Tjelesne tečnosti kod
beskičmenjaka i kičmenjaka
DEFINICIJA
• Tečnost koja okružuje i obliva
ćelije višećelijskih organizama i
obavlja funkciju razmjene naziva
se TJELESNA TEČNOST.
Tjelesne tečnosti - pojam
• Kod višećelijskih organizama postoji: unutarstanična (intracelularna) i izvanstanična (ekstracelularna) tečnost.
• Izvanstanična tečnost kod velikog broja organizama cirkulira posebnim sudovima, a pokreće je pulsativni organ.
Količina tjelesne tečnosti kod čovjeka
mase od 70 kg
Tjelesna tečnost 40 l
Izvanstanična15 l
Međućelijska12 l
Krvna plazma 3 l
Krv 5 l
Unutarstanična25 l
Krvne ćelije 2 l
• U staničnoj tečnosti preovladavaju kationi K; Mg, te anioni HPO4 i SO4
• U izvanstaničnoj tečnosti preovladavaju kationi Na, te anioni Cl i HCO3
• Količina tjelesnih tečnosti zavisi od tipa cirkulatornog sistema.
• Uzeto općenito više imaju tjelesne tečnosti životinje koje imaju otvoren
cirkulatorni sistem.
Uporedni pregled tjelesnih tečnosti
beskičmenjaka i kičmenjaka
• U životinjskom svijetu, s obzirom na složenost sastava
tjelesne tečnosti i način njenog cirkuliranja razlikujemo
sljedeće tipove tjelesnih tečnost:
– hidrolimfa
– hemolimfa
– krv i
– limfa
Funkcije tjelesnih tečnosti• I pored različitosti u sastavu i cirkulatornom sistemu
sve tjelesne tečnosti imaju neke zajedničke funkcije:
– Prenos resorbovanih hranjivih sastojaka iz crijeva do ćelija.
– Prenos metaboličkih produkata (mliječna kiselina)
– Prenos ekskretornih produkata.
– Prenos respiratornih plinova
– Prenos hormona od žlijezda do organa.
– Odbrambene funkcije stanica (imunološki sistem).
– Koagulacija tj. zgrušavanje tjelesnih tečnosti.
– Prenos toplote u tijelu.
– Osiguravanje homeostaze (joni, pH, hranjive materije itd.).
– Prenošenje pritiska npr. hidrostatski skelet školjke.
Spongia-spužve
Turbellaria – plosnati crvi
Coelenterata-dupljari
• Najprimitivnija t.t.
• Tečnost
spoljašnje sredine
u kojoj organizam
živi
• Sunđeri, dupljari
Hemolimfa
Neorganske materije
H2O HLORIDI BIKARBONATI FOSFATI
Organske materije
PROTEINI AMINOKISELINE GLUKOZA LIPIDIORGANSKE
KISELINEPOLIOLI
Crvi Mekušci Bodljokošci Rakovi Insekti Plaštaši
• Složenijeg sastava (leukociti, pigmente za disanje i bjelančevine)
• Ne dolazi u dodir sa spoljašnjom sredinom
• Ona ima ulogu krvi i limfe po čemu je dobila i naziv.
• Gliste, zglavkari, mekušci, glavonošci, bodljokošci
Krv i limfa
• Kičmenjaci imaju krv i limfu.
• Iako su različite one čine jedinstven sistem.
• Na nivou kapilara limfa nastaje cijeđenjem
krvi tj. od tkivne tečnosti koja nije prešla u
venske kapilare.
Limfa
• Nastaje
cijeđenjem krvi
kroz zidove
krvnih sudova
• bezbojna; sadrži
samo limfocite
• Cirkulise kroz
limfotok
Čovjek ima oko 5 litara krvi (3 l u cirkulaciji, 2 l u depoima).
Depoi krvi su: jetra, slezena i koža.
• Hemijski sastav krvi:
• 77-82% vode
• 17-22% organske materije
• 1% anorganske materije
KRV
Krvna plazma
Krvne ćelije
KRVNA PLAZMA
Neorganske materije
KATIONINEORGANSKE
SOLIH2O
Organske materije
Urea Mokraćna kiselina
Aminokiseline Peptidi Proteini
AlbuminiFibrinogen
Globulini
➢ Normalna plazma je transparentna i
svetložute boje.
➢ Njen pH se kreće u uskim granicama od
7.35 do 7.45.
Stanice tjelesnih tečnosti
• Krv sadrži:
– eritrocite
– Leukocite
– trombocite
– krvnu plazmu
• Odnos između krvne
plazme i krvnih
stanica zove se
hematokrit.
-proces nastajanja krvnih elemenata
matična krvotvorna stanica
megakariocit
eritroblast
eritrocit granulociti
monociti limfocititrombociti
jezgra
Hematopoeza
= stvaranje krvnih
stanica
• leukocitoza
• leukemija
Sedimentacija
= brzina taloženja krvnih tjelešaca u
prvome satu
Normalne vrijednosti su 2-12 mm/h.
• važan dijagnostički parametar
• povećana sedimentacija
→ pokazatelj upalnih procesa u
organizmu
→ uobičajena u trudnoći
Krvni serum
= krvna plazma bez fibrinogena
→ sadrži odbrambene
bjelančevine
(imunoglobuline), a ne
zgrušava se
→ neka cjepiva
Eritrociti• izgled im je diska, veličina 6,7 – 7,7 µm.
• Eritrociti svih kičmenjaka sadrže jezgro osim kod sisara.
• Najbrojniji su: (žene) 4 – 4,8 × 1012/ 1l; (muškarci) 4,5 –5,2×1012/1l;
• Broj eritrocita zavisi od: rada, klime, nadmorske visine, starosti i sl.
• Eritrociti nastaju u koštanoj srži (eritropoeza), a žive svega 120 dana.
Crvene
krvne
ćelije
MOLEKULA HEMOGLOBINA
HEM
Molekula kisika se veže za hem
na molekoli hemoglobina
Crvene krvne ćelije
sadrže stotine hiljada
molekula hemoglobina
koje transportuju
kiseonik
Sastoje se od:
• vode 62-64%
• hemoglobina
31-33%
• masti i
bjelančevina 3-7%
❖
Hemoglobin: funkcionalno najvažniji sastojak eritrocita
Prosječna količina hemoglobina u krvi zdravih ljudi iznosi 145 g/l
Anemije
• slabokrvnost
• niska razina hemoglobina u krvi
→ slabija opskrbljenost stanica kisikom
SRPASTA ANEMIJA
LEUKOCITI• bijela krvna zrnca
• okruglog oblika
• imaju jedro
• vijek trajanja:od 2 do 3
dana ili više godina
• Normalan broj im se
kreće od 4 – 8×109/1l
Dijele se na: GRANULOCITE
- neutrofilni
- eozinofilni
- bazofilni
➢ AGRANULOCITE
- monociti
- limfociti
4 · 8x109 / 1L
granulociti agranulociti
neutrofilni 45 - 75 %fagociti
monociti
3 - 7 %
eozinofilni 1,6 %
bazofilni 0,5 - 1 % Antitijela limfociti 25 - 30 %
Leukopoeza-proces formiranja
različitih formi leukocita
Leukocitarna formula
Neutrofilni granulociti 40 – 75%Limfociti 20 - 45%Eozinofilni granulociti 2 - 4% Monociti 2 - 10%Bazofilni granulociti 0 - 1%
• Neutrofili - NEU (40-70%) - prva linija odbrane; fagocitiraju mikroorganizme.; granule su lizozomi i peroksizomi.
• Eozinofili - EOS (0-6%) - najviše ih ima u vezivnom tkivu; odbrana od parazitskih infekcija, alergijskih agenasa;
• Bazofili - BASO (do 1%) - imaju granule sa heparinom i histaminom; nemaju lizozome; učestvuju u alergijskom odgovoru
• Monociti – MONO (2-10%) - tkivni makrofagi (RES). Druga linija odbrane; zajedno sa neutrofilnim granulocitima čine osnovu fagocitnog odbrambenogsistema; u organizmu mogu fagocitirati i do 100 bakterija. odstranjuju fibrin u koagulaciji; sintetišu interleukin i interferone
• Limfociti - LYM (20-50%) - T – limfociti – u ćelijskom imunitetu; sazrijevaju utimusu. B – limfociti – proizvode antitijela; učestvuju u humoralnom imunitetu
Funkcije leukocita
Fagocitoza• Proces gutanja
čvrstih čestica od strane nekih vrsta ćelija
• Tri specijalizirane funkcije:
1. Mehanizam ishrane (amebe)
2. Bijele krvne ćelije razaraju bakterije
3. Uklanjanje starih, oštećenih ćelija
• Normalan broj ovih stanica se kreće od 250 – 300 × 109/1l.• Uloga: zaustavljanje krvarenja• Najsitniji elementi krvi• Vijek trajanja od 4 do 8 dana• Broj im zavisi od uzrasta, fizičkih napora, menstruacije,
patoloških stanja i sl.
Trombopoeza-
proces formiranja
trombocita
TROMBOCITI
• Nastaju u koštanoj srži• Osnovna uloga trombocita je u koagulaciji (zaustavljanju krvarenja) kod
povreda.
Ponovimo
1. Šta je tjelesna tečnost?
2. Kakav je sastav hidrolimfe?
3. Kakva je razlika između hidrolimfe i hemolimfe?
4. U kakvoj su vezi krv i limfa?
5. Kakav je sastav krvi?
6. Koje su osnovne funkcije tjelesnih tečnosti?
7. Koje vrste uobličenih elemenata postoje u tjelesnim tečnostima?
8. Kakve funkcije imaju krvne stanice?
Recommended