Slubeni glasnik RS", br. 42/2006, 119/2007, 84/2008, 71/2009, 85/2009, 24/2010 Na osnovu lana 47. Zakona o zdravstvenoj zatiti ("Slubeni glasnik RS", broj 107/05), Vlada donosi
UREDBU
o Planu mree zdravstvenih ustanova
I. UVODNE ODREDBE
lan 1.
Ovom uredbom utvruje se Plan mree zdravstvenih ustanova - broj, struktura, kapaciteti i prostorni raspored zdravstvenih ustanova u dravnoj svojini (u daljem tekstu: zdravstvena ustanova) i njihovih organizacionih jedinica po nivoima zdravstvene zatite, organizacija slube hitne medicinske pomoi, kao i druga pitanja od znaaja za organizaciju zdravstvene slube u Republici Srbiji. Tabela teritorijalnog rasporeda i posteljnih kapaciteta zdravstvenih ustanova u Republici Srbiji odtampana je uz ovu uredbu i ini njen sastavni deo.
lan 2. Zdravstvene ustanove osnivaju se i obavljaju zdravstvenu delatnost u skladu sa zakonom i ovom uredbom. Za ostvarivanje prava graana u oblasti zdravstvene zatite, kao i za sprovoenje programa zdravstvene zatite donetih na nivou Republike Srbije (u daljem tekstu: Republika), mogu se osnivati sredstvima u dravnoj svojini sve zakonom utvrene vrste zdravstvenih ustanova (dom zdravlja, apoteka, bolnica, zavod, zavod za javno zdravlje, klinika, institut, kliniko-bolniki centar i kliniki centar). Zdravstvene ustanove iz stava 2. ovog lana, u zavisnosti od zdravstvene delatnosti koju obavljaju, broja stanovnika kojima pruaju zdravstvenu zatitu, kao i od uestalosti i sloenosti zahteva graana za zdravstvenom zatitom, osnivaju se i adekvatno rasporeuju na celoj teritoriji Republike.
lan 3. Zdravstvene ustanove obavljaju zdravstvenu delatnost na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou.
II. ZDRAVSTVENA DELATNOST NA PRIMARNOM NIVOU
lan 4. Zdravstvenu delatnost na primarnom nivou obavlja dom zdravlja, apoteka i zavod (zavod za zdravstvenu zatitu studenata, zavod za zdravstvenu zatitu radnika, zavod za hitnu medicinsku pomo, zavod za gerontologiju, zavod za stomatologiju, zavod za plune bolesti i tuberkulozu i zavod za kono-venerine bolesti).
1. Dom zdravlja
lan 5.
Dom zdravlja osniva se za teritoriju jedne optine (sa najmanje 10.000 stanovnika), dve ili vie optina, odnosno grada, u skladu sa Planom mree zdravstvenih ustanova (u daljem tekstu: Plan mree). Dom zdravlja obezbeuje najmanje preventivnu zdravstvenu zatitu za sve kategorije stanovnika, hitnu medicinsku pomo, optu medicinu, zdravstvenu zatitu ena i dece, patronanu slubu, kao i laboratorijsku i drugu dijagnostiku. U domu zdravlja obezbeuje se i prevencija i leenje u oblasti stomatoloke zdravstvene zatite, zdravstvena zatita zaposlenih, odnosno medicina rada i fizikalna medicina i rehabilitacija, ako obavljanje ove zdravstvene delatnosti nije organizovano u drugoj zdravstvenoj ustanovi na teritoriji za koju je dom zdravlja osnovan. U domu zdravlja koji je osnovan za teritoriju sa preko 20.000 stanovnika, a udaljen je preko 20 kilometara od najblie opte bolnice, odnosno dom zdravlja koji je osnovan za teritoriju sa preko 15.000 stanovnika, a udaljen je preko 50 kilometara od najblie opte bolnice, moe se obavljati i specijalistiko-konsultativna delatnost iz interne medicine, pneumoftiziologije, oftalmologije, otorinolaringologije, psihijatrije (zatita mentalnog zdravlja), dermatovenerologije i medicine sporta. Dom zdravlja moe u svom sastavu imati apoteku preko koje se snabdeva lekovima za parenteralnu upotrebu i drugim medicinskim sredstvima, odnosno preko koje snabdeva stanovnitvo lekovima i medicinskim sredstvima. Za snabdevanje lekovima za parenteralnu upotrebu i drugim medicinskim sredstvima za interne potrebe dom zdravlja moe obrazovati posebnu organizacionu jedinicu, ili obavljanje tih poslova obezbediti preko druge apoteke. U domu zdravlja obezbeuje se i sanitetski prevoz ako ta sluba nije organizovana u bolnici ili u drugoj zdravstvenoj ustanovi na teritoriji za koju je dom zdravlja osnovan. Tekst pre izmene
lan 6.
Dom zdravlja moe organizovati i stacionar za dijagnostiku i leenje akutnih i hroninih bolesti - kapaciteta 0,5 postelja na 1.000 stanovnika na teritoriji za koju je osnovan, kao i porodilite sa najvie 10 postelja, ako je udaljenost od najblie opte bolnice najmanje 30 kilometara.
lan 7. Dom zdravlja, u zavisnosti od broja stanovnika na teritoriji za koju je osnovan, gustine naseljenosti i saobraajne povezanosti, u prostorno izdvojenim naseljenim mestima, ustanovama i privrednim drutvima, moe obrazovati organizacione jedinice, i to: ogranak doma zdravlja, zdravstvenu stanicu i zdravstvenu ambulantu. Ogranak doma zdravlja moe organizovati dom zdravlja koji je osnovan za optinu ili grad sa preko 100.000 stanovnika - za najmanje 40.000 stanovnika te optine, odnosno grada, kao i dom zdravlja osnovan za dve ili vie optina - u optini izvan sedita doma zdravlja za najmanje 8.000 stanovnika. U ogranku se obezbeuje hitna medicinska pomo, zdravstvena zatita dece i kolske dece, ena i odraslog stanovnitva, patronana sluba i kuno leenje i nega, kao i preventivna i deija stomatologija. Zdravstvena stanica organizuje se za jedno ili vie naseljenih mesta udaljenih preko 10 kilometara od sedita doma zdravlja i sa najmanje 5.000 stanovnika, za obavljanje najmanje delatnosti hitne medicinske pomoi, opte medicine i zdravstvene zatite dece i kolske dece. Zdravstvena ambulanta organizuje se u naseljenom mestu, koli, privrednom drutvu ili ustanovi ako opredeljeni broj korisnika omoguava angaovanje jednog tima za obavljanje delatnosti iz opte medicine ili zdravstvene zatite dece i kolske dece ili preventivne i deije stomatologije. Tekst pre izmene
lan 8. Ako u optini postoje dom zdravlja i opta bolnica koji su u dravnoj svojini, laboratorijska, radioloka i druga dijagnostika mogu se organizovati u okviru jedne zdravstvene ustanove i to u optoj bolnici. Tekst pre izmene
2. Apoteka
lan 9.
Apoteka se osniva za teritoriju jedne ili vie optina (za najmanje 40.000 stanovnika), odnosno grada. Apoteka moe organizovati ogranak apoteke (za najmanje 10.000 stanovnika) ili jedinicu za izdavanje gotovih lekova.
3. Zavod
lan 10.
Zavod se moe osnovati samo na teritoriji na kojoj se nalazi sedite univerziteta koji u svom sastavu ima fakultet zdravstvene struke. Zavod sprovodi zdravstvenu zatitu pojedinih grupacija stanovnitva, odnosno zdravstvenu delatnost iz pojedine oblasti zdravstvene zatite. Zavod u okviru obavljanja delatnosti prati, istrauje i prouava zdravstveno stanje stanovnitva u oblasti za koju je osnovan.
lan 11. Zavod za zdravstvenu zatitu studenata osniva se za najmanje 10.000 studenata i obavlja preventivnu i kurativnu zdravstvenu zatitu studenata iz oblasti opte medicine, stomatologije, ginekologije, laboratorijske i druge dijagnostike i terapije za potrebe studenata. Zavod za zdravstvenu zatitu studenata koji obezbeuje zdravstvenu zatitu za najmanje 30.000 studenata moe obavljati specijalistiko-konsultativnu delatnost iz interne medicine, psihijatrije (zatita mentalnog zdravlja), oftalmologije, otorinolaringologije, dermatovenerologije, fizikalne medicine i rehabilitacije, epidemiologije i socijalne medicine sa informatikom. Zavod iz stava 2. ovog lana moe imati stacionar kapaciteta do 0,5 postelja na 1.000 studenata, za kratkotrajnu hospitalizaciju radi leenja i nege kada nije neophodno bolniko leenje i kao zamena za kuno leenje. Tekst pre izmene
lan 12. Zavod za zdravstvenu zatitu radnika obavlja zdravstvenu zatitu zaposlenih s ciljem: ouvanja zdravlja zaposlenih u bezbednoj i zdravoj radnoj sredini; utvrivanja radne sposobnosti za obavljanje odreene delatnosti (prethodni pregledi); ranog otkrivanja poremeaja zdravlja u vezi sa radom i radnom sredinom (periodini i drugi preventivni pregledi); otkrivanja faktora radne sredine koji mogu nepovoljno uticati na zdravlje radnika i sprovoenja drugih preventivnih mera. Zavod za zdravstvenu zatitu radnika moe obavljati i preventivnu i kurativnu zdravstvenu delatnost iz oblasti opte medicine, ginekologije i stomatologije.
Zavod za zdravstvenu zatitu radnika moe obavljati i specijalistiko-konsultativnu delatnost iz oblasti interne medicine, psihijatrije (neuropsihijatrije), otorinolaringologije i oftalmologije, prvenstveno radi obavljanja preventivnih pregleda iz stava 1. ovog lana.
lan 13. Zavod za hitnu medicinsku pomo obavlja delatnost hitne medicinske pomoi kod akutno obolelih i povreenih - na licu mesta, u toku transporta i u zdravstvenoj ustanovi. Zavod za hitnu medicinsku pomo obavlja i sanitetski prevoz akutno obolelih i povreenih lica u druge odgovarajue zdravstvene ustanove, vri prevoz nepokretnih, ogranieno pokretnih pacijenata i pacijenata na dijalizi, ako ova delatnost nije obezbeena preko druge zdravstvene ustanove, kao i snabdevanje lekovima koji se daju u hitnim sluajevima. Tekst pre izmene
lan 14. Zavod za gerontologiju obavlja zdravstvenu zatitu starih lica iz oblasti opte medicine, stomatologije, rehabilitacije, palijativnog zbrinjavanja i nege u kunim uslovima. Zavod za gerontologiju moe obavljati i specijalistiko-konsultativnu delatnost iz oblasti interne medicine, neurologije i psihijatrije (neuropsihijatrije). Tekst pre izmene
lan 15. Zavod za stomatologiju obavlja stomatoloku delatnost iz oblasti preventivne i deije stomatologije i opte stomatologije. Zavod za stomatologiju obavlja i specijalistiko-konsultativnu delatnost iz oblasti ortopedije vilica, stomatoloke protetike, parodontologije i oralne medicine, bolesti zuba sa endodoncijom i oralne hirurgije.
lan 16. Zavod za plune bolesti i tuberkulozu prua preventivne, dijagnostike, terapijske i rehabilitacione zdravstvene usluge iz oblasti zdravstvene zatite pacijenata obolelih od tuberkuloze i drugih plunih bolesti, koje se mogu leiti na ambulantni nain. Zavod za plune bolesti i tuberkulozu obavlja i specijalistiko-konsultativnu delatnost iz oblasti interne medicine i pneumoftiziologije.
Zavod za plune bolesti i tuberkulozu u sklopu preventivne zdravstvene zatite organizuje i sprovodi mere za spreavanje, suzbijanje, rano otkrivanje i praenje tuberkuloze i drugih plunih bolesti.
lan 17. Zavod za kone i venerine bolesti prua preventivne, dijagnostike, terapijske i rehabilitacione zdravstvene usluge i obavlja specijalistiko-konsultativnu delatnost iz oblasti dermatovenerologije i mikrobiologije sa parazitologijom. Zavod za kone i venerine bolesti u sklopu preventivne zdravstvene delatnosti organizuje i sprovodi mere za spreavanje, suzbijanje, rano otkrivanje i praenje polno prenosivih infekcija.
III. ZDRAVSTVENA DELATNOST NA SEKUNDARNOM I TERCIJARNOM NIVOU
lan 18. Stacionarnu i specijalistiko-konsultativnu delatnost na sekundarnom nivou obavlja opta i specijalna bolnica. Kliniko-bolniki centar obavlja visokospecijalizovanu specijalistiko-konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost na tercijarnom nivou iz jedne ili vie grana medicine, kao i specijalistiko-konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zatite. Klinika, institut i kliniki centar obavljaju visokospecijalizovanu specijalistiko-konsultativnu, odnosno visokospecijalizovanu specijalistiko-konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost na tercijarnom kao i specijalistiko-konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost na sekundarnom nivou. Zdravstvene ustanove iz st. 1, 2. i 3. ovog lana obavljaju i farmaceutsku zdravstvenu delatnost preko bolnike apoteke. Tekst pre izmene
lan 19. Specijalistiko-konsultativna delatnost zdravstvenih ustanova iz lana 18. ove uredbe obuhvata: specijalistike preglede i konsultacije po uputu izabranog lekara; prijem i zbrinjavanje urgentnih stanja, preglede i dijagnostiku obradu pacijenata upuenih na bolniko leenje; dijagnostiku, terapijski i rehabilitacioni tretman u okviru dnevnih bolnica; fizikalnu medicinu i rehabilitaciju za ambulantne i hospitalizovane pacijente; obavljanje laboratorijskih, radiolokih i drugih dijagnostikih usluga za ambulantne pacijente, kao i drugu odgovarajuu specijalistiko-konsultativnu delatnost (u daljem tekstu: poliklinika sluba).
lan 20.
Dnevna bolnica, kao posebna organizaciona jedinica poliklinike slube bolnice, organizuje se za obavljanje dijagnostikih, terapijskih i rehabilitacionih usluga za ambulantne pacijente u sledeim oblastima: nefrologiji (hemodijaliza i peritonealna dijaliza) i drugim internistikim granama medicine (prvenstveno radi primene parenteralne i inhalacione terapije); hirurkim granama medicine (radi obavljanja hirurkih intervencija i operacija iz oblasti jednodnevne hirurgije) i psihijatriji - zatiti mentalnog zdravlja (radi primene kombinovanih mera psihoterapije, socioterapije, okupacione i radne terapije i psihosocijalne podrke obolelim i lanovima njihovih porodica). Dnevna bolnica kapacitete za program dijalize za hronino obolele pacijente obezbeuje u skladu sa brojem obolelih. Kapaciteti dnevnih bolnica u internistikim i hirurkim oblastima obezbeuju se sa najmanje 5% postelja u odnosu na broj postelja u odgovarajuim bolnikim odeljenjima. Kapacitet dnevne bolnice u psihijatriji iskazuje se brojem mesta za pojedine vrste grupnih psihoterapijskih i rehabilitacionih aktivnosti. Tekst pre izmene
lan 21. Za ostvarivanje zakonom utvrenih prava na bolniku zdravstvenu zatitu u Republici Srbiji predvieno je 38.770 bolnikih postelja, odnosno do 5,14 postelja na 1.000 stanovnika, i to za:
Bolnike postelje
broj stopa na 1.000
stanovnika
1) kratkotrajnu hospitalizaciju akutno obolelih i povreenih:
a) na sekundarnom nivou 24.598 do 3,27
b) na tercijarnom nivou 6.000 do 0,80
2) produeno leenje i dugotrajnu hospitalizaciju:
a) psihijatrijskih bolesnika 3.400 do 0,45
b) obolelih od tuberkuloze, nespecifinih oboljenja plua i drugih hroninih oboljenja i stanja
912 do 0,12
3) rehabilitaciju u specijalizovanim bolnikim ustanovama
3.860 do 0,51
Pod bolnikim posteljama iz stava 1. ovog lana ne podrazumevaju se postelje u dnevnim bolnicama, neonatolokim odeljenjima porodilita i postelje za pratioca. Tekst pre izmene
1. Kratkotrajna hospitalizacija
a) sekundarni nivo
lan 22. Kapaciteti bolnikih ustanova za zbrinjavanje i leenje akutnih oboljenja, stanja i povreda na sekundarnom nivou, sa prosenom duinom boravka leenih na nivou ustanove do 8,5 iskazuju se brojem postelja po oblastima bolnike zatite na 1.000 stanovnika upravnog okruga i grada Beograda (u daljem tekstu: stopa obezbeenosti bolnikim posteljama) na sledei nain: Delatnost Stopa na 1000 stanovnika okruga/grada 1. INTERNISTIKE DISCIPLINE (interna medicina, pulmologija, pneumoftiziologija, neurologija, psihijatrija, infektologija, dermatovenerologija) 1,50 2. HIRURKE DISCIPLINE (hirurgija, ortopedija, urologija, otorinolaringologija, oftalmologija) 1,00 3. PEDIJATRIJA 0,20 4. GINEKOLOGIJA I AKUERSTVO 0,37 5. PRODUENO LEENJE I NEGA (gerijatrija, palijativno zbrinjavanje, hemioterapija, fizikalna medicina i rehabilitacija) 0,20 UKUPNO: 3,27 Boravak pacijenata u jedinici za produeno leenje i negu, ukljuujui i period akutnog zbrinjavanja na nekom drugom odeljenju, moe trajati do 30 dana. Tekst pre izmene
lan 23. U upravnom okrugu i gradu Beogradu gde postoje dve ili vie bolnikih ustanova koje obavljaju delatnost i na sekundarnom nivou, ukupan broj postelja i broj postelja po medicinskim disciplinama iz lana 22. ove uredbe rasporeuje se po zdravstvenim ustanovama vodei rauna o: broju stanovnika koji gravitiraju tim ustanovama i koriste njihove usluge, oblastima delatnosti, prostornim, posteljnim i kadrovskim kapacitetima tih ustanova.
Opta bolnica u seditu upravnog okruga, kao i opta bolnica osnovana za teritoriju vie optina, obavlja bolniku i specijalistiko-konsultativnu delatnost iz oblasti medicine navedenih u lanu 22. ove uredbe. Opta bolnica u seditu upravnog okruga kojoj gravitira preko 200.000 stanovnika moe u okviru hirurgije obavljati delatnost i iz deije, vaskularne i plastine i rekonstruktivne hirurgije, a u okviru otorinolaringologije i iz maksilofacijalne hirurgije. Opte bolnice osnovane u dravnoj svojini u: Subotici, upriji, Boru i Uicu mogu obavljati delatnost i iz oblasti neurohirurgije. Tekst pre izmene
lan 24. Opta bolnica osnovana za teritoriju jedne optine, odnosno opta bolnica kojoj gravitira manje od 50.000 stanovnika, moe obavljati bolniku i specijalistiko-konsultativnu delatnost iz interne medicine, opte hirurgije, pedijatrije, ginekologije i akuerstva. Opta bolnica iz stava 1. ovog lana moe obavljati specijalistiko-konsultativnu delatnost i iz neurologije, psihijatrije (neuropsihijatrije), ortopedije, urologije, oftalmologije, otorinolaringologije i dermatovenerologije. Tekst pre izmene
b) tercijarni nivo
lan 25.
Posteljni kapaciteti kliniko-bolnikih centara, klinika, instituta i klinikih centara za pruanje zdravstvenih usluga tercijarnog nivoa (6.000 bolnikih postelja, odnosno 0.8 na 1.000 stanovnika) utvruju se na nivou autonomne pokrajine i Republike. Kapaciteti iz stava 1. ovog lana rasporeuju se po ustanovama na tercijarnom nivou srazmerno potrebama stanovnitva koje gravitira tim ustanovama, u skladu sa kadrovskim, prostornim i drugim mogunostima ustanova za reavanje najsloenijih zdravstvenih potreba. Tekst pre izmene
2. Produeno leenje i dugotrajna hospitalizacija
lan 26.
Bolniko leenje i nega koje zbog vrste bolesti i stepena onesposobljenosti hospitalizovanih traje do 30 dana smatra se produenim leenjem, a ako traje due od 30 dana smatra se dugotrajnom hospitalizacijom, u smislu ove uredbe. Tekst pre izmene
lan 27. Bolniko leenje obolelih od psihijatrijskih bolesti koristi se do 3.400 bolnikih postelja u specijalnim bolnicama u: Novom Kneevcu, Vrcu, Kovinu i Gornjoj Toponici i u delu Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti 'dr Laza Lazarevi' u Beogradu. U okviru bolnikih postelja iz stava 1. ovog lana, do 1.500 postelja koristie se za zbrinjavanje i leenje psihotinih poremeaja u akutnoj fazi, bolesti zavisnosti, za forenziku psihijatriju, psihogerijatriju i psihosocijalnu rehabilitaciju, a do 1900 postelja za hospitalizaciju pacijenata obolelih od hroninih psihijatrijskih bolesti. Tekst pre izmene
lan 28.
Za bolniko leenje obolelih od tuberkuloze i nespecifinih plunih bolesti koriste se kapaciteti specijalnih bolnica u: Zrenjaninu, Beloj Crkvi, Sokobanji, 'Ozren' u Sokobanji i Surdulici. Za bolniko leenje obolelih od eerne bolesti, metabolikih i drugih poremeaja koriste se kapaciteti specijalnih bolnica u: Bukovikoj Banji, Vrnjakoj Banji, Zajearu i ajetini. Za bolniko leenje obolelih od neurolokih i neuromiinih bolesti koriste se kapaciteti specijalnih bolnica u Beogradu i Novom Pazaru Tekst pre izmene
3. Rehabilitacija u bolnikim ustanovama
lan 29.
U bolnikim ustanovama za kratkotrajnu hospitalizaciju sprovode se odgovarajui rani akutni rehabilitacioni tretman i rani subakutni rehabilitacioni tretman u toku bolnikog leenja, kao i rehabilitacioni tretman u dnevnim bolnicama i ambulantnim uslovima. Produena rehabilitacija obezbeuje se u bolnikim ustanovama specijalizovanim za rehabilitaciju kao kontinuirani produetak leenja i rehabilitacije, u okviru odreenog indikacionog podruja, kada se funkcionalne smetnje ne mogu ublaiti ili otkloniti sa podjednakom efikasnou u ambulantno-poliklinikim uslovima i u okviru bolnikog leenja osnovne bolesti.
Produena rehabilitacija iz stava 2. ovog lana obezbeuje se iskljuivo posle zavrenog odgovarajueg ranog akutnog rehabilitacionog tretmana i ranog subakutnog rehabilitacionog tretmana u toku bolnikog leenja u bolnikim ustanovama za kratkotrajnu hospitalizaciju. Tekst pre izmene
lan 30. Produena rehabilitacija u bolnikim ustanovama specijalizovanim za rehabilitaciju obezbeuje se za sledea indikaciona podruja: 1) neuroloka oboljenja; 2) oboljenja srca i krvnih sudova:
(a) oboljenja perifernih krvnih sudova; 3) reumatska oboljenja; 4) oboljenja respiratornog sistema; 5) povrede i oboljenja lokomotornog sistema; 6) endokrinoloka oboljenja.
Produenu rehabilitaciju iz oblasti pomenutih indikacionih podruja obezbeuju sledee bolnike ustanove specijalizovane za rehabilitaciju: 1) Specijalna bolnica za rehabilitaciju Melenci, 300 postelja za rehabilitaciju -
neuroloka oboljenja, reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema;
2) Specijalna bolnica za rehabilitaciju Banja Kanjia, 140 postelja za rehabilitaciju -
neuroloka oboljenja, reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema;
3) Specijalna bolnica za rehabilitaciju Apatin, 60 postelja za rehabilitaciju -
reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema; 4) Specijalna bolnica za neuroloka i posttraumatska stanja Stari Slankamen, 295
postelja za rehabilitaciju - neuroloka oboljenja, reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema;
5) Specijalna bolnica za rehabilitaciju Vrdnik, 70 postelja za rehabilitaciju -
reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema; 6) Specijalna bolnica za rehabilitaciju Banja Koviljaa, 200 postelja za rehabilitaciju
- neuroloka oboljenja, reumatska oboljenja, povrede i oboljenja lokomotornog sistema i rehabilitacija dece;
7) Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Bukovika Banja", Aranelovac, 50 postelja za rehabilitaciju - reumatska oboljenja, oboljenja respiratornog sistema, povrede i oboljenja lokomotornog sistema i rehabilitacija dece;
8) Specijalna bolnica za nespecifine plune bolesti "Sokobanja", Sokobanja, 165
postelja za rehabilitaciju - reumatska oboljenja, oboljenja respiratornog sistema, povrede i oboljenja lokomotornog sistema i rehabilitacija dece;
9) Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Gamzigrad", Zajear, 90 postelja za
rehabilitaciju - neuroloka oboljenja, oboljenja perifernih krvnih sudova, reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema;
10) Specijalna bolnica za bolesti titaste lezde i bolesti metabolizma "Zlatibor",
ajetina, 70 postelja za rehabilitaciju - reumatska oboljenja, povrede i oboljenja lokomotornog sistema, endokrinoloka oboljenja i rehabilitacija dece;
11) Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Zlatar", Nova Varo, 60 postelja za
rehabilitaciju - reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema; 12) Specijalna bolnica za rehabilitaciju Ivanjica, 80 postelja za rehabilitaciju -
reumatska oboljenja, oboljenja respiratornog sistema i povrede i oboljenja lokomotornog sistema;
13) Specijalna bolnica za leenje i rehabilitaciju "Merkur", Vrnjaka Banja, 400
postelja za rehabilitaciju - endokrinoloka oboljenja; 14) Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Agens", Mataruka Banja, Kraljevo, 140
postelja za rehabilitaciju - neuroloka oboljenja, reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema;
15) Specijalna bolnica za progresivne miine i neuromiine bolesti Novi Pazar,
100 postelja za rehabilitaciju - neuroloka oboljenja, reumatska oboljenja, povrede i oboljenja lokomotornog sistema i rehabilitacija dece;
16) Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Ribarska Banja", Kruevac, 260 postelja za
rehabilitaciju - neuroloka oboljenja, reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema;
17) Institut za leenje i rehabilitaciju "Nika Banja", Ni, 350 postelja za
rehabilitaciju - oboljenja srca i krvnih sudova, reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema;
18) Specijalna bolnica za rehabilitaciju "ubor", Kurumlija, 30 postelja za
rehabilitaciju - oboljenja perifernih krvnih sudova i reumatska oboljenja; 19) Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Gejzer", Sijarinska Banja, Medvea, 50
postelja za rehabilitaciju - reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema;
20) Specijalna bolnica za rehabilitaciju Bujanovac, 40 postelja za rehabilitaciju -
oboljenja perifernih krvnih sudova, reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema;
21) Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Vranjska Banja", Vranje, 30 postelja za rehabilitaciju - reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema;
22) Institut za rehabilitaciju, Beograd, 380 postelja za rehabilitaciju - neuroloka
oboljenja, oboljenja srca i krvnih sudova, reumatska oboljenja, oboljenja respiratornog sistema i povrede, oboljenja lokomotornog sistema i rehabilitacija dece.
Tekst pre izmene IV. ZDRAVSTVENA DELATNOST KOJA SE OBAVLJA NA VIE
NIVOA
lan 31.
Za obavljanje zdravstvene delatnosti na vie nivoa zdravstvene zatite osnivaju se sledee zdravstvene ustanove: zavod za javno zdravlje, zavod za transfuziju krvi, zavod za medicinu rada, zavod za sudsku medicinu, zavod za virusologiju, vakcine i serume, zavod za antirabinu zatitu, zavod za psihofizioloke poremeaje i govornu patologiju i zavod za biocide i medicinsku ekologiju. Zdravstvene ustanove iz stava 1. ovog lana obavljaju delatnost u skladu sa zakonom.
V. ORGANIZACIJA SLUBE HITNE MEDICINSKE POMOI
lan 32.
Pruanje hitne medicinske pomoi akutno obolelim i povreenim osobama prioritetna je obaveza zdravstvenih radnika i zdravstvenih ustanova na svim nivoima zdravstvene delatnosti. U postupku zbrinjavanja hitnih stanja i oboljenja primenjuju se naela i metodi urgentne medicine.
lan 33. Sluba hitne medicinske pomoi organizuje se u okviru dva funkcionalno povezana podsistema: prehospitalna hitna medicinska pomo i hitna medicinska pomo u okviru bolnike delatnosti.
lan 34. Prehospitalna hitna medicinska pomo jeste kontinuirana delatnost zdravstvenih ustanova primarnog nivoa zdravstvene delatnosti i obuhvata: ukazivanje medicinske
pomoi na mestu dogaaja i u zdravstvenoj ustanovi, sanitetski prevoz kritino obolelih i povreenih do stacionarne ustanove, uz neprekidno praenje stanja i pruanje neophodne pomoi u toku transporta. Prehospitalna hitna medicinska pomo na nivou optine obavlja se u okviru redovne delatnosti izabranog lekara i njegovih saradnika i radom lekara u pripravnosti ili deurne ekipe nou, nedeljom i u dane dravnih praznika. U optini sa preko 25.000 stanovnika moe se organizovati sluba hitne medicinske pomoi za kontiunirani prijem i zbrinjavanje urgentnih stanja.
lan 35. Hitna medicinska pomo u okviru bolnike delatnosti obezbeuje se preko strunih timova prijemno-urgentnog odeljenja optih bolnica i kliniko-bolnikih centara, klinika, instituta i klinikih centara i prijemom na bolniki tretman. Bolnike ustanove koje ne mogu adekvatno zbrinuti obolele i povreene, dune su da obezbede sanitetski prevoz i odgovarajuu strunu pomo u toku transporta do odgovarajue bolnike ustanove. Ako je u bolnikoj ustanovi hitno zbrinjavanje povreenog ili obolelog pacijenta zavreno u danu javljanja bolnikoj ustanovi i pacijent se otputa na kuno leenje, a isti nema mogunost organizacije sopstvenog prevoza, bolnika ustanova obezbeuje prevoz pacijenta. Tekst pre izmene
VI. ORGANIZACIONE JEDINICE ZDRAVSTVENIH USTANOVA I MERE ZA UNAPREENJE EFIKASNOSTI RADA
lan 36. Zdravstvene ustanove obrazuju organizacione jedinice u skladu sa delatnou za koju su osnovane i u zavisnosti od broja zaposlenih, a s ciljem efikasnijeg korienja kadrova, sredstava za rad, bolnikih postelja i drugih kapaciteta i radi poveanja dostupnosti zdravstvenih usluga, kvaliteta i efektivnosti mera zatite.
lan 37. U zdravstvenim ustanovama na primarnom nivou zdravstvene zatite obrazuju se organizacione jedinice po teritorijalnom principu (ogranak, zdravstvena stanica, zdravstvena ambulanta) i po funkcionalnom principu za jednu ili vie oblasti u okviru delatnosti (sluba, odeljenje, odsek).
lan 38.
U bolnikim ustanovama obrazuju se organizacione jedinice koje objedinjavaju stacionarnu i specijalistiko-konsultativnu delatnost u jednoj ili vie srodnih oblasti medicine, kao i organizacione jedinice za obavljanje dijagnostikih, rehabilitacionih i drugih strunih poslova za ambulantne i stacionarno leene pacijente. Tekst pre izmene
lan 39. Stacionarna delatnost obavlja se u okviru bolnikih jedinica (odeljenja), organizovanih, u okviru jedne ili vie srodnih medicinskih disciplina i po intenzitetu leenja i nege. Obrazovanje bolnikih jedinica po intenzitetu leenja i nege podrazumeva, pored standardnih bolnikih odeljenja, i odeljenja za intenzivno leenje i negu, a po potrebi i odeljenja za poluintenzivno leenje i negu. Tekst pre izmene
lan 40. U bolnicama za akutna stanja i oboljenja, u zavisnosti od zdravstvenih potreba pacijenata, obezbeuje se leenje u standardnim bolnikim i klinikim odeljenjima (osnovni nivo leenja i nege) i na viim nivoima leenja i nege, i to: 1) Nivo 1 - za leenje i negu pacijenata visoko zavisnih od tue pomoi i pacijenata
sa moguim pogoranjem njihovog zdravstvenog stanja, kao i pacijenata koji su premeteni sa vieg nivoa leenja i nege ije zdravstvene potrebe mogu biti zadovoljene u odeljenju za standardno leenje, ali uz dodatni nadzor i potporu. Kada se ukae potreba za ove pacijente moe se obrazovati posebna bolnika jedinica za poluintenzivno leenje i negu;
2) Nivo 2 intenzivnog leenja i nege - za pacijente sa disfunkcijom (oteenjem)
najmanje jednog organskog sistema kod kojih je potrebna osnovna respiratorna ili hemodinamska potpora, za pacijente koji su na postoperativnom leenju, kao i za one koji su premeteni sa vieg nivoa leenja i nege;
3) Nivo 3 intenzivnog leenja i nege - za pacijente kod kojih je neophodna sloena
respiratorna potpora ili bazina respiratorna potpora, zajedno sa potporom jo najmanje dva organska sistema (pacijenti sa disfunkcijom vie organa).
Broj postelja za visoko zavisne pacijente iz stava 1. take 1) ovog lana moe biti najvie dva puta vei od broja postelja iz stava 1. ta. 2) i 3) ovog lana.
Tekst pre izmene
lan 41.
Kapaciteti odeljenja za intenzivno leenje i negu Nivo 2 - intenzivnog leenja i nege i Nivo 3 - intenzivnog leenja i nege iz lana 40. ove uredbe obezbeuju se u odnosu na broj postelja u zdravstvenoj ustanovi sa sledeim ueem, i to u: 1) optoj i specijalnoj bolnici za kratkotrajnu hospitalizaciju do 5%; 2) kliniko-bolnikom centru do 6%; 3) klinici, institutu i klinikom centru do 8%; 4) urgentnom centru, specijalnoj bolnici (odeljenju) za cerebrovaskularna oboljenja
i Institutu za neonatologiju do 20%. Udeo postelja Nivoa 3 - intenzivnog leenja i nege u ukupnom broju postelja intenzivnog leenja i nege iz stava 1. ovog lana ne moe biti vei od: 1) 10% u optoj i specijalnoj bolnici za akutna stanja i oboljenja; 2) 15% u kliniko-bolnikom centru; 3) 20% u klinici, institutu i klinikom centru; 4) 25% u urgentnom centru klinikog centra i specijalnoj bolnici za
cerebrovaskularna oboljenja. U specijalnim bolnicama za dugotrajnu hospitalizaciju i rehabilitaciju mogu se obrazovati bolnike jedinice za nepokretne i ogranieno pokretne pacijente i za pacijente kojima je, zbog prirode bolesti i stanja, neophodan dodatni nadzor i potpora (Nivo 1 intenzivnog leenja i nege).
Tekst pre izmene
VII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 42.
Zdravstvene ustanove u dravnoj svojini na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija u pogledu vrste, strukture, kapaciteta i bolnikih postelja rasporeuju se u skladu sa zakonom i ovom uredbom.
lan 43. Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da vai Uredba o planu mree zdravstvenih ustanova ("Slubeni glasnik RS", br. 13/97, 58/97, 31/98, 1/99, 37/99 i 21/05).
lan 44.
Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije". 05 broj 110-2983/2006 U Beogradu, 18. maja 2006. godine
Vlada Predsednik, Vojislav Kotunica, s.r. TABELA TERITORIJALNOG RASPOREDA I POSTELJNIH KAPACITETA
ZDRAVSTVENIH USTANOVA U REPUBLICI SRBIJI
TABELA TERITORIJALNOG RASPOREDA I POSTELJNIH KAPACITETA ZDRAVSTVENIH USTANOVA U REPUBLICI SRBIJI
Redni broj
Naziv upravnog okruga - zdravstvene ustanove
Broj postelja
I. Severnobaki upravni okrug
1. Dom zdravlja Baka Topola (sa stacionarom) 10
2. Dom zdravlja Mali Io
3. Dom zdravlja Subotica
4. Opta bolnica Subotica 670
5. Apoteka Subotica
6. Zavod za javno zdravlje Subotica
II. Srednjobanatski upravni okrug
1. Dom zdravlja itite
2. Dom zdravlja Zrenjanin
3. Dom zdravlja Nova Crnja
4. Dom zdravlja Novi Beej
5. Dom zdravlja Seanj
6. Apoteka Zrenjanin
7. Opta bolnica Zrenjanin 600
8. Specijalna bolnica za plune bolesti Zrenjanin (za akutne bolesti 40 i za produeno leenje 120 postelja)
160
9. Specijalna bolnica za rehabilitaciju Melenci 300
10. Zavod za javno zdravlje Zrenjanin
III. Severnobanatski upravni okrug
1. Dom zdravlja Ada
2. Dom zdravlja Kanjia
3. Dom zdravlja Kikinda
4. Dom zdravlja Novi Kneevac (sa stacionarom) 30
5. Dom zdravlja Senta
6. Dom zdravlja oka
7. Apoteka Kikinda
8. Apoteka Senta
9. Opta bolnica Kikinda 280
10. Opta bolnica Senta 240
11. Specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti Novi Kneevac
300
12. Specijalna bolnica za rehabilitaciju Banja Kanjia
140
13. Zavod za javno zdravlje Kikinda
IV. Junobanatski upravni okrug
1. Dom zdravlja Alibunar
2. Dom zdravlja Bela Crkva
3. Dom zdravlja Vrac
4. Dom zdravlja Kovaica
5. Dom zdravlja Kovin
6. Dom zdravlja Opovo
7. Dom zdravlja Panevo
8. Dom zdravlja Plandite
9. Apoteka Vrac
10. Apoteka Panevo
11. Opta bolnica Vrac 290
12. Opta bolnica Panevo 660
13. Specijalna bolnica za plune bolesti Bela Crkva 200
14. Specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti Vrac 900
15. Specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti Kovin 1000
16. Zavod za javno zdravlje Panevo
V. Zapadnobaki upravni okrug
1. Dom zdravlja Apatin
2. Dom zdravlja Kula
3. Dom zdravlja Odaci (sa stacionarom) 25
4. Dom zdravlja Sombor
5. Apoteka Sombor
6. Opta bolnica Sombor 732
7. Specijalna bolnica za rehabilitaciju Apatin 60
8. Zavod za javno zdravlje Sombor
VI. Junobaki upravni okrug
1. Dom zdravlja Ba
2. Dom zdravlja Baka Palanka
3. Dom zdravlja Baki Petrovac
4. Dom zdravlja Beoin
5. Dom zdravlja Beej
6 Dom zdravlja Vrbas
7. Dom zdravlja abalj
8. Dom zdravlja Novi Sad (i za optinu Sremski Karlovci)
9. Dom zdravlja Srbobran
10. Dom zdravlja Temerin
11. Dom zdravlja Titel
12. Apoteka Vrbas
13. Apoteka Novi Sad
14. Zavod za zdravstvenu zatitu studenata Novi Sad
15. Zavod za zdravstvenu zatitu radnika Novi Sad
16. Zavod za hitnu medicinsku pomo Novi Sad
17. Opta bolnica Vrbas 270
18. Specijalna bolnica za reumatske bolesti Novi Sad
70
19. Kliniki centar Vojvodine, Novi Sad 1370
20. Institut za zdravstvenu zatitu dece i omladine Vojvodine, Novi Sad
350
21. Institut za onkologiju Vojvodine, Sremska Kamenica
311
22. Institut za kardiovaskularne bolesti Vojvodine, Sremska Kamenica
225
23. Institut za plune bolesti Vojvodine, Sremska Kamenica
312
24. Klinika za stomatologiju Vojvodine, Novi Sad 25
25. Zavod za transfuziju krvi Vojvodine, Novi Sad
26. Zavod za antirabinu zatitu, Novi Sad
27. Institut za javno zdravlje Vojvodine, Novi Sad
VII. Sremski upravni okrug
1. Dom zdravlja Inija
2. Dom zdravlja Irig
3. Dom zdravlja Peinci
4. Dom zdravlja Ruma (sa stacionarom) 10
5. Dom zdravlja Sremska Mitrovica
6. Dom zdravlja Stara Pazova
7. Dom zdravlja id
8. Apoteka Sremska Mitrovica
9. Opta bolnica Sremska Mitrovica 513
10. Specijalna bolnica za neuroloka i posttraumatska stanja Stari Slankamen (za rehabilitaciju)
295
11. Specijalna bolnica za rehabilitaciju Vrdnik 70
12. Zavod za javno zdravlje Sremska Mitrovica
VIII. Mavanski upravni okrug
1. Dom zdravlja Bogati
2. Dom zdravlja Vladimirci
3. Dom zdravlja Koceljeva
4. Dom zdravlja Ljubovija (sa stacionarom) 20
5. Dom zdravlja abac
6. Dom zdravlja Loznica
7. Dom zdravlja Krupanj
8. Dom zdravlja Mali Zvornik
9. Apoteka Loznica (za optine Loznica, Krupanj, Mali Zvornik i Ljubovija)
10. Apoteka abac (za optine abac, Bogati, Vladimirci i Koceljeva)
11. Opta bolnica abac 686
12. Opta bolnica Loznica 461
13. Specijalna bolnica za rehabilitaciju Banja Koviljaa
200
14. Zavod za javno zdravlje abac
IX. Kolubarski upravni okrug
1. Dom zdravlja Lajkovac
2. Dom zdravlja Ub
3. Dom zdravlja Valjevo
4. Dom zdravlja Mionica
5. Dom zdravlja Oseina
6. Dom zdravlja Ljig
7. Apoteka Valjevo (za optine Valjevo, Lajkovac, Mionica, Oseina, Ljig i Ub)
8. Opta bolnica Valjevo 657
9. Zavod za javno zdravlje Valjevo
X. Podunavski upravni okrug
1. Dom zdravlja Velika Plana
2. Dom zdravlja Smederevska Palanka
3. Dom zdravlja Smederevo
4. Apoteka Velika Plana
5. Apoteka Smederevo
6. Apoteka Smederevska Palanka
7. Opta bolnica Smederevo 399
8. Opta bolnica "Stefan Visoki", Smederevska Palanka
300
XI. Branievski upravni okrug
1. Dom zdravlja Veliko Gradite
2. Dom zdravlja abari
3. Dom zdravlja agubica
4. Dom zdravlja Petrovac
5. Dom zdravlja Poarevac
6. Dom zdravlja Golubac
7. Dom zdravlja Kuevo
8. Dom zdravlja Malo Crnie
9. Apoteka Poarevac (za optine Poarevac, Veliko Gradite, Golubac, Kuevo, Malo Crnie, Petrovac, agubica i abari)
10. Opta bolnica Petrovac 138
11. Opta bolnica Poarevac 530
12. Zavod za javno zdravlje Poarevac (za Branievski i Podunavski upravni okrug)
XII. umadijski upravni okrug
1. Dom zdravlja Batoina
2. Dom zdravlja Kni
3. Dom zdravlja Kragujevac
4. Dom zdravlja Lapovo
5. Dom zdravlja Raa
6. Dom zdravlja Topola
7. Dom zdravlja Aranelovac
8. Apoteka Aranelovac
9. Apoteka Kragujevac (za grad Kragujevac i optine Batoina, Lapovo, Raa, Topola i Kni)
10. Zavod za stomatologiju Kragujevac
11. Zavod za zdravstvenu zatitu radnika Kragujevac
12. Zavod za hitnu medicinsku pomo Kragujevac
13. Opta bolnica Aranelovac 142
14. Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Bukovika Banja", Aranelovac (leenje dece obolele od eerne bolesti 40 i rehabilitacija 50 postelja)
90
15. Kliniki centar Kragujevac 1118
16. Institut za javno zdravlje Kragujevac
XIII. Pomoravski upravni okrug
1. Dom zdravlja Despotovac (sa stacionarom) 10
2. Dom zdravlja Jagodina
3. Dom zdravlja Rekovac
4. Dom zdravlja Svilajnac (sa stacionarom) 10
5. Dom zdravlja uprija
6. Dom zdravlja Parain
7. Apoteka Jagodina
8. Apoteka Parain
9. Opta bolnica Jagodina 270
10. Opta bolnica uprija 469
11. Opta bolnica Parain 171
12. Zavod za javno zdravlje uprija
XIV. Borski upravni okrug
1. Dom zdravlja Majdanpek
2. Dom zdravlja Bor
3. Dom zdravlja Kladovo
4. Dom zdravlja Negotin
5. Apoteka Bor (za optine Bor, Kladovo, Negotin i Majdanpek)
6. Opta bolnica Majdanpek 50
7. Opta bolnica Bor 310
8. Opta bolnica Kladovo 135
9. Opta bolnica Negotin 190
XV. Zajearski upravni okrug
1. Dom zdravlja Boljevac
2. Dom zdravlja Sokobanja
3. Dom zdravlja Knjaevac
4. Dom zdravlja Zajear
5. Apoteka Zajear (za optine Boljevac, Knjaevac i Zajear)
6. Opta bolnica Knjaevac 120
7. Opta bolnica Zajear 430
8. Specijalna bolnica za nespecifine plune bolesti "Sokobanja", Sokobanja (za leenje 125 i za rehabilitaciju 165)
290
9. Specijalna bolnica za plune bolesti "Ozren", Sokobanja
150
10. Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Gamzigrad", Zajear (za leenje 10 i za rehabilitaciju 90)
100
11. Zavod za javno zdravlje Zajear (za Zajearski i Borski upravni okrug)
XVI. Zlatiborski upravni okrug
1. Dom zdravlja Uice
2. Dom zdravlja Priboj
3. Dom zdravlja Prijepolje
4. Dom zdravlja ajetina
5. Dom zdravlja Arilje
6. Dom zdravlja Bajina Bata (stacionar 20 postelja)
7. Dom zdravlja Kosjeri
8. Dom zdravlja Nova Varo
9. Dom zdravlja Poega
10. Dom zdravlja Sjenica (stacionar 20 postelja i porodilite 10 postelja)
11. Apoteka Uice (za optine Arilje, Bajina Bata, Kosjeri, Nova Varo, Poega, Priboj, Prijepolje, Sjenica, Uice i ajetina)
12. Opta bolnica Uice (Uice 780 postelja, odeljenje Nova Varo 30 postelja, odeljenje Poega 60 postelja)
870
13. Opta bolnica Priboj 110
14. Opta bolnica Prijepolje 170
15. Specijalna bolnica za bolesti titaste lezde i bolesti metabolizma "Zlatibor", ajetina (za radioterapiju 2 i rehabilitaciju 70)
72
16. Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Zlatar", Nova Varo
60
17. Zavod za javno zdravlje Uice
XVII. Moraviki upravni okrug
1. Dom zdravlja Gornji Milanovac
2. Dom zdravlja aak
3. Dom zdravlja Ivanjica (stacionar 20 postelja)
4. Dom zdravlja Luani (stacionar 10 postelja)
5. Apoteka Gornji Milanovac
6. Apoteka aak (za optine Ivanjica, Luani i aak)
7. Opta bolnica Gornji Milanovac 150
8. Opta bolnica aak 527
9. Specijalna bolnica za rehabilitaciju Ivanjica 80
10. Zavod za javno zdravlje aak
XVIII. Raki upravni okrug
1. Dom zdravlja Vrnjaka Banja
2. Dom zdravlja Raka (sa stacionarom) 15
3. Dom zdravlja Tutin
4. Dom zdravlja Kraljevo
5. Dom zdravlja Novi Pazar
6. Apoteka Kraljevo (za optine Kraljevo, Vrnjaka Banja i Raka)
7. Apoteka Novi Pazar
8. Opta bolnica Kraljevo 580
9. Opta bolnica Novi Pazar 320
10. Opta bolnica Tutin 60
11. Specijalna bolnica za interne bolesti Vrnjaka Banja
70
12.
Specijalna bolnica za leenje i rehabilitaciju "Merkur", Vrnjaka Banja (za leenje 20 i za rehabilitaciju 400 postelja)
420
13. Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Agens", Mataruka Banja, Kraljevo
140
14. Specijalna bolnica za progresivne miine i neuromiine bolesti Novi Pazar (za leenje 80 i za rehabilitaciju 100 postelja)
180
15. Zavod za javno zdravlje Kraljevo
XIX. Rasinski upravni okrug
1. Dom zdravlja Aleksandrovac (sa stacionarom) 10
2. Dom zdravlja Brus (sa stacionarom) 10
3. Dom zdravlja Varvarin
4. Dom zdravlja Trstenik
5. Dom zdravlja ievac
6. Dom zdravlja Kruevac
7. Apoteka Kruevac (za optine Kruevac, Aleksandrovac, Brus, Varvarin, Trstenik i
ievac)
8. Opta bolnica Kruevac 595
9. Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Ribarska Banja", Kruevac
260
10. Zavod za javno zdravlje Kruevac
XX. Niavski upravni okrug
1. Dom zdravlja Ni
2. Dom zdravlja Gadin Han
3. Dom zdravlja Doljevac
4. Dom zdravlja Meroina
5. Dom zdravlja Raanj
6. Dom zdravlja Svrljig
7. Dom zdravlja Aleksinac
8. Apoteka Ni (za grad Ni i optine Aleksinac, Gadin Han, Meroina, Raanj, Svrljig)
9. Zavod za zdravstvenu zatitu studenata Ni
10. Zavod za zdravstvenu zatitu radnika Ni
11. Zavod za hitnu medicinsku pomo Ni
12. Zavod za plune bolesti i tuberkulozu Ni
13. Opta bolnica Aleksinac 135
14. Specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti "Gornja Toponica", Ni
800
15. Institut za leenje i rehabilitaciju "Nika Banja", Ni (kardiologija 40, ortopedija 40 i reumatologija 40 i za rehabilitaciju 350 postelja)
470
16. Kliniki centar Ni 1465
17. Klinika za stomatologiju Ni 25
18. Zavod za transfuziju krvi Ni
19. Zavod za sudsku medicinu Ni (za Niavski, Pinjski, Jablaniki, Pirotski, Zajearski, Topliki, Borski i Rasinski upravni okrug)
20. Institut za javno zdravlje Ni (za Niavski i Topliki upravni okrug)
XXI. Topliki upravni okrug
1. Dom zdravlja Blace
2. Dom zdravlja itoraa
3. Dom zdravlja Kurumlija (sa stacionarom) 20
4. Dom zdravlja Prokuplje
5. Apoteka Prokuplje (za optine Blace, itoraa, Kurumlija i Prokuplje)
6. Opta bolnica Prokuplje 353
7. Specijalna bolnica za rehabilitaciju "ubor", Kurumlija
30
XXII. Pirotski upravni okrug
1. Dom zdravlja Babunica (sa stacionarom) 10
2. Dom zdravlja Bela Palanka
3. Dom zdravlja Dimitrovgrad (sa stacionarom) 10
4. Dom zdravlja Pirot
5. Apoteka Pirot (za optine Pirot, Babunica i Dimitrovgrad)
6. Opta bolnica Pirot 332
7. Zavod za javno zdravlje Pirot
XXIII. Jablaniki upravni okrug
1. Dom zdravlja Bojnik
2. Dom zdravlja Vlasotince (i za optinu Crna Trava)
3. Dom zdravlja Lebane
4. Dom zdravlja Leskovac
5. Dom zdravlja Medvea
6. Apoteka Leskovac (za optine Leskovac, Bojnik, Vlasotince, Crna Trava, Lebane i Medvea)
7. Opta bolnica Leskovac 795
8. Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Gejzer", Sijarinska Banja, Medvea
50
9. Zavod za javno zdravlje Leskovac
XXIV. Pinjski upravni okrug
1. Dom zdravlja Bosilegrad (sa stacionarom) 10
2. Dom zdravlja Bujanovac
3. Dom zdravlja Vladiin Han
4. Dom zdravlja Preevo (sa porodilitem) 10
5. Dom zdravlja Vranje
6. Dom zdravlja Surdulica
7. Dom zdravlja Trgovite
8. Apoteka Bujanovac
9. Apoteka Vranje (za optine Vranje, Bosilegrad, Preevo, Surdulica, Trgovite i Vladiin Han)
10. Opta bolnica Vranje 543
11. Opta bolnica Surdulica 145
12. Specijalna bolnica za plune bolesti Surdulica (za leenje: akutnih bolesti 45 i hroninih
100
bolesti 55 postelja)
13. Specijalna bolnica za rehabilitaciju Bujanovac 40
14. Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Vranjska Banja", Vranje
30
15. Zavod za javno zdravlje Vranje
XXV. Kosovski upravni okrug
1. Dom zdravlja Pritina (sa stacionarom) 45
2. Dom zdravlja Kosovo Polje
3. Dom zdravlja Graanica, Pritina
4. Dom zdravlja Obili
5. Dom zdravlja Donja Guterica, Lipljan
6. Dom zdravlja trpce
7. Apoteka Pritina
8. Zavod za transfuziju krvi
9. Kliniko-bolniki centar Pritina 2325
10. Zavod za javno zdravlje Pritina
XXVI. Peki upravni okrug
1. Dom zdravlja Istok (sa stacionarom) 20
2. Apoteka Pe
3. Zdravstveni centar akovica 600
4. Zdravstveni centar Pe 540
5. Specijalna bolnica za plune bolesti Pe 320
6. Specijalna bolnica za rehabilitaciju Istok 200
7. Zavod za javno zdravlje Pe
XXVII. Prizrenski upravni okrug
1. Dom zdravlja Orahovac
2. Dom zdravlja Draga (sa stacionarom) 40
3. Apoteka Prizren
4. Zdravstveni centar Prizren 650
5. Zavod za javno zdravlje Prizren
XXVIII. Kosovskomitrovaki upravni okrug
1. Dom zdravlja Zvean
2. Apoteka Kosovska Mitrovica
3. Zdravstveni centar Kosovska Mitrovica 770
4. Zavod za javno zdravlje Kosovska Mitrovica
XXIX. Kosovsko-pomoravski upravni okrug
1. Apoteka Gnjilane
2. Zdravstveni centar Gnjilane 530
3. Specijalna bolnica za rehabilitaciju Vitina 40
XXX. grad Beograd
1. Dom zdravlja Barajevo
2. Dom zdravlja Vodovac
3. Dom zdravlja Vraar
4. Dom zdravlja Grocka
5. Dom zdravlja Zvezdara
6. Dom zdravlja Zemun
7. Dom zdravlja Lazarevac (sa porodilitem) 10
8. Dom zdravlja Mladenovac
9. Dom zdravlja Novi Beograd
10. Dom zdravlja Obrenovac
11. Dom zdravlja Palilula
12. Dom zdravlja Rakovica
13. Dom zdravlja Savski venac
14. Dom zdravlja Sopot
15. Dom zdravlja Stari grad
16. Dom zdravlja ukarica
17. Apoteka Beograd
18. Zavod za zdravstvenu zatitu studenata (sa stacionarom)
20
19. Zavod za zdravstvenu zatitu radnika Ministarstva unutranjih poslova
20. Gradski zavod za hitnu medicinsku pomo
21. Gradski zavod za gerontologiju
22. Gradski zavod za plune bolesti i tuberkulozu
23. Gradski zavod za kono-venerine bolesti
24. Specijalna bolnica za endemsku nefropatiju Lazarevac
25
25. Specijalna bolnica za interne bolesti Mladenovac
127
26. Specijalna bolnica za cerebrovaskularne bolesti "Sveti Sava"
250
27. Specijalna bolnica za bolesti zavisnosti 65
28. Specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarevi" (za leenje: akutnih stanja 250 i hroninih stanja 400 postelja)
650
29. Specijalna bolnica za cerebralnu paralizu i razvojnu neurologiju
110
30. Specijalna bolnica za rehabilitaciju i ortopedsku protetiku
180
31. Kliniko-bolniki centar "Beanijska Kosa" 360
32. Kliniko-bolniki centar "Dr Dragia Miovi - Dedinje"
546
33. Kliniko-bolniki centar "Zvezdara" 786
34. Kliniko-bolniki centar "Zemun" 640
35. Kliniki centar Srbije 3150
36. Institut za onkologiju i radiologiju Srbije 358
37. Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu
45
38. Institut za zdravstvenu zatitu majke i deteta Srbije "Dr Vukan upi"
400
39. Univerzitetska deja klinika 292
40. Institut za neonatologiju 160
41. Ginekoloko-akuerska klinika "Narodni front" 330
42. Institut za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" 200
43. Institut za ortopedsko-hirurke bolesti "Banjica" 520
44. Institut za reumatologiju 170
45. Institut za mentalno zdravlje 120
46. Institut za rehabilitaciju (rehabilitacija kardiolokih bolesnika 80 i rehabilitacija 300 postelja)
380
47. Klinika za rehabilitaciju "Dr Miroslav Zotovi" 290
48. Zavod za psihofizioloke poremeaje i govornu patologiju "Dr Cvetko Brajovi" (sa stacionarom)
30
49. Institut za transfuziju krvi Srbije
50. Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak"
51. Institut za medicinu rada Srbije "Dr Dragomir Karajovi" (sa stacionarom)
40
52. Zavod za biocide i medicinsku ekologiju
53. Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanovi Batut"
54. Gradski zavod za javno zdravlje Beograd
55. Vojnomedicinska akademija 500