7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
1/28
URBANIZAM PROJEKTOVANJE INENJERING KONSALTING
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected]. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
Solana Bajo Sekuli Ulcinj
MOGUNOSTI ODRIVOG RAZVOJA(Skraena verzija)
NOVEMBAR 2012
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
2/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
2
Radni tim:
Slavko Radunovi
Milan Vujoevi
Jelena Rabrenovi
Boris Radunovi
Dalibor Konatar
Darko Vidakovi
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
3/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
3
0.0 Uvod
Razlozi za izradu ove Studije su inicirani prvenstveno potrebom menadmenta i
vlasnika Solane Bajo Sekului u Ulcinju, da sagleda razvojne mogunosti
prostora, na kojem se sada kao jedina privredna aktivnost odvija proizvodnja soli
za ishranu i industijske soli.
Proizvodnja soli, uvodjenjem novih tehnologija, ne zahtjeva angaovanje ukupnih
prostornih resursa, sa kojim raspolae Ulcinjska solana, pa se postavlja pitanje,
koje su komplementarne privredne aktivnosti, koje se mogu odvijati na
predmetnom prostoru, a pritom bi mogle odbaciti profit i zadovoljiti vrlo stroge
kriterije ouvanja ivotne sredine.
Navedeni uslovi su kljuni zahtjevi, koje je kandidovao naruilac ove analize, u
cilju iznalaenja adekvatnih odgovora potujui zadata ogranienja.
Kako je lokalitet solane u neposrednom zaledju Velike Ulcinjske plae, potrebno
je istraiti mogunosti proirenja turistike ponude, ukljuivanjem paljivo
odabranih sadraja, odnosno potencijala lokaliteta iz ega je proisteklo ono to
slijedi u nastavku.
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
4/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
4
1.0 Sadanje stanje
ULCINJSKA SOLANA
Koordinate:
19185,71 E
415525,14 N
Poloaj
Ulcinjska solana se nalazi na krajnjem jugu Crne Gore i zauzima oko 15 km2
slanih bazena. Po evidencijama u katastru, prostire se na KP 30/2, 30/3, 376,377, 358, 359, 360, 362, 363/1, 363/2, 364, 394, 395, 396, 397, 398, 399, 400,
401, 402, 403, 404, 405, 406, 407 i 410, sve KO Ulcinjsko polje, KP 1242/2,
1258/5, 1258/6, 1258/7 i 1270, sve KO Zoganje. Izgraena je u regionu sa
najveim brojem vedrih dana, najveom insolacijom na Jadranu - 2567 sunanih
sati i najveim brojem tropskih dana u bivoj Jugoslaviji. Dakle, idealno mjesto za
solanu koja je proizvodnju soli zasnovala iskljuivo na evaporaciji.
Solana je 1 km vazdune linije udaljena od grada Ulcinja i isto toliko od granice
sa Albanijom. Nekada je na prostoru dananje solane bilo Zoganjsko blato (zog
na albanskom znai ptica), movara sa boatnom vodom, koja je poela da
poprima antropogeni infrastrukturni oblik krajem tridesetih godina pretprolog
vijeka. Danas je ona vjetaki, od strane ovjeka dirigovani ekosistem, gdje je
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
5/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
5
unaprijed odreen termin punjenja bazena morskom vodom, nivo vode u njima i
njen salinitet.
Poetak hidroregulacije Zogajskog blata vezan je za 1913. godinu, kada je
iskopan drenani kanal Port Milena. Najstariji solanski bazeni su graeni od
1926-1934. godine. Do polovine 20. vijeka Solana je postepeno dograivana, ali
je naroito dobila na povrini poetkom 80-tih kada je proirena za 60 odsto
ukupne teritorije, te danas ima 1,492 ha.
Solana je, dakle, uzeta od mora i predstavlja "kulturnu lagunu". Ona je okruena
kanalom koji drenira okolne movare/knete, ne dozvoljavajui da se njihova voda
mijea sa solanskom. Kanali odvode vodu u kanal Port Milena, a zatim u more.
Solana je od Jadrana odvojena Brijegom od mora i Velikom plaom, a od Bojane
kanalom i nasipima protiv poplava. Ona je vaan dio sistema sliva Skadarskog
jezera i rijeke Bojane, slivnog podruja koje zahvata 1,000 km2.
Povrina u Solani pod plitkom slanom vodom iznosi 1,383 ha (92.2%), nasipi,
pregrade i kanali zauzimaju 109 ha (7.8%).
Solana je u sendviu najznaajnijih ornitolokih lokaliteta na Jadranu, pa i ire:to su podruja od meunarodnog znaaja za boravak ptica - Velika plaa, Ada
Bojana, asko i Skadarsko jezero te Velipoja u Albaniji.
Ulcinjska solana je jedna od deset najveih i jedna od najmlaih solana na
Mediteranu.
Saobraajna povezanost
Kopneni, vodeni i vazduni saobraajni kapaciteti i pravci, koji povezuju lokalitet
solane, sa destinacijama kupaca, koje omoguavaju plasman proizvoda, i
trokovi koji u mnogome utiu na konkurentnost proizvodnje, u sluaju solane
nijesu najpovoljniji.
Saobraajnice i purevi transporta
Saobraajna povezanost svodi se na povezanost magistralnim saobraajnicama
sa gradovima u neposrednom okruenju. Tako se do Ulcinja i same solane moe
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
6/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
6
iz pravca Podgorice 80 km; iz pravca Budve 68 km; iz pravca Skadra (Albanija),
preko graninog prelaza Sukobin 40 km. Pored navedenog u bliem okruenju na
udaljenosti od 29 km nalazi se Bar, koji je morska luka i eljezniko vorite,
intresantan kao potencijalno mjesto za pretovar kabaste proizvodnje solane, na
putu prema kupcima na daljim destinacijama, pod uslovom da se za to nadje i
ekonomsko opravdanje.
Najblii aerodromi su Podgorica 72 km i Tivat 87 km udaljeni od Ulcinja.
Pristan i industijski eljezniki kolosijek
Nekada je solana raspolagala, sopstvenim pristanitem, na vrthu rta Port Milena i
eljeznikim industrijskim kolosijekom, od solane do pristanita duine 2,5 km,koji je koriten za na utovar soli na trgovake brodove kojima je transportovana
prema kupcima u unutranjosti kontinenta.
Danas su pristanite i eljezniki industrijski kolosijek devastirani i zaposjednuti
od vie privatnih i pravnih lica, koja raspolau ovom nepokretnosti, te se iz tihrazloga ne moe koristiti najpovoljniji i transportni put za kabsate proizvode
solane, pogotovu se to odnosi na industijsku so koja je bila preovladjujua u
nekadanjoj proizvodnji.
Proizvodnja soli u Ulcinju
Vlada Kraljevine Jugoslavije je poetkom 20. vijeka naloila istraivanja sa ciljem
pronalaska najoptimalnijeg mjesta za izgradnju solane na njenoj teritoriji.
Istraivanja od Ankarana (danas Slovenija) do Ulcinja proveli su Guido Grisogono
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
7/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
7
i Ante Koludrovi. Nakon est godina rada, odluili su se za Zogajsko blato,
mjesto na kojem se danas nalazi Ulcinjska solana. Izgradnjom solane, povrina
movare Zogajsko blato znatno je umanjena i danas se nalazi samo u malim
fragmentima.
Solana se puni vodom iz mora. Jake pumpe (3000 l/sec)
poetkom aprila poinju iz mora izvlaiti vodu i morske
organizme u svim njihovim stadijumima razvia. Voda se
preliva po plitkim bazenima prosjene dubine 20-30 cm.
Voda koja je po salinitetu ravna morskoj, prevodi se iz bazena u bazen uglavnom
gravitacijom. Od ulaza u Solanu do njene kristalizacije, pree vie desetina
kilometara i, pod uticajem jakog sunca i uvijek umjerenog do jakog vjetra,isparava.
Solana je podijeljena na bazene. Dno je pokriveno prirodno nepropusnim muljem
(poplati), pa su tako, uz stalni vjetar koji duva tokom proljetnih i ljetnih mjeseci,
stvoreni uslovi za brzo isparavanje mora i lako prikupljanje soli. Uz to, solarstvu
pogoduje i injenica da nema velikih i obilnijih padavina. Nekada se so proizvodila
iskljuivo u bazenima soli i to spravljanjem salamure (more visoke slanosti). Kada
bi se na dnu bazena prikupila so, ona se zgribanjem (prikupljanje lopatom)
stavljala na hrpe, te potom ubacivala na vagonete. Vagoneti su bili dijelovi
kompozicije malog teretnog voza koji je so dovozio u skladita. Danas se so
proizvodi zagrijavanjem morske vode, a bazeni soli su izgubili gotovo svako
ekonomsko znaenje. Njihovo je znaenje prvenstveno spomenike naravi.
Od poetnih 3.8 g/l soli, na kraju proizvodnje tj. u kristalizacionim bazenima, voda
dostigne koncentraciju iznad 235 g/l soli. Nakon proizvodnje soli, bazeni ostanusuvi i pripremaju se za narednu godinu.
1/3 Solane je uvijek pod vodom i ti bazeni
nijesu ukljueni u proizvodni proces, ime se
omoguava konstantno bujanje ivota u
vodama ove lagune. Dananja godinja
proizvodnja od cca. 15-20.000 tona, od ega
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
8/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
8
70% otpada na so za ceste. Solana je projektovana za proizvodnju 30.000 tona
soli godinje. So je pravljena od iste morske vode, sunca i vjetra. Sakuplja se
runo i visokog je kvaliteta.
Solana je najbolji primjer mogunosti spoja privredne proizvodnje i zatite prirode
u ekolokoj Crnoj Gori.
Mineralno blato
Mineralno blato sa obala Crnogorskog primorja od davnina je bilo predmet
interesovanja naunika zbog svojih fizikih karakteristika i kvaliteta koji mu
omoguavaju primjenu u medicinsko-balneoloke svrhe. Mineralno blato - peloid,
sa podruja Ulcinjske solane koristilo se u narodnoj medicini u vidu obloga i maskiza razliite bolesti koe i zglobova. Uzeti su uzorci sirovog peloida sa lokaliteta
Ulcinjske solane sa vodom, a zatim su raene mikrobioloke i hemijske analize
uzoraka. Rezultati ispitivanja su pokazali da uzorci peloida sadre visoku
koncentraciju razliitih minerala, organskih materija kao i odreena antimikrobna
svojstva. S obzirom na to da je rijeo prirodnom resursu, ija su svojstva poznata
od davnina i primjenjivana u razliite svrhe, ovaj prikaz karakteristika peloida sa
lokaliteta Ulcinjske solanee doprinijeti da se bolje sagledaju karakteristike
mineralnog blata i procjeni mogunost njegove primjene na kou, kako za
lijeenje konih oboljenja, tako i u kozmetike svrhe.
Flora i vegetacija
Do sada je na solanskim bazenima opisano 114 biljnih vrsta. Pored prostranih
livada halofita (60 ha), na Solani se nalaze velika polja pod trskom Phragmites,
vie od 8 ha. Tamariks i ostale drvenaste vrste pokrivaju 13 ha nasipa. Jedan
bazen solane nije aktivan i predstavlja pravi muzej halofita i movarne vegetacije.
Ni nasipi nijesu nita manje interesantni: livade
orhideja tokom proljea, najee Ophrys
bertolonii i Orchis laxiflora, smjenjuje
kseromorfna vegetacija tokom paklenih ljetnjih
dana.
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
9/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
9
Zajednice halofita solana su vrlo interesantne
jer su prilagoene ivotu u veoma tekim
fiziolokim uslovima zaslanjenosti podloge,
samim tim i vode. Solnjaa, Salicornia herbacea
je dominantna vrsta u zajednici Salicornietum
herbaceae koju tvori sa Sueda maritima,
Limonium angustifolium i Atriplex portulacoides.
Znaajno je i prisustvo Salsola sodai Atriplex prostrata. Uz ovu zajednicu, u jako
zaslanjenoj zoni moe se registrovati i zajednica Arthrocnemetum fruticosi.
Vegetacija koja raste na solanskom mulju
najprisutnija je u kanalima solane gdje jesalinitet vode i podloge znatno nii. Ova
vegetacija se mijenja tokom godinjih doba a
poinje sa Narcissus tarzetta i Romulea
bulbocodium. Kasnije ih smjenjuju Avena
barbata, Phragmites communis, Carex sp.,
Tripholium nigricensi dr.
Trska je prisutna u kanalima i skupini bazena
gdje je voda ili jedanaka ili duplo slanija od
morske. Prilinojeagresivna i iri se iz godine u
godinu sve vie. Uz trsku rastu Tamarix
africana, Juncus acutusi Juncus maritimus.
Beta vulgaris ssp. maritimeje vrsta koja u Crnoj
Gori ivi jedino na Ulcinjskoj solani.
Na nasipima je dominantna ruderalna
vegetacija kao indikator prisustva ovjeka,
koenja trave i stalne ispae.
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
10/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
10
Ribe
Solana je zatvoren sistem i ne
postoji mogunost da ribe iz okolnih
kanala uplivaju u solanske bazene.Njihovo prisustvo mogue je ako
preu nasipe bazena, to moe
jedino jegulja, ili da dou direktno iz
mora upumpavanjem: jake pumpe
koje napajaju Solanu vodom iz mora
upumpavaju uglavnom jaja, larve ili
mla
morskih organizama. Svaki malo dui organizam biva iskomadan propelamapumpi. Ovo se deava u aprilu, kada poinje proces proizvodnje i kada poinje
upumpavanje na stotine hiljada kubika morske vode. Pumpama uneene ivotinje
razvijaju se u bazenima sve do juna mjeseca, kada voda poinje naglo da se
zagrijava a kiseonika u vodi biva sve manje. Neke se vrste, kao to je jegulja,
zakopavaju u muljevito dno i ekaju prvu povoljnu priliku za dalji razvoj, a druge
ugibaju ili na samoj povrini vode, pokuavajui da uzmu vazduh, postaju lak
plijen hiljadama ptica.
Zavisno od saliniteta vode u pojedinim bazenima, u Solani je do sadaregistrovano 23 vrste riba.
U bazenima iji je salinitet jednak morskom i koji
zauzimaju najveu povrinu Solane registruju se
ekonomski znaajne vrste skakavica ili cipola
(Mugilidae: Liza ramada, Liza saliens, Liza
aurata, Chelon labrosus, Mugil cephalus),
jegulje (Anguillidae: Anguilla anguilla), brancini
(Moronidae: Dicentrarchus labrax), te
Atherinidae i Cyprinodontidae. One dominiraju
po brojnosti. Sasvim je vjerovatno da se
prilikom ubacivanja morske vode u solanske
bazene moe nai jo po neka priobalna morska
vrsta riba.
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
11/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
11
Sa poveanjem saliniteta (preko 100 ), u
bazenima i kanalima se uglavnom srijeu samo
cipoli, jegulja i solinarka Aphanius fasciatus.
Sa daljim poveavanjem saliniteta, od riba ostajesamo solinarka Aphanius fasciatus, koji krae
vrijeme moe da podnese i salinitete preko 250 .
Dakle, ona se moe nai i u bazenima u kojima ve
dolazi do kristalizacije soli.
Vodozemci i gmizavci
12 vrsta vodozemaca i 28 vrsta gmizavaca opstaju u paklenim ljetnjim uslovima
na Solani.
Vodozemci teko izdravaju u slanoj vodi ili u slatkovodnim solanskim kanalima,
gdje su lak plijen brojnim pticama. Zato su okolne brakine movare za njih
idealno stanite.
Za razliku od njih, gmizavci na Solani imaju svoje carstvo: veliki broj ptica, njihova
jaja i ptii koji se pile na nasipima, te brojni insekti su njihova idealna hrana,
ukoliko i same ne budu pojedene od ptica. Mogunost za njihovo sakrivanje
postoji u visokoj travi i brojnim podzidama ili rupama na nasipima.
Najvei broj vrsta iz obje grupe a koje se registruju na solanskim nasipima su
ranjive, ugroene ili kritino ugroene prema standardima IUCN.
Najbrojnije gnjezdarice Ulcinjske solane sa prosjenim brojem parova 2005-2007
(average no. of pairs)
Himantopus himantopus 40-130
Burchinus oedicnemus 4-16
Glareola pratincola 100-120
Charadrius alexandrinus 30-50
Sterna albifrons 80-150
Sterna hirundo 50-80
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
12/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
12
Ptice
Ako bismo na prostorima Jadrana, Balkana pa i itavog Mediterana traili
najekskluzivnije stanite za posmatranje ptica, onda bi Ulcinjska solana ula u
najjui izbor.
Do sada je na ovoj kulturnoj laguni
registrovano 241 vrsta ptica, to je oko
50% ukupnog broja vrsta ptica
registrovanih u Evropi.
U regionu pa i ire postoje stanita
gdje je broj registrovanih vrsta znatnovei, ali ono to Solanu odvaja od svih ostalih je kvalitet vrsta i njihova brojnost.
Brojno stanje gotovo 15 vrsta koje
solanske bazene koriste za
gnijeenje, zimovanje ili stanicu za
odmor prilikom jesenje ili proljene
seobe prelazi prag od 1% ukupne
svjetske populacije.
Zamislite da se na 15 km2 nalazi 3%
ukupne svjetske populacije pelikana
Pelecanus crispus ili 3% svjetske
populacije muljae Limosa limosa ili
isto toliki procenat crvenonoge
sprutke Tringa erythropus!!
Na Solani se gnijezdi 55 vrsta ptica -
skoro polovina od ukupnog broja
gnjezdeih parova vodenih ptica u cijelom regionu.
70 vrsta registrovanih na ovom podruju od posebnog je interesa za zatitu na
nivou Evropske Unije i nalazi se na Aneksu I Ptije direktive.
Rezultati zimskog cenzusa ptica koji se na Solani provodi od 1999. godine
ukazuju na prisustvo oko 20.000 ptica svake godine, bez obzira da li su bazeni
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
13/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
13
ispunjeni vodom ili ne. Van sezone proizvodnje soli, voda nije poeljna u
bazenima zbog erozije nasipa usljed djelovanja talasa i ona se ispumpava iz
Solane. Pojedinih sunih zima to koncentrie ptice na samo nekoliko bazena i
prizori su izuzetni.
Ipak, najljepe je proljee na Solani: rana seoba donosi velika i gusta jata
pataka: martovka, Anas querquedula dolazi u najveem broju, ak i do 1200
jedinki na sat. Slijee umorna sa leta preko Jadrana da bi na ovom bogatom
hranilitu obnovila energiju za dalji put ka sjeveru. Njena srodnica krda, Anas
crecca,takoe je iscrpljena od viesatnog leta. Pridruuje se jatima iljkana Anas
acutai zvidarke Anas penelope koje su na Solani provele zimu i izbjegle olovna
zrna lokalnih krivolovaca.
Na hiljade ljukarica takoe dolaze
umorne. Njihova jata su manja ali to ne
umanjuje interes za njihovu zatitu:
veina njih je sa nepovoljnim statusom
zatite i brojnost im opada bre nego
drugim grupama ptica, prvenstveno
zbog gubitka stanita.
Na desetine hiljada lasta koriste Solanu kao odmorite tokom povratka iz Afrike:
drvee tamariksa je malo za ove ivahne ptice, pa one slijeu i odmaraju na
nasipima. Desi se da se cijeli nasip zacrni od seoskeHirundo rustica i gradske
laste Delichon urbica. Travarka, Saxicola rubetra, uta pliska, Motacila flava,
muharica Muscicapa striatai livadska trepteljka Anthus pratensisdolaze u jatima
sa 10.000 jedinki dnevno!
Solana je tokom proljea prolazna stanica za vie od 40.000 selica dnevno.
Izvanredne uslove tokom proljea ubrzo zamjenjuju paklene vruine ljeti, borba
za podizanje mladunaca i, kasnije, njihove pripreme za odlazak na toplija
zimovalita. Dinamika je prisutna svuda u zraku.
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
14/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
14
S jeseni, veina se naih gnjezdarica sprema na put ka jugu a umorne ptice iz
Sibira i sa sjevera Evrope uivae tokom zime u mediteranskoj kinoj zimi sa
malo mrazova, ali i preivljavati orkanske i hladne vjetrove sa okolnih planina.
Zatita prirode
Prvi akt o zatiti Solane donesen je 1984. godine, kada se odlukom Radnikog
savjeta zabranjuje svaki lov. Nekoliko godina kasnije, Solana postaje prvo
Podruje od meunarodnog znaaja za boravak ptica u Crnoj Gori, a zatim i
Emerald stanite Bernske konvencije.
Solana e se uskoro nai i na Ramsarskoj listi movara od meunarodnogznaaja, prvenstveno kao stanite ptica.
Ona je prvi privatni park prirode u Crnoj Gori.
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
15/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
15
2.0 Analiza razvojnih mogunosti i preporuke za realizaciju
U skladu sa zahtjevima menadmenta i vlasnika Solane Bajo Sekuluiu Ulcinju, u
nastavku analiziramo mogunosti uvodjenja novih privrednih aktivnosti koje bi
unaprijenile razvojne mogunosti, prostora na kojem se sada kao jedina odvija,
proizvodnja soli za ishranu i industijske soli.
Proizvodnja soli, uvodjenjem novih tehnologija, ne zahtjeva angaovanje ukupnih
prostornih resursa, sa kojima raspolae Ulcinjska solana, pa se postavlja pitanje,
koje su komplementarne privredne aktivnosti, koje se mogu odvijati na
predmetnom prostoru, a pritom bi mogle odbaciti profit i zadovoljiti vrlo stroge
kriterije ouvanja ivotne sredine.
Navedeni uslovi su kljuni zahtjevi, koje je kandidovao naruilac ove analize, u
cilju iznalaenja adekvatnih odgovora potujui zadata ogranienja.
Kako je lokalitet solane u neposrednom zaledju Velike Ulcinjske plae, namee
se kao prioritetno, istraiti mogunosti proirenja turistike ponude, ukljuivanjem
paljivo odabranih sadraja, odnosno valorizovanjem znaajnih potencijala
lokaliteta iz ega je proisteklo ono to slijedi u nastavku.
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
16/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
16
Pored proizvodnje soli u okviru solane potrebno je koristiti prirodne i stvorene
uslove za kompatibilnu proizvodnju, Solana je najbolji primjer mogunosti spoja
privredne proizvodnje i zatite prirode u ekolokoj Crnoj Gori.
Prostorni koncept
Prostornni koncep podrazumijeva planiranje namjene povrina koje mogu biti
angaovane za potrebe obavljanja pojedinih privrednih i drugih aktivnosti na
principima Odrivog razvoja. Planirani sadraji bi trebali da valorizuju potencijale
lokaliteta, a da se pri tom ne ugozi princip da sve novoplanirano mora
funkcionisati u kohabitaciji sa prirodom.
Pored pogona za proizvodnju soli koji bi u bodunosti bio sveden na petinu
lokaliteta ili cca 300 ha, u bazenima solane planira se bavljenje marikulturom na
povrini od cca 80 ha, poljoprivrednom proizvodnjom na povrini od 35 ha.
Prostor povrine cca 260 ha, bio bi zona za odmor i rekreaciju, dok se prostor od
cca 40 ha rezervie za golf terene. Povrina od cca 120 ha bila bi angaovana za
potrebe svih sadraja koji su uobiajeni za marine i svih sadraja koji mogu biti
komplementarni sa planiranim drugim aktivnostima. Preostali prostor prema
Zoganjskom blatu u povrini od cca 600 ha, izuzev potrebnih intervencija vezanih
za ordavanje i zatitu prostora, nee pretrpjeti druge intervencije i treba da u
budunosti ostane netaknut.
Namjena planiranih sadraja nije iskljuiva, ve se planira medjusobno
proimanje planiranih aktivnosti a pri tom ozbiljnijih graditeljskih aktivnosti nee
biti, izuzev donekle u zoni sadraja uz marinu i u marini.
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
17/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
17
Proizvodnja soli
Na dijelu KP 359, 362, 363/1 i 363/2
sve KO Ulcinjsko polje, KP 1258/5,
1258/6 i 1270 sve KO Zoganjeorganizovana je proizvodnja soli na
tradicionalan prirodan nain.
Sunanom energijom i vjetrom more
se isparava u bazenima za
isparavanje, potom se zasiena voda
vodi na bazene gdje se kristalizira
ista prirodna morska so. U
narednom periodu potrebno je
nastaviti sa proizvodnjom soli na
tradiconalni nain, u manjoj mjeri a u
isto vrijeme osavremeniti nain
proizvodnje i na taj nain vei dio
kompleksa opredijeliti za druge komplementarne privredne aktivnosti. Proizvodnju
soli je pritom potrebno uveati za jednu etvrtinu ili u najgorem sluaju zadrati
na postojeem nivou od cca 20-25 hiljada tona.
Muzej solane
U okviru solane treba adaptirati stari postojei
objekt u muzej koji bi kao eksponate imao
dokumenta, ilustracije, orudja za proizvodnju
soli i same uzorke kristalizovane soli. Poredtoga preporuuje se u okviru istog objekta
prezentacija Prirodnjake zbirke sa uzorcima
flore i faune sa lokaliteta solane. Sve ovo treba smjestiti u park solane.
Posjetice solane na ulazu u Solanu treba da eka Info centar sa suvenirnicom
gdje se nude suveniri od kristalizovane soli, Muzejom solane, slubom vodia za
obilazak Parka prirode sa osmatranicama, kulama i stazama duine od 3.9 do
17.6 km sa kojih se prua odlian pogled na brojna jata ptica.
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
18/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
18
Marina
Rubom solane sa june strane,
na dijelu KP 359, 360, 361 i 364
sve KO Ulcinjsko polje, u duiniod 4,5 km, u kontakt zoni prema
izgradjenim smjetajnim
kapacitetima, lociran je
neuredjeni kanal Port Milena,
koji drenira okolno zemljite i
vikove vode odvodi u more.
U svim ranije radjenim planskim dokumentima ovaj kanal predvidja se za
izgradnju marine. Iz tih razloga, u zavrnoj fazi je izgradnja pokretnog mosta
preko kanala koji e obezbijediti da jahte mogu nesmetano ploviti prema dijelu
kanala u ijem je zaledju solana.
Kako se planirani kapaciteti marine predvidjaju rubnim podrujem solane, njihovaizgradnja bi doprinijela poboljanju pivrednog potencijala, a pri tom ne bi uticala
na biodiverzitet podruja solane. Za akvatorij budue marine planira se prostor
sadanjeg klanala Port Milena na dijelu KP 409 i na dijelu KP 359, 360, 361, 364 i
sve KO Ulcinjsko polje. U ljetnjem periodu, vode kanala usljed nedostatka
padavina postaju stajae, to uzrokuje truljenje biljaka koje proizvodi nesnosan
miris. Ukoliko se ele stvoriti uslovi za normalno funkcionisnje marine neophodno
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
19/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
19
je izvriti odredjene intervencije koje bi poboljale stanje u kanalu odnosno u
buduoj marini. Najvanije je obezbijediti stalnu izmjenu vode u bazenu marine.
U cilju poveanja koliina vode u kanalu Port Milena, neohodo je izgraditi sistem
za djelimino prevodjenje voda rijeke Bojane u kanal Port Milena. U tom smislu
od istonog dijela solane, tanije
od ve postojeih kanala do rijeke
Bojane, potrebno je izgraditi ustavu
i kanal duine cca 880 m i na taj
nain obezbijediti da su vode
kanala tokom cijele godine tekue,
to bi zasigurno doprinijelo velikom
poboljanju kvaliteta voda kanala
odnosno budue marine. Nije
potrebno naglaavati da su marine u kojima se mijea slatka i slana voda
najpogodnije za dui boravak jahti to ukljuuje i zimovnike.
Marina treba da bude gradjena kao kombinacija plutajuih pontona za gatove dok
se za obalni zid koriste betonski ipovi preko kojih se formira riva od drvenih talpi.
Na taj nain se obezbjedjuje mobilnost i prilagodljivost prostora u marini.
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
20/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
20
Pored usluge veza poznato je da se u marinama prua servis uvanja i
odravanja jahti, druge usluge poput smjetaja, snabdijevanja, ugostiteljskih, i
mnogih drugih, to utie na poboljanje turistike ponude.
U ovom segmentu turistike ponude
vidimo i ansu solane da na
adekvatan nain valorizuje
potencijale sa kojima raspolae, a
da pri tom ne ugrozi jasno
postavljene ciljeve po pitanju zatite
ivotne sredine.
Za naprijed navedeno, preporuuje
se realizacija u rubnom dijelu
solane, u pojasu prosjene irine
300-400 m, da bi se sprovela
izgradnja potrebnih kapaciteta a da
se pri tom ne narui uspostavljena
ravnotea sa prirodom. Posebnu
panju potrebno je posvetiti prostoru
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
21/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
21
gdje se planira razvoj ove privredne aktivnosti, koja se popularno naziva nautiki
turizam.
Mineralno ljekovito blato, so i zdravstveni turizam
Mineralno blato - peloid, sa podruja Ulcinjske
solane, zbog svojih fizikih karakteristika i
kvaliteta koji mu omoguavaju primjenu u
medicinsko-balneoloke svrhe, koristilo se u
narodnoj medicini u vidu obloga i maski za
razliite bolesti koe i zglobova. Uzeti su uzorci
sirovog peloida sa lokaliteta Ulcinjske solane sa
vodom, a zatim su raene mikrobioloke i
hemijske analize uzoraka. Rezultati ispitivanja
su pokazali da uzorci peloida sadre visoku
koncentraciju razliitih minerala, organskih
materija kao i odreena antimikrobna svojstva.
Anaerobni uslovi u mulju solanskih bazena
stvorili su velike zalihe ljekovitog blata.
Preliminarna istraivanja ukazala su na njegov
visoki kvalitet, u prvom redu za lijeenje
artiritisa i bolesti koe. Ako se to spoji sa
morskom solju koju proizvode vjetar i sunce od
iste morske vode, te nezagaenim vazduhom
koji ljeti duva sa mora a zimi sa nenaseljenih i istih planina, Solana je uistinu raj
za razvoj eko i zdravstvenog turizma.
Kako se radi o prirodnom resursu, ija su svojstva poznata od davnina i
primjenjivana u razliite svrhe, kako za lijeenje konih oboljenja, tako i u
kozmetike svrhe, smatramo da je u zaledju marine nephodno izgraditi manje
kapacitete za potrebe pruanja medicinskih, wellness i drugih komplementarnih
usluga. Ovaj vid tretmana koji se prua u duem vremenskom periodu zahtijeva i
adekvatne hotelske smjetajne kapacitete, na pogodnoj lokaciji u zoni koja je
rezervisana za servise marine, a podvodi se pod vid lijeilinog ili zdrastvenog
turizma
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
22/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
22
Marikultura
Kako se planira modernizacija proizvodnih kapaciteta solane, to e uzrokovati
smanjenje potrebnog broja bazena za potrebe berbe soli, preporuuje se
prenamjena istih u uzgajalita ribe i rakova, na dijelu KP 258 KO Ulcinjsko polje..
Na ovaj nain e se obezbijediti, da bazeni koji
nijesu u upotrebi budu u toku cijele godine
poplavljeni jer se u njima u prirodnom stanitu
uzgajaju ribe i rakovi.
U uslovima ekstenzivnog uzgoja, riba ivi u
prirodnom okruenju i hrani se prirodnom hranom. To znai da se riba hrani onimta nae, a dodatna prihrana je svedena na minimum. Pri ekstenzivnom uzgoju
je udio tehnikih i naunih metoda najmanji.
Sa danas posebno izraenom svijeu o
ekoloki uzgojenoj hrani, u ekolokom uzgoju
ribe tei se sljedeim ciljevima; potpuno
odustajanje od tehnike ili supstanci koje mogu
nauditi eko sistemu, tei se prirodnom
mrijetenju, veoj jedinici prostora po uzgojenoj jedinki, hrani uzgojenoj na
kontrolisan nain. Bolesti se pokuavaju rijeiti prirodnom selekcijom,
preseljenjem u druga uzgajalita itd. Upotreba medikamenata je smanjena na
minimum, tj. prije nego e se medikament upotrijebiti potrebno je priekati duplo
vie vremena nego kod konvecionalnog uzgoja, ta ponekad znai i manji prinos.
Tek u iznimnim sluajevima je upotreba medikamenta dozvoljena (npr. u sluaju
da prijeti zaraza).
Najvei paradoks je to u Ekolokoj proizvodnji ne postoje norme na globalnom
nivou kako bi ta ekoloka proizvodnja trebala izgledati, tako da smjernice svako
tumai po svome. Postoje dobrovoljni savezi proizvoaa koji su se obavezali
meu sobom da e koristiti odreene norme, ali nema nieg ta bi nekog
zakonski obavezalo.
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
23/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
23
Ribu, koljke i rakove iz ekolokog uzgoja odlikuje manje masno meso, ali isto
tako i manja veliina/teina od onih iz konvencionalnog uzgoja.
Razvoj turizma bi obezbijedio plasman svih proizvedenih koliina u sopstvenim
ugostiteljskim objektima ili prodajom u neposrednom okruenju. Osim ulagnja u
riblju mladj, rakove i hranu za minimalno prihranjivanje, gotovo da nijesu
potrebna druga poetna ulaganja.
Poljoprivedna proizvodnja
Na dijelu KP 359 KO Ulcinjsko polje, mogue je za potrebe kompleksa
organizovati poljoprivrednu proizvodnju na povrini od 35ha. koja bi se zasnivala
na principima organske proizvodnje.
Rekreativni sadraji
Prostor solane je izuzetno atraktivan za mnoge oblike rekreacije i razonode, pa
emo u nastavku neto blie oprisati neke od zanimljivih aktivnosti koje niim ne
naruavaju okolinu a posjetiocima mogu pruiti nesvakidanji doivljaj. Ove
aktivnosti odvijale bi se na dijelu KP 359 i 360 sve KO Ulcinjsko polje.
Golf tereni
Na dijelu KP 359 KO Ulcinjsko polje, mogue je na povrini od 40ha izgraditi dva
golf terena sa pripadajuim golf klubom idrugim sadtajima.
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
24/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
24
Posmatranje ptica
Posjetice na ulazu u Solanu eka Info centar
sa vodiima za posjetioce koji ele da posjete
stanita ptica a kojih ima u sve veem broju.U tu svrhu potrebno je na pogodnim mjestima
urediti lokacije sa osmatranicama, kulama
sa kojih se prua odlian pogled na brojna
jata ptica.
Do sada je na ovom lokalitetu registrovano
241 vrsta ptica, to je oko 50% ukupnog broja
vrsta ptica registrovanih u Evropi.U regionu pa i ire postoje stanita gdje je
broj registrovanih vrsta znatno vei, ali ono
to Solanu odvaja od svih ostalih je kvalitet
vrsta i njihova brojnost.
Brojno stanje gotovo 15 vrsta koje solanske
bazene koriste za gnijeenje, zimovanje ili
stanicu za odmor prilikom jesenje iliproljene seobe prelazi prag od 1% ukupne
svjetske populacije.
etake staze
Izgradnja, odnosno obiljeavanje staza za etnju posjetilaca, uredjivanje lokacija
za zaustavljanje, uz postavljanje rekvizita za odmor priinili bi ugodjaj svima koji
se odlue da blie upoznaju prostor solane.
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
25/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
25
Staze za tranje, power walking
Poput staza za etnju za rekreativce koji tre
je potrebno obiljeiti staze za tranje u prirodi.
Posebnu panju usmjeriti na bezbjednoststaza i njihovu atraktivnost.
Biciklistike staze
Biciklizam kao pokret je u ekspanziji, a prostor
solane je bogom dan za upranjavanje ovog
sporta u prirodi, to se za malo koju lokaciju
moe rei.
Jahanje
Prostranstvo solane je izuzetna lokacija za sve
koji su ljubitelji jahanja pa se preporuuje
osnivanje konjikog kluba sa ergelom konja za
ljubitelje ovog sporta.
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
26/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
26
Zatita prirode
U mjerama zatite ivotne sredine, za Ulcinjsku Solanu je definisana zatita
stanita na movarnom tlu, koje je od velikog znaaja za gnijeenje i migraciju
ptica. Od oko 500 vrsta evropskih ptica, za podruje Solane je registrovano 241vrsta. etvrtina ukupnog broja gnjezdarica Crne Gore gnijezdi se na Solani.
Ulcinjska Solana predstavlja i najznaajnije gnijezdilite, zimovalite i odmorite
pri seobi ptica na istonoj obali Jadrana. Ona prua servis za vie ugroenih vrsta
riba, vodozemaca i gmizavaca, te vie od 70 vrsta ptica sa Anexa i Ptiije
direktive. Ovo podruje je prepoznato kao IBA podruje od meunarodnog
znaaja za boravak ptica, zatim kao Emerald stanite Bernske konvencije, a
predloeno je i za upis na Ramsarsku listu movara od meunarodnog znaaja.
Zvanini status kandidata za Emerald podruje koji je dat Velikoj plai zajedno sa
Ulcinjskom Solanom od strane Bernske Konvencije, 2. decembra 2011.godine,
svjedoi o vanosti ovih podruja za evropski biodiverzitet. Kao mjera zatite
predviena je stroga zabrana lovnog turizma.
Do sada je na solanskim bazenima opisano 114 biljnih vrsta. Pored prostranih
livada halofita, na Solani se nalaze velika polja pod trskom Phragmites. Tamaris iostale drvenaste vrste pokrivaju strmine nasipa. Ni nasipi nijesu nita manje
interesantni: livade orhideja tokom proljea, najee Ophrys bertolonii i Orchis
laxiflora, smjenjuje kseromorfna vegetacija tokom paklenih ljetnjih dana.
Vegetacija koja raste na solanskom mulju najprisutnija je u kanalima solane gdje
je salinitet vode i podloge znatno nii. Ova vegetacija se mijenja tokom godinjih
doba a poinje sa Narcissus tarzetta i Romulea bulbocodium. Kasnije ih smjenjuju
Avena barbata, Phragmites communis, Carex sp., Tripholium nigricens i dr.
Trska je prisutna u kanalima i skupini bazena gdje je voda ili jedanaka ili duplo
slanija od morske. Prilino je agresivna i iri se iz godine u godinu sve vie. Uz
trsku rastu Tamarix africana, Juncus acutus i Juncus maritimus. Beta vulgaris
ssp. maritime je vrsta koja u Crnoj Gori ivi jedino na Ulcinjskoj solani.
Na nasipima je dominantna ruderalna vegetacija kao indikator prisustva ovjeka,
koenja trave i stalne ispae.
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
27/28
Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826
27
Solana je zatvoren sistem i ne postoji mogunost da ribe iz okolnih kanala
uplivaju u solanske bazene. Njihovo prisustvo mogue je ako preu nasipe
bazena, to moe jedino jegulja, ili da dou direktno iz mora upumpavanjem: jake
pumpe koje napajaju Solanu vodom iz mora upumpavaju uglavnom jaja, larve ili
mla morskih organizama. Ovo se deava u aprilu, kada poinje proces
proizvodnje i kada poinje upumpavanje na stotine hiljada kubika morske vode.
Pumpama uneene ivotinje razvijaju se u bazenima sve do juna mjeseca, kada
voda poinje naglo da se zagrijava a kiseonika u vodi biva sve manje. Neke se
vrste, kao to je jegulja, zakopavaju u muljevito dno i ekaju prvu povoljnu priliku
za dalji razvoj, a druge ugibaju ili na samoj povrini vode, pokuavajui da uzmu
vazduh, postaju lak plijen hiljadama ptica.
Zavisno od saliniteta vode u pojedinim bazenima, u Solani je do sada
registrovano 23 vrste riba. U bazenima iji je salinitet jednak morskom i koji
zauzimaju najveu povrinu Solane registruju se ekonomski znaajne vrste
skakavica ili cipola (Mugilidae: Liza ramada, Liza saliens, Liza aurata, Chelon
labrosus, Mugil cephalus), jegulje (Anguillidae: Anguilla anguilla), brancini
(Moronidae: Dicentrarchus labrax), te Atherinidae i Cyprinodontidae. One
dominiraju po brojnosti. Sasvim je vjerovatno da se prilikom ubacivanja morske
vode u solanske bazene moe nai jo po neka priobalna morska vrsta riba.
12 vrsta vodozemaca i 28 vrsta gmizavaca opstaju u paklenim ljetnjim uslovima
na Solani.
Vodozemci teko izdravaju u slanoj vodi ili u slatkovodnim solanskim kanalima,
gdje su lak plijen brojnim pticama. Z, zato su okolne brakine movare za njih
idealno stanite.
Za razliku od njih, gmizavci na Solani imaju svoje carstvo: veliki broj ptica, njihova
jaja i ptii koji se pile na nasipima, te brojni insekti su njihova idealna hrana,
ukoliko i same ne budu pojedene od ptica. Mogunost za njihovo sakrivanje
postoji u visokoj travi i brojnim podzidama ili rupama na nasipima.
Najvei broj vrsta iz obije grupe a koje se registruju na solanskim nasipima su
ranjive, ugroene ili kritino ugroene prema standardima IUCN.
7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja
28/28
28
3.0 Zakljuak
ire okruenje lokacije takoe je znaajno u pogledu prirodnih ljepota i kulturno-
istorijskih spomenika koji bi trebali da se valorizuju i prepoznaju kao take od
interesa, kako za lokalno stanovnitvo, tako i za turiste (Velika plaa, grad Ulcinj,graditeljsko i kulturno naslijee Svaa, ljepote askog jezera, istorijski znaaj
starog puta Virpazar-Ulcinj oko Skadarkog jezera ...)
Raznolikost mediteranske flore i faune, blizina moru i rijeci stvara izuzetan
ambijent za rekreaciju i podsticanje ekologije i zdravog stila ivota, pruajui
brojne mogunosti u vidu staza za etnju, tranje, power walking, biciklizam,
jahanje, sportsko pecanje, kampovanje, posmatranje ptica itd.
Jo jedan vaan kvalitet lokacije je i jedinstven geoloki sastav blata sa podruja
solane, ija su medicinska svojstva potvrena. Ovaj prirodni resurs stvara uslove
za kvalitetan razvoj ekolokog turizma, koji ukljuuje specijalizovane banje,
ljeilita i rehabilitacione centre, kao i SPA i Wellnes uslugu visokog nivoa.
Centralna ideja oko koje je izgraen cijeli koncept, je niz razliitih
komplementarnih sadraja, u okviru kojih bi bio ukomponovan luksuzni resort
kompleks manjeg kapaciteta, sa visoko kvalitetnom uslugom, predispozicijama za
vrhunski wellness i SPA program, u neposrednoj blizini marine i u mediteranskom
ambijentu.
Koncept se bazira na slobodnoj interpretaciji sadraja sa akcentom na ekologiji i
kohabitaciji sa prirodom, radije nego pored prirode ili protiv nje.
Svakako da e se kroz Zakonom propisane planske dokumente, (DUP ili LSL),
detaljno razraditi i definisati uslovi za realizaciju planiranih sadraja.
Solana je prvi privatni park prirode u Crnoj Gori i najbolji primjer mogunosti spoja
privredne proizvodnje, ponude drugih komplementarnih sadraja i zatite prirode
u ekolokoj Crnoj Gori te odlina prilika posmatranja prirode in vivo.
Iz svih gore navedenih razloga, predmetni koncept budueg pravca razvoja
solane se preporuuje za realizaciju.