Slatkovodna akvakultura u Hrvatskoj - pregled
SUFINANCIRANO SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE
EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVOEUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ: EUROPA ULAŽE U RURALNA PODRUČJAEuropska unija
Preliminarni rezultati
Ovu prezentaciju je pripremio tim Grupacije Svjetske banke, kao prilog izradi Višegodišnjeg plana razvoja ribarstva u Republici Hrvatskoj. Sadržaj ove prezentacije ne odražava nužno
stajalište Grupacije Svjetske banke
Slatkovodna akvakulturna proizvodnja u Hrvatskoj
Ukupna akvakulturna proizvodnja 17,116 tMorska 13,843 tSlatkovodna 3,273 t
Slatkovodna akvakulturna proizvodnja po vrstama
Slatkovodna akvakulturna proizvodnja po vrstama, posljednjih deset godina
Pastrva – tehnologija postoji ali uočen značajan pad proizvodnje; ocjena gubitaka u proizvodnji (?)
Šaran – značajan pad proizvodnje, razlozi (?)
Uzgoj visoko vrijednih vrsta u polikulturi sa šaranom – utvrditi poteškoće i mogućnosti
2013 2020
2,884 5,000
345 1,050
NSPA projections
Warm water
Cold water
Species/Year
species 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017
Trout 2,752 2,071 2,492 2,489 1.000* 351 378 679 467 395
Common
carp 3,201 4,088 1,816 2,891 2,484 2,100 2,284 3,401 2,698 2,039
Grass carp 206 307 231 158 202 209 288 132 134 169
Silver carp 149 157 73 95 88 127 194 174 135 73
Big head
carp 547 599 309 522 296 303 519 295 472 477
Tench 8 4 1 1 3 1 1 3 1 1
Wels
catfish 52 67 29 24 36 35 38 48 40 31
Zander 10 7 7 8 7 11 14 10 7 9
Pike 11 14 8 11 12 6 16 9 9 12
Other
species 191 174 82 84 81 92 78 81 71 66
TOTAL (t) 7,127 7,488 5,048 6,283 4,209 3,235 3,807 4,832 4,034 3,272
Source: Ministry of Agriculture *Croatian Chamber of Economy
PROIZVODNJA PASTRVE
• Prema podacima Zavoda za statistiku, površina na kojoj se uzgaja pastrva značajno je smanjena u nekoliko posljednjih godina:
2015: 51,482m2
2016: 44,128m2
2017: 38,100 m2
• U 2015. godini maksimalna proizvodnja po ribogojilištu bila je 323.439 kg, s tim da su samo dva ribogojilišta proizvodila više od 100 tona godišnje.
• U 2017. godini maksimalna proizvodnja po ribogojilištu bila je samo 110.120 kg, s tim da je samo jedno ribogojilište proizvodilo više od 100 tona godišnje(Ministarstvo poljoprivrede).
PROIZVODNJA ŠARANA
Godina Hektar Tona Kg/ha
2017.
9,550
2,039
3,013
5,052
213
529
Konzumna
mlada riba
Ukupno
1988.
12,534
7,197
4,779
11,976
574
955
Konzumna
mlada riba
Ukupno
Šaranski ribnjaci u Natura 2000 mreži
▪Šaranski ribnjaci su 2013. godine postili dio ekološke mreže za očuvanje određenih staništa i značajnih vrsta ptica
▪Očuvanje određenih tipova staništa, ciljnih vrsta i poticanje biološke proizvodnje
▪Osim gospodarske važnosti, stabilna proizvodnja riba je važna za očuvanje biološke raznolikosti.
▪ Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima u 2018. godini (NN 58/2018).
▪
PROIZVODNJA ŠARANA u 2017.
Tench 41.5
Grass carp
Bighead carp 477 10 50 to 179,415 kg
Silver carp 73 6 1,151 - 40,414 kg
Range of Production per facility
2,877 17 485 - 388,888 kg
169 13 272 - 56,684 kg
Species
Common Carp
Annual Production (t) Number of ProducersVrsta Godišnja proizvodnja, t Broj proizvođača Raspon proizvodnje po ribnjaku
Šaran
Amur
Klen
Tolstolobik
Linjak
Uzgoj riba mesojeda u polikulturi sa šaranom
• Som uzgajao se u 11 ribogojilišta s proizvodnjom od 51 do 11.786 kg
• Smuđ u 10 ribogojilišta s proizvodnjom od 10 do 2.695 kg
• Štuka u 10 ribogojilišta s proizvodnjom od 12.038 kg, u rasponu od
70 do 5.402 kg
• Nema podataka o proizvodnji grgeča i patuljastog somića
INTENZIVIRANJE PROIZVODNJE VISOKOVRIJEDNIH VRSTA (?)
• Neke visokovrijedne slatkovodne vrste riba koje se sada uzgajaju u malim količinama u polikulturi sa šaranom mogle bi se uzgajati u recirkulirajućimsustavima u kontroliranim uvjetima.
• Mogućnost intenzivnog uzgoja smuđa (Sander lucioperca), patuljastog somića (Micropterus salmoides), soma (Silurus glanis), grgeča (Perca fluviatilis)
• Uzgoj u kontroliranim uvjetima skraćuje proizvodni ciklus, jamči siguran i zdrav proizvod te predvidivu proizvodnju.
ODRŽIVA AKVAKULTURA
• Trebalo bi razmotriti mogućnosti uvođenja recirkulirajućih sustava prilagođenih potrebama vrste, u kombinaciji i sinergiji s načinima obrade otpadne vode i smanjenja količine krutog otpada koji nastaje u akvakulturi i nusproizvoda
• Cjelovita primjena može uključivati akvaponski sustav, proizvodnju bioplina i biodizela, korištenje nusproizvoda u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.
• Korištenje ovih metoda i tehnologija bi povećalo financijsku, ekološku, socioekonomsku i energetsku održivost.
• IMTA istraživanje i proizvodnja – integrirana multitrofička akvakultura –naglasak na algama i proizvodnji na bazi algi- u cilju poticanja uzgoja na različitim trofičkim razinama i otvaranje prema različitim industrijskim modelima.
ORGANIZACIJA AKVAKULTURNOG SEKTORA
• Akvakulturni sektor – primarno je organiziran kroz sustav komora.
• Hrvatska gospodarska komora (HGK) Udruženje ribarstva:
- Grupacija ribarstva
- Grupacija prerade ribe
- Grupacija akvakulture:
- Odbor za uzgoj slatkovodne ribe (sekcija za toplovodni uzgoj i sekcija za hladnovodni uzgoj)
- Odbor za marikulturu (sekcije za: uzgoj “bijele” ribe, tune i školjki)
• Hrvatska obrtnička komora (HOK) – teritorijalno organizirana, na razini županija (20 regionalnih komora) i općina i gradova (116 udruženja obrtnika na razini općine ili grada). Osim organizacije kroz sustav komora, od 2008.proizvođači marikulture su organizirani u Klaster Marikultura. Klaster ima 3 sekcije: uzgajivači tuna, uzgajivači “bijele” ribe i uzgajivači školjki.
• Hrvatsko članstvo u međunarodnim organizacijama kroz HGK:
- FEAP-Europska federacija proizvođača u akvakulturi
- ICCAT- Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna
• Udruženja proizvođača u Hrvatskoj tek se trebaju dogoditi