Simulacija promjena načina korištenja
zemljišta i zemljišnog pokrova u Požeško-
-slavonskoj županiji Tomislav Joguna, Aleksandar Lukićb, Mateo Gašparovićc
a Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, [email protected] (student) b Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, [email protected] c Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zavod za kartografiju i fotogrametriju, Katedra za fotogrametriju i daljinska istraživanja, [email protected]
1. Uvod • Promjene načina korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova vidljiv su
odraz međudjelovanja prirodne osnove i društvene nadgradnje.
• Ako su te promjene nekontrolirane, može doći do negativnih procesa
osobito u ruralnim područjima (npr. pad poljoprivredne proizvodnje,
smanjenje bioraznolikosti, degradacija kulturnih pejzaža itd.).
• Daljinska istraživanja pomoću satelitskih snimki i simulacijsko
modeliranje jedne su od najnaprednijih metoda proučavanja promjena
načina korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova.
• Za studiju slučaja izabrana je Požeško-slavonska županija koja je
smještena u zapadnoj Slavoniji i koja je većim dijelom periferno
ruralno područje (jedna od najslabije razvijenih hrvatskih županija, s
rijetkom naseljenošću, nepovoljnim demografskim trendovima i prisutnim
posljedicama Domovinskog rata).
Slika 1. Geografski položaj, obuhvat i obilježja Požeško-slavonske županije
• Vremenski obuhvat istraživanja bio je od 1985. do 2027. godine.
• Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi prošle promjene načina korištenja
zemljišta i zemljišnog pokrova, statistički ih povezati s prirodnim i
društvenim varijablama te načiniti simulaciju budućih promjena.
2. Metodologija
• Pri kalibraciji simulacijskih modela upotrijebljene su umjetne neuronske
mreže (ANN), a predviđanje je načinjeno metodom ćelijskih automata (CA).
• Prvo je načinjena testna simulacija za 2013. godinu kako bi se mogla
vrednovati njezina točnost u odnosu na stvarne podatke za tu godinu.
• Nakon provjere točnosti testne simulacije, načinjena je konačna simulacija
za 2027. godinu.
Slika 2. Koraci i operacije u istraživačkom procesu
• Snimke satelitskog sustava Landsat klasificirane su u pet kategorija
načina korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova (voda, izgrađeno, usjevi
i tlo, trava i šikara, šuma) za 1985., 1999. i 2013. godinu.
• Dodatni prostorni podaci služili su za stvaranje varijabli kojima su
statistički tumačene promjene zemljišnog pokrova.
• Karte zemljišnog pokrova i prostorne varijable bile su ulazni podaci za
simulacijski model koji je bio realiziran u dodatku MOLUSCE za QGIS.
3. Rezultati
• Najveću površinu zauzimale su šume, osobito u gorskim područjima.
• Poljoprivredno zemljište prevladavalo je u Požeškoj kotlini.
• Točnost klasifikacija zemljišnog pokrova bila je viša od 95 %.
Slika 3. Zemljišni pokrov u Požeško-slavonskoj županiji 1985., 1999. i 2013. godine
• Najveće promjene u razdoblju 1985. – 1999. godine bile su smanjenje
poljoprivrednih površina i porast površina pod travom i šikarom.
• Najveće promjene u razdoblju 1999. – 2013. godine bile su smanjenje
površina pod travom i šikarom te porast šumskog pokrova.
Slika 4. Promjene zemljišnog pokrova u Požeško-slavonskoj županiji 1985. – 1999. god.
Slika 5. Promjene zemljišnog pokrova u Požeško-slavonskoj županiji 1999. – 2013. god.
• Utvrđeni slijed promjena načina korištenja zemljišta i zemljišnog
pokrova karakterističan je za proces sekundarne sukcesije, odnosno
ekstenzifikacije.
• Usporedba s tipovima ruralnih naselja otkrila je da su udjel i porast
šumskog pokrova bili najveći u perifernim naseljima.
Slika 6. Simulirani zemljišni pokrov u Požeško-slavonskoj županiji 2013. godine
• Ukupno poklapanje između simuliranoga i stvarnoga zemljišnog
pokrova 2013. godine iznosilo je 83,5 %.
• Model je uspješnije predviđao količinu od razmještaja promjena načina
korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova 1999. – 2013. godine.
Slika 7. Usporedba stvarnih i simuliranih promjena zemljišnog pokrova 1999. – 2013. god.
• Konačni simulacijski model predvidio je da će 2027. godine šume
zauzimati preko 60 % ukupnoga zemljišnog pokrova.
Slika 8. Simulirani zemljišni pokrov u Požeško-slavonskoj županiji 2027. godine
• Konačni simulacijski model predvidio je da će 2013. – 2027. godine
najveće promjene biti porast šumskog pokrova na račun smanjenja
površina trave i šikare te usjeva i tla, što je proces aforestacije.
Slika 9. Simulirane promjene zemljišnog pokrova u Požeško-slavonskoj županiji 2013. –
2027. godine
4. Zaključak • Način korištenja zemljišta i zemljišni pokrov značajno su se promijenili
u Požeško-slavonskoj županiji od 1985. do 2013. godine, tijekom
kojega je razdoblja došlo do promjene političko-ekonomskog uređenja.
• Najznačajnije su promjene bile u smjeru ekstenzifikacije (napuštanje
poljoprivrednog zemljišta te obrastanje u travu, šikaru i šumu) koje su
bile povezane s negativnim demografskim i ekonomskim trendovima.
• Rezultati simulacije pokrova mogu se primijeniti za stvaranje razvojnih
scenarija te poboljšanje prostornih planova i strategija s ciljem
rješavanja dubokih razvojnih problema u Požeško-slavonskoj županiji.
* Ovo je istraživanje napravljeno u okviru projekta
CRORURIS – Primjena metode scenarija u planiranju
i razvoju ruralnih područja Hrvatske (broj projekta
4513) koje je podržala Hrvatska zaklada za znanost.