i na osnovu
čega sačinio konkursnu dokumentaciju, kada su već 10. jula 2009. godine ponuđačima
dostavljeni pozivi za podnošenje ponuda u kojima nije navedeno da im se dostavlja i
konkursna dokumentacija. Sanitarna inspekcija je izvršila nadzor objekta 9. jula 2009.
godine, a predsednik opštine već sutradan 10. jula 2009. godine, raspisao poziv za javnu
nabavku. Navedeno ukazuje da je postupak javne nabavke i izbor najpovoljnijeg
ponuđača unapred bio dogovoren. Ugovor o rekonstrukciji i adaptaciji škole zaključen je
dana 20. jula 2009. između opštine Vučitrn, kao naručioca, i firme „Dinamik Trejd“ iz
Zvečana, kao izvođača radova. Radovi su okončani 31. avgusta 2009. godine. Uvidom na licu
mesta Odbor je utvrdio da nije vršena nikakva adaptacija postojećeg objekta u građevinskom
i arhitektonskom smislu. Konstatovano je da je kvalitet izvedenih radova ispod svakog nivoa,
kao i da je ugrađeni materijal poslednje klase, što ukazuje da je cena za rekonstrukciju
školske zgrade znatno veća od realnog stanja sagledanog na terenu, a da bi za utvrđivanje
realne cene izvedenih radova i ugrađenog materijala bilo potrebno veštačenje nezavisne
stručne komisije na licu mesta. Ukupna vrednost izvedenih radova iznosi 26.111.360,70
dinara ili 280.000 evra što iznosi 2/3 cene izgradnje novog objekta. Anketni odbor je
utvrdio i zloupotrebe i nenamensko trošenje budžetskih sredstava na izgradnji balon sale u
OŠ „Vuk Karadžić“ u Prilužju. Izgradnja balon sale je inicirana od strane opštine
37
Obrenovac sa njenim sredstvima iz budžeta, a u vidu donacije po Ugovoru broj 401-176 od
19.09.2008. godine po kome je bratska opština Obrenovac za izgradnju navedene sale
donirala 10.000.000,00 dinara, dok je 14.906.538,60 dinara obezbedilo Ministarstvo za
KiM. Ugovor o izgradnji sklopljen je sa firmom „Dinamik Trejd“ iz Zvečana na ukupan
iznos od 24.906.538,60 dinara. Uvidom na licu mesta utvrđeno je da podna obloga nije
postavljena kako je definisano u poglavlju 12 okončane situacije, odnosno nije postavljena
PVC podna obloga „Grabo sport elit 60“, po ceni koja je 3.040.290,00 dinara, pa nije jasno
gde je ovaj novac završio. Neposrednim uvidom utvrđeno je da je podni beton premazan sa
nekoliko slojeva nepoznatog premaza, koji je vrlo grub i svaki pad deteta izaziva povredu.
Podna betonska ploča sale je na više mesta ispucala, a na pukotinama se jasno vidi da nema
PVC sloja. Objekat nema obezbeđenu ventilaciju i ne postoje uslovi za korišćenje u letnjem
periodu. Krovni pokrivač je u nekoliko navrata popravljan, što ukazuje na sumnju da nije
ugrađen nov krov ili je ugrađen neodgovarajućeg kvaliteta. Radovi na kanalizaciji i odvodu
su nesolidno odrađeni te se u delovima svlačionice oseća miris fekalija.
Zbog osnovane sumnje u zloupotrebe u trošenju budžetskih sredstava na
rekonstrukciji i adaptaciji OŠ „Vuk Karadžić“; izgradnji, uređenju i opremanju
dečijeg vrtića „Car Konstatin i Carica Jelena“ i izgradnji balon sale u selu Prilužje u
opštini Vučitrn, Anketni odbor predlaže da nadležni državni organi sprovedu hitnu
istragu. Neophodno je istražiti odgovornost i poreklo imovine tadašnjeg predsednika
opštine Vučitrn Zorana Rakića (u naselju Jajinci u Beogradu poseduje kuću
orijentacione vrednosti oko 600.000 evra), kao i odgovornost nadležnih u Ministarstvu
za Kosovo i Metohiju.
Anketni odbor je utvrdio da direktor tehničke škole „Nikola Tesla“ u selu Prilužje
opštine Vučitrn, svakog meseca od plata zaposlenih odbija određeni iznos radi navodnog
stipendiranja romske dece da bi išla u školu. Zaposleni kojima se odbija od plate nisu
upoznati u koje svrhe se navedeni novac troši. Neophodno je da nadležna inspekcijska služba
za osnovno i srednje obrazovanje Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
sankcioniše ovakvo ponašanje.
Anketni odbor je utvrdio nenamenesko trošenje budžetskih sredstava na izgradnji
sportske sale u OŠ „Vuk Karadžić“ u Sočanici kod Leposavića. Izgradnja navedene
sportske sale trajala je čitavih 13 godina (započeta 1998. a završena 2011. godine). Investitor
je Koordinacioni centar za KiM, a kasnije i Ministarstvo za KiM, izvođač radova „Mab
38
Kompanija Miljković“ iz Žitkovca, a vrednost investicije je 31.343.851,79 dinara. Odbor
zbog nepružanja dokaza o uplati nije uspeo da utvrdi sudbinu novčanog iznosa od
6.564.195,59 dinara koji je razlika između ugovorene cene od 24.779.656,20 i isplaćene
cene od 31.343.851,79 dinara, a koji se pravda isplatom poreza kosovskim institucijama.
Uvidom na licu mesta utvrđeno je da su izvedeni radovi lošeg kvaliteta, krov mestimično
prokišnjava, a parket je postavljen bez potrebne hidroizolacije pa je izbila vlaga usled čega je
podloga na više mesta istrulela a parket se podigao te je hala postala nebezbedna za korisnike
zbog mogućih povreda. Iako je objekat završen 2007. godine kada je komisija za prijem
objekta konstatovala 26 raznih nedostataka, drugi tehnički pregled je izvršen tek 3. novembra
2011. godine tj. četiri godine nakon završetka objekta, a upotrebna dozvola izdata 9.
novembra 2011. godine, odnosno osam godina posle ugovorenog roka za završetak radova.
Napred navedeno govori o tome kako je nadzorni organ „Pmc Inžinjering“ obavljao poslove
nadzora koji je mimo svih propisa i ekonomske logike tu uslugu naplatio 1.105.172,66
dinara.
Utvrđeno je nenamensko trošenje budžetskih sredstava na izgradnji i opremanju
poljoprivredne škole u Lešku. Ova investicija, započeta 2003. a završena 2008. godine,
preko Nacionalnog investicionog plana, plaćena je 50.882.113,52 dinara. Nakon isplate
ugovorene sume od 44.000.000,00 dinara izvođaču radova „Metal Invest“ d.o.o. iz
Smedereva, ukazala se potreba za dodatnim novčanim sredstvima radi završetka objekta.
Nejasno je zašto je opština Leposavić, preko koje su išla sredstva iz NIP-a, prihvatila ponudu
firme „Metal Robne kuće“ d.o.o. iz Zvečana u iznosu od 12.882.113,52 dinara za
završetak radova, a nije prihvatila mnogo nižu ponudu firme „Metal Invest“ iz Smedereva
od 10.970.000,00 dinara, što smatramo nenamenskim trošenjem budžetskih sredstava.
Anketni odbor je utvrdio i zloupotrebe u trošenju budžetskih sredstava na izgradnji
fiskulturne sale u OŠ „Stana Bačanin“ u Lešku. Ugovorena cena od 35.000.000,00 dinara
sa izvođačem radova firmom „Ozring“ d.o.o. iz Zvečana je zbog nezakonitog proširenja
projekta i dodatno izvedenih radova znatno premašena. Nejasno je po kom osnovu je opština
Leposavić preko koje su uplaćivana novčana sredstava Ministarstva za KiM namenjena za
ovu investiciju, bez saglasnosti investitora, od izvođača zahtevala dodatne neugovorene
radove za koje nije sačinjen aneks ugovora. Izvođač radova sa opštinom Leposavić vodi
sudski spor u vezi sa ovom investicijom. Cena izvedenih radova je 292 evra/m2 i uvećana je
u odnosu na realne tržišne vrednosti.
39
Kontrolom trošenja budžetskih sredstava na renoviranju i adaptaciji školskih
učionica u OŠ „Sveti Sava“ u Kosovskoj Mitrovici, Anketni odbor je utvrdio da je
investitor OŠ „Sveti Sava“, izvođaču radova Sztr „Halon“ iz Kosovske Mitrovice isplatio
deo ugovorenih a neizvedenih radova u iznosu od 235.260,00 dinara, što je nenamensko
trošenje budžetskih sredstava.
Zbog manjkavosti Zakona o visokom obrazovanju, Anketni odbor je utvrdio da su
rukovodioci-dekani na jednom broju fakulteta Univerziteta u Prištini sa sedištem u Kosovskoj
Mitrovici, suprotno odredbama člana 54. Zakona, dugi niz godina rukovodioci navedenih
ustanova. Dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Leposaviću je prof. dr Dragan
Popović, na ovoj dužnosti se u prvom mandatu nalazi od 2004. do 2006. godine, u drugom
mandatu od 2006. do 2009. godine, u trećem mandatu od 2009. do 2012. godine, a pošto je
Fakultet zbog manjkavosti Zakona o visokom obrazovanju promenio naziv iz Fakulteta za
fizičku kulturu u Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, imenovani je stekao uslove za ponovni
izbor za dekana navedene ustanove tako da je 2012. godine ponovo izabran za dekana
navedenog fakulteta na trogodišnji mandat. Ova pojava promene naziva fakulteta radi
ispunjenja uslova da pojedini dekani ostanu što duže na čelu tih ustanova, je široko
rasprostranjena gotovo u celoj Srbiji i po oceni Anketnog odbora stvara uslove za nepotizam i
negativno utiče na kadrovsku politiku u tim ustanovama kao i na kvalitet obrazovanja, a
otvara i mogućnosti političkog uticaja na rukovodioce visokoškolskih ustanova. Na ovom
fakultetu je uočena opšta pojava nepotizma. Na fakultetu je u stalnom radnom odnosu od
2011. godine sin dekana Miloš Popović, u svojstvu asistenta na katedri za sportske igre-
odbojka. U radnom odnosu je i ćerka dekana Jasna Popović, na radnom mestu docenta za užu
naučnu oblast aktivnosti u prirodi, kao i supruga dekana prof. dr Evagelija Boli kao nastavnik
za naučnu oblast Primenjena kineziologija- nastavni predmet plesovi. U ovoj visokoškolskoj
ustanovi uočena su izuzetno visoka novčana primanja koja za dekana prof. dr Dragana
Popovića iznose od 222.802,20 do 322.462,91 dinara za period od 2000. do 2012. godine.
Uočeni su i visoki lični dohoci kod dr Hosek Ankice 215.555,95 dinara zatim prof. dr
Petrovića 257.065,59 dinara zatim prof. dr Evagelije Boli 253.932,80 dinara i drugih. Samo
porodica prof. dr Dragana Popović na mesečnom nivou, za isplatu ličnih dohodaka, košta
budžet Republike Srbije 852.640,75 dinara (prof. dr Dragan Popović 322.462,91 dinara;
supruga prof. dr Evagelija Boli 253.932,80 dinara; sin Miloš Popović 139.078,52 dinara i
ćerka doc. dr Jasna Popović 137.166,52 dinara). Fakultet je za izgradnju sportske hale u
Kosovskoj Mitrovici sa kompanijom „Mab Kompanija Miljković“ iz Žitkovca 2004.
40
godine sklopio ugovor u vrednosti od 160.035.014,20 dinara za izgradnju sportske hale u
Kosovskoj Mitrovici. Prvobitni ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza zaključen
je 21. decembra 2004. između Tehničke škole „Mika Petrović- Alas“ iz Kosovske Mitrovice i
Fakulteta za fizičku kulturu iz Leposavića o izgradnji hale u dvorištu navedene škole. Kako je
došlo do promene lokacije objekta, 2006. godine zaključen je novi ugovor o regulisanju
međusobnih prava i obaveza između Srpske pravoslavne crkvene opštine kao vlasnika
parcele, Fakulteta za fizičku kulturu koji će finansirati projekat, Skupštine Opštine Kosovska
Mitrovica koja je bila u obavezi da obezbedi građevinsku i upotrebnu dozvolu, i izvođača
radova „Mab Kompanija Miljković“ iz Žitkovca. Neposrednim uvidom na licu mesta,
utvrđeno je da je objekat izgrađen u stepenu od 30% a što je bio uslov iz javnog poziva da
ponuđač mora dostaviti dokaz da je u mogućnosti da može da finansira 30% od ukupne
investicione vrednosti. Nije jasno po kom osnovu su izvedeni dosadašnji radovi s obzirom da
izvođač zvanično nije uveden u posao, a usmeno je pojašnjeno da je izvođač radove izveo iz
sopstvenih sredstava. Zbog realnih potreba građana severnog dela Kosovske Mitrovice,
Anketni odbor predlaže da se nastavi sa daljom izgradnjom objekta uz prethodno sprovođenje
zakonske procedure i odabira najpovoljnijeg izvođača radova, kao i izrade potrebne tehničke
dokumentacije i izdavanja lokacijske i građevinske dozvole.
I pored Uredbe Vlade Republike Srbije o isplati ličnih dohodaka u iznosu od 150%,
licima koje žive i rade na teritoriji AP Kosovo i Metohija, Anketni odbor je ustanovio da su
organi upravljanja na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini sa sedištem u Kosovskoj
Mitrovici, u toku 2012. godine odlukama, nezakonito u više navrata, povećavali cene rada a
time i zarade zaposlenih. Zbog ovih uvećanja zaposleni u ovoj ustanovi imaju enormno
visoka mesečna primanja.
Namerno kršenje odredbi člana 54. Zakona o visokom obrazovanju Anketni odbor je
ustanovio i u Visokoj ekonomskoj školi strukovnih studija u Leposaviću. Namernom i
smišljenom promenom naziva škole iz Više ekonomske škole u Peći u Visoku ekonomsku
školu strukovnih studija u Leposaviću, stvoreni su uslovi da prof. dr Slobodan Jokić bude
dekan navedene ustanove od 2001. do 2012. godine kada je, i pored ispunjavanja uslova za
odlazak u penziju ponovo imenovan za dekana visokoškolske ustanove. Nije jasno po kom
osnovu je doneta odluka o njegovom imenovanju u julu mesecu 2012. godine kada je ranije
još, u aprilu mesecu iste godine, ispunjavao zakonske uslove za odlazak u penziju. Evidentna
je nepreciznost u članu 78. stav 1. i članu 21. Zakona o izmena i dopuna Zakona o visokom
obrazovanju u pogledu utvrđivanja da li se radni odnos radniku u visokoškolskoj ustanovi,
41
nakon ispunjenja uslova za penzionisanje, može produžiti u nastavi ili u rukovođenju
ustanovom. Odbor je utvrdio da je rektor Univerziteta u Prištini prof. dr Zdravko Vitošević
2010. godine nezakonito predložio, a Narodna skupština Republike Srbije svojom odlukom
broj 45 od 29.12.2010. godine izabrala prof. dr Slobodana Jokića za člana Nacionalnog
prosvetnog saveta. Jasno je da rukovodioci visokoškolskih ustanova, u skladu sa Zakonom,
ne mogu biti članovi Nacionalnog prosvetnog saveta. Objašnjenje ovakve odluke jedino leži
u političkim razlozima i zabrinjavajućem uticaju politike na obrazovanje. Odbor je i u ovoj
ustanovi uočio pojavu nepotizma. U ustanovi je u stalnom radnom odnosu sin dekana prof.
dr Bojan Jokić; supruga prof. dr Mihajla Dedovića, Nedeljka Dedović; sin prof. dr Nebojše
Milanovića, Miloš Milanović; sin prof. dr Ljubiše Mitrovića, Nenad Mitrović i ćerka
sekretara škole Milica Petković.
Anketni odbor je ustanovio, izuzetno veliki broj po Ugovoru o delu, angažovanih
predavača sa drugih visokoškolskih ustanova na Učiteljskom fakultetu u Leposaviću.
Navedeni fakultet je uz mesečnu nadoknadu od 20.000,00 dinara angažovao osam predavača
sa drugih visokoškolskih ustanova.
Na Medicinskom fakultetu Univerziteta Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitorvici,
u radnom odnosu je 255 lica, od čega 181 nastavnika i saradnika i 74 nenastavnog osoblja.
Od angažovanih nastavnika i saradnika njih 122 je u radnom odnosu KBC Priština, troje u
Specijalnoj bolnici „Laza Lazarević“ u Beogradu, dok 63 sem predmetne nastave nemaju
zdravstvenu delatnost. Ustanovljeno je da do jula meseca 2012. godine i izborom novog
dekana fakulteta, 122 nastavnika i saradnika iz KBC Priština su suprotno odredbama člana
75. stav 3. Zakona o visokom obrazovanju nezakonito primali duple iznose mesečnih zarada,
uvećane za kosovske dodatke i u KBC Priština i na Medicinskom fakultetu. Članom 75. stav
3. Zakona o visokom obrazovanju („Sl. glasnik RS" 76/2005), utvrđeno je da nastavnici i
saradnici koji izvode nastavu iz kliničkih predmeta ostvaruju radni odnos sa punim radim
vremenom, podelom radnog vremena između visokoškolske ustanove i odgovarajuće
zdravstvene ustanove odnosno imaju jedinstven radni odnos sa punim radnim vremenom.
Udeo rada u visokoškolskoj ustanovi i zdravstvenoj ustanovi treba da prati i zarada u
srazmeri rada do punog radnog vremena. Srazmeran rad u visokoškolskoj ustanovi i
srazmeran rad u zdravstvenoj ustanovi treba da prati i srazmerna plata, a ne puna plata u
visokoškolskoj ustanovi i u zdravstvenoj ustanovi. I pored instrukcije Ministarstva zdravlja iz
jula meseca 2012. godine, zbog nerada i neefikasnosti Inspekcijske službe za visoko
obrazovanje Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, ova pojava je široko
42
rasprostranjena u čitavoj Srbiji, a štete nanete budžetu Republike Srbije su do sada
neprocenjene. Odbor je utvrdio nezakonito trošenje budžetskih sredstava po osnovu
nezakonitog povećanja koeficijenta za obračun i isplatu plata zaposlenima od strane bivših
dekana i prodekana ovog fakulteta. O ovome, kao i o brojnim drugim malverzacijama na
teritoriji Kosova i Metohije, upoznati su organi Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, ali
nažalost, ni u ovom, kao ni u brojnim drugim slučajevima, zbog evidentnog političkog
uticaja, isti nisu do kraja istraženi i krivično procesuirani. Dekanat Medicinskog fakulteta je
do prošle godine uz neverovatnu kiriju od 3.200 evra mesečno bio smešten u tržnom centru
„Nort siti“ u Kosovskoj Mitrovici. Za renoviranje navedenih prostorija fakultet je utrošio
1.200.000,00 dinara za koje ne postoji dokumentacija a trenutno za korišćenje jednog sprata
u navedenom centru plaća kiriju od 1.700 evra mesečno. Zbog nerealne i izuzetno visoke
kirije, kao i brojnih saznanja Odbora o kriminalnim aktivnostima, neopohodno je sprovesti
istragu u vezi sa zakupom navedenog prostora i u tom kontekstu prikupiti obaveštenja od
bivših dekana fakulteta prof. dr Zdravka Vitoševića i prof. dr Nebojše Mitića. Odbor je
utvrdio da je u periodu od 2003. do 2005. godine, sredstvima Univerziteta u ukupnom iznosu
od 12.863.568,06 dinara, finansirana zamena spoljašnje stolarije na fasadi Fakulteta
tehničkih nauka. Iako je Ugovorom sa izvođačem radova, preduzećem „Vujić Valjevo“ iz
Valjeva, ugovorena cena od 10.301.405,00 dinara, nejasno je zašto je izvođaču radova na
ime kursne razlike isplaćeno dodatnih 2.654.387,06 dinara, kada to Ugovorom nije bilo
predviđeno.
Anketni odbor je utvrdio brojne zloupotrebe u trošenju budžetskih sredstava kroz
ugovore koje u periodu od 2002. do 2004. godine Univerzitet sklapao sa firmom „Masters“
iz Prištine na ime kupovine, izgradnje i adaptacije objekata Studentskog centra u Kosovskoj
Mitrovici. Svi projekti na Kosovu i Metohiji realizovani sa firmom „Masters“ u periodu od
2002. do 2004. godine, su krajnje problematični i diskutabilni. Univerzitet u Prištini sa
sedištem u Kosovskoj Mitrovici je sa firmom „Masters“ d.o.o sklopio Ugovor broj 15/11 od
17.5.2002. godine o kupovini zgrade po ceni od 20.100.000,00 dinara. Po istom Ugovoru za
izvođenje radova na potpunom završetku objekta, Univerzitet je sklopio ugovor da navedenoj
firmi isplati 47.900.000,00 dinara tako da je ukupna ugovorena cena kupovine i završetka
objekta iznosila 68.000.000,00 dinara. Aneksom ugovora od 11. novembra 2002. godine
predviđeno je plaćanje naknadnih radova za završetak objekta i uređenje kruga (bez projektne
dokumentacije u iznosu od 7.960.414,00 dinara). Neposredno pre zaključivanja Ugovora sa
Univerzitetom u Prištini firma „Masters“ je navedeni objekat po mnogo nižoj ceni kupila od
43
kompanije „Kablar“ iz Kraljeva. Univerzitet je firmi „Masters“ po osnovnom Ugovoru i
Aneksu ugovora isplatio ukupno 79.377.736,00 dinara. Cena izvedenih radova od 447,4
evra/m2 daleko je viša od realne tržišne cene. Nabavka opreme za potrebe navedenog
Studentskog doma izvrešena je po posebnom navedenom pozivu od 15. septembra 2002.
godine, po kome nije definisan kriterijum za izbor najpovoljnije ponude. Od četiri pristigle
ponude nije izabrana jedna najpovoljnija već istovremeno dve, među kojima „Dinamik
trejd“ iz Zvečana u vrednosti od 5.574.239,20 dinara. Univerzitet je pored ovog iznosa za
opremanje navedenog Studentskog doma platio i iznos od 2.826.995,00 dinara, iako
navedeni iznos nije bio predviđen tenderskom dokumentacijom. Zajedno sa ulaganjem u
izgradnju Studentskog doma broj 1, Univerzitet je sa preduzećem „Masters“ u periodu od
2002. do 2004. godine zaključio pet ugovora za izgradnju i adaptaciju objekata u vrednosti od
292.102.987,74 dinara, dok je sa firmom „Dinamik Trejd“ zaključio ukupno 15 ugovora u
vrednosti od 95.010.158,82 dinara. Po ugovoru broj 8/23-10 od 18.4.2002. godine za
izvođenje građevinskih, građevinsko-zanatskih i instalaterskih radova na stambenom bloku
28, zgrada 28/2 u Zvečanu, Univerzitet je po privremenim situacijama firmi „Masters“
isplatio iznos od 48.829.840,00 dinara pri čemu za iznos od 6.767.636,00 dinara radovi nisu
izvedeni, što predstavlja nenamensko trošenje budžetskih sredstava. Rektorat je po Ugovoru
za nabavku i izvođenje radova za objekat u Gračanici preduzeću „Masters“ preneo ukupna
sredsta u iznosu od 37.238.667,14 dinara, iako je po ugovoru predviđeno plaćanje u
ukupnom iznosu od 34.802.489,14 dinara te iznos od 2.426.178,00 dinara, koji nije
pokriven zaključivanjem Aneksa ugovora predstavlja nenamensko trošenje budžetskih
sredstava. Za izgradnju Studentskog doma broj 5, Univerzitet je potpuno kršeći propisanu
proceduru zakonom o javnim nabavkama sa firmom „Masters“ sklopio ugovor i po
okončanoj situaciji broj 08-17/4 od 12.3.2008. godine isplatio 131.716.359,10 dinara ili
uvećanje od 7.512.326,10 dinara u odnosu na osnovni ugovor. Cena izgradnje kvadratnog
metra navedenog objekta iznosila je fantastičnih 601,5 evra. Po sporazumu sa opštinom
Zvečan, Univerzitet je 2002. godine za građevinske, građevinsko-zanatske i instalaterske
radove za zgradu u stambenom bloku 28. u Zvečanu, sa firmom „Dinamik Trejd“ kao
izvođačem radova sklopio ugovor u vrednosti od 47.478.033,00 dinara. Po ispostavljenim
situacijama, isplaćena je vrednost od 45.555.045,00 dinara, pri čemu za iznos od
6.983.508,00 dinara radovi nisu izvedeni. Bez sprovođenja postupka javne nabavke,
Univerzitet je firmi GKHK „Kongrap- Kijevo“ po okončanoj situaciji 28. novembra 2002.
godine isplatio 7.620.962,70 dinara pri čemu je konstatovano neopravdano uvećanje iznosa
plaćanja po osnovu uvećanja cene isporuke i troškova nadzornog organa u iznosu od
44
8.850.668,40 dinara. Za instalaterske radove u navedenom objektu angažovana je fimra
„Dinamik Trejd“ sa kojom je ugovorena cena od 1.578.982,00 dinara a isplaćena u iznosu
od 1.953.980,00 dinara, što je više za iznos od 374.998,00 dinara. Izgradnju ovog
montažnog objekta Univerzitet je isplatio po neverovatnoj ceni od 271,90 evra/m2. Za
izgradnju zgrade Rektorata 2003. godine Univerzitet je preduzeću „Grad“ iz Kosjerića
isplatio iznos od 6.752.519,50 dinara i firmi „Dinamik Trejd“ iz Zvečana 9.400.425,00
dinara. Ukupno ulaganje u zgradu Rektorata, koja je objekat montažnog tipa, iznosi
17.144.727,58 dinara ili neverovatnih 531,70 evra/m2.
U cilju utvrđivanja i dokumentovanja kriminalne delatnosti na planu otuđenja i
nenamenskog trošenja budžetskih sredstava, Anketni odbor predlaže da nadležni
državni organi sprovedu kompletnu istragu svih investicija koje je Univerzitet u Prištini
sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici realizovao preko firmi „Masters“ i „Dinamik Trejd“.
U predškolskoj ustanovi „Đurđevak“ u Gračanici, Anketni odbor je ustanovio da
je organu upravljanja – Upravnom odboru istekao mandat, a da drugi organ upravljanja nije
imenovan. Uvidom u zapisnike sa održanih sednica Upravnog odbora utvrđeno je da isti nije
donosio odluke za koje je po zakonu bio obavezan, nije raspisao konkurs i izabrao direktora
ustanove, nije usvojio godišnji plan rada ustanove a davao je saglasnosti na izmene i dopune
akata o sistematizaciji radnih mesta a da prethodno nije utvrdio zakonitost predloga.
Direktorka ustanove Verica Arsić je Sporazumom o preuzimanju između ESO Prištine i PU
„Đurđevak“ nezakonito postavljena na tu funkciju. S obzirom da je imenovana profesor
srpsko-hrvatskog jezika, ne ispunjava ni uslove za rad u predškolskoj ustanovi. Ista se nalazi
na ovoj funkciji i pored činjenice da je Više javno tužilaštvo u Kosovskoj Mitrovici protiv nje
pokrenulo optužnicu zbog osnovane sumnje da je počinila krivično delo zloupotrebe
službenog položaja. Odbor je utvrdio i da su četiri lica u navedenoj ustanovi zasnovala radni
odnos na radnom mestu vaspitača na neodređeno vreme, bez odgovarajuće stručne spreme.
Broj administrativnih radnika je veći od normativom propisanog broja. Rešenja o strukturi i
rasporedu obaveza vaspitača i stručnih saradnika u okviru radne nedelje nisu doneta, iako je
to zakonska obaveza direktora. U ovoj ustanovi lični dohodak prima i supruga bivšeg
državnog sekretara za Kosovo i Metohiju Zvonimira Stevića, mada se ne pojavljuje na
radnom mestu niti izvršava radne obaveze, što izaziva ogorčenje zaposlenih i šire javnosti u
Gračanici. Sredstvima Fonda dijaspore za maticu u iznosu od 11.929.878,00 dinara izgrađen
je nov objekat predškolske ustanove PU „Đurđevak“ u selu Donja Brnjica kod Prištine, ali
isti od 2011. godine nije stavljen u funkciju jer nisu obezbeđena sredstava za prijem radnika.
45
Kontrolom trošenja budžetskih sredstava u ostalim obrazovnim ustanovama na
teritoriji Kosova i Metohije nisu uočene bitne nezakonitosti. Uslovi izvođenja nastave u OŠ
„Branko Radičević“ u selu Cernica, opština Gnjilane, izuzetno su teški. Nastava se odvija u
tri napuštene srpske kuće u potpuno neprijateljskom albanskom okruženju. Nastavu pohađa
svega šest đaka. Nastava u osnovnim školama „Svetozar Marković“ u Velikoj Hoči i
„Dositej Obradović“ u Orahovcu, kao i u gimnaziji u Orahovcu, odvija se u vrlo teškim
uslovima, u privatnim stambenim objektima. Objekti u kojima su smeštene navedene
obrazovne ustanove u poslednjih 12 godina nisu imali nikakvo investiciono održavanje.
Dobar deo nastavnika, zbog nedostatka kadra, radi u više škola. Za sve tri škole u
Goraždevcu kod Peći, OŠ „Janko Jovićević“, srednja ekonomsko-trgovinska škola „Danica
Vuković“ i Gimanazija „Sveti Sava,“ imenovan je jedan direktor i jedan organ upravljanja.
Svi platni prometi se overavaju jednim pečatom i isplaćuju preko jednog računa, računa
Gimnazije „Sveti Sava“. S obzirom da je Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i
vaspitanja, ovakvo stanje neodrživo, Anketni odbor predlaže da Vlada Republike Srbije,
shodno svojim ovlašćenjima, ukine postojeće škole i formira jednu srednju školu sa tri smera
i jednu osnovnu školu. U OŠ „Radoš Tošić“ u Osojanu dva lica imenovana u organ
upravljanja ispred ESO Istok, su u sukobu interesa.
Anketni odbor predlaže da Narodna skupština Republike Srbije predloži Vladi
Republike Srbije da nadležni organi istraže zloupotrebe u trošenju budžetskih
sredstava kroz ugovore o izgradnji, adaptaciji i renoviranju objekata fakulteta i
Studentskog centra koje je Univerzitet u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici
sklapao sa firmama „Masters“ iz Prištine i „Dinamik Trejd“ d.o.o iz Zvečana; da
inspekcija za visoko obrazovanje Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
utvrdi propuste u nepoštovanju odredbi Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o
radu na visokoškolskim ustanovama Univerziteta u Kosovskoj Mitrovici i prema
odgovornim licima predloži mere; da Vlada Republike Srbije, s obzirom na duplo
finansiranje prosvetnih radnika u ustanovama predškolskog, osnovnog i srednjeg
obrazovanja na teritoriji Kosova i Metohije, i iz budžeta Republike Srbije i iz budžeta
privremenih kosovskih institucija, donese uredbu da se plate navedenim zaposlenima
isplaćuju umesto dosadašnjih 150% u iznosu od 100% a da se preostala sredstva u
iznosu od 50% njihovih plata usmeravaju u jedinstven fond iz koga bi se isplaćivala
socijalna pomoć porodicama na teritoriji Kosova i Metohije, koje nemaju nijednog
zaposlenog člana.
46
* * *
Anketni odbor je utvrdio ogromne propuste i zloupotrebe u trošenju budžetskih
sredstava na izgradnji infrastrukturnih objekata na Kosovu i Metohiji. Za izgradnju
Gerontološkog centra u Kosovskoj Mitrovici, međuopštinski centar za socijalni rad u
Kosovskoj Mitrovici je 2003. godine kao investitor sklopio ugovor sa izvođačem radova
firmom „Masters“ d.o.o iz Prištine. Vrednost ugovorenih radova je 282.143.017,00 dinara.
Pažnju zaslužuje činjenica da je građevinska dozvola firmi „Masters“ za navedenu lokaciju
izdata još 14. maja 1999. godine, a da je tek krajem 2003. godine sproveden postupak javne
nabavke od strane investitora i da se u tom postupku posao dodeljuje baš preduzeću
„Masters“. Ugovorom o izvođenju radova 01/964 od 25.12.2003. godine, ugovorena je
uplata bez kamatnog avansa u visini od 40% vrednosti investicije, odnosno u iznosu od
112.857.206,80 dinara i ovaj iznos je uplaćen izvođaču radova. Nakon izvedenih zemljanih
radova, izvođač radova ispostavlja prvu privremenu situaciji u iznosu od 23.506.467,19
dinara koju investitor odbija da uplati, zbog čega izvođač radova obustavlja radove i podnosi
tužbu Trgovinskom sudu u Beogradu protiv Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne
politike- međuopštinski centar za socijalni rad u Kosovskoj Mitrovici. Od Ministarstva rada i
socijalne politike obavešteni smo dopisom broj 401-00-020236/2004-09 od 3. jula 2013.
godine o ishodu parnice po tužbi „Masters“ d.o.o iz Prištine, sada USA-Euro BUILDING
d.o.o iz Beograda. Presudom Privrednog suda u Beogradu 10/P3245/2010 od 28.6.2010.
godine utvrđena je ništavnost ugovora o izgradnji. Međutim, protiv dužnika je otvoren
postupak stečaja, a Republičko Javno pravobranilaštvo je 28. septembra 2011. godine
podnelo prijavu potraživanja na iznos od 89.495.532,81 dinara kod Privrednog suda u Nišu.
Potraživanje Republike Srbije još uvek nije realizovano. Uvidom na licu mesta uočeno je
da su izvedeni samo određeni zemljani radovi koji su daleko manji od iznosa od
23.363.673,99 dinara kolika je razlika između avansno uplaćenih sredstava i potraživanja
Republike Srbije. Anketni odbor je ustanovio da je na ovom projektu budžet Republike
Srbije oštećen za oko 90.000.000,00 dinara.
Drskost, bahatost i neodgovornost koja se graniči sa bezobrazlukom u trošenju
budžetskih sredstava Republike Srbije ogleda se i na projektu izgradnje četiri stambene
lamele u Kosovskoj Mitrovici. Građevinska direkcija Srbije je 29. januara 2004. godine, sa
preduzećem za promet i usluge „Daki“ iz Kosovske Mitrovice zaključila ugovor za izgradnju
stambeno-poslovnog objekta (četiri lamele) u Kosovskoj Mitrovici ukupne vrednosti
458.970.282,40 dinara, uz avansno plaćanje 45% i rokom realizacije od 12 meseci. Potpuno
47
je nejasno kako je izvođač radova firma „Daki“ tri meseca (20. oktobra 2003. godine) pre
zaključenja ovog ugovora, zaključila ugovor sa firmom „Masters“ kao podizvođačem radova
na ovom projektu. S obzirom da je Građevinska direkcija Srbije dopisom broj 2526565 od
16.8.2004. godine preduzeću „Daki“ vratila prvu privremenu situaciju na ispravku, ovo
preduzeće tuži Direkciju a Trgovinski i Viši trgovinski sud u Beogradu usvajaju ovakvu
tužbu. Na osnovu ovako usvojene tužbe, potpuno neverovatnim rešenjem o izvršenju nalaže
se Građevinskoj direkciji da firmi „Daki“ isplati iznos od 267.787.712,00 kao i iznos od
532.250,00 dinara. Rešenjem Vrhovnog suda Srbije od 8. marta 2006. godine, ovakva
presuda se ukida. Iako je uvidom na licu mesta utvrđeno da objekata nema već, da je samo
izgrađena „mrtva ploča“ debljine sedam santimetara, nejasno je kako je opština Kosovska
Mitrovica svojim rešenjem broj 351-29 od 14.5.1999. godine izdala građevinsku dozvolu za
ovaj objekat. Po obrazloženju višeg tužioca u Kosovskoj Mitrovici preduzeću „Daki“ je
nezakonito na ovom projektu uplaćeno oko 330.000.000,00 dinara što je nenamensko
trošenje budžetskih sredstava. U vezi sa ovom investicijom predmet je kompletno obrađen od
strane višeg tužioca iz Zvečana i dopisom od 3. novembra 2011. godine i krivičnom prijavom
broj KU4/11 od 2.11.2011. godine prosleđen Tužilaštvu za organizovani kriminal.
Tipičan primer megalomanskih projekata i promašenih investicija na Kosovu i
Metohiji je i slučaj izgradnje objekata Centra za zbrinjavanje osoba sa posebnim
potrebama u naselju Žaže kod Zvečana. Objekat površine 5.056,90 m2 i investicione
vrednosti 242.869.867,20 dinara, započet je 2003. godine a do današnjeg dana nije završen
niti stavljen u funkciju. U navedenom objektu je prema prvobitnoj nameni bio planiran
smeštaj lica sa posebnim potrebama iz ranijeg Centra u Štimlju, da bi 2007. godine bila
izvršena prenamena objekta u objekat Studentskog doma, Studetnskog centra Univerziteta u
Kosovskoj Mitrovici. Investitor radova Ministarstvo za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku
i naručilac radova opština Zvečan, su za izgradnju ovog objekata izvođaču radova firmi
„Mab Kompanija Miljković“ iz Žitkovca do sada isplatili 560.230.830,70 dinara ili po
srednjem kursu 7.732.571 evra. Prosečna isplaćena cena po kvadratnom metru ovog objekta
iznosi neverovatnih 1.365 evra a sa preplaćenom sanacijom klizišta terena 1.529 evra.
Uvidom na licu mesta utvrđeno je da je objekat oštećen, sa delimičnom pokradenom
opremom, bez urađenog spoljašnjeg uređenja, pristupnog puta, sportskih terena, zaštitne
ograde i dr.
Anketni odbor predlaže da nadležni državni organi sprovedu hitnu istragu
zloupotreba u trošenju budžetskih sredstava na izgradnji Centra za zbrinjavanje lica sa
48
posebnim potrebama u opštini Zvečan. Kroz istragu je neophodno prikupiti
obaveštenja od tadašnjeg državnog sekretara u Ministarstvu za rad, zapošljavanje i
socijalnu politiku Vladimir Ilića koji je sada direktor Fondacije solidarnosti Republike
Srbije, tadašnjeg pomoćnika za finansije u navedenom ministarstvu a sada člana
Državne revizorske institucije Ljubice Janković i tadašnjeg sekretara ministarstva
Slađane Slavnić, a koji se pojavljuju kao ključne ličnosti u transferu sredstava za ovaj
projekat. Neophodno je da Kancelarija za Kosovo i Metohiju u saradnji sa opštinom
Zvečan spreči dalje propadanje ovog objekta i privede ga nameni.
Izgradnju lokalnog puta s. Doljanje (SO Zvečan) - s. Zubče (SO Zubin Potok) je
iznosom od 137.493.055,00 dinara finansirala Direkcija za puteve Republike Srbije. Anketni
odbor je utvrdio da je četvrta deonica navedenog puta koju je radilo preduzeće „Novi Pazar-
put“ 2004. godine za iznos od 6.743.475,00 dinara nekvalitetno urađena pa je na istoj deonici
2010. godine preduzeće „MBA Miljković“ izvelo radove na iskopu, tamponiranju i
asfaltiranju u vrednosti od 28.400.000,00 dinara. Zbog neusaglašenih jediničnih cena za
poziciju izrade asfaltnog sloja iz ponude u odnosu na cene iz ispostavljene situacije
omogućeno je sticanje protivpravne dobiti od oko 36.000,00 evra. Naime, za deonicu II
navedenog puta ugovorena jedinačna cena izrade asfaltnog sloja je 664,30 dinara a
obračunata i isplaćena 754,68 dinara a za deonicu III ugovorena jedinačna cena je 693,70
dinara a obračunata i isplaćena 754,68 dinara. Priznavanjem računa za nabavku tamponskog
materijala po ugovoru za deonicu II, a na osnovu ugovorenih i priznatih vrednosti više je
isplaćeno oko 40.000 evra. Nejasan je razlog priznavanja računa za radove na deonici III
preduzeću PP „Brest“ od strane Instituta za puteve Beograd, što predstavlja neopravdano
utrošena sredstva od oko 63.000 evra. Odbor je utvrdio neopravdan utrošak budžetskih
sredstava za izgradnju ove deonice puta u ukupnom iznosu od oko 140.000 evra.
Za održavanje lokalnih i regionalnih puteva na prostoru Kosova i Metohije Direkcija
za puteve Ministarstva saobraćaja i veza je 1992. godine sklopila ugovore sa DP „Kosmet
put- inžinjering“ iz Leposavića, za puteve severno od reke Ibar i sa AD „Magistrala“ iz
Gračanice za puteve južno od reke Ibar. Kasnije je pod nerazjašnjenim okolnostima i
očiglednim političkim uticajem, Ugovor za održavanje lokalnih i regionalnih puteva sklopljen
i sa privatnom kompanijom „MBA Miljković“ iz Zvečana. U proteklih 12 godina Direkcija
za puteve, a kasnije JP Putevi Srbije, nisu raspisivali tendere za održavanje i izgradnju putne
infrastrukture na prostoru Kosova i Metohije već je direktor Direkcije za puteve odnosno
„Puteva Srbije“ preko ispostave u Kosovskoj Mitrovici sam odlučivao kojoj firmi će
49
dodeljivati poslove oko održavanja i izgradnje puteva. Za izgradnju I deonice lokalnog puta
Leposavić-Borance-Brus do sela Zrnosek, Direkcija za puteve Srbije je sklopila ugovor sa
preduzećem P.P. „AS“ iz Leposavića sa kojim inače nije imala ugovor o održavanju i
izgradnji lokalnih puteva. Iako je glavnim projektom predviđena dužina navedene deonice od
2.816,01 metara nejasno je zašto je Direkcija ugovorila dužinu od 4.100 metara. Uvidom na
licu mesta utvrđeno je da je asfaltiranje izvršeno preko postojeće turske kaldrme sa
nadogradnjom tucaničkog sloja. Širina kolovoza od 4m je mimo standarda i nezadovoljava
uslove za odvijanje dvosmernog saobraćaja. Ova deonica puta je mestimično oštećena i u
dužini od 20 metara došlo je do kidanja polovine kolovoza. Na navedenoj deonici puta u
dužini od 200 metara nema uopšte asfalta već je izveden samo tucanički kolovozni zastor.
Nejasno je zašto je zaključno sa 2005. godinom, mimo ugovorene cene od 43.062.215,12
dinara, izvođaču radova isplaćeno 65.352.397,92 dinara, što je u odnosu na ugovoreni iznos
više za 22.290.182,80 dinara ili po srednjem zvaničnom kursu NBS više za oko 310.000 evra.
Anketni odbor smatra da je ovaj iznos budžetskih sredstava neopravdano utrošen. Sa istom
firmom, Republička Direkcija za puteve je 2005. godine sklopila ugovor o izgradnji II
deonice navedenog puta za iznos od 83.796.253,46 dinara, a 2008. godine i III deonice puta
za iznos od 73.660.923,10 dinara. Aneksom dva ugovora od 19.9.2005. godine o udruživanju
sredstava za finansiranje radova na popravci lokalnog puta puta Leposavić-Borance-Brus
ukupne dužine 4.519,56 metara Direkcija je preduzeću P.P. „AS“ iz Leposavića isplatila
11.308.104,76 dinara. Kako je navedeni Aneks zaključen neposredeno pre početka izvođenja
zemljanih radova na drugoj deonici puta, nejasno je o kakvoj vrsti popravke lokalnog puta se
radi. Navedena novčana sredstva u iznosu od 133.000,00 evra se ne mogu ničim opravdati i
Odbor smatra da su ista nenamenski utrošena. Zbog promene cenovnika JP „Putevi Srbije“
preduzeću „AS“ iz Leposavića je priznata i razlika u iznosu od 1.635.971,39 dinara ili oko
23.000 evra, o čemu nije sačinjen Aneks Ugovora i ne postoji pisani dokument na osnovu
koga je korisnik budžetskih sredstava preuzeo obaveze, što je u suprotnosti odredbama člana
56. Zakona o budžetskom sistemu i predstavlja prekršaj iz člana 103. istog zakona. Izvođaču
radova je priznata razlika u ceni nastaloj zbog promene cenovnika u JP „Putevi Srbije“ i za
IV deonicu navedenog puta u iznosu od 12.263.673,74 dinara ili oko 108.000 evra. Anketni
odbor smatra da su za izgradnju navedenog lokalnog puta nenamenski utrošena
budžetska sredstava u iznosu od oko 610.000 evra, te predlaže pokretanje istrage i
utvrđivanje krivične odgovornosti.
50
Sredstvima Ministarstva za Kosovo i Metohiju u iznosu od 5.518.815,00 dinara 2010.
godine finansirana je rekonstrukcija lokalnog puta Kuzmin-Ugljare-Kosovo Polje. Na
osnovu uvida na licu mesta i dokumentacije, Anketni odbor je ustanovio da je izvođaču
radova preduzeću d.o.o „Moment plus“ iz Gračanice po osnovu ispostavljenih i naplaćenih
situacija bez dokaza o količini izvedenih radova i po osnovu isplaćenih a neizvedenih radova,
na ime sanacije oštećenja asfaltnog puta u selu Kuzmin, nezakonito isplaćeno 1.800.000,00
dinara ili 18.000 evra, a za čišćenje i produbljivanje kanala uz regionalni put Ugljare-Preoci u
iznosu od 1.830.000,00 dinara ili 18.300 evra.
Anketni odbor je ustanovio da su budžetskim sredstvima preko Ministarstva za KiM,
usmeravanim preko opštine Lipljan, za radove na sanaciji lokalnog puta u selu Staro
Gracko kod Lipljana 2011. godine, preduzeću d.o.o „Moment Plus“ iz Gračanice
neopravdano isplaćena sredstva u iznosu od 2.934.100,00 dinara. Anketnom odboru nisu date
na uvid situacije na izvedene radove, a uvidom i merenjem na licu mesta utvrđeno je da su
izvedeni radovi u obimu od 30% od ugovorene površine, da je debljina asfalta 5,5 cm iako je
ugovorena debljina 8 cm. Utvrđen je nepotpun poziv za dostavu javnih ponuda, sumnjiva je i
podudarnost ponuda sa identičnim rukopisom, radovi su izvedeni nekvalitetno a ugovoreni
radovi na bankini nisu ni izvedeni.
Zloupotrebe u trošenju budžetskih sredstava, Anketni odbor je ustanovio i u slučaju
izgradnje lokalnih puteva u opštini Novo brdo. Za izgradnju 13 putnih pravaca na teritoriji
opštine Novo Brdo, Koordinacioni centar za Kosovo i Metohiju je opredelio budžetska
sredstva u iznosu od 94.696.959,00 dinara. Navedena sredstava su preko opštine Novo Brdo
usmerena izvođaču radova, firmi „Feliks Trade“ d.o.o iz Uroševca. Okončanom situacijom
broj 02/05 od 23.11.2005. godine, koja je potpisana od strane investitora i nadzornog organa
Saobraćajnog instituta „CIP“ iz Beograda, priznati su ukupni radovi i uznosu od
94.698.956,00 dinara, pri čemu je utvrđeno da je za isplatu izvođaču preostalo još
60.730.156,00 dinara. Potpuno je nejasno kako je i pored odbijanja prvobitnog nadzornog
organa, Fakulteta tehničkih nauka iz Prištine, da zbog spornog izbora izvođača radova i
neizvedenih radova potpiše konačnu situaciju, institut „CIP“ kao novi nadzorni organ tu
situaciju potpisuje i priznaje da su radovi izvedeni kvalitetno i u potpunosti. Anketni odbor je
uvidom na licu mesta utvrdio da je prosečna širina izgrađenih puteva 3 metra, iako je
predmerom i predračunom predviđena širina puta od 4,5 metra. Iz ovoga proizilazi da je
izvođač radova utrošio za 1/3 manje materijala od predviđenog a time i manje izvršio svoje
obaveze predviđene ugovorom. Izvođač radova „Feliks Trade“ je 13. februara 2008. godine
51
Privrednom sudu u Beogradu podneo tužbu protiv Ministarstva za Kosovo i Metohiju i
opštine Novo Brdo kao naručilaca radova zbog neisplaćenog duga u iznosu od 60.730.156,00
dinara. Presudom Privrednog suda u Beogradu broj. 1P 689/2010. od 23.03.2011. godine
odbačen je deo tužbenog zahteva koji se odnosi na Ministarstvo za Kosovo i Metohiju, kao
prvooptuženog, dok je istom presudom utvrđena obaveza opštine Novo Brdo, kao
drugooptuženog, da uplati navedeni dug u iznosu od 60.730.156,00 dinara i pripadajuću
zateznu kamatu počev od 3. decembra 2005. godine pa do isplate. Uvidom u stanje na
blokiranom računu budžeta opštine Novo Brdo na dan 8. avgust 2013. godine, utvrđeno je da
ukupno stanje duga, po osnovu izvršenih radova na izgradnji puteva iznosi 132.527.121.07
dinara, od čega je osnovni dug 60.886.381,39 dinara a zakonska zatezna kamata čak veća
nego osnovni dug i iznosi neverovovatnih 71.640.739,68 dinara. Anketni odbor smatra da
je neophodno ispitati odgovornost lica u Institutu „CIP“ koja su bila u nadzornom
organu na navedenom projektu i njihovu spregu sa izvođačem radova.
JP „ Putevi Srbije“ su dana 1. aprila 2010. godine, u skladu se predračunima radova
broj 953-4221 i 953-4221/10-1 od 29.3.2010. godine izdalo nalog preduzeću „MBA
Miljković“ iz Beograda pod brojem 953-4221/10-2 da izvrši radove na poboljšanju
državnog puta drugog reda Belo brdo- Suvo rudište u ukupnoj dužini od 5,50 kilometara,
a u ukupnoj vrednosti od 80.000.000,00 dinara. Izvođač radova privatno preduzeće „MBA
Miljković“ angažovano je za izvođenje radova u skladu sa Aneksom broj 11 od 6.7.2009.
godine kojim je navedeni izvođač ovlašćen od strane JP „Puteva Srbije“ za održavanje puteva
na teritoriji KiM. Kako je osnovnim Ugovorom iz 1992. godine za održavanje puteva na KiM
bilo ovlašćeno preduzeće „Magistrala“ iz Prištine čiji pravni sledbenik nije preduzeće „MBA
Miljković“, nejasno je kako je JP „Putevi Srbije“ sa navedenim preduzećem sklopilo ugovor
bez sprovođenja tenderske procedure. Za izgradnju navedenog puta investitor nije obezbedio
tehničku dokumentaciju niti glavni projekat. Izradu glavnog projekta za navedenu deonicu
puta povereno je preduzeću „Mladenović“ iz Lapova kome je na ime ugovorenog iznosa od
1.130.937,60 dinara od strane JP „Putevi Srbije“ isplaćeno 585.468,80 dinara iako ne postoji
dokaz da je navedeni projekat završen i predat investitoru. Ne postoji zapisnik da je izvršena
primopredaja završenih radova na održavanju puta, odnosno da je vršen tehnički prijem
izvršenih radova od strane investitora. Uvidom na licu mesta Anketni odbor je utvrdio da na
prvoj deonici puta dužine 2,69 kilometara kolovoz je u izuzetno lošem stanju, da je došlo do
pojave mrežastih naprslina i probijanja posteljice, da je prosečna debljina tampona 15 cm što
je 50% predviđeno predračunom. Podloga na putu je izuzetno lošeg kvaliteta. Na ovoj
52
deonici puta Anketni odbor je utvrdio da je izvođaču isplaćeno više u odnosu na izvedene
radove 7.000.000,00 dinara, samo po osnovu loše izrađene podloge i tamponskog sloja puta.
Po osnovu manje debljine asfaltnog sloja (6 do 7 cm) u odnosu na ugovorenu debljinu
asfaltnog sloja (8 cm), Anketni odbor je ustanovio da je izvođaču radova neopravdano
isplaćen dodatni iznos od 4.727.350,00 dinara. Na drugoj deonici navedenog puta u dužiniod
5,50 kilometara Odbor je utvrdio da je za izradu tamponskog sloja izvođaču radova preplaće
iznos od 9.360.000,00 dinara. Za radove na ovom objektu više je fakturisano 21.087.350,00
dinara ili 270.000,00 eura što Anketni odbor smatra nenamenskim trošenjem budžetskih
sredstava.
Izgradnju puta Zvečan selo Izvore po osnovu ugovora sa opštinom Zvečan
realizovalo je preduzeće „MAB Miljković“. Republička Direkcija za puteve a potom i JP
„Putevi Srbije“ su izvođaču radova u periodu od 2004. do 2010. godine ukupno isplatili
558.693.311,33 dinara. Prema evidenciji u područnoj jedinici JP „Putevi Srbije“ u Kosovskoj
Mitrovici, po nalogu broj 953-1025/09-1 od 25.9.2009. godine isplaćen je u iznos od
152.002.564,90 dinara, a za isplaćeni iznos od 125.081.870,00 dinara ne postoji nikakva
evidencija. Utvrđeno je da su jedinačne cene po osnovnom ugovoru kao i po Aneksu 1 i
Aneksu 2 za pozicije izrade posteljice, tampona, tucanika, AB zidova, propusta i ivičnjaka
uvećane za više od 100%. Kako su ove pozicije obračunate i naplaćene u iznosu od
233.100.000,00 dinara a realni iznos radova je 50% niži, Anketni odbor smatra da je iznos od
116.500.000,00 dinara više isplaćen od realne vrednosti izvedenih radova, ili po srednjem
kursu eura od 74 dinara za 1 evra, više je isplaćeno 1.500.000,00 eura što Anketni odbor
smatra nenamenski trošenjem budžetskih sredstava. Pregledom stanja izvršenih radova ne
celokupnom putnom pravcu utvrđeno je da na dužini od 7,2 kilometara postoji solidan asfalt,
na dužini od 7,6 kilometara asfalt je zbog slabog urađenog pripremnog sloja ispucao sa
velikim oštećenjima, dok deonica u dužini od 5,1 kilometar je samo tamponirana i ne sadrži
asfaltni sloj. S obzirom na strateški značaj navedenog puta koji predstavlja jedan od tri
pravaca povezivanja severnog dela Kosova i Metohije sa teritorijom uže Srbije, Anketni
odbor predlaže da nakon utvrđivanja odgovornosti za nenamensko trošenje budžetskih
sredstava, Kancelarija za Kosovo i Metohiju u saradnji sa JP „Putevi Srbije“ nađe mogućnosti
da se navedeni putni pravac revitalizuje i dogradi u skladu sa važećim standardima.
Anketni odbor predlaže da Narodna Skupština Republike Srbije obaveže Vladu
Republike Srbije da nadležni državni organi sprovedu hitnu istragu o zloupotrebi u
trošenju budžetskih sredstava plasiranih preko Direkcije za puteve Republike Srbije i
53
JP „Putevi Srbije“ za izgradnju i revitalizaciju putne infrastrukture na Kosovu i
Metohiji, sa težištem na onim projektima na kojima se kao izvođači radova pojavljuju
preduzeća „MBA Miljković“ i „MAB Miljković“.
Sredstvima privremenih kosovskih institucija u iznosu od 43.570,23 evra, 2008.
godine izvršena je izgradnja kanalizacione mreže u selu Skulanovo kod Lipljana. Na istoj
deonici iz potpuno nerazumljivih razloga, u dužini od 500 metara, sredstvima Ministarstva za
Kosovo i Metohiju u iznosu od 2.961.030,00 dinara preko opštine Lipljan finansira se
izgradnja nove kanalizacione mreže. Radovi koje je izvodila firma d.o.o. „Moment Plus“ iz
Gračanice izvedeni su nestručno i bez predviđene dokumentacije. Na ovu novu kanalizacionu
mrežu priključeni su samo škola i dva porodična objekta. Uvidom u dokumentaciju utvrđeno
je da je po jednom metru dužnom kanalizacione mreže isplaćivana cena u iznosu od 58,32
evra a da su prethodno privremene kosovske institucije tu istu mrežu gradile po ceni od 18,30
evra po metru dužnom. Pored naduvavanja cena, evidentno je rasipanje budžetskih sredstava,
bespotrebnom izgradnjom nove kanalizacione mreže, što ukazuje na indicije u pokušaj
nezakonitog sticanja novčanih sredstava od strane rukovodstva opštine Lipljan.
Sredstvima iz budžeta Republike Srbije u iznosu od 11.499.851,00 dinara, 2006.
godine finansirano je čišćenje i uređenje korita reke Gračanke u Gračanici, Lapljem Selu i
Preocu. Investitor Kosovski upravni okrug je bez projektno-tehničke dokumentacije
angažovao stručni nadzor i komisiju za izvršenje tehničkog pregleda izvedenih radova. S
obzirom da su privremene kosovske institucije 2008. godine ponovo vršile uređenje i
popločavanje korita reke Gračanke, Anketni odbor nije mogao utvrditi svrhu utrošenih
sredstava na ovom projektu u iznosu od 147.000 evra.
Sredstvima budžeta Republike Srbije finansirana je nadgradnja i pokrivanje
Omladinskog doma u selu Drsnik u opštini Klina. Izvođaču radova SZR „Osojane“ iz
Zubinog Potoka, 2009. godine isplaćeni su radovi u vrednosti od 2.014.000,00 dinara. Za
ovaj projekat ne postoji verodostojna knjigovodstvena dokumentacija iz koje bi se mogla
videti količina utrošenog građevinskog materijala niti vrsta i obim izvedenih radova. Na
objektu je sazidan jedan sprat sa grubim građevinskim radovima. Objekat nije završen i preti
mu propadanje. Odbor predlaže da se obezbede dopunska sredstva za završetak objekata kako
bi se sprečilo propadanje istog i priveo nameni.
Proširenje pešačke staze i asfaltiranje platoa u centru Gračanice 2007. i 2008.
godine finansirano je sredstvima Ministarstva za infrastrukturu Republike Srbije u iznosu od
54
5.376.303,00 dinara. Za ovaj projekat Skupština grada Prištine nije izradila finansijski plan za
2007. i 2008. godinu. Postupak javne nabavke nije sproveden u skladu sa Zakonom o javnim
nabavkama. Ne postoji tehnička dokumentacija, građevinska knjiga niti ispostavljena
finansijska situacija za izvedene radove. Nije moguće utvrditi da li su radovi izvedeni, jer su
kasnije preko tih površina izvođeni drugi radovi od strane privremenih institucija Kosova i
Metohije.
Sredstvima Fonda za zaštitu životne sredine u iznosu od 19.757.468,00 dinara preko
opštine Štrpce 2010. i 2011. godine finansirana je izgradnja sanitarne deponije u opštini
Štrpce. Iako je izvođaču radova, firmi „Dinamik Trejd“ iz Zvečana uplaćen avans od
3.600.000,00 dinara radovi na predmetnoj deponiji još uvek nisu započeti pa je nejasno ko je
i u koje svrhe izvođaču radova avansno isplatio navedeni iznos budžetskih sredstava.
Anketni odbor predlaže da Ministarstvo energetike, razvoja i zaštitne životne sredine
kao pravni sledbenik Fonda za zaštitu životne sredine preko rukovodstva opštine Štrpce
i javnog komunalnog preduzeća u toj opštini, utvrdi sudbinu isplaćenih budžetskih
sredstava za ovaj projekat.
Anketni odbor je utvrdio i povlašćen položaj firme „Izmornik“ d.o.o iz Velikog
Ropotova kod Kosovske Kamenice prilikom izbora izvođača radova na infrastrukturnim
objektima finansiranim iz budžeta Republike Srbije u Kosovsko-pomoravskom upravnom
okrugu. Na osnovu nezakonito sprovedenog postupka javne nabavke navedena firma je 2009.
godine izvodila radove na izgradnji teniskog terena u selu Koretište i izgradnji mosta i
puta u selu Gornje Kusce u opštini Gnjilane. Iako navedena firma ne poseduje opremu za
izvođenje građevinskih radova već angažuje podizvođače, utvrđeno je da je njen promet sa
opštinom Gnjilane iznosio u 2009. godini 8.839.012,80 dinara. Sve investicije u navedenoj
godini su realizovane bez projektne i predviđene građevinske dokumentacije sa grubim
kršenjem Zakona o javnim nabavkama, kroz postupke u pravcu nameštanja poslova i
favorizovanja firme „Izmornik“. Nejasno je zašto Policijska uprava Gnjilane izmeštena u
Vranju, proteklih godina nije istražila karakter veze predsednika opštine Gnjilane i vlasnika
firme „Izmornik“ u svetlu korupcije i zloupotrebe budžetskih sredstava.
Anketni odbor je utvrdio nenamensko trošenje budžetskih sredstava usmerenih
na stvaranje uslova za povratak i održivi opstanak srpskog stanovništva na Kosovu i
Metohiji.
55
Za sprečavanje iseljavanja interno raseljenih lica u selu Novi Badovac kod Gračanice
sredstvima Ministarstva za infrastrukturu finansirana je izgradnja 70 kuća. Prvobitna
ugovorena vrednost radova od 104.801.956,00 dinara sa izvođačem radova firmom „Dinamik
Trejd“ d.o.o. iz Zvečana iz 2007. godine je u 2008. godini uvećana na iznos od
131.001.959,00 dinara. Skupština grada Prištine je sprovela postupak javne nabavke sa
pogađanjem bez prethodnog objavljivanja. Izvođač radova je izvedene radove naplatio u
vrednosti od 386 evra/m2 iako je brojne podizvođače angažovao po ceni od 130 evra/m
2. S
obzirom da je sproveden postupak javne nabavke bez prethodnog objavljivanja, da je
direktno sklopljen ugovor sa firmom „Dinamik Trejd“ kao i na očiglednu razliku između
cene izvedenih i naplaćenih radova i u ovom infrastrukturnom projektu evidentno je da je
ovaj posao namešten firmi „Dinamik Trejd“. Zbog neodgovornosti nadležnih u Ministarstvu
za Kosovo i Metohiju i gradskoj upravi grada Priština, nedopustivo se kasnilo sa postupkom
raspodele izgrađenih kuća pa su iste nezakonito nasilno useljene od jednog broja lica koja su
već bila stambeno obezbeđena i čija su mesečna novčana primanja na zavidnom nivou pa je
svrha izgradnje ovih objekata devalvirana u pogledu socijalnog zbrinjavanja stambeno
nezbrinutih lica. I pored podnetnih krivičnih prijava protiv lica koja su se nasilno uselila, do
danas ništa nije urađeno da se bespravno useljena lica isele i objekti dodele socijalno
ugroženim porodicama.
Opštinska uprava grada Prištine sa sedištem u Gračanici je smeštena u privatnom
zakupljenom stambenom objektu uz mesečnu zakupninu od 1.900 evra. Zbog nemara i
neodgovornosti nadležnih u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju i Gradske uprave grada
Priština do danas ništa nije urađeno za iznalaženje trajnog rešenja za smeštaj i rad radnika
navedene Uprave. Samo za period od 1. decembra 2009. do 31. decembra 2012. godine na
ime zakupnine iz sredstava Ministarstva za KiM, odnosno iz budžeta Republike Srbije je
isplaćeno 70.300,00 evra što je dovoljan iznos za izgradnju potpuno novog objekta.
Iz sredstava Fonda za izgradnju stanova solidarnosti finansirana je izgradnja stambene
zgrade solidarnosti „Opstanak“ sa 14 stanova na lokacije Jalovište kod Gračanice. Ukupna
vrednosti investicije 25.129.843,00 dinara. I kod ove investicije je uočena pojava
naduvavanja cena, jer je izvođaču radova d.o.o. „Piramida“ iz Kosovske Mitrovice
isplaćivana cena radova u iznosu od 430 evra/m2 što je daleko veća cena od realno tržišne.
Ministarstvo za Kosovo i Metohiju je 2008. godine za izgradnju pet kuća za
povratnike u selima u opštini Klina izdvojilo 2.000.000,00 dinara. Navedena sredstva su od
56
strane Ministarstva za KiM preneta na račun opštine Klina ali je Anketni odbor uvidom na
licu mesta u selu Biča (dve kuće), selu Drsniku (dve kuće) i selu Vidanje (jedna kuća)
ustanovio da objekti uopšte nisu sagrađeni. Anketni odbor predlaže pokretanje istražnog
postupka protiv tadašnjih koordinatora opštinske uprave Klina Stojana Dončića i
Milivoja Ribaća u cilju utvrđivanja odgovornosti za nenamensko trošenje budžetskih
sredstava. U okviru istrage neophodno je utvrditi i sudbinu novčanih sredstava u iznosu
od 1.822.940,00 dinara namenjenih za izgradnju prostorija predškolske ustanove u
Klini koje je Ministarstvo za Kosovo i Metohiju 29. decembra 2006. godine prenelo na
račun SO Klina. Prema izjavama meštana opštine Klina, tadašnji koordinator opštinske
uprave Stojan Dončić je navedena sredstva podigao sa žiro računa. Potrebno je preko Uprave
za trezor izvršiti proveru prometa novčanih sredstava na podračunu opštine Klina u decembru
2006. i januaru 2007. godine.
Za izgradnju šest i rekonstrukciju jedne kuće za povratnike u selu Goraždevac u
opštini Peć, Ministarstvo za Kosovo i Metohiju je 2010. godine izvođaču radova firmi
„Dinamik Trejd“ iz Zvečana isplatila iznos od 13.000.000,00 dinara. Kontrolom je
ustanovljeno da je postupak javne nabavke sproveden suprotno odredbama člana 21. Zakona
o javnim nabavkama, jer je investitor svojim postupanjem sprečio druga lica da podnesu
ponude u skladu sa uslovima utvrđenim konkursnom dokumentacijom. Iako je ugovorena
cena radova od 12.600.000,00 dinara, utvrđeno je da je opština Peć izvođaču radova pre
zaključenja ugovora dana 21. decembra 2010. godine isplatila iznos od 13.000.000,00 dinara
koji je veći od ugovorenog. Takođe je utvrđeno da je investitor na ime dodatnih radova za
koje ne postoji nikakvo opravdanje isplatio iznos od 357.555,00 dinara. Ne postoji projektna
dokumentacija niti zapisnik o izvršenom tehničkom pregledu. Iz okončane situacije utvrđeno
je da su iskazane cene znatno uvećane u odnosu na realno tržišne. Takođe, za izgradnju,
adaptaciju, rekonstrukciju kuća u Goraždevcu, Ministarstvo za Kosovo i Metohiju je 2010.
godine izdvojilo novčana sredsta u iznosu od 3.692.100,00 dinara. U članu 7. Ugovora koji je
SO Peć sklopila sa firmom NTN „Eksim-Kosova“ iz Vitomirice, precizirano je da se zbog
nepostojanja regularnih tokova kretanja novčanih sredstava na teritoriji Kosova i Mohije i
nepostojanja platnog prometa, navedeni iznos novčanih sredstava uplati preko trećeg lica
firme „Jorgos Trejd“ iz Zubinog Potoka, koja će izvršiti potreban transfer novca. Na
fakturama koje je dobavljač građevinskog materijala firma NTN „Eksim-Kosova“ isporučila
nema količina isporučenog materijala, nema jedinačnih cena po vrstama materijala i nema
pečata firme pa se dokumenti ne mogu smatrati validnim. Na fakturama se ne može utvrditi
57
sa sigurnošću da su potpisi autentični niti da količine koje su na paragon blokovima
odgovaraju zaista isporučenim količinama. Jedinačne cene za pojedine vrste građevinskog
materijala su višestruko uvećane od tržišnih (crep, laminat, sobna vrata, oprema za kupatilo).
Ugovorom je predviđena isplata avansa dobavljaču građevinskog materijala u iznosu od
100% ugovorene vrednosti pa se postavlja pitanje zašto rukovodstvo opštine Peć sa sedištem
u Goraždevcu nije preduzelo mere da samo nabavi građevinski materijal na tržištu.
U cilju sprečavanja pojava zloupotrebe i nenamenskog trošenja budžetskih
sredstava kroz izgradnju infrastrukturnih objekata i finansiranje drugih zadataka na
Kosovu i Metohiji, Anketni odbor predlaže Narodnoj skupštini Republike Srbije da
Vladi Republike Srbije predloži da transfer novčanih sredstava namenjenih Kosovu i
Metohiji isključivo ide preko Kancelarija za Kosovo i Metohiju u vezi sa čime je
neophodno organizaciono i kadrovski ojačati Kancelariju.
Anketni odbor nije ustanovio nenamensko trošenje budžetskih sredstava opredeljenih
za podsticaj i razvoj poljoprivredne proizvodnje na Kosovu i Metohiji kroz pomoć i
subvencije za kupovinu poljoprivrednih mašina i snabdevanje sa semenskim i sadnim
materijalom kao i veštačkim đubrivom. Odbor je prikupio brojne informacije koje ukazuju na
moguću zloupotrebu i nenamensko trošenje budžetskih sredstava namenjenih za subvencije u
cilju stimulisanja proizvodnje kod vlasnika registrovanog poljoprivrednog zemljišta. Naime,
Vlada Republike Srbije preko Uprave za trezor Ministarstva finansija izdvaja značajna
sredstva za subvenciju poljoprivredne proizvodnje. Jedan, ne mali broj građana srpske
nacionalnosti je prodao svoje obradivo zemljište i odselilo se na teritoriju uže Srbije. Zbog
poznatih problema u funkcionisanju katastra nepokretnosti ta ista lica se u zemljišnim
knjigama izmeštenim na teritoriji uže Srbije i dalje vode kao vlasnici prodatih nepokretnosti i
po tom osnovu nezakonito koriste sredstva iz subvencija za razvoj poljoprivrede. Anketni
odbor predlaže sravnjivanje podataka u katastru nepokretnosti koje vode kosovske
institucije sa evidencijom katastra nepokretnosti koji je izmešten na teritoriji uže Srbije
i po tom osnovu izradu nove liste korisnika subvencija za poljoprivredu na teritoriji
Kosova i Metohije.
Odbor je utvrdio da firma „Ibar Invest“ iz Zubinog Potoka poseduje ekskluzivno
pravo snadbevanja artiklima hrane restorana Društvene ishrane u studentskom centru u
Kosovskoj Mitrovici koji obezbeđuje ishranu 10 000 studenata i restorana u zdravstvenom
centru u Kosovskoj Mitrovici kao i snadbevanje kancelarijskim i potrošnim materijalom svih
58
opštinskih uprava na severu Kosova. Uočene su izuzetno visoke marže koje za pojedine
artikle hrane iznose od 41 do 68% iako se na tržištu Srbije marže kreću do 25%. Primera radi
firma „Ibar Invest“, za isporuku pilećih bataka i karabataka Studentskom centru, zaračunava
maržu od 68% a za svinjsko meso sa francuskom obradom 64%. Kliničko bolnički centar
Prištine sa sedištem u Gračanici i predškolska ustanova „Đurđevak“ iz Gračanice ne sprovode
svake godine postupak javne nabavke za nabavku namernica za njihove restorane već se
nabavka istih vrši na pijaci direktnom kupovinom u gotovom novcu, što stvara uslove za
brojne malverzacije. Neshvatljivo je da ove ustanove artikle hrane preko posredničkih firmi
po dalekoj većoj ceni nabavljaju na tržištu, a da poljoprivredne proizvode srpskog
stanovništva u Kosovskom i Kosovsko-pomoravskom upravnom okrugu nema ko da otkupi
već po bagatelnim cenama prodaju lokalnim Albancima.
Anketni odbor predlaže da nadležne službe Kancelarije za Kosovo i Metohiju
preduzmu mere da institucije Republike Srbije na Kosovu i Metohiji artikle hrane
otkupljuju od poljoprivrenih proizvođača iz srpskih enklava.
Kontrolom trošenja budžetskih sredstava u nekoliko većih javnih preduzeća na
prostoru Kosova i Metohije, Anketni odbor je uočio zloupotrebe i nenamensko trošenje
navedenih sredstava. Utvrđeno je da JP „Šar planina“ sa sedištem u Štrpcu u proteklih 12
godina nije sprovodilo postupke javnih nabavki. Iznos od 60.700.000,00 dinara je utrošen
kroz plaćanja dobavljačima u gotovom novcu iako je moguć platni promet. Uočena je
nepotpuna i neverodostojna dokumentacija. Veliki iznosi od nekoliko stotina hiljada dinara
pravdaju se samo paragon blokovima na kojima stoji da je plaćanje gotovinsko. Na
blokovima nedostaju količine isporučenih dobara ili jedinačne mere za usluge. Nedostaju
otpremnice za dobra koja su fakturisana, podaci ko je isporučio robu, registarski broj vozila,
potpis lica koji je robu primilo. Za fakturisane usluge nedostaju zapisnici o primopredaji
izvršenih radova, ili bilo kakav drugi dokaz da su fakturisane usluge izvršene. Kosovska
agencija za privatizaciju je 29. januara 2010. godine obavestila ovo preduzeće da je isto
uvršteno u 42 preduzeća planiranih za privatizaciju. JP „Ski centar Brezovica“ d.o.o u svom
sastavu ima tri hotela, tri restorana, pet žičara, pet ski liftova, uređeno skijalište na preko 230
hektara, zapošljavalo je 190 radnika i bilo je oslonac ekonomskog razvoja i održivog
opstanka srpskog stanovništva u opštini Štrpce. Odlukom Vlade Republike Srbije od 27.
decembra 2007. godine ovo preduzeće je formirano kao deoničarsko društvo. Društvo je
formirano Ugovorom o osnivanju između JP „Skijališta Srbije“ iz Beograda i HK „Fond
Ineks-Intereksport“ iz Beograda. Ekonomski značaj ovog preduzeća, pored proizvodnje
59
maline, je od presudnog značaja za opstanak Srpskog stanovništva u opštini Štrpce. Rad ovog
društva direktno ili indirektno uslovljava niz privrednih aktivnosti u opštini Štrpce kao što su
plasman poljoprivrednih proizvoda, razvoj stočarstva, trgovine, domaće radinosti i
ugostiteljstva. Zbog neodgovornosti rukovodstva JP „Skijališta Srbije“ ovo društvo je
konstantno od 2000. godine uništavano, a od 2010. godine i potpuno prepušteno samom sebi,
bez ikakve pomoći države osuđeno na propast. Procena je da bez rada ugostiteljskih objekata,
samo na prodaji karata ovo preduzeće u sezoni može da ostvari prihod veći od 100.000 evra.
Zbog kriminalnih aktivnosti u pogledu prisvajanja novca od karata prodatih za korišćenje
žičare, nezakonite rasprodaje i otuđivanja nepokretnosti preduzeća i otvorenog šurovanja sa
kosovskom agencijom za privatizaciju, rukovodilac ove poslovne jedinice Aleksandar
Janićijević je zajedno sa upravnikom žičara Srboljubom Spasićem ovo preduzeće doveo do
ruba propasti. Začuđujuća neodgovornost rukovodstva JP „Skijališta Srbije“, na čelu sa
direktorom Vladom Radonjićem, koje se na sve primedbe i dokaze o zloupotrebama i
nezakonitom otuđivanju imovine u JP „Ski centar Brezovica“ proteklih godina oglušivalo.
Direktor preduzeća Aleksandar Janićijević je inače predsednik borda direktora RTV Kosovo,
a jedno vreme je i bio zamenik predsednika opštine Štrpce koja radi u sistemu kosovskih
institucija. Kada se ovome pridoda i činjenica da je zet upravnika žičara Srboljuba Spasića,
Dalibor Jeftić, ministar za povratak u tzv. Kosovskoj vladi, onda nije teško zaključiti da će,
ukoliko Vlada Republike Srbije nešto ne preduzme, ovo preduzeće u perspektivi na
nedopustiv način biti privatizovano. Tri ugostiteljska dragulja ovog preduzeća su potpuno
ruinirana. U hotelu „Breza“ je nakon boravka ukrajinskog kontingenta KFOR-a potpuno
uništena sva instalacija i inventar. Hotel „Narcis“ je do 2008. godine radio u značajnom
kapacitetu, od tada ovaj hotel koji u svom sastavu ima sportsku halu, restoran sa 800 sedišta,
kongresnu dvoranu za preko 300 osoba, bazen, kuglanu, teretanu i saunu je zatvoren,
zapušten i u njemu se povremeno održavaju samo svadbena veselja. Hotel „Molika“ radi
samo u periodu januar-mart mesec. Od pet žičara kojima raspolaže ovo preduzeće u funkciju
su samo dva, a sa minimalnim sredstvima (30.000 evra) mogu se osposobiti i još dve žičare.
Ugostiteljski objekat „Brvnara“ je nezakonito prodat od strane Kosovske privatizacione
agencije. Bez ikakve reakcije rukovodstva „Skijališta Srbije“, opština Štrpce koja radi u
kosovskom sistemu lokalnih samouprava je ski centru „Brezovica“, bez naknade oduzela 17
ari placa na ekskluzivnoj lokaciji u centru Štrpca. Upravnik ski centra je u hotelu „Molika“
kao i neposrednoj blizini hotela samovoljno izdao lokale i poslovni prostor raznim privatnim
licima.
60
Zbog strateške važnosti „Ski centra Brezovica“ za opstanak srpskog
stanovništva i ekonomski razvoj opštine Štrpce, Anketni odbor Narodnoj skupštini
Republike Srbije preporučuje da Vlada Republike Srbije u pregovorima između Vlade
Republike Srbije i privremenih kosovskih institucija koji se odvijaju posredstvom
međunarodne zajednice, spreči planiranu privatizaciju navedenog preduzeća od strane
kosovskih institucija. Neophodno je da Kancelarija za Kosovo i Metohiju i oficir Vlade
Srbije za vezu u Prištini sagledaju stanje u preduzeću i Vladi predlože mere
revitalizacije i oporavka. Anketni odbor predlaže sastanak sa predstavnicima sindikata
radnika i hitnu smenu upravnika i direktora žičara ovog preduzeća.
JP „Elektrokosmet“ ima ukupno 677 zaposlenih radnika od kojih je radno
angažovano 578 radnika a od ovog broja je 185 radno angažovano u sedištu preduzeća u
Beogradu. U okviru ovog preduzeća kao poseban privredni subjekat posluje i JP „Ibar“ koji
je vezan za JP „Elektrokosmet“ samo u delu da su radnici na platnom spisku JP
„Elektrokosmet“ i u delu da se bavi proizvodnjom električne energije za potrebe JP
„Elektrokosmet“, te da za isporučenu električnu energiju od JP „Elektrokosmet“ do 2012.
godine dobija 25% naplaćene realizacije a od tada 40% naplaćene realizacije. U periodu od
2000. do 2012. godine JP „Elektrokosmet“ je iz sopstvenih sredstava finansirao izgradnju
četiri poslovna objekta. Prisutne su velike poteškoće u poslovanju ovog preduzeća u pogledu
naplate dugovanja za isporučenu električnu energiju gde je procenat naplate spao na svega
10%. Na prostoru južno od Ibra Kosovska energetska korporacija je preuzela kompletnu
naplatu i kontrolu isporučene električne energije. Na ovom prostoru deo radnika
„Elektrokosmeta“ radi na održavanju instalacija izlažući se problemu da od kosovskih
institucija bude krivično proganjan za podrivanje ustavnog poretka. Zaposleni u JP
„Elektrokosmet“ ne primaju zarade iz ostvarenih sopstvenih prihoda, već isključivo iz
sredstava EPS-a. Zaposleni i angažovani radnici sa mestom boravišta na teritoriji AP KiM
imaju zarade uvećane za 50%, a zaposleni i neangažovani radnici kako na teritoriji AP KiM
tako i na teritoriji uže Srbije primaju zarade u iznosu 60% od osnovne zarade. Anketni odbor
je ustanovio nenamensko trošenje budžetskih sredstava u ovom javnom preduzeću u pogledu
korišćenja ugostiteljskih usluga. Samo u 2010. godini na osnovu fakturisanih dokumenata na
ime korišćenja usluga ugostiteljskih objekata ovo preduzeće je isplatilo 398.950,00 dinara,
2011. godine 741.360,00 dinara a 2012. godine 858.090,00 dinara. Pored troškova
ugostiteljskih usluga, utvrđeno je da ovo preduzeće ima izuzetno visoke troškove
reprezentacije koji u 2010. godini iznose 2.707.732,00 dinara, 2011. godini 2.316.512,00
61
dinara, a u 2012. 1.213.336,00 dinara. Samo na ime proslave dočeka novih godina za svoje
radnike ovo preduzeće je u 2009. godini potrošilo 168.800,00 dinara. Evidentni su i brojni
računi na ime isplate noćenja radnika preduzeća u raznim ugostiteljskim objektima. Za
razliku od 2010. i 2011. godine, kada nije bilo troškova za reklamni materijal, 2011. godine je
sa računa ED „Kosovska Mitrovica“ na ime reklamnog materijala (kalendari,
rokovnici,olovke, novčanici, torbice, futrole itd.) plaćeno 1.433.906,28 dinara, što Anketni
odbor smatra nenamenskim trošenjem budžetskih sredstava. Kontrolom centralnog magacina
ovog preduzeća ustanovljen je manjak od 1.981.198,69 dinara. Od odgovornog lica koje vodi
finansijski i robni magacin dobijeno je obrazloženje da je ustanovljeni manjak nastao zato što
prethodni magacioner nije hteo da izvrši primopredaju magacina iz razloga nezakonite
smene. JP „Ibar“ kao samostalno preduzeće izdvojeno je iz sistema „Ibar-Lepenac“ 2004.
godine. U okviru ovog preduzeća je i HE „Gazivode“ kod Zubinog Potoka. Anketni odbor je
došao u posed računa koji ukazuju na zloupotrebu materijalnih troškova koje HE „Gazivode“
dobija od kosovskih institucija od strane direktora preduzeća Predraga Božovića. Takođe je
utvrđeno da direktor preduzeća, pored ličnog dohotka u visini preko 100.000,00 dinara koji
prima od Elektroprivrede Srbije prima i lični dohodak od privremenih kosovskih institucija
koji na mesečnom nivou iznosi 1.115,40 evra. Takođe je utvrđeno da radnici HE „Gazivode“
pored ličnih dohodaka od Elektroprivrede Srbije primaju i lične dohotke od privremenih
kosovskih institucija u rasponu od 350 do 1.000 evra. Neophodno je utvrditi istinitost
tvrdnji da je od iznosa novca za remont HE „Gazivode“, 2008. godine, isplaćenom
vlasniku firme iz Beograda izvesnom Gojku Vrtikapi posredstvom bivšeg direktora
„Elektrokosmeta“ Radoja Krečkovića, jednom Ministru za Kosovo i Metohiju kupljen
stan u Beogradu.
Anketni odbor predlaže da Narodna skupština Republike Srbije Vladi
Republike Srbije predloži da nadležni državni organi izvrše detaljnu kontrolu
poslovanja JP „Elektrokosmet“ i JP „Ibar“, posebno u pogledu nenamenskog trošenja
budžetskih sredstava za prezentaciju i reklamni materijal, obračunavanja i plaćanja
javnih prihoda, kao i ustanovljenog manjka u centralnom magacinu.
Zemljoradnička zadruga „Ratar“ u Lapljem Selu je sa stotinak zaposlenih do 1999.
godine obrađivala 1.200 hektara zemlje na prostoru centralnog Kosova i posedovala nekoliko
pijačnih mesta u urbanom području grada Prištine, kao i vrlo solidan par poljoprivrednih
mašina za obradu zemljišta. Nakon ovog perioda, Kosovska agencija za privatizaciju, a pre
nje i njen pravni prethodnik Kosovska poverilačka agencija, u nekoliko su navrata
62
započinjale proces privatizacije ove zadruge da bi se konkretne radnje na planu indifikacije
najpovoljnijeg ponuđača i najpovoljnijeg finansijskog transfera preduzele polovinom 2012.
godine. Grupa radnika ove zadruge je krajem 2012. godine nezakonito sebe proglasila novim
rukovodstvom zadruge, promenila vlasničku sturkturu i formirala mešovito deoničarsko
društvo, obrativši se Kosovskoj agenciji za privatizaciju sa zahtevom za svojinsku
transformaciju ovog preduzeća. Kosovska agencija za imovinu je donela odluku o otvaranju
postupka privatizacije koji je sada u toku. Do sada su prodata sva osnovna sredstva zadruge,
poslovni prostor i oko 70 hektara zemljišta koje se nalazi u najužem delu poteza Gračanica-
Laplje Selo-Preoce, odnosno u centralnom delu Kosova i Metohije koji je isključivo naseljen
srpskim i drugim nealbanskim življem. S obzirom da se sadašnje rukovodstvo ZZ „Ratar“
nije mnogo dvoumilo da izvrši potrebnu preregistraciju pri kosovskim organima i omogući
Agenciji za privatizaciju da pokrene postupak prodaje, veća grupa mahom penzionisanih
radnika navedene zadruge se obratilo Skupštini grada Prištine, a ona Kancelariji za Kosovo i
Metohiju, da se spreči malverzacija i prodaja oko hiljadu hektara obradive zemlje i
katastrofalne posledice izmene demografske strukture stanovništva.
Zbog strateškog značaja zemljišta ZZ „Ratar“ iz Lapljeg Sela za očuvanje
kompaktne teritorije na kome živi srpsko i drugo nealbansko stanovništvo, Anketni
odbor predlaže Narodnoj skupštini Republike Srbije da Vladi Republike Srbije
predloži hitno preuzimanje neophodnih mera na planu sprečavanja rasprodaje državne
svojine. U tom pogledu neophodno je u pregovorima između Vlade Republike Srbije i
privremenih kosovskih institucija prioritetno staviti pitanje ZZ „Ratar“ u Lapljem Selu
sa apekta pokušaja razbijanja kompaktne srpske teritorije i pritisaka za iseljavanje
nealbanskog stanovništva. Takođe, neophodno je daleko veće angažovanje po ovom
pitanju oficira za vezu Vlade Republike Srbije u Prištini. Anketni odbor predlaže i
utvrđivanje krivične odgovornosti u pogledu zloupotreba pri otuđivanju društvene
imovine i protivpravnog sticanja imovinske koristi prema samoproglašenom
rukovodstvu ZZ „Ratar“.
JP „Površinski kopovi Obilić“ ima ukupno 2852 zaposlenih od čega radno
angažovanih 1077 dok se 1775 nalazi na plaćenom odsustvu. JP „TE Kosovo Obilić“ ima
1042 zaposlenih od čega je radno angažovanih na Kosovu 377 a radno angažovanih na
teritoriji uže Srbije 665. D.o.o. „Feronikl“ sa procenjenim rezervom rude od 13 miliona tona
je posredstvom Kosovske agencije za privatizaciju prodato za 47 miliona evra, 2006. godine,
američko-austrijsko-azerbejdžanskoj kompaniji i pored bezuspešnih pokušaja da se preko
63
predstavnika međunarodnih institucija na KiM utvrdi struktura i većinsko vlasništvo Srbije
nad tim preduzećem.
Zbog prisutnih informacija da su brojni pogoni Elektronske industrije iz Niša u
mnogim gradovima na Kosovu i Metohiji nezakonito prodati, Anketni odbor predlaže
Narodnoj skupštini Republike Srbije da Vladi Republike Srbije predloži da preko
sadašnjeg i bivšeg rukovodstva navedene kompanije utvrdi istinitost ovakvih tvrdnji i
prema odgovornim licima preduzme odgovarajuće zakonske mere.
U brojnim javnim preduzećima čiji su osnivači lokalne samouprave, Anketni odbor je
ustanovio nepravilnosti u pogledu poštovanja Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu
plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima, nepostojanja
zaključenih ugovora o radu shodno Zakonu o radu, nepostojanja akata o sistematizaciji i
organizaciji, kao i nepostojanje odluka o potrebi zasnivanja radnog odnosa za novoprimljena
lica. S toga je neophodno da mešovita inspekcijska služba Ministarstva za rad,
zapošljavanje i socijalnu politiku, Ministarstva pravde i državne uprave i Ministarstva
za regionalni razvoj i lokalnu samoupravu, izvrši kontrolu navedenih preduzeća i
naloži otklanjanje uočeneh nedostatka i propusta.
Anketni odbor je sistemom uzorka izvršio kontrolu trošenja budžetskih sredstava kod
22 korisnika kojima su preko Fonda za razvoj Republike Srbije odobreni krediti za razvoj
malih i srednjih preduzeća. Utvrđeno je da su zbog slabe kontrole nadležnih stručnih službi
Fonda za razvoj odobrena kreditna sredstva nenamenski trošena, a da brojni korisnici
kreditnih sredstava nisu izmirili svoje obaveze po osnovu duga. Mnogi korisnici sredstava
Fonda, su se iselili sa prostora Kosova i Metohije. Plasirana kreditna sredstva preko Fonda za
razvoj Republike Srbije nisu ispunila svrhu podsticaja razvoja malih i srednjih preduzeća, te
Anketni odbor smatra da Fond mora pooštriti uslove za dodelu navedenih sredstava, učiniti
više napora nad kontrolom trošenja odobrenih sredstava kao i na utuženju korisnika koji nisu
izmirili svoje obaveze. Promet dobara sa teritorije Republike Srbije na teritoriju AP KiM
propisan je Uredbom Vlade Republike Srbije o izvršavanju Zakona o porezu na dodatnu
vrednost na teritoriji AP KiM za vreme važenja Rezolucije Saveta bezbednosti OUN-a broj.
1244. Članom 10. st. 1. i 2. ove Uredbe propisano je da se na promet domaćih dobara koji
izvrše obveznici sa teritorije Republike Srbije van AP KiM na teritoriju AP KiM, PDV ne
plaća a obveznici PDV imaju pravo na dobitak predhodnog poreza u skladu sa zakonom, pod
uslovom da su dobra otpremljena na teritoriji AP KiM uz obrazac EL- Evidencionalni list,
64
koje popunjava posebno odeljenje Poreske Uprave. Pre popunjavanja Evidencionog lista,
obveznik PDV je dužan da posebnom odeljenju dostavi račun, odnosno drugi dokument o
prometu dobara koji sadrži naziv, adresu i PIB obveznika, mesto i datum izdavanja, redni
broj računa, naziv i adresu primaoca računa kao i vrstu, količinu, cenu po jedinici mere i
vrednost dobara. Prisutan je problem s obzirom da je Ministarstvo finansija i privrede dalo
mišljenje u vezi sa izmenama i dopunama Uredbe da se kod prometa motornih vozila sa
teritorije AP KiM na teritoriju Republike Srbije plaća PDV, bez obzira kada je vozilo na
teritoriji AP KiM registrovano i da li je na to vozilo prilikom prethodne kupovine plaćen
PDV, i na taj način je praktično izjednačen promet kao između dve države. Ovaj postupak je
ne samo nezakonit, već i protivustavan jer neosnovano dovodi u neravnopravan položaj
građane i poreske obveznike sa teritorije AP KiM, u odnosu na obveznike sa teritorije uže
Srbije. Kontrolom poslovanja privrednih subjekata na severu Kosova od strane tržišne
inspekcije ustanovljeno je da se roba široke potrošnje nabavlja i prodaje bez obračuna PDV.
Uvidom u knjigovodstvenu evidenciju utvrđeno je da se ne vodi sva evidencija propisana
zakonom i iz nadležnosti tržišne inspekcije. Utvrđivanje pojave nelojalne konkurencije i
povlašćenog položaja na tržištu otežan je zbog činjenice da je 20% privrednih subjekata koji
su registrovani po zakonima Republike Srbije, registrovani i kod institucija Kosova i da robu
prodaju kroz iste maloprodajne objekte. Takođe uočen je problem da 40% privrednih
subjekata koji obavljaju trgovinske delatnosti nisu registrovani ni kod Republike Srbije, ni
kod kosovskih institucija. Kontrolu i preduzimanje mera iz nadležnosti tržišne inspekcije nije
moguće vršiti zbog ukupne bezbednosne situacije i nefunkcionisanja organa MUP-a Srbije i
Ministarstva pravde na AP KiM. Kontrola privrednih subjekata u opštinama južno od Ibra iz
domena tržišne inspekcije nije mogla da se izvrši jer svi privredni subjekti su registrovani i
vode evidenciju po zakonima kosovskih institucija koje ih i kontrolišu.
Anketni odbor je utvrdio da Ministarsvo kulture i informisanja transferiše budžetska
sredstva za 14 ustanova kulture za teritoriju AP KiM od kojih njih šest imaju sedište na
teritoriji AP KiM, a ostale na teritoriji uže Srbije. Jedan broj ovih ustanova ne obavlja
nikakvu delatnost a zapošljava pozamašan broj radnika. Neke od njih imaju samo direktora sa
zavidnim novčanim primanjima i poslovnog sekretara. Anketni odbor smatra da je
potrebno da Ministarsvo kulture i informisanja zajedno sa Kancelarijom za Kosovo i
Metohiju izvrši analizu svrhe postojanja pojednih ustanova kulture, kao i mogućnost
njihovog objedinjavanja na jednom mestu sa daleko manjim brojem zaposlenih.
Neophodno je izvršiti i procenu koje ustanove kulture mogu da egzistiraju i obavljaju
65
delatnost na teritoriji AP KiM a koje se mogu pripojiti već postojećim ustanovama
kulture na teritoriji uže Srbije. Neophodno je istorijske arhive pojedinih gradova sa
Kosova i Metohije koji se nalaze na različitim lokacijama na teritoriji uže Srbije
pripojiti Arhivu Kosova i Metohije i time smanjiti broj bespotrebno zaposlenih i
rasipanje budžetskih sredstava. Treba preispitati i svrhu postojanja ustanova poput
Galerije savremene umetnosti, Pokrajinskog kulturnog centra, Univerzitetske
biblioteke „Ivo Andrić“ i Kulturno prosvetne zajednice Kosova i Metohije. U cilju
uštede budžetskih sredstava neophodno je da Ministarsvo kulture i informisanja i
Kancelarija za Kosovo i Metohiju izvrše sveobuhvatnu analizu potrebe finansiranja
rada brojnih lokalnih radio i televizijskih stanica na Kosovu i Metohiji, kao i izuzetno
veliki broj kulturno-umetničkih manifestacija finasiranih preko Sektora za savremeno
stvaralašto i kreativnu industriju Ministarstva kulture i informisanja. Rešenja moraju
ići u pravcu finansiranja nekoliko radio i televizijskih stanica koje će pokriti prostor
Kosova i Metohije, kao i na smanjenju nekih manje važnih kulturno-umetničkih
manifestacija.
Anketni odbor je utvrdio nenamensko trošenje budžetskih sredstava u iznosu od
38.868.665,00 dinara opredeljenih za informatičko opremanje i modernizaciju rada lokalnih
samouprava na Kosovu i Metohiji. Projektom umrežavanja opština na teritoriji Kosova i
Metohije radi lakše korespodencije i izdavanja ličnih dokumenata kojim je rukovodio
sadašnji radnik Kancelarije za Kosovo i Metohiju Sanjin Pejčinović, 2007. godine utrošena su
sredstva u iznosu od 10.482.665,00 dinara, 2008. godine u iznosu od 17.838.000,00 dinara,
2009. godine u iznosu od 9.048.000,00 dinara, a 2010. godine u iznosu od 1.500.000,00
dinara. Navedeni projekat zbog nedostatka softvera nikada nije zaživeo, a uvidom na licu
mesta Odbor je ustanovio da u organima lokalne samouprave postoji samo po jedan uređaj za
skeniranje dokumenata i jedan personalni računar prenosnog tipa, pa je nejasno na šta su
navedena sredstva utrošena. Anketni odbor predlaže da nadležni državni organi preko
odgovornih lica u Kancelariji za Kosovo i Metohiju i odgovornih lica u jedinicama
lokalne samouprave na teritoriji Kosova i Metohije, utvrde sudbinu utrošenih novčanih
sredstava. Postojanje i finansiranje privremenih izvršnih organa u opštinama na Kosovu i
Metohiji u kojima nema srpskog stanovništva (Kačanik, Srbica, Glogovac, Đakovica, Suva
Reka, Dečani, Štimlje) Anketni odbor smatra nenamenskim trošenje budžetskih sredstava.
Naime, nejasna je uloga i svrha finansiranja ovih organa u kojima u proseku ima po šest
stalno zaposlenih koji primaju lične dohotke iz budžeta Republike Srbije. Anketni odbor
66
smatra da je neophodno ukinuti ove organe a sistematizacijom radnih mesta, u cilju jačanja
kapaciteta opštinskih uprava, za toliki broj povećati broj zaposlenih u opštinama gde živi
srpsko stanovništvo. U mnogim opštinama na Kosovu i Metohiji za proteklih 12 godina
prisutna je pojava stalnog porasta broja zaposlenih. Prilikom zasnivanja radnog odnosa,
lokalne samouprave ne traže propisanu saglasnost Kancelarije za Kosovo i Metohiju, ne
zasnivaju radni odnos prioritetno sa svojim neangažovanim radnicima, već u radni odnos
primaju nova lica što budžet Republike Srbije opterećuje dodatno jer se pored isplate
minimalnih zarada neangažovanih radnicima dodatno moraju izdvojiti sredstva
novoprimljenih radnika. Karakterističan je slučaj da je opštinska uprava Gnjilana u jednom
istom danu (14. avgusta 2012. godine) primila u radni odnos 17 lica i angažovala ih za
čišćenje groblja i crkvenih dvorišta. Za prijem novih lica u radni odnos ne raspisuje se
konkurs, ne konsultuje se Nacionalna služba za zapošljavanje niti se traži saglasnost
Kancelkarije za Kosovo i Metohiju. Za brojna zaposlena lica, gotovo u svim opštinskim
upravama obračunava se veći koeficijent za isplatu plata od predviđenog koeficijenta
Uredbom o keficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica u organima
opštinske uprave. Sva neangažovana lica opštinskih uprava sa Kosova i Metohije koja žive na
teritoriji Kosova i Metohije primaju minimalne zarade u iznosu od 11.083,00 dinara a ona
koja žive na teritoriji uže Srbije 8.526,00 dinara. Svi zaposleni u opštinskim upravama na
Kosovu i Metohiji koji su u radnom odnosu bili i pre 2006. godine primaju lične dohotke u
iznosu od 150% iz budžeta Republike Srbije i lične dohotke od privremenih kosovskih
institucija koje se na mesečnom nivou kreću u rasponu od 215,9 do 930,9 evra. Rukovodioci
pojedinih opštinskih uprava na Kosovu i Metohiji su od zaposlenih prikupili izjave u kojima
isti tvrde da ne primaju mesečne lične dohotke od privremenih kosovskih institucija, ali
prema saznanjima Anketnog odbora i delimično prikupljenoj dokumentaciji, isti su samo
ugasili svoje žiro račune u jednim bankarskim ustanovama a otvorili račune u drugim
bankarskim ustanovama koje posluju na teritoriji Kosova i Metohije. Prema platnim
spiskovima kosovskih institucija do kojih je Anketni odbor došao u posed, evidentno je da i
članovi porodica i bliski rođaci pojedinih istaknutih funkcionera i predsednika opštinskih
uprava na Kosovu i Metohiji imaju mesečna novčana primanja od privremenih kosovskih
institucija. Anketni odbor je došao u posed dokumenata po kojima su opštini Zubin Potok od
privremenih kosovskih institucija doznačena budžetska sredstva za 2011. godinu u iznosu od
2.182.896,00 evra. Odbor nije mogao sa sigurnošću da utvrdi da li se i ostalim opštinama na
Kosovu i Metohiji pored sredstava iz budžeta Republike Srbije na godišnjem nivou uplaćuju i
sredstva i iz budžeta privremenih kosovskih institucija. Prema izjavi predsednika opštine
67
Zubin Potok, opština nema uvid na šta se navedena sredstva troše, ista nisu na raspolaganju
opštini a pretpostavlja se da su ista utrošena na finansiranje potreba albanskog sela Čabra,
koje se nalazi na teritoriji opštine. Anketni odbor smatra da je neophodno da Kancelarija
za Kosovo i Metohiju preko oficira za vezu Vlade Republike Srbije u Prištini, preko
kosovskih institucija utvrdi da li su za proteklih 12 godina srpskim opštinama na
Kosovu i Metohiji budžetirana sredstva od privremenih kosovskih institucija, koji je
iznos istih i za koje potrebe su utrošena.
Anketni odbor smatra da je potrebno sprovesti kompletnu istragu o radu opštinske
uprave u Klini i hitno sprečiti uticaj na finansijske tokove i poslove koji se iz budžeta
Republike Srbije finansiraju na teritoriji te opštine bivših i sadašnjih rukovodilaca te uprave
Stojana Dončića, Milivoje Ribaća i Svete Dabižljevića. Radi se o licima za koje brojni
meštani tvrde da su umešani u mnoge kriminalne radnje. Na platnom spisku ove opštine se
nalaze mnoga lica koja nikada nisu bili radnici ove uprave, među kojima je i Nenad Vasić,
šurak Zvonka Stevića, bivšeg državnog sekretara u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju.
Obračun plata za jedan broj zaposlenih lica se vrši kao da imaju visoku i višu stručnu spremu
a oni to u stvari nemaju. Potrebno je naknadno izvršiti inspekcijski nadzor u ovoj opštinskoj
upravi od strane Upravne inspekcije, utvrditi činjenično stanje, naložiti da se nepravilnosti
otklone i protiv odgovornih lica pokrenuti odgovarajuće postupke. Rad privremenog organa u
opštini Orahovac je blokiran jer Vlada nakon ostavke starog nije izabrala novog predsednika
privremenog organa. U opštinskoj upravi Istok sa sedištem u Osojanu je utvrđeno da je do 1.
februara 2010. godine na platnom spisku navedene Uprave i mesečnim primanjima u iznosu
od 150% vođen i Čedomir Repanović, koji živi u Norveškoj i nikada nije kročio u prostorije
uprave.
Anketni odbor predlaže Narodnoj Skupštini Republike Srbije da Vlada
Republike Srbije nađe sistemsko rešenje za isplatu plata i zarada na prostoru Kosova i
Metohije.
Povodom pokrenute inicijative nekih članova Anketnog odbora da se utvrdi trošenje
budžetskih sredstava za kupovinu opreme za video nadzor, kao i opreme i vozila za
pripadnike civilne zaštite na severu Kosova Aktom iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju
Odbor je dopisom Kancelarije za Kosovo i Metohiju, 261 broj: 401-00-327/13-02/5 od 2. jula
2013. godine, obavešten da je ova nabavka proglašena službenom tajnom.
68
4. ZAKLjUČAK
4.1 Narodna skupština Republike Srbije obavezuje Vladu Republike Srbije da nadležni
državni organi ispitaju navode iz Izveštaja o nenemanskom trošenju budžetskih sredstava na
teritoriji Kosovo i Metohije i preduzme neophodne mere krivične i disciplinske odgovornosti,
kao i neophodne organizacione i kadrovske mere na planu sprečavanja nenamenskog
trošenja budžetskih sredstava.
4.2 U cilju ispitivanja navedenih okolnosti iz Izveštaja Anketnog odbora, Narodna skupština
će dostaviti svu raspoloživu dokumentaciju, koju je u svom radu prikupio Anketni odbor.
4.3 Vlada Republike Srbije i nadležni državni organi se obavezuju da obaveste Narodnu
skupštinu o preduzetim merama, u roku od godinu dana od dana usvajanja Izveštaja
Anketnog odbora na sednici Narodne skupštine.