Oktobar 2010. godine Beograd Broj 15
(ISSN 1821-1879)
UUssppee{{nnoo oobbaavviillii
ttee`̀aakk zzaaddaattaakk
Str. 12 - 13 .
Posao policije je ne{to vi-
{e od zanimawa i Minis-
tarstvo unutra{wih poslova
posebno vodi ra~una o obrazo-
vawu kadra, istakao je minis-
tar Ivica Da~i} na sve~anosti
povodom Dana Kriminalisti~-
ko-policijske akademije, odr-
`ane 1. oktobra u Domu Naro-
dne skup{tine Srbije. Tako|e,
naglasio je da su obrazovani ka-
drovi, uz tehni~ko-tehnolo{-
ku podr{ku, preduslov za efi-
kasan policijski rad.
Ministar je obratio poseb-
nu pa`wu na ~iwenicu da je
delokrug rada policije izu-
zetno {irok i da uz kontinui-
rano delovawe i saradwu sa os-
talim ~iniocima sektora bez-
bednosti ona obezbe|uje mir i
sigurnost gra|anima i dr`avi.
Studentima koji su na ovoj
sve~anosti zvani~no promovi-
sani u diplomirane krimina-
liste, Ivica Da~i} ~estitao
je na uspe{nom zavr{etku
{kolovawa i na opredeqewu
za policijski poziv. Tom pri-
likom, zatra`io je od diplo-
miranih kriminalista da
obavqaju}i svoj posao dopri-
nesu izgradwi evropske, demo-
kratske Srbije i osiguraju
bezbednost gra|ana i dr`ave.
Najboqim diplomcima i
studentima, ministar unutra-
{wih poslova uru~io je na-
grade. V. ].
KABINET MINISTRA2
8. oktobra - Prvi potpredsednik Vlade - zamenik pre-
dsednika Vlade i ministar unutra{wih poslova Ivica Da-
~i} prisustvovao je ve`bi „Zdru`eni poduhvat 2010“ na
poligonu „Pasuqanske livade“.
11. oktobra - Zamenik premijera Ivica Da~i} posetio je
op{tinu Ra~a Kragujeva~ka i prisustvovao je sve~anoj sed-
nici Skup{tine op{tine povodom Dana te op{tine. Tom
prilikom, primio je nagradu u ime Vlade Republike Srbi-
je, za izuzetan doprinos razvoju ove op{tine. Ministar je
obi{ao Policijsku stanicu Ra~a, a potom je otvorio po~e-
tak radova na izgradwi gasovoda ~iji je zavr{etak planiran
do 2013. godine.
15.oktobra - Prvi potpredsednik Vlade - zamenik pre-
dsednika Vlade i ministar unutra{wih poslova Ivica Da-
~i} prisustvovao je uzorkovawu vode Dunava na kontrolnoj
ta~ki RHMZ u Zemunu. Posledwa merewa kvaliteta vode
pokazuju da su svi parametri u granicama normale.
18. oktobra - Ministar Ivica Da~i} prisustvovao je
promociji kwige Predraga Mari}a „Upravqawe vanrednim
situacijama“.
^estitke novoj generaciji studenata
Fakulteta politi~kih nauka
^estitaju}i bruco{i-
ma Fakulteta poli-
ti~kih nauka (FPN) u
Beogradu, po~etak studija u
{kolskoj 2010/2011. godini,
kao i upis na ovaj presti`ni
fakultet, prvi potpredsed-
nik Vlade - zamenik predsed-
nika Vlade i ministar unut-
ra{wih poslova Ivica Da-
~i} naglasio je da su svuda u
svetu fakulteti politi~kih
nauka najcewenije visokoob-
razovne ustanove koje {kolu-
ju studente za javne poslove.
Tako|e, istakao je da }e
mladi qudi koji `ele da se
bave javnim poslom, na ovom
fakultetu dobiti najboqe
mogu}e obrazovawe.
Kao jedan od biv{ih stude-
nata FPN, koji je diplomi-
rao sa prose~nom ocenom 10,
ministar Ivica Da~i} rekao
je bruco{ima da }e nezaobi-
lazni deo fakultetskog pro-
grama biti i izu~avawe poli-
ti~ke stranke, kampawe i po-
liti~ki marketing. V. ].
Bezbedno u
Vojvodini
Tre}oj sednici Pokrajin-
skog saveta za bezbednost
Skup{tine AP Vojvodine od-
r`anoj 1. oktobra u Novom
Sadu, prisustvovao je minis-
tar unutra{wih poslova
Ivica Da~i}. Tom prilikom,
istakao je da je situacija u
Vojvodini bezbedna i da je
opao broj incidenata na na-
cionalnoj ili verskoj osno-
vi. U prvih osam meseci ove
godine, broj takvih slu~ajeva
smawen je za ~etvrtinu, u od-
nosu na isti period pro{le
godine, naglasio je ministar.
Ukazao je na veoma dobru
saradwu MUP-a sa pokrajin-
skim institucijama i organi-
ma koja se odvija kroz pro-
gram „Policajac u lokalnoj
sredini“ i niz drugih akcija.
Da~i} je rekao da poziv po-
licajca treba u~initi jo{ at-
raktivnijim, ~ime bi bio
privla~an i za pripadnike na-
cionalnih mawina. Istakav-
{i da je u Vojvodini popuwe-
nost policijskog kadra 73
procenata, ministar je pozvao
sve pripadnike nacionalnih
mawina da se upi{u „u {kole
unutra{wih poslova i posta-
nu ~uvari reda u svojoj sredi-
ni“, u kojima }e im materwi
jezik biti od velike koristi.
Sa ocenom ministra unut-
ra{wih poslova, da su MUP
i pokrajinske institucije
ostvarile veoma dobru sara-
dwu, slo`io se predsednik
Skup{tine AP Vojvodine
[andor Egere{i. On je nag-
lasio da je ta saradwa izuzet-
no dobra u prevenciji i ra-
svetqavawu ne`eqenih poja-
va, posebno kada je re~ o in-
cidentima na nacionalnoj
ili verskoj osnovi. V. ].
Dan KPA
ME\UNARODNA SARADWA 3
Odgovor na globalizaciju kriminala
Drugog dana Konfere-
ncije „Ja~awe regio-
nalne i tra-
nsnacionalne saradwe kao
preduslov za uspe{nu borbu
protiv organizovanog krimi-
nala na podru~ju jugoisto~ne
Evrope“, 5. oktobra u Beogra-
du, otvorena je kancelarije
ILECUs (International Law En-
forcement Co-ordination Units)
- Zajedni~kog tela za unapre-
|ewe me|unarodne saradwe u
oblasti suzbijawa krimina-
la.
Uspostavqawem nacional-
nih jedinica za koordinaciju
me|unarodne saradwe u ob-
lasti sprovo|ewa zakona, u
svakoj zemqi postoja}e jedan
centar odnosno jedinica koja
}e sara|ivati sa me|unaro-
dnim organizacijama - Inter-
pol, Evropol, Eurojust, Fro-
ntex, SECI Center (SELEC),
OLAF, SIS ({engenski in-
formacioni sistem) i SIRE-
NE, oficiri za vezu (doma}i
i strani).
Planirano je da se realiza-
cija projekta odvija u dve fa-
ze. U prvoj fazi radi}e se na
definisawu izgleda ideal-
nog modela nacionalnih jedi-
nica za koordinaciju me|una-
rodne saradwe u oblasti
sprovo|ewa zakona u Repub-
lici Srbiji i u drugim zem-
qama. Ova faza obuhvata i
transfer znawa (know-how) u
smislu studijskih poseta, se-
minara, treninga, koji }e se
prvenstveno odnositi na po-
licijske slu`benike i slu`-
benike iz drugih institucija
koji aktivno u~estvuju u pro-
jektu, pravqewu pravnog ok-
vira i drugo.
Druga faza usmerena je na
samo formirawe nacional-
nih jedinica za koordinaciju
me|unarodne saradwe u ob-
lasti sprovo|ewa zakona.
U okviru projekta, 9. sep-
tembra 2009. godine, minis-
tri unutra{wih poslova ze-
maqa zapadnog Balkana, na
koje se ILECUs odnosi, pot-
pisali su Memorandum o sa-
radwi, ~ime je stvoren pra-
vni osnov za daqu saradwu.
Nakon usvajawa akcionog
plana i formirawa projek-
tnog tima za Republiku Sr-
biju, po~ela je realizacija
projekta.
Radi stvarawa pravnog ok-
vira neophodnog za formira-
we ILECUs-a pristupilo se
izradi sporazuma izme|u Mi-
nistarstva unutra{wih pos-
lova, Ministarstva pravde i
Ministarstva finansija o
unapre|ewu me|unarodne sa-
radwe u oblasti suzbijawa
kriminala u Srbiji, potpi-
san 10. septembra 2010. godi-
ne.
U ciqu implementacije
odredbi sporazuma usvojena je
nova organizaciona struktu-
ra Ministarstva unutra-
{wih poslova, a Ministar-
stvo pravde i Ministarstvo
finansija odredili su pre-
dstavnike u zajedni~kom te-
lu, ~ime su stvorene pretpos-
tavke za po~etak rada ILE-
CUs-a.
U skladu sa odredbama spo-
razuma predvi|ena je mogu}-
nost da i drugi dr`avni orga-
ni mogu odrediti svoje pre-
dstavnike u zajedni~kom te-
lu. �
Kancelarija ILECUs
Ministarstvo pravde
i Ministarstvo
unutra{wih poslo-
va Republike Srbije organi-
zovali su dvodnevnu minis-
tarsku konferenciju „Ja~a-
we regionalne i tra-
nsnacionalne saradwe kao
preduslov za uspe{nu borbu
protiv organizovanog kri-
minala na podru~ju jugois-
to~ne Evrope“. Konfere-
ncija je odr`ana u Palati
Srbije u Beogradu, a prisus-
tvovali su ministri pravde
i unutra{wih poslova i jav-
ni tu`ioci zemaqa zapadnog
Balkana, kao i predstavnici
zemaqa Evropske Unije i
~lanovi Evropske komisije.
Prilikom otvarawa kon-
ferencije, predsednik Sr-
bije Boris Tadi} ocenio je
da Srbija ima pun institu-
cionalni kapacitet da se
izbori sa organizovanim
kriminalom, kao i da o~eku-
je od zemaqa regiona i Evro-
pske unije da se ukqu~e u in-
tenzivniju saradwu.
Ministar unutra{wih
poslova Republike Srbije
Ivica Da~i} pozvao je sve
dr`ave u regionu na formu-
lisawe zajedni~ke strategi-
je za delovawe kako bi se
oja~ala saradwa, a borba
protiv organizovanog kri-
minala u~inila efikasni-
jom.
- Konferencija potvr|uje
na{u spremnost da se nepo-
kolebqivo borimo protiv
jedne od najve}ih opasnosti
za na{e dru{tvo, koje nas
sve ugro`ava, rekao je on i
naglasio da borba protiv or-
ganizovanog kriminala pre-
dstavqa zajedni~ki ciq
svih dr`ava u regionu, kako
zbog odgovornosti prema
gra|anima, tako i zbog pri-
vr`enosti evropskim vre-
dnostima i po{tovawa gra-
|anskih sloboda i prava.
- Zajedni~ki zadatak dr-
`ava u regionu je da odgovo-
re na globalizaciju organi-
zovanog kriminala i po{a-
qu jasnu poruku da, bez obzi-
ra na to koliko je neko mo-
}an, bogat, opasan ili lukav,
da }e mu se adekvatno supro-
staviti, rekla je ministar
pravde Sne`ana Malovi} i
dodala da je wima mesto u
zatvoru, a wihova imovina,
ukoliko se doka`e krivica,
bi}e oduzeta i vra}ena gra-
|anima od kojih je oteta.
Ona je tako|e rekla da je ne-
ophodno iskoreniti dru-
{tvene uzroke koji taj kri-
minal ra|aju.
[ef delegacije EU u Sr-
biji Vensan De`er upozorio
je da organizovani kriminal
i korupcija predstavqaju
pretwu po stabilnost Za-
padnog Balkana i prepreku
za u~lawewe u EU.
S. K. i M. T. S.
Objediniti raspolo`iva sredstva
Ni jedna zemqa u regionu nema dovoqno kapaciteta da se
sama bori sa prirodnim i drugim katastrofama, zbog ~ega
je veoma zna~ajna i neophodna saradwa u ovoj oblasti, is-
takao ministar unutra{wih poslova Republike Srbije Ivica
Da~i}, prilikom potpisivawa Sporazuma o vanrednim situacija-
ma sa ministrom unutra{wih poslova Crne Gore Ivanom Brajo-
vi}em, 4. oktobra, u Beogradu.
Prema re~ima Da~i}a, Sporazumom }e biti objediwena sva ra-
spolo`iva sredstva koja imaju dva ministarstva, kako bi pomogli
gra|anima da posledice tih vanrednih sitacija budu {to mawe.
Ministar Ivan Brajovi} naglasio je da je potpisivawe Sporazu-
ma, samo pokazateq odli~ne saradwe i formalizovawe svega onoga
{to su dva ministarstva, do sada, ve} zajedno radila.
M. T. S
ME\UNARODNA SARADWA4
Sporazum Volgogradske policijske akademije i KPA
Susret poligrafskih
ispitiva~a
Dekan Kriminalisti~-
ko-policijske akade-
mije prof. dr Goran
Milo{evi} i prvi zamenik
na~elnika Volgogradske po-
licijske akademije Minis-
tarstva unutra{wih poslo-
va Ruske Federacije pukov-
nik ^i~erin Jurija Semeno-
vi~, potpisali su Sporazum
o saradwi dve visokoobra-
zovne ustanove 8. oktobra,
na KPA u Beogradu.
Ciq ovog sporazuma je
razvijawe saradwe u oblas-
ti obrazovawa i nauke, us-
postavqawe direktnih pos-
lovnih kontakata izme|u
obrazovnih ustanova i wi-
hovih organizacionih jedi-
nica, studenata i doktora-
nata.
Goran Milo{evi} zahva-
lio se Ministarstvu unut-
ra{wih poslova Republike
Srbije na sna`noj podr{ci,
kao i ambasadoru Rusije u
Beogradu Aleksandaru Ko-
nuzinu na pomo}i pru`enoj
na uspostavqawu saradwe sa
Volgogradskom policijskom
akademijom. On je naglasio
da }e saradwa, osim razmene
znawa i iskustava, zna~ajno
doprineti borbi protiv
svih oblika kriminaliteta,
a naro~ito organizovanog
kriminala. Tako|e, dekan je
istakao da je potpisivawe
Sporazuma sa eminentnom
visokoobrazovnom ustano-
vom u oblasti policijskog
obrazovawa, kao {to je Vol-
gogradska akademija, od ve-
likog zna~aja i za radnike i
za studente KPA.
Prema re~ima pukovnika
Semenovi~a, po~etak sara-
dwe dve akademije koje se
bave policijskim obrazova-
wem, istorijski je trenu-
tak. Ukazao je da }e zajed-
ni~ka saradwa biti usmere-
na u mnogim pravcima, od
nau~nih istra`ivawa, pre-
ko razmene kadrova i stude-
nata do rasvetqavawa najte-
`ih zlo~ina.
Semenovi~ je ocenio da je
sistem policijskog obrazo-
vawa na KPA dobar, kao i
kadar koji na woj radi. Pod-
setiv{i na to da ruski i sr-
pski narod imaju mnogo toga
zajedni~kog, zahvalio se na
podr{ci MUP Republike
Srbije i Ambasadi Rusije, a
KPA na gostoprimstvu i us-
postavqenoj saradwi.
V. ].
SSvveeoobbuuhhvvaattnnaa
rraazzmmeennaa iisskkuussttaavvaa
Sporazumom o saradwi Kriminalisti~ko-poli-
cijske akademije u Beogradu i Volgogradske poli-
cijske akademije Ministarstva unutra{wih pos-
lova Ruske Federacije, predvi|eno je ostvariva-
we razmene iskustava u oblasti obrazovawa, a
predvi|eno je i sprovo|ewe zajedni~kih nau~nih
istra`ivawa, izdavawe zajedni~kih nau~nih mo-
nografija i ~lanaka, kao i razra|ivawe nau~no-
tehni~kih i metodolo{kih projekata.
PPoosseettaa MMUUPP--uu
U okviru petodnevne posete Kriminalisti~-
ko-policijskoj akademiji (od 5. do 9. oktobra),
~lanovi delegacije Volgogradske policijske
akademije obi{li su Ministarstvo unutra{wih
poslova Republike Srbije i to Direkciju poli-
cije, Sekretarijat, Sektor za vanredne situaci-
je, Sektor za analitiku, telekomunikacione i
informacione tehnologije, Policijsku upravu
za grad Beograd, Specijalnu antiteroristi~ku
jedinicu, Centar za osnovnu policijsku obuku u
Srekskoj Kamenici itd.
Na poziv forenzi~kog
instituta rumunske
policije, rukovodilac
grupe za kriminalisti~ku
psihologiju i poligra-
fska ispitivawa Nacio-
nalnog kriminalisti~ko-
tehni~kog centra MUP
Srbije Mirko Mateji} i
kriminalisti~ki psiho-
log Goran Koji} bili su
u~esnici me|unarodnog
poligrafskog seminara.
Skup se odr`avan u Bu-
kure{tu, a ciq je bila ra-
zmena iskustava, naro~ito
u oblasti metodologije,
pravne regulative u vezi
sa ovom obla{}u, statusa
poligrafskog ispitivawa
u sistemu pravosu|a, kao i
poligrafskih nalaza u is-
tra`nom postupku.
Po re~ima u~esnika,
prezentacija predstavnika
MUP Srbije bila je najza-
pa`enija.
- Poligrafsko ispiti-
vawe se u Srbiji koristi
vi{e od tri decenije i
tradicija u na{oj zemqi
jedna je od najdu`ih i naj-
bogatijih u Evropi, rekao
je Mateji}.
Me|unarodni seminar
otvorio je direktor fore-
nzi~kog instituta Ciru
Gabriel. U~estvovali su
predstavnici Ameri~ke
poligrafske asocijacije,
koja je najbrojnija asocija-
cija poligrafskih ispiti-
va~a u SAD i ima vi{e hi-
qada ~lanova, Rumunije,
Izraela, Srbije, Poqske,
Belgije, Letonije, Estoni-
je i Litvanije. S. K.
ME\UNARODNA SARADWA 5
Na sastanku sa delegacijom Glavnog {taba UN, koju je pre-
dvodio direktor Odeqewa za Evropu i Latinsku Ameriku
Farid Zarifi, ministar Da~i} rekao je da je planirano u~e{-
}e u misijama EU i da su u pripremi aktivnosti koje pre-
dstavqaju pravni okvir za to. Zarifi je izrazio zadovoqstvo
dosada{wim anga`ovawem pripadnika MUP-a u mirovnim mi-
sija UN i pozdravio na{u spremnost da pove}amo u~e{}e.
Dosada{we anga`ovawe UN na Kosovu i Metohiji razmatra-
no je tokom sastanka, a istaknuta je nezamenqiva i statusno
neutralna uloga UNMIK-a. Nagla{eno je da UN `eli da do-
prinese boqem razumevawu Beograda i Pri{tine i da prati
aktivnosti EU na Kosovu i Metohiji, te }e wegovo prisustvo
i daqe biti relevantno.
Tako|e, UN podr`ava predstoje}i dijalog sa ciqem da se us-
postavi mir i stabilnost, {to je posebno zna~ajno s obzirom
na poverewe koje srpsko stanovni{tvo ima u UN. �
Planirano u~e{}e u misijama EU
Beli {engen za Srbiju
nije ugro`en, ali je po-
trebno informisati
gra|ane da }e svi oni koji u
zemqama EU zatra`e azil biti
vra}eni u Srbiju, poru~ili su
belgijski dr`avni sekretar za
azil i migracije Melkior Va-
tele i ministar unutra{wih
poslova Srbije Ivica Da~i}.
Nakon susreta sa Da~i}em, ko-
jem su prisustvovali i ambasa-
dori Belgije, [vedske i Ne-
ma~ke, Vatele je rekao da me|u
evropskim zvani~nicima nije
bilo re~i o ukidawu „belog
{engena“, po{to on funkcio-
ni{e normalno za veliku ve}i-
nu gra|ana Srbije.
- Treba da se suprotstavimo
onima koji to zloupotrebqava-
ju i na{ zajedni~ki interes je
da se to spre~i, rekao je on i
dodao da su gra|ani Srbije do-
brodo{li u EU kao turisti.
Vatele je naglasio da oni koji
iz ekonomskih razloga zatra`e
azil, ne}e ga dobiti i da }e mo-
rati da se vrate ku}i.
Da~i} je rekao da qude treba
informisati da radne migra-
cije i la`no prijavqivawe za
azil nisu opravdani. Ti qudi
}e biti vra}eni nazad i to ide
veoma brzo, jer imamo potpisa-
ne sporazume o readmisiji. On
je naveo da }e Vlada Srbije po-
krenuti kampawu obave{tava-
wa stanovni{tva da azil nije
mogu}e dobiti u zemqama EU, a
bi}e ispitane i turisti~ke
agencije da li zloupotrebqa-
vaju qude koji zbog toga odlaze
u Zapadnu Evropu.
Tako|e, vr{i}e se i poja~ane
kontrole na srpskim grani~ni-
ma prelazima za putovawa koja
organizuju agencije za turi-
sti~ke grupe. M. T. S. i S. K.
Spre~iti zloupotrebe Vizna liberalizacija ne
zna~i pravo na azil
Pohvala rada policije
Dr`avni sekretar SAD Hilari
Klinton odala je priznawe
hrabrosti srpske policije koja
je 10. oktobra u Beogradu osigurala
bezbednost u~esnika Parade ponosa.
Nakon susreta sa predsednikom Srbi-
je, na zajedni~koj konferenciji za
{tampu u Beogradu, Hilari Klinton
rekla je da je policija demonstrirala
podr{ku pravima svih.
Predsednik Srbije Boris Tadi} re-
kao je da je dr`ava tog dana pokazala
da deli evropske vrednosti za{tite
identiteta svakog pojedinca.
Dr`avni sekretar SAD-a izrazila
je zahvalnost Vladi Srbije {to je op-
redeqena za za{titu qudskih prava
svih gra|ana.
- Posebno bih pohvalila hrabrost
policije koja je obezbe|ivala red na
Paradi ponosa, rekla je Hilari Klin-
ton i dodala da to nije bilo lako.
Prema re~ima ministra Ivice Da-
~i}a, poseta Hilari Klinton Beogra-
du je prvorazredni doga|aj sa aspekta
bezbednosti. Tokom wene posete, u
Beogradu su bile na snazi mere obez-
be|ewa prvog stepena. Policija je na
taj zadatak bila spremna, a za obezbe-
|ivawe doga|aja bio je anga`ovan ve-
liki broj policajaca.
M. T. S. i S. K.
Dr`avni ministar ne-
ma~ke savezne pokraji-
ne Bavarske Emilija
Miler i ministar unutra-
{wih poslova Republike Sr-
bije Ivica Da~i} poru~ili su
u 21. oktobra u Beogradu gra-
|anima da ne tra`e uzalud po-
liti~ki azil u zemqama Evro-
pske unije.
- Mora se jasno re}i da ne}e
biti davawa politi~kih azi-
la, {to zna~i da je wihov put
nepotreban i da }e svi biti
vra}eni, rekao je Da~i} na
konferenciji za novinare
posle sastanka sa Emilijom
Miler u Palati Srbija. On je
rekao da je u re{avawu ovog
problema va`na saradwa vlas-
ti zemaqa EU, Srbije i lokal-
nih vlasti na jugu Srbije i u
Sanxaku, odakle dolazi najve-
}i broj gra|ana koji tra`e
azil.
Prema Da~i}evim re~ima,
najvi{e azilanata su Romi i
Albanci s juga Srbije, a ima
ih i iz Sanxaka, a da }e zajed-
ni~kim radom s lokalnim
vlastima biti stavqeno do
znawa da vizna liberalizacija
ne zna~i pravo na `ivot i rad
u tim zemqama, naro~ito ne
pravo na azil.
Emilija Miler je rekla da
Bavarska `eli da sara|uje u
spre~avawu zloupotreba veza-
nih za podno{ewe zahteva za
azil.
- @elimo da zajedni~ki nas-
tupimo protiv zloupotreba
koje se naj~e{}e de{avaju pri-
likom organizovanih autobus-
kih putovawa, na neki na~in
se radi o krijum~arewu qudi,
rekla je Emilija Miler.
Ona je poru~ila gra|anima
Srbije da ne dozvole da budu
namamqeni i zloupotrebqe-
ni, jer }e korist od putovawa
imati samo wihovi organiza-
tori. M. T. S. i S. K.
ME\UNARODNA SARADWA6
Srbija primer za zemqe u okru`ewu
UPalati Srbije, 19.
oktobra odr`an je
sastanak povodom re-
alizacije projekta „Sistem
upravqawa znawem u suzbija-
wu ilegalne trgovine hemij-
skim, biolo{kim, radiolo{-
kim i nuklearnim materija-
lima u Jugoisto~noj Evropi i
Kakvazu“. Sastanak je bio u
organizaciji MUP Republi-
ke Srbije, u ~ijoj je nadle`-
nosti sprovo|ewe i rukovo-
|ewe ovim projektom Me|u-
regionalnog instituta Uje-
diwenih nacija za istra`i-
vawe kriminala i pravosu|a
UNICRI, sa aktivnim u~e{-
}em Evropske komisije.
Ovom skupu prisustvovali
su predstavnici UNICRI, Ev-
ropske komisije, Misije
OEBS u Srbiji, pre-
dstavnici ambasada zemaqa
koje u~estvuju u ovom projek-
tu (Albanija, Bosna i Herce-
govina, Hrvatska, Makedoni-
ja, Crna Gora i Turska), ~la-
novi Nacionalnog tima za
implementaciju projekta u
Srbiji i drugi predstavnici
MUP-a.
Sastanak je otvorio pomo}-
nik ministra i na~elnik
Sektora za zajedni~ke poslo-
ve i qudske resurse @eqko
Koji}, koji je svim u~esnici-
ma po`eleo dobrodo{licu i
uspeh u radu.
- Srbija ima obaveze preu-
zete me|unarodnim ugovori-
ma da se organizuje u ciqu
o~uvawa bezbednosti i sna`-
no podr`ava sve aktivnosti
koje se ti~u poboq{awa bez-
bednosti, kako na unutra-
{wem, tako i na me|unaro-
dnom planu. Zato je ovaj pro-
jekat od izuzetnog zna~aja za
nas, istakao je Koji}.
Predstavnik UNICRI Fra-
n~esko Mareli prilikom
svog obra}awa prisutnima
rekao je da UNICRI i Evro-
pska komisija jako veruju u
me|unarodnu saradwu u ovoj
oblasti.
- Rizik od zloupotreba
ovih materija je sasvim rea-
lan, a mogu}e je da }e u budu}-
nosti biti jo{ ve}i, pogoto-
vo kada je re~ o zloupotrebi
od strane terorista. Posle-
dice mogu biti ogromne rekao
je Mareli, naglasiv{i da sr-
pski nacionalni tim ima veo-
ma zna~ajnu ulogu u projektu.
- Qudi su ti koji donose
promene. Va{e zalagawe i
posve}enost mogu da budu do-
bar primer za ostale, rekao
je predstavnik UNICRI.
Prezentacije su odr`ali
i Majkl Tornton iz Centra
za zajedni~ka istra`ivawa
Evropske komisije i koor-
dinator projekta UNICRI
Marian de Bruin, koja je
prikazala rad i rezultate
ovog tela tokom protekle
dve godine. Prezentaciju je
odr`ao i Marko Milivoje-
vi}, nacionalni koordina-
tor u MUP Srbije.
Svi u~esnici ovog sastan-
ka slo`ili su se da rad sr-
pskog Nacionalnog tima
predstavqa dobar primer i
da je Srbija postavila mo-
del po kome treba da deluju
i druge zemqe u~esnice
projekta. Na~iwen je osvrt
na sastav Nacionalnog ti-
ma, na wegovu strukturu i
konstatovana je wegova va`-
na uloga u mobilisawu sna-
ga da se napravi jedinstveni
sistem za bavqewe ovom
problematikom, koji bi se
realizovao kroz saradwu sa
relevantnim regionalnim
centrima.
U budu}nosti, zakqu~eno
je na sastanku, o~ekuje se da-
qa koordinacija na strate{-
kom i operativnom planu, uz
finansijsku pomo} Evro-
pske unije i UNICRI, dok se
na globalnom nivou o~ekuje
„ukrupwavawe“ i ujediwava-
we me|unarodnih tela u je-
dinstveno novo telo, kojim
bi rukovodila visoki pre-
dstavnik Evropske unije za
spoqnu politiku i bezbed-
nost Ketrin E{ton.
S. K.
Sastanak policija regiona- Neophodno je znati da ti
qudi ne}e dobiti azil, kao i
da se izla`u nepotrebnim
tro{kovima, jer }e svi biti
vra}eni u Srbiju po kratkom
postupku, po{to sa tim zem-
qama imamo potpisane spora-
zume o readmisiji, naglasio
je ministar Da~i}.
Tako|e, dogovoreno je da se
i daqe zala`emo za me|usob-
nu koordinaciju u oblasti
borbe protiv trgovine qudi-
ma, a prihva}ena je i inicija-
tiva o boqoj saradwi kada je
re~ o razmeni operativnih
podataka u vezi sa borbom
protiv terorizma.
U svim zakqu~cima, istak-
nuto je postojawe zajedni~-
kih ciqeva, koji povezuju sve
zemqe u regionu, a to je ovaj
region bude zona bezbednos-
ti u kojoj }e biti sa~uvan
stabilan javni red i mir. Po-
red toga, ciq je i zajedni~ka
borba protiv organizovanog
kriminala, korupcije i tero-
rizma.
U okviru konferencije,
odr`an je i 4. ministarski
Na Desetoj regionalnoj
ministarskoj konfe-
renciji o ilegalnim
migracijama, organizovanom
kriminalu, korupciji i tero-
rizmu, koja je odr`ana na Br-
du kod Krawa u Sloveniji, is-
taknuta je potreba da se nas-
tavi sa procesom ispuwewa
svih uslova za viznu libera-
lizaciju za sve zemqe koje se
nalaze na ovom prostoru. Tre-
ba nastaviti sa usagla{ava-
wem i uskla|ivawem na{ih
zakonodavstava i primene
svih zakona koji su bitni u
oblasti unutra{wih poslo-
va, kako bi se pokazalo da
vizna liberalizacija nije
bila samo poklon, ve} da smo,
kao dru{tvo i kao dr`ava, do-
veli do takvih standarda, ko-
ji podrazumevaju slobodno pu-
tovawe gra|ana u zemqe Ev-
ropske unije.
Na konferenciji se razgo-
voralo i o monitoringu pro-
cesa sprovo|ewa onog {to je
dogovoreno oko vizne libera-
lizacije i re{avawa proble-
ma, kao {to je problem la`-
nih azilanata. O tome je bilo
re~i na bilateralnom sastan-
ku sa direktorom EK Stefa-
nom Manservisiem. Razgova-
ralo se o na~inu kako spre~i-
ti pojavu la`nih azilanata.
sastanak zemaqa potpisnica
Konvencije o policijskoj sa-
radwi jugoisto~ne Evrope,
koja je potpisana uz podr{ku
austrijskog Ministarstva
unutra{wih poslova, a u fa-
zi je i realizacija sa @enev-
skim centrom kontrole nao-
ru`awa.
Potpisnice Konvencije su
zemqe sa prostora biv{ih
republika Jugoslavije, ali i
Albanija, Bugarska, Rumunija
i Moldavija, tako da je ova
Konvencija bila jedna od pr-
vih pravnih osnova za poli-
cijsku saradwu jugoisto~ne
Evrope.
Ministarski sastanak od-
r`ava se na svakih {est me-
seci. Trenutno predsedava
Makedonija, slede}a je Mol-
davija, a tema je unapre|ewe
policijske saradwe, naro~i-
to kada je re~ o za{titi poda-
taka i formirawu zajedni~-
kih istra`nih timova.
Sastanku je prisustvovao
i direktor Evropola Robert
Vejnrajt, {to je od izuzetnog
strate{kog zna~aja, imaju}i
u vidu da su sve ove zemqe
opredeqene za Evropsku
uniju.
S. K. i M. T. S.
ME\UNARODNA SARADWA 7
Napredak Srbije na putu ka EU
Evropski parlament
nastavi}e da podr`ava
Srbiju na putu ka Ev-
ropskoj uniji, ali ona mora da
u~ini dodatne napore u tom
ciqu, izjavili su zvani~nici
delegacije EP Eduard Kukan
i Jelko Kacin, 4. oktobra, u
Beogradu, na sastanku sa pr-
vim potpredsednikom Vlade -
zamenikom predsednika Vla-
de i ministrom unutra{wih
poslova Ivicom Da~i}em i
ministrom pravde Sne`anom
Malovi}. Kukan i Kacin poh-
valili su dva ministarstva,
za sve {to su do sada uradili
u procesu evropskih integra-
cija Srbije.
Ivica Da~i} ocenio je da
sastanak sa zvani~nicima
EP, predstavqa nastavak ra-
zgovora sa evropskim insti-
tucijama. Tako|e, naglasio je
da oblasti unutra{wih pos-
lova i pravosu|a spadaju u
najva`nije teme za Srbiju u
procesu evropskih integra-
cija. Te teme, prema wegovim
re~ima, bi}e aktuelne tokom
sve ve}eg pribli`avawa pu-
nopravnom ~lanstvu u Evro-
pskoj uniji, isto kao {to je
bilo i pri odobravawu vizne
liberalizacije za na{u zem-
qu.
Zamenik premijera istakao
je da je sa tog aspekta veoma
Prvi potpredsednik Vla-
de - zamenik predsedni-
ka Vlade i ministar
unutra{wih poslova Ivica Da-
~i} u~estvovao je u radu dvod-
nevnog Me|unarodnog susreta
visokih zvani~nika odgovor-
nih za pitawa bezbednosti, ko-
ji je odr`an u So~iju u organi-
zaciji Saveta bezbednosti Ru-
ske Federacije.
Na skupu su u~estvovali pre-
dstavnici 43 zemqe, me|u koji-
ma savetnik ameri~kog predsed-
nika za nacionalnu bezbednost,
kineski ministar javne bezbed-
nosti, francuski generalni se-
kretar za nacionalnu bezbed-
nost i odbranu, ju`noafri~ki
ministar dr`avne bezbednosti,
urugvajski ministar unutra-
{wih poslova, kao i visoki
predstavnici Brazila, Argen-
tine, Izraela, Indije, Indone-
zije, Kanade, Italije, Turske,
Al`ira, i direktor Kancela-
rije UN za drogu i kriminal.
Pouzdan partner u borbi protiv kriminalaTema susreta bila je tra-
nsnacionalni kriminal i po-
vezanosti wegovih najopasni-
jih oblika - terorizma, {verca
narkotika, ilegalnih migraci-
ja, nezakonitog prometa oru`ja
i radioaktivnih materija,
opasnost od prirodnih i tehno-
genih katastrofa, a u ciqu za-
jedni~kog delovawa u oblasti
bezbednosti.
U svom govoru, ministar
Ivica Da~i} istakao je da je
Srbija pouzdan partner u sara-
dwi u borbi protiv tra-
nsnacionalnog organizovanog
kriminala i da je postala li-
der u regionu po obimu sara-
dwe, rezultatima i inicijati-
vama koje je pokrenula. Tako|e,
rekao je da je u Srbiji detekto-
vano i procesurano 27 organi-
zovanih kriminalnih grupa sa
213 ~lanova i 452 saradnika, i
da je u pro{loj godini na na{oj
teritoriji uhap{eno preko 40
lica koja su bila na poternica-
ma drugih zemaqa. On je ista-
kao da ~iwenica da je Srbija je-
dina od svih zemaqa u regionu
pozvana na ovaj susret pre-
dstavqa veliko priznawe we-
nim rezultatima u borbi pro-
tiv kriminala.
Tokom konferencije, Da~i}
je imao i niz bilateralnih su-
sreta sa svojim kolegama iz Ru-
ske Federacije, SAD, Kine,
Ju`noafri~ke Republike,
Urugvaja i drugih zemaqa.
U~esnici konferencije u
So~iju obi{li su i objekte u
izgradwi namewene za odr`a-
vawe zimskih Olimpijskih
igara 2014. godine.
Na sastanku je pro~itana poz-
dravna poruka predsednika Ru-
ske Federacije Dmitrija Medve-
deva i generalnog sekretara UN
Ban Ki Muna. U centru pa`we
u~esnika susreta na{la su se pi-
tawa predupre|ivawa i smawe-
wa posledica prirodnih i teh-
nogenih katastrofa, saradwe u
borbi protiv transnacionalnog
kriminala u wegovim razli~i-
tim pojavnim oblicima - terori-
zma, narkotrafikinga, ilegal-
nih migracija, nezakonitog pro-
meta oru`ja i radioaktivnih ma-
terijala, a, tako|e, i me|unaro-
dne informacione bezbednosti
u uslovima formirawa global-
nog informacionog dru{tva.
Susret u So~iju je prvi va`an
korak na putu izgradwe {iroke
me|unarodne saradwe u sferi
me|unarodne bezbednosti. �
bitno da sve {to se preduzi-
ma u tom pravcu bude u skladu
sa evropskim standardima, a
to zna~i uspe{nu borbu pro-
tiv organizovanog krimina-
la, korupcije i terorizma, za
koju je neophodna dobra koor-
dinacija svih dr`avnih orga-
na koji su anga`ovani u toj
borbi.
Sne`ana Malovi} naglasi-
la je da su ministarstva pra-
vde i unutra{wih poslova
potpuno otvorena za svaki ra-
zgovor oko svih pitawa, navo-
de}i da su dva osnovna ciqa -
evropske integracije i borba
protiv organizovanog krimi-
nala i korupcije. Istakla je
da „na evropskim integraci-
jama ne}emo raditi zbog ispu-
wavawe obaveze ve} zbog kva-
litativnog podizawa nivoa
`ivota gra|ana Srbije“.
Edvard Kukan koji je pre-
dvodio delegaciju Evropskog
parlamenta, rekao je da je jas-
no da je Srbija u~inila na-
predak u pogledu reforme
pravosu|a i borbe protiv or-
ganizovanog kriminala i ko-
rupcije.
Dodao je da je sa zvani~ni-
cima na{e zemqe razgovarao
o pitawima koja se ti~u pri-
stupawa Srbije uniji i nagla-
sio da Evropski parlament
visoko ceni dobru regional-
nu saradwu policije i pravo-
su|a Srbije sa susednim zem-
qama. Prema wegovim re~i-
ma, Srbija treba da u~ini jo{
dodatnih koraka i napora ka-
ko bi ubrzala pristupawe
EU, isti~u}i da EP u potpu-
nosti podr`ava Srbiju na
tom putu.
Izvestilac EP za Srbiju
Jelko Kacin, naglasio je da se
mora ~estitati na svemu {to
je do sada napravqeno „pre
svega na koordinaciji napora
izme|u oba ministarstva,
{to je racionalno i efek-
tivno i {to ubrzava proces
pribli`avawa Srbije ka i u
EU“. Podseto je da je sprovo-
|ewe reformi pribli`ava-
wa EU u takozvanim dr`avot-
vornim i represivnim reso-
rima najosetqivije i da su to
„najte`a poglavqa u svakoj
zemqi koja ide ka EU“. Tako-
|e, Kacin je ukazao da je pro-
cesuirawe gra|ana za onog ko
procesuira „izuzetno oset-
qivo pitawe“ zbog ~ega
treba da se po{tuju osnovni
principi, „pre svega pri-
ncip pretpostavke nevinos-
ti“.
U~esnici sastanka slo`i-
li su se da je pro{le godine
Srbija ostvarila veliki na-
predak u procesu evropskih
integracija, izraziv{i o~e-
kivawe da }e sli~an rezultat
biti postignut i ove godine,
ali su napomenuli da na tom
putu predstoji jo{ mnogo pos-
la. V. ].
INTERVJU8
Dragan Bogosavac, na~elnik Uprave saobra}ajne policije PU za grad Beograd
Nastaviti pozitivne trendove, poboq{ati bezbednostPrioriteti saobra}ajne policije su smawewe broja saobra}ajnih nezgoda,
odr`avawe dobre proto~nosti saobra}aja na svim saobra}ajnicama, a poseban
akcenat stavqa se na bezbednost dece u saobra}aju i sprovo|ewe akcija
kojima }e se poboq{ati bezbednost pe{aka u saobra}aju, kao najugro`enije
kategorije
Koje lokacije u Beogradu su pokrive-
ne video-nadzorom?
Kamere za monitoring su postavqene na
slede}im lokacijama:
Kraqa Milana - Narodna skup{tina;
Kneza Milo{a - Kraqa Milana; Bulevar
Kraqa Aleksandra - Kneza Milo{a; Trg
Nikole Pa{i}a - dve kamere; Trg Slavija -
dve kamere; Nemawina - Kneza Milo{a;
@elezni~ka stanica - dve kamere; Trg Re-
publike - dve kamere; Terazije; Zeleni ve-
nac; Brankov most; Hajat; Bulevar Mihai-
la Pupina - Palata Srbije; Kru`ni tok -
Op{tina Novi Beograd; Takovska - 27. mar-
ta; Bulevar Despota Stefana - Cviji}eva;
Pan~eva~ki most; Kru`ni tok - Bogoslovi-
ja; Mije Kova~evi}a - ^arli ^aplina; Cvi-
ji}eva - Starine Novaka; Autobuska stani-
ca; Kara|or|eva - Pariska; Tadeu{a Ko{-
}u{ka - Cara Du{ana; Studentski trg - Va-
sina; Dom omladine; U{}e; Bulevar
Kraqa Aleksandra - Ruzveltova; Tre{win
cvet; Kara|or|ev trg; Zemun; Milentija
Popovi}a - Bulevar Zorana \in|i}a; OTC
Novi Beograd; Omladinskih brigada - Ju-
rija Gagarina; Autoput kod Geneksa; To{in
bunar - Studentska; Autoput kod Arene;
Most Gazela; Tramvajski most; Francuska -
Cara Du{ana; Francuska - Dunavska; Kneza
Milo{a - Vi{egradska; Mostarska petqa;
Prokop; Top~iderska zvezda; Muzej 25. maj;
Milutina Ivkovi}a - Bulevar kneza Alek-
sandra Kara|or|evi}a; Kru`ni tok kod TV
Pinka; Ra{ka - Crnotravska; Borska - Cr-
notravska; Tro{arina; Autokomanda;
Autoput kod Bulevara oslobo|ewa; Usta-
ni~ka - Specijalni sud; Ustani~ka - Vojis-
lava Ili}a; Vojislava Ili}a - Plavi most;
Bulevar Vojvode Mi{i}a - Sajam; Radni~-
ka - Ada Ciganlija.
Dragan Bogosavac
ro|en je 19. decembra
1969. godine u Zemunu.
Zavr{io je Zemunsku
gimnaziju, kurs za po-
licajca u Vu~itrnu
1992. godine, kurs za
kontrolu i regulisa-
we saobra}aja u Zemu-
nu 1993. godine i Poli-
cijsku akademiju (1.
klasa) 1997. godine.
Radio je kao policajac u ^eti za regulisawe i kontrolu
saobra}aja, ^eti za uvi|aje saobra}ajnih nezgoda Uprave
za bezbednost saobra}aja, pomo}nik komandira u PS Ze-
mun, zamenik komandira u PS Vra~ar i komandir PI PS
Novi Beograd.
Na mesto na~elnika Uprave saobra}ajne policije Dra-
gan Bogosavac postavqen je 15. oktobra 2007. godine.
Da li je poboq{ana
bezbednost saobra}aja
nakon stupawa na sna-
gu novog Zakona o bezbednos-
ti saobra}aja?
Od po~etka primene novog
Zakona o bezbednosti saobra-
}aja na putevima, ukupan broj
saobra}ajnih nezgoda je sma-
wen za 24,25%, broj saobra-
}ajnih nezgoda sa materijal-
nom {tetom za 26,01%, saob-
ra}ajnih nezgoda sa nastrada-
lim licima za 11,74%. Broj
nastradalih lica smawen je
za 11,06%, broj poginulih za
41,58%, a broj te{ko povre-
|enih za 21,32% i lako povre-
|enih lica za 6,71%.
Kakvo je trenutno stawe
bezbednosti saobra}aja u Be-
ogradu?
Stawe bezbednosti saobra-
}aja na podru~ju grada Beogra-
da mo`e se oceniti kao sta-
bilno i povoqno, uz nastav-
qawe trenda smawewa broja
lica koja stradaju u saobra}a-
ju (2007. godine u saobra}aj-
nim nezgodama je poginulo
199 lica, 2008. godine 170 li-
ca, 2009. godine 154).
Kakva je tehni~ko-tehno-
lo{ka opremqenost i obu~e-
nost sobra}ajne policije u
Beogradu? [ta treba poboq-
{ati?
Uprava saobra}ajne poli-
cije PU za grad Beograd je vr-
lo skromno opremqena vozi-
lima, motociklima, alkome-
trima, radarima i drugim ma-
terijalno tehni~kim sre-
dstvima. Oprema u posedu je
dosta stara i zbog konstantne
upotrebe nepouzdana.
Da li u Beogradu ima do-
voqno saobra}ajnih polica-
jaca?
Po va`e}oj sistematizaci-
ji, popuwenost jedinice je
oko 70 odsto uniformisa-
nog sastava, odnosno ne-
dostaje oko 270 saobra}aj-
nih policajaca. S obzi-
rom na trendove, razvoj
grada i intenzivno pove}awe
broja vozila koja u~estvuju u
saobra}aju, neophodno je po-
puwavawe jedinice.
Kako napreduje proces
pokrivawa video-nadzorom
beogradskih ulica i kakvi
su daqi planovi u toj ob-
lasti?
U skladu sa materijalno-
tehni~kim mogu}nostima
Ministarstva, izvr{eno je
postavqawe 60 kamera na
kqu~nim pozicijama u gradu
sa kojih se vr{i monitori-
ng. Trenutno je u funkciji
46 kamera. Tako|e, postav-
qeno je 14 kamera pomo}u
kojih }e se ot-
krivati prekr-
{aji prekora-
~ewa dozvoqe-
ne brzine kre-
tawa, prolaska
na crveno svet-
lo semafora i
nedozvoqenog
k o r i { } e w a
„`ute“ trake.
Planovi i
`eqe su da se
nastavi sa ra-
zvojem ovog sis-
tema uz postav-
qawe {to ve-
}eg broja kame-
ra. Gradska up-
rava grada Beograda pru`a
materijalnu podr{ku u ci-
qu razvijawa sistema koji
bi trebalo da znatno uti~e
na smawewe broja izvr{e-
nih prekr{aja i pove}a bez-
bednost.
Koji su naj~e{}i saobra-
}ajni prekr{aji koje voza~i
prave u na{em gradu?
Od po~etka primene novog
Zakona najzastupqeniji su
upravqawe vozilom pod dej-
stvom alkohola, prekora~ewe
dozvoqene brzine kretawa,
nepropisno preticawe ili
obila`ewe, nepo{tovawe
obaveza prema pe{acima, ne-
kori{}ewe sigurnosnog poja-
sa u toku vo`we, nepropisno
zaustavqawe i parkirawe,
nepostupawe po saobra}ajnim
znacima, kori{}ewe mobil-
nog telefona u toku vo`we,
nekori{}ewe svetala u toku
dnevne vo`we...
Da li je rad saobra}ajne
policije dovoqno medijski
zastupqen?
Rad saobra}ajne policije
nije dovoqno medijski zas-
tupqen. Postoji veliko in-
teresovawe medija za dnevno
interesantne doga|aje - saob-
ra}ajne nezgode sa nastrada-
lim licima, saobra}ajne nez-
gode u kojima su u~estvovala
lica iz javnog `ivota, odnos-
no za u~iwene prekr{aje li-
ca koja su javne li~nosti.
Mnogo mawe je zastupqeno
konstantno medijsko izve{-
tavawe koje se odnosi na edu-
kaciju i stvarawe op{teg
dru{tvenog trenda obavez-
nosti po{tovawa saobra}aj-
nih propisa.
[ta predstavqa probleme
u radu saobra}ajne policije?
Pored nepopuwenosti, naj-
ve}i problem je slaba mate-
rijalno-tehni~ka opremqe-
nost.
Koji su prioriteti u radu
saobra}ajne policije u nare-
dnom periodu?
Glavni prioriteti saobra-
}ajne policije su smawewe
broja saobra}ajnih nezgoda,
odr`avawe dobre proto~nos-
ti saobra}aja na svim saobra-
}ajnicama. Poseban akcenat
se stavqa na bezbednost dece
u saobra}aju i sprovo|ewe ak-
cija kojima }e se poboq{ati
bezbednost pe{aka u saobra-
}aju, kao najugro`enije kate-
gorije.
U narednom periodu, nasta-
vi}e se sa sprovo|ewem akci-
je „[kola“ i odr`avawem
predavawa u pred{kolskim i
{kolskim ustanovama. Spro-
vo|ewem niza centralnih i
lokalnih akcija, rad slu`be
}e biti usmeren na otkriva-
we i sankcionisawe najte-
`ih saobra}ajnih prekr{aja
koji su uzro~nici saobra}aj-
nih nezgoda sa najte`im pos-
ledicama. Nastavi}e se sara-
dwa sa svim institucijama
koje se bave pitawima bez-
bednosti saobra}aja.
M. T. S. i S. K.
AKTUELNO 9
Od septembra pro{le
godine, kada je Biro za sa-
radwu s medijima postao
deo revidiranog Memora-
nduma o razumevawu, pot-
pisanog izme|u Ministar-
stva unutra{wih poslova
i Misije OEBS, ura|ene
su Strategija komunika-
cije MUP-a i Akcioni
plan za ostvarivawe te
strategije, Istra`ivawe
javnog mwewa o reformi
policije, obuke za 27 po-
licijskih uprava u Srbiji
i wihove portparole i
na~elnike, tri seminara
na kojima su pored na~el-
nika policijskih uprava
i portparola, u~estvova-
li i novinari iz lokal-
nih medija, obuke u Puli i
Zagrebu koje su odr`ane u
ciqu poboq{awa sara-
dwe i razmene iskustva
sa predstavnicima poli-
cija u regionu, gde su
u~estvovale i kolege iz
MUP Slovenije, obuka u
[kotskoj i Engleskoj za
slu`benike Biroa za sa-
radwu s medijima i por-
tparole policijskih up-
rava, izrada Strategije
komunikacije (xepno iz-
dawe) i izrada postera za
promociju Strategije ko-
munikacije.
Donacija vredna dva miliona dinara
Boqi materijalni polo`aj policijeSa rukovodstvom repre-
zentativnih sindikata u
Ministarstvu unutra-
{wih poslova - Policijskim
sindikatom Srbije na ~elu sa
Veqkom Mijailovi}em i Neza-
visnim sindikatom policije sa
Velimirom Barbulovim, 3. ok-
tobra sastao se ministar Ivica
Da~i}.
Ministar Da~i} istakao je
da se on li~no, kao i rukovod-
stvo MUP-a, zala`u za poboq-
{awe materijalnog polo`aja
policijskih slu`benika i ve}e
uva`avawe statusa profesije
policajaca u dru{tvu.
Ministar na kongresu ASNS
Obra}aju}i se delegatima
Kongresa Asocijacije slobod-
nih i nezavisnih sindikata
(ASNS), 9. oktobra u Domu sin-
dikata u Beogradu, Ivica Da-
~i} naglasio je da bez stvarawa
socijalno pravednog dru{tva i
ravnomernog ekonomskog razvo-
ja Srbija ne mo`e u potpunosti
da bude demokratska dr`ava.
Prema wegovim re~ima, u Sr-
biji postoji veliki broj neus-
pe{nih privatizacija, zbog ~e-
ga je potrebno da se glas radni-
ka i sindikata ~uje mnogo glas-
nije, kako bi wihov polo`aj
bio popravqen.
Nije postojala svest o zna~aju
policijske slu`be
Jo{ jedan sastanak odr`an je
16. oktobra.
Predstavnici Sindikata
predo~ili su ministru svoje
zahteve koji se pre svega odnose
na pove}awe plata, izmene pos-
toje}eg posebnog kolektivnog
ugovora za dr`avne slu`beni-
ke, kao prelazno re{ewe i po-
~etak razgovora o izradi poseb-
nog kolektivnog ugovora za pri-
padnike MUP-a.
Prema oceni ministra Ivi-
ce Da~i}a, opravdan razlog za
protest policije je to {to du-
go nije postojala svest o zna~a-
ju policijske slu`be, koja se
shvatala kao oru|e u rukama
politike.
Takva situacija nasle|ena je
od prethodnika i objektivno,
policijski slu`benici nemaju
ista prava kao neki drugi slu`-
benici, smatra Da~i}. Tako|e,
ukazao je da ovde nije re~ o po-
ve}awu plata, ve} o izjedna~a-
vawu prava kao {to je naknada
za no}ni i prekovremeni rad.
Istog dana, odr`an je jo{ je-
dan sastanak kome su, pored mi-
nistra unutra{wih poslova i
predstavnika dva reprezenta-
tivna sindikata policije pri-
sustvovali i ministar rada i
socijalne politike Rasim Qa-
ji} i ministar za dr`avnu upra-
vu i lokalnu samoupravu Milan
Markovi}.
Tom prilikom, dogovoreno
je da se pregovorima sa Vladom
Srbije do|e do poboq{awa
statusnog, materijalnog i so-
cijalnog polo`aja policajaca.
U~esnici sastanka usaglasili
su se da se formira radna gru-
pa koja }e odmah po~eti prego-
vore o posebnom kolektivnom
ugovoru za zaposlene u MUP-u,
~ime bi bila re{ena isplata
no}nog i prekovremenog rada,
rada za dr`avni praznik, opre-
mawa policije.
Nagla{eno je da je postignu-
ta saglasnost o neophodnosti
nastavqawa pregovora o ostva-
rivawu prava radnika MUP-a,
koja su predvi|ena Zakonom o
policiji, ali se ne ispuwavaju
zbog kolizije sa drugim zakon-
skim re{ewima.
Da~i} je istakao da je dogovo-
reno je da se formira pregova-
ra~ki tim za kolektivno prego-
varawe, koji bi sa~iwavali
predstavnici ministarstva
unutra{wih poslova, finansi-
ja, dr`avne uprave i lokalne
samouprave i rada i socijalne
politike.
Dogovoreno je da se tra`i da
se kroz rebalans buxeta za ovu
godinu uti~e na ono na {ta po-
licija ima pravo u pogledu po-
boq{awa materijalnog polo-
`aja i opremawa. Obja{weno je
i da bi re{ewe vezano za reba-
lans buxeta bilo prelazno i da
bi va`ilo do dono{ewa buxeta
za narednu godinu.
Ministrima su se na izra`e-
noj voqi da se problemi radni-
ka MUP-a re{e zahvalili pre-
dstavnici oba sindikata.
Veqko Mijailovi}, predsed-
nik Policijskog sindikata Sr-
bije rekao je da ~lanovi ovog
sindikata nisu izlazili iz za-
konskih okvira tokom prethod-
nih akcija i organizovawa
{trajka upozorewa, kao i da je
`eqa sindikata da se svi pro-
blemi re{e za stolom, sa ~im
se slo`io i predstavnik Neza-
visnog sindikata policije Ve-
limir Barbulov. On je podse-
tio da je osnovni sindikalni
zahtev potpisivawe posebnog
kolektivnog ugovora za radni-
ke MUP-a zahvaliv{i se na po-
dr{ci i sindikalnim asocija-
cijama u policiji koje nisu re-
prezentativne. �
Predstavnici Misije
OEBS u Srbiji uru-
~ili su Birou za sa-
radwu s medijima MUP-a teh-
ni~ko-ra~unarsku opremu u
vrednosti od dva miliona di-
nara.
Ministar Da~i} i {ef
Misije OEBS-a u Srbiji am-
basador Dimitrios Kipreos
izrazili su zadovoqstvo sa-
radwom policije i ove orga-
nizacije i najavili wen uspe-
{an nastavak.
[ef Biroa za saradwu s
medijima MUP-a Suzana Va-
siqevi} rekla je da je
OEBS pomogao policiji u
unapre|ewu komunikacije i
da }e predstavnici ove
slu`be i ubudu}e raditi na
{to boqoj saradwi s gra|a-
nima i medijima.
Oprema koja, izme|u
ostalog, sadr`i i kom-
pjutere za 15 policij-
skih uprava u Srbiji,
nabavqena je uz finan-
sijsku podr{ku {ved-
ske Agencije za me|una-
rodnu saradwu, u ciqu
poboq{awa uslova rada
Biroa za saradwu s me-
dijima i policijskih
slu`benika zadu`enih
za odnose s javno{}u u
policijskim upravama.
- Ponosan sam na du-
gogodi{we partnerstvo
OEBS-a i MUP Srbije
i nadam se daqem zajed-
ni~kom radu na refor-
mi policije, posebno u
obezbe|ivawu javnosti
u wenom radu, koja je kqu~naza izgradwu poverewa gra|a-
na i policije, rekao je amba-
sador Misije OEBS-a
u Srbiji Dimitrios
Kipreos i dodao da je
OEBS veoma zadovo-
qan zbog hrabrosti i
profesionalizma koje
su pripadnici poli-
cije pokazali prili-
kom nereda uo~i i pos-
le odr`avawa Parade
ponosa.
Ivica Da~i} je re-
kao da nema stabilne
dr`ave bez uspe{ne
policije, i dodao da
policija ne mo`e bi-
ti uspe{na bez pove-
rewa gra|ana, zbog ~e-
ga je neophodno da ono {to
policija radi bude adekvatno
predstavqeno u javnosti. On
je naveo da je MUP do sada,
zbog prirode posla, bio zat-
voren sistem, i naglasio da
to mora da se promeni i da po-
licija mora biti otvorena,
ali tako da to ne ugro`ava
wen posao. Da~i} je tako|e
naglasio da }e policija i u
narednom periodu raditi na
otvarawu prema gra|anima i
javnosti i na ja~awu me|usob-
nog poverewa.
Suzana Vasiqevi} rekla je
da je u toku ove godine u
{tampanim i elektronskim
medijima objavqeno vi{e od
23.000 naslova o radu polici-
je i ministra Da~i}a. Od tog
broja ne{to vi{e od 14.000
odnosi se na rad policije,
dok je 9.000 o ministru Da-
~i}u. M. T. S.
AKTUELNO10
Uspostavqawe mre`e
`ena policajaca
jugoisto~ne Evrope
Uorganizaciji MUP
Srbije i Centra za
kontrolu lakog naoru-
`awa u jugoisto~noj i isto~-
noj Evropi (SEESAC), 7. ok-
tobra u Beogradu pre-
dstavqen je izve{taj „Uspos-
tavqawe mre`e `ena polica-
jaca jugoisto~ne Evrope - re-
zultati istra`ivawa“.
Prezentaciju izve{taja
otvorili su ministar unutra-
{wih poslova Ivica Da~i},
stalni predstavnik UNDP-a
u Srbiji Vilijam Infante,
pomo}nik na~elnika Uprave
grani~ne policije Jelena Va-
siqevi} i pomo}nik na~el-
nika Uprave za stru~no obra-
zovawe, osposobqavawe, usav-
r{avawe i nauku MUP-a Sne-
`ana Novovi}.
Ministar Ivica Da~i} re-
kao je da su `ene jo{ uvek ne-
dovoqno zastupqene u poli-
ciji, kako u operativnom, ta-
ko i u rukovode}em kadru i da
je potrebno promeniti vi|e-
we policijskog posla kao
prete`no mu{kog.
Prema wegovoj oceni, po-
mak postoji, s obzirom na to
da je preokret postignut ti-
me {to su sva radna mesta
postala dostupna `enama uk-
qu~ujui}i i mogu}nost {ko-
lovawa za policijski poziv.
Tako|e, naveo je da je ranije
samo Vi{a {kola unutra-
{wih poslova primala `ene,
dok im je Policijska akade-
mija bila nedostupna do 2002.
godine, kao i Sredwa {kola
unutra{wih poslova sve do
transformacije u Centar za
osnovnu policijsku obuku
Da~i} je ukazao da su jedna-
ke po~etne mogu}nosti efi-
kasno oru`je za borbu protiv
predrasuda tamo gde one pos-
toje, kao i da svuda u svetu, pa
i u Srbiji, policiju opa`aju
kao mawe represivnu, od kada
je vi{e `ena policajaca u pa-
trolama.
Vilijam Infante naglasio
je da je u Srbiji do{lo do zna-
~ajnih promena na poqu eko-
nomije, primene zakona, bor-
be protiv organizovanog kri-
minala i pribli`avawa EU,
ali da su potrebne i promene
sistema vrednosti koje po-
drazumevaju postojawe tole-
rancije i rodne ravnopra-
vnosti. Ve}a zastupqenost
`ena doprine}e boqem radu
policije, ocenio je Infante,
navode}i da je praksa pokaza-
la da one mnogo boqe obavqa-
ju pojedine zadatke jer ~esto
`rtve, posebno `rtve nasiqa
u porodici, u wih imaju vi{e
poverewa.
Osim SEPCA-e i ministar-
stava unutra{wih poslova
zemaqa u regionu koje su
u~estvovale u istra`ivawu,
izuzetan doprinos dali su
Misija OEBS-a u Srbiji,
OEBS-ova Kancelarija za de-
mokratske institucije i
qudska prava (OSCE/ODIHR),
Program Ujediwenih nacija
za razvoj u Srbiji (UNDP),
Centra za kontrolu lakog na-
oru`awa u jugoisto~noj i is-
to~noj Evropi (SEESAC) i
@enevski centar za demokra-
tsku kontrolu oru`ja
(DCAF).
V. ].
Status i uloga `ena
Inicijativu za uspos-
tavqawe Mre`e `ena
policajaca jugoisto~-
ne Evrope (Mre`a) pokrenu-
la je 2008. godine Asocijaci-
ja {efova policija jugois-
to~ne Evrope (SEPCA). Ci-
qevi inicijative su promo-
visawe i primena principa
rodne ravnopravnosti i de-
mokrati~nosti u obavqawu
policijskih poslova u poli-
cijskim slu`bama.
Tokom 2009. godine odr`a-
no je nekoliko sastanaka ek-
spertske grupe zadu`ene za
pripremne aktivnosti uspos-
tavqawa mre`e.
Na prvom sastanku grupe, u
martu 2009. godine u Beogra-
du, dogovorene su osnovne
postavke funkcionisawa bu-
du}e mre`e: da `ene policaj-
ci ve}inu aktivnosti reali-
zuju sa mu{kim delom kolek-
tiva, jer je zajedni{tvo neop-
hodno za obezbe|ivawe uspe-
ha projekta, kao i da se kori-
sti iskustvo postoje}ih mre-
`a `ena policajaca sa tradi-
cijom, ali da se program re-
gionalne mre`e uskladi sa
specifi~nostima i poteba-
ma ministarstava regiona.
Organizovawe prvog regi-
onalnog sastanka planirano
je za kraj novembra
ove godine u Saraje-
vu.
Empirijsko istra-
`ivawe „Uspostav-
qawe mre`e `ena
policajaca jugois-
to~ne Evrope“ rea-
lizovano je od juna do
novembra 2009. godi-
ne, a
MUP Srbije je bio jedan
od kqu~nih nosilaca istra-
`ivawa.
Predmet istra`i-
vawa bio je status i
uloga `ena u polici-
jama regiona i o~eki-
vawa od budu}e mre-
`e. Istra`ivawem
je obuhva}eno 3.897
ispitanika iz osam
ministarstava - Al-
banije, Federacije
BiH, Republike Sr-
pske, Bugarske, Crne
Gore, Hrvatske, Makedonije
i Srbije. U uzorku, `ene po-
licajci ~ine 33,80% ispita-
nika, mu{karci policajci
38,57%, `ene rukovodioci
4,00% i mu{karci rukovodi-
oci 23,63%.
Ukoliko se posmatraju sa-
mo rukovodioci, me|u wima
je 14,48% `ena i 85,52%
mu{karaca.
Kqu~na pitawa obuhva}e-
na istra`ivawem odnose se
na regrutovawe i prijem `e-
na u policijsku slu`bu, se-
lekciju, obrazovawe i obuku,
razvoj karijere, rodna pita-
wa i policijske ve{tine,
normativnu regulativu, dis-
kriminaciju i ugro`avawe
na radnom mestu i udru`iva-
we kao mogu}nost istovreme-
nog unapre|ivawa i efikas-
nosti obavqawa policijskih
poslova i rodne ravnopra-
vnosti.
Jedan od bitnih zakqu~aka
istra`ivawa je da ukoliko su
`ene dobro selektovane i u
dovoqnoj meri stru~no ospo-
sobqene, mogu ravnopravno
sa mu{karcima da odgovore
izazovima profesije, onda
ostala pitawa rodne ravnop-
ravnosti postaju lak{e re-
{iva.
U tom smislu, preporu~uje
se da budu}a mre`a u okviru
svojih prioriteta aktivnos-
ti razmotri upravo navedena
pitawa selekcije i adekvat-
nosti obuka `ena policajaca.
Nosioci aktivnosti bile
bi nacionalne policije, od-
nosno ministarstva.
Interesnantni su podaci
istra`ivawa koji se odnose
na pitawe `enama policajci-
ma iz kojih su se izvora naj-
~e{}e informisale o speci-
fi~nostima, zahtevima, ri-
zicima i drugim karakteri-
stikama policijskog posla.
U ve}ini zemaqa regiona,
`ene su na prvom mestu nave-
le nezvani~ne izvore - poz-
nanike i ~lanove porodice,
pa tek onda izvore ministar-
stava i sredstava javnog in-
formisawa. ^etiri odsto
@ene unose novi kvalitet
Uuvodnom izlagawu, na
predstavqawu istra-
`ivawa „Rod i refor-
ma sektora bezbednosti u Sr-
biji“, 30. septembra, minis-
tar unutra{wih poslova pos-
lova Ivica Da~i} izjavio je
da je u anga`ovawu `ena u po-
liciji u~iwen pozitivan po-
mak i izrazio spremnost da se
sa tom praksom nastavi.
Tom prilikom, rekao je da
brojke govore o nedo-
voqnoj zastupqenos-
ti `ena u policiji,
ali da treba uzeti u
obzir da je wihovo
masovnije zapo{qa-
vawe u policiji po-
~elo tek 2002. godi-
ne. Prema wegovim
re~ima, istinski
preokret postignut
je time {to su sva ra-
dna mesta postala
dostupna `enama, uk-
qu~uju}i i mogu}-
nost {kolovawa za
policijski poziv.
Ministar Da~i}
ukazao je na statis-
ti~ke podatke koji
pokazuju da je u martu
AKTUELNO 11
PPooddrr{{kkaa
Televizijski film „Sestre“, zami{qen kao pilot
epizoda TV serije „Moderno ropstvo“ kroz koju bi bi-
li prikazani i drugi oblici trgovine qudima, reali-
zuje se uz podr{ku svih Vladinih i nevladinih orga-
nizacija koje se bave borbom protiv trgovine qudima.
Film je baziran na istinitim doga|ajima i usmeren ka
preventivnom delovawu, a snimawu prve scene pri-
sustvovali su premijer Mirko Cvetkovi}, ministar
unutra{wih poslova Ivica Da~i} i {ef delegacije
Evropske komisije u Srbije Vensan De`er.
Dan borbe protiv trgovine qudima
Ko n f e r e n c i j o m
„Borba protiv tr-
govine qudima u
Republici Srbiji“, koje je
odr`ana u Domu Narodne
Skup{tine, obele`en je
18. oktobar, evropski dan
borbe protiv trgovine qu-
dima.
To je prvi doga|aj posve-
}en borbi protiv trgovine
qudima u kom srpska skup-
{tina u~estvuje kao doma-
}in i koorganizator. Ciq
je unapre|ivawe i ja~awe
nacionalnih mehanizama
za borbu protiv trgovine
qudima u Srbiji, kao i po-
dizawe svesti i skretawe
pa`we kqu~nim kreatori-
ma politike na me|unaro-
dne obaveze koje je dr`ava
preuzela. U borbi protiv
trgovine qudima u Srbiji
ostvareni su zna~ajni re-
zultati, ali je potrebna
~vr{}a saradwa dr`avnih
organa i nevladinih organ-
zacija na regionalnom i
globalnom nivou.
Prema re~ima ministra
Ivice Da~i}a, policija je
prethodnih godina identi-
fikovala zna~ajan broj `r-
tava, {to je rezultat pro-
aktivnog pristupa polici-
je tom problemu i edukaci-
je kadrova u MUP-u, ali i u
pravosu|u. On je rekao da
su zna~ajnu ulogu u tom
procesu imale nevladine
me|unarodne organizacije
od kojih i sa kojima smo za-
jedno u~ili o trgovini qu-
dima i o ugro`enosti `r-
tava trafikinga.
- Zabriwavaju}i su poda-
ci da je gotovo polovina
`rtava tra-
fikinga mla-
|a od 18 godi-
na ili da tr-
govina qudi-
ma nema za
ciq samo sek-
sualnu, ve} i
radnu ekspo-
lataciju, pri-
nudu na pro-
sja~ewe ili
vr{ewe kri-
vi~nih dela,
rekao je Da-
~i} i dodao da
je Srbija u ra-
nije vreme bi-
la tranzitna
zemqa za trgo-
vinu qudima,
a u posledwem
periodu najve-
}e `rtve tr-
govine qudi-
ma su srpski
dr`avqani i
to uglavnom
mlade `ene, pa ~ak i deca.
- Trgovina qudima jedan
je od najgnusnijih zlo~ina
koji kr{i osnovna qudska
prava, prava deteta i qud-
sko dostojanstvo. Svake go-
dine u svetu 700.000 `ena i
dece postaju `rtve trgovi-
ne qudima, a ve}ina wih
ima izme|u 15 i 24 godine,
rekao je {ef Delegacije
EU u Srbiji Vensan De`er.
[ef Misije OEBS-a u
Srbiji Dimitrios Kipre-
os naglasio je da je Misija
OEBS bila posve}eni par-
tner Vladi u ovom dugom
procesu, tako {to je obez-
be|ivala obuku za policaj-
ce, sudije, tu`ioce i soci-
jalne radnike i pru`ala
efikasnu podr{ku `rtva-
ma trgovine qudima.
Predsednik Skup{tine
Srbije Slavica \uki}-De-
janovi} najavila je da }e
parlamentarci dobiti
Priru~nik o borbi protiv
trgovine qudima.
- Parlament je zna~ajan
partner u prevenciji trgo-
vine qudima, jer bez kon-
kretnih zakona nema us-
pe{nog procesuirawa onih
koji eksploati{u druge, ni
uspe{ne za{tite `rtava,
rekla je Slavica \uki} -
Dejanovi}.
Za krivi~no delo trgo-
vine qudima, policija je
tokom 2010. godine podne-
la 29 krivi~nih prijava,
protiv 68 izvr{ilaca, u
kojoj se 50 osoba pojavquju
kao o{te}eni.
S. K. i M. T. S.
u policiji`ena priznaje da je
bio neinformisan.
(Grafikon 1. -
Izvori informi-
sawao policijskom
poslu za `ene)
Kada je u pitawu
podr{ka `enama po-
licajcima i wihov
prijem od strane za-
poslenih kolega, najzanimqi-
vije su ocene rukovodilaca,
jer se one koje daju mu{karci
i `ene veoma razlikuju. Tako,
mu{karci rukovodioci najbo-
qe ocewuju podr{ku koju oni
sami pru`aju, ne{to slabije
ocewuju podr{ku koju daju
mu{karci policajci, a kao
najslabije - podr{ku `ena.
Ocene koje daju `ene ruko-
vodioci daleko su stro`e u
odnosu na prethodne. I one
saop{tavaju da se novopri-
mqenim `enama pru`a vi{e
podr{ke nego otpora.
Svuda u svetu, rezultati
istra`ivawa pokazuju da gra-
|ani rado vide `ene u poli-
cijskoj slu`bi, isto tako po-
liciju opa`aju kao mawe re-
presivnu ukoliko u svojim
redovima ima i `ena.
Jedan od rezultata ovog is-
tra`ivawa ukazuje na to da se
gra|ani sa kojima dolaze u
kontakt pri obavqawu posla,
prema `enama policajcima
ophode isto kao prema wiho-
vim mu{kim kolegama.
(Grafikon 3. Da li se gra-
|ani prema `enama policaj-
cima ophode druga~ije nego
prema wihovim kolegama?).
(Grafikon 4. - Da li se
prestupnici prema `enama
policajcima op-
hode druga~ije ne-
go prema wihovim
kolegama?).
Na pitawe „Da
li je status `ena
policajaca ra-
vnopravan u odno-
su na wihove ko-
lege - mu{kar-
ce?“ odgovor je da
je status u potpu-
nosti ili uglavnom ravnop-
ravan. Bilo bi veoma zanim-
qivo proveriti i dodatno
razmatrati sadr`aj koji sto-
ji iza „uglavnom nije ravnop-
ravan“ i „uop{te nije ra-
vnopravan“ statusa tj. pita-
we je da li postoje kvalita-
tivne razlike u percipira-
wu aktuelnog statusa `ena
od strane ispitanika ili je
samo re~ o wihovom stepenu
tolerancije.
(Grafikon 5. Ravnopra-
vnost statusa `ena u odnosu
na kolege - mu{karce). �
u policijsku slu`bu2001. godine u policiji bilo
zaposleno 16,98 odsto `ena, u
avgustu 2005. godine 19,68 od-
sto, dok je u novembru pro{le
godine taj procenat iznosio
20,64 odsto. Sa statusom ov-
la{}enog slu`benog lica u
Ministarstvu unutra{wih
poslova 2005. godine radilo
15,81 odsto `ena, a krajem
pro{le godine 19,95 odsto.
Ukazao na podatak da je 2005.
godine u uniformi bilo 6,6
odsto `ena, a sada ih je 7,49
odsto. Tako|e, podsetio je da
`ena rukovodi Policijskom
upravom u U`icu i da je jedna
pripadnica policije bila
komandant srpskog kontin-
genta u mirovnoj misiji na
Haitiju.
Zapo{qavawe `ena u po-
liciji nije samo pitawe qud-
skih prava, ve} ukazuje i na
neophodnost novog kvaliteta
koji `ene unose u policijsku
slu`bu, naglasio je Da~i} i
dodao da su re{avawe kon-
flikata nenasilnim sre-
dstvima i komunikativnost,
neki od atributa koji se pri-
pisuju `enama.
U~esnicima skupa obrati-
li su se predsednik Narodne
skup{tine Slavica \uki}-
Dejanovi} i na~elnik Uprave
za strategijsko planirawe
Ministarstva odbrane gene-
ral major Bo`idar Forca.
Direktor Beogradskog cen-
tra za bezbednosnu politiku
Sowa Stojanovi} i pomo}nik
direktora @enevskog centra
za demokratsku kontrolu oru-
`anih snaga Awa Abotner,
predstavile su glavne nalaze
istra`ivawa, a u radu skupa
u~estvovala je i predsednik
Beogradskog fonda za poli-
ti~ku izuzetnost Sowa Liht.
V. ].
AKTUELNO12
Uspe{no obavili
Parada ponosa pod na-
zivom „Da {etamo za-
jedno“ odr`ana je 10.
oktobra u centru Beograda uz
velike mere bezbednosti.
Predsedni{tvo Srbije od
ranih jutarwih sati bilo je
ogra|eno `ivim {titom po-
licije opremqene za razbija-
we demonstracija. Bili su
zatvoreni svi prilazi parku
Mawe`, a pre po~etka Para-
de prolaz je bio dozvoqen sa-
mo u~esnicima i gostima sa
specijalnim propusnicama.
[iri centar grada nadle-
tali su helikopteri, a u uli-
ci Kraqa Milana bila je po-
licijska kowica i policajci
sa psima. Posle 11 ~asova,
prilaz parku Mawe` bio je
zatvoren, a bila je zatvorena
i povorka tokom {etwe i
`urka u Studentskom
kulturnom centru, tako
da niko nije mogao nak-
nadno da se prikqu~i.
Posle okupqawa u
parku Mawe`, kolona, u
kojoj su bili i pre-
dstavnici evropskih i
me|unarodnih delega-
cija, pro{etali su
okolnim ulicama, na-
kon ~ega je u Studen-
tskom kulturnom cen-
tru odr`ana `urka.
Posle `urke, u~esnike
je do bezbednih lokaci-
ja prevozila policija.
Skup je otvorio {ef
delegacije Evropske
komisije u Srbiji Ven-
san De`er koji je rekao
Prilikom naru{avawa javnog reda tokom odr`avawa
Parade ponosa, prema izve{taju PU za grad Beograd od
13. oktobra, povre|ena su ukupno 173 policajca, od kojih
je {est zadobilo te{ke telesne povrede. O{te}eno je
ukupno 37 slu`benih vozila MUP-a, od ~ega je 30 slu`be-
nih vozila PU za grad Beograd, tri vozila podru~nih po-
licijskih uprava i po dva vozila @andarmerije i PTJ.
U slu`bene prostorije dovedeno je 259 lica (243 po
krivi~nom i 16 po prekr{ajnom osnovu), od kojih je 29
maloletnih sprovedeno de`urnom sudiji za malolet-
nike Vi{eg suda, a mera zadr`avawa primewena je pre-
ma 132 lica, od kojih je 114 sprovedeno de`urnom is-
tra`nom sudiji.
Od slu`bene opreme, o{-
te}eno je 37 {lemova, 41 vi-
zir za {lem, 107 za{titnih
maski, 50 cedila za za{tit-
nu masku, 241 {tit, 132
{titnika za noge, 51 {tit-
nik za ruke, pet futrola za
slu`beni pi{toq, pet
slu`benih palica, tri pa-
ra ~izama, jedan megafon,
zuher na slu`benoj kameri
i ne{to ostale opreme.
da je ovo dan na koji se ~ekalo
devet godina. U~esnicima pa-
rade pridru`ili su se i mi-
nistar za qudska i mawinska
prava Svetozar ^ipli} i am-
basador Sjediwenih Ameri~-
kih Dr`ava u Beogradu Meri
Vorlik, kao i predstavnici
OEBS-a i pojedinih poli-
ti~kih partija.
Oko 1.000 u~esnika skupa
pozvalo je na po{tovawe za-
AKTUELNO 13
te`ak zadatak
kona u borbi protiv diskri-
minacije.
U Beogradu je pre, za vreme
i posle parade, vi{e organi-
zovanih grupa izazivalo su-
kobe sa policijom.
U protestima na ulicama
Beograda povre|ena su 173
policajca, privedeno je 259
lica, a zadr`ano je 132 lica.
Ivica Da~i} i Milorad
Veqovi} su u Urgentnom cen-
tru obi{li pripadnike po-
licije koji su povre|eni u
neredima.
Ve~e nakon parade, Ivica
Da~i} posetio je glavni
{tab Direkcije policije
MUP-a iz koga je rukovo|eno
akcijom. On se sastao sa na-
~elnicima i komandantima
svih jedinica koje su u~estvo-
vale u obezbe|ivawu javnog
reda i mira na beogradskim
ulicama.
Tokom sastanka Da~i} se
radio vezom obratio i zahva-
lio svim policajcima koji su
bili anga`ovani tokom odr-
`avawa Parade ponosa.
- ^estitam svim policij-
skim slu`benicima i jedi-
nicama na uspe{no obavqe-
nom poslu, na zadacima koji
su, za policijske slu`beni-
ke, bili me|u najte`im. Po-
kazali ste visok nivo pri-
premqenosti, reaguju}i pro-
fesionalno na nasiqe na
ulicama. Sigurni smo tako|e
da, bez obzira {to ogromna
ve}ina policijskih slu`be-
nika ima pozitivan ili nega-
tivan stav o onome {to se da-
nas desilo u Beogradu, ispo-
qili ste visoku odgovornost
i pokazali da je policija u
svakom trenutku spremna da
Kafa sa beogradskim novinarima
Sa{a ^ordi},
policajac Poli-
cijske uprave
Stari grad, koji
je zbog snimka
gra|anina na ko-
me se vidi kako
jednom od huliga-
na koji sedi na
trotoaru obja{-
wava {ta misli
o neredima u gra-
du i re~enicom
„Moj Beograd si
do{ao da lo-
mi{“, postao je
hit na „Jutjubu“ i dobio svoje grupe na dru{tvenim
mre`ama.
O doga|aju po kome ga sada mnogi znaju, za na{ list,
^ordi} je rekao kratko - Bilo, ne ponovilo se.
- @elim samo da se povre|ene kolege {to pre opora-
ve, rekao je on. Iako, kako je ka`e, ovo nije bio najte`i
zadatak do sada, napomenuo je da uvek treba raditi u
skladu sa propisima, posebno zbog toga {to je u ovom
poslu linija izme|u opravdane i prekomerne upotrebe
ili primene sile veoma tanka.
Ministar Ivica Da~i} pozdravio je wegovu reakciju
tokom nereda koji su pratili nedeqnu Paradu ponosa
i istakao da je u tom obra}awu sublimirana poruka
svega {to se de{avalo. Ministar nije hteo da kritiku-
je ^ordi}a zbog psovki koje su pratile re~enicu „Moj
Beograd si do{ao da lo-
mi{“, ali ga je pozvao da
ih vi{e ne upotrebqava.
Na inicijativu nov-
inara beogradskih medi-
ja, ali i stranih dipisni-
ka, ministar Da~i} je
policajca Sa{u ^ordi}a
pozvao na kafu u beograd-
ski kafi} „Ice bar“, gde
su mu novinari uru~ili
mnogobrojne poklone.
reaguje. Akcija je trajala se-
dam sati, policija je reagova-
la samo u situacijama kada je
policajcu ugro`en `ivot.
Preko 120 policijskih
slu`benika je povre|eno.
Zahvaqujem se svima i `e-
lim da se ovako ne{to nikad
vi{e ne dogodi, rekao je Da-
~i} u obra}awu policijskim
slu`benicima.
Prema re~ima Milorada
Veqovi}a, priveden je i Mla-
den Obradovi}, vo|a organi-
zacije „Obraz“.
- Obradovi} je jedan od
glavnih organizatora nere-
da, kod kog smo na{li spisak
osoba koje bi trebalo da ru-
kovode neredima u Beogradu,
rekao je Veqovi}. On je nag-
lasio da su napadi na poli-
ciju pre, za vreme i posle
odr`avawa Parade ponosa
bili izuzetno organizovani
i sinhronizovani i da se ni-
su slu~ajno dogodili. O tome
svedo~i i podatak da je poli-
cija u parku „Mawe`“, kao i
na krovovima zgrada u oko-
lini trga Slavija na{la
oru`je, bode`e, no`eve, pa-
lice i kamenice.
M. T. S. i S. K.
AKTUELNO14
Uperiodu od 1. juna do
31. avgusta prijavqeno
je 528 lica, koja su nad
policijskim slu`benicima
izvr{ila ukupno 472 krivi~-
na dela. Tokom avgusta pove-
}an je broj izvr{enih kri-
vi~nih dela i to u odnosu na
jun za 38,8%, a u odnosu na jul
za 9,1%.
Najvi{e krivi~nih dela
nad policijskim slu`beni-
cima u ovom periodu izvr{e-
no je u Beogradu (99), zatim
Novom Sadu (47), Ni{u (33),
Kraqevu (26), Novom Pazaru
(24), U`icu i Vrawu (po 19),
Jagodini (18), [apcu (17),
Pan~evu i Kragujevcu (po 16),
a najmawe u Subotici (tri),
Prokupqu i Prijepoqu (po
pet). Od toga je najvi{e kri-
vi~nih dela izvr{eno prili-
kom uspostavqawa naru{enog
javnog reda. Do ometawa,
spre~avawa i napada, naj~e{-
}e dolazi u no}nim i ve~er-
wim satima, dok je najmawi
broj ovih krivi~nih dela iz-
vr{en u prepodnevnim sati-
ma. Prema danima u nedeqi,
najvi{e ih je izvr{eno u da-
nima vikenda.
Izvr{ioci ovih dela su ug-
lavnom mu{kog pola (preko
95%), a preko polovine ih je u
starosnoj dobi od 19 do 30 go-
dina. Maloletni izvr{ioci
~ine oko {est odsto od ukup-
nog broja prijavqenih lica.
U ovom periodu, od posle-
dica ometawa, spre~avawa i
napada prilikom vr{ewa
slu`bene du`nosti, dva po-
licijska slu`benika zadobi-
la su te{ke, a 107 lake teles-
ne povrede. Najvi{e povre|e-
nih je me|u policijskim
slu`benicima policije op-
{te nadle`nosti, gde su dva
zadobila te{ke, a 82 lake te-
lesne povrede, zatim saobra-
}ajne me|u kojima je 17 zado-
bilo lake telesne povrede, a
sedam lakih telesnih povre-
da pripadnika kriminalis-
ti~ke policije. Iz Uprave za
obezbe|ewe jedan policijski
slu`benik zadobio lake te-
lesne povrede.
Najvi{e povre|enih poli-
cajaca je iz PU za grad Beog-
rad, od kojih su dva zadobila
te{ke, a 18 lake telesne po-
vrede. Zatim iz PU Novi
lesnim povredama, a u poli-
cijskim upravama u Kragujev-
cu, Kraqevu, Po`arevcu i
Prokupqu, lake telesne po-
vrede zadobilo je po pet po-
licijskih slu`benika.
Policajcima su naj~e{}e
nano{ene povrede uz upotre-
bu fizi~ke snage, tako je na
ovaj na~in povre|eno 88 po-
licajaca, zatim devet usled
napada putni~kim vozilom, a
~etiri upotrebom kamena,
cigle ili komada betona. No-
`em ili drugim o{trim pre-
dmetima povre|ena su dva po-
licajca, drvenom ili metal-
nom palicom jedan, a ostalim
sredstvima {est policajaca.
Najvi{e, {ezdeset poli-
cijskih slu`benika, je povre-
|eno na ulici, {esnaest u
ugostiteqskim i jedanaest u
stambenim objektima. Na spo-
rtskim terenima povre|eno je
deset, u prevoznim sredstvima
tri i ostalim objektima devet
policajaca. M. T. S.
Sad, od kojih je 16 policajaca
zadobilo lake telesne povre-
de, PU ^a~ak devet sa lakim
telesnim povredama, PU
Smederevo {est sa lakim te-
Pregled krivi~nih dela nad policijskim slu`benicima
Opis karakteristi~nih
doga|aja
6. jula, na ulici u Sopo-
tu, Lazar Radenkovi} je
prilikom dovo|ewa u
slu`bene prostorije, po-
ku{ao da pobegne iz
slu`benog vozila. Kada
ga je sustigao policajac
op{te nadle`nosti Dejan
Slavkovi} iz PU za grad
Beograd, Radenkovi} ga je
fizi~ki napao i naneo mu
te{ke telesne povrede,
~ime je izvr{io krivi~-
no delo ometawe ovla{-
}enog slu`benog lica u
obavqawu poslova bez-
bednosti ili odr`avawu
javnog reda i mira.
3. avgusta na ulici u
Sur~inu, prilikom us-
postavqawa naru{enog
javnog reda, maloletni
M. B. je fizi~ki napao
policajca op{te nad-
le`nosti iz PU za grad
Beograd Aleksandra Ga-
cika i naneo mu te{ke
telesne povrede, ~ime je
izvr{io krivi~no delo
napad na slu`beno lice
u vr{ewu slu`bene du`-
nosti.
OBUKE 15
Zajedno protiv izazova
Nastavqaju}i uspe{nu
tradiciju zajedni~kog
obu~avawa i dru`ewa,
tre}u godinu zaredom u bazi
Specijalne antiteroristi~ke
jedinice MUP Republike Sr-
bije, u periodu od 27. septem-
bra do 1. oktobra ove godine
odr`an je me|unarodni semi-
nar „Borba protiv terorizma“.
U radu je u~estvovalo 37 u~es-
nika iz 19 specijalnih jedini-
ca policija 12 zemaqa: Austra-
lije, Italije, Gr~ke, SAD,
Francuske, Bugarske, Slove-
nije, Hrvatske, Bosne i Herce-
govine, Crne Gore, Makedoni-
je i Srbije. Svaka jedinica
imala je po dva predstavnika, a
Vojsku Srbije predstavqali su
pripadnici Specijalne briga-
de i bataqona „Kobre“.
Iz sastava MUP Republike
Srbije seminar su poha|ali
predstavnici @andarmerije,
PTJ, UKP i doma}ina SAJ.
pravde SAD, koji rade pri Am-
basadi SAD u Beogradu.
Zanimqivo predavawe od-
r`ao je i pukovnik Olivije
Ri{ardo, zamenik komandanta
specijalne jedinice RAID po-
licije Francuske. Izlo`io je
iskustva iz upotrebe wegove
jedinice u spre~avawu veli-
kih uli~nih nemira, pa su
u~esnici seminara imali pri-
liku da vide jedinistveni do-
kumentarni film o ovogodi{-
wim sukobima demonstranata i
uli~nih bandi sa policijom u
Grenoblu i Parizu, u kojima je
pucano na policiju i zapaqeno
vi{e od 60 automobila. Zna-
~ajno je napomenuti da su semi-
naru po prvi put prisustvova-
li i predstavnici Federalne
policije Australije (AFP),
kao i komandant specijalne je-
dinice N.O.C.S policije Ita-
lije, pukovnik Paolo Gropuzo
i dvojica operativaca ove re-
seminari poput ovog doprine-
ti da zajedni~ka saradwa bude
jo{ boqa i uspe{nija.
Osnovne teme seminara bile
su Standardne operativne pro-
cedure (SOP) za pripremu, pla-
nirawe i izvr{ewe zadatka,
kao i sadr`aji dokumenata koji
se izra|uju za svaku fazu po-
sebno. Akcenat je bio na pri-
premi i izvr{ewu zadatka re-
{avawa tala~ke situacije u
autobusu. U okviru ovog seg-
menta ra|ena je i studija slu-
~aja: analiza iskustava iz ne-
davne neuspe{ne akcije oslo-
ba|awa talaca iz autobusa u
Manili, u kojoj je zbog lo{e
isplanirane i izvedene akcije
SWAT tima policije poginulo
osam talaca, kineskih turista
i otmi~ar, otpu{teni polica-
jac Rolando Mendoza. Po~iwe-
no je mno{tvo gre{aka, kako u
na~inu vo|ewa pregovora sa
naoru`anim otmi~arom, koji
policajca i precizne upotrebe
oru`ja zavise `ivoti qudi i
uspe{nost zadatka.
Zavr{nog dana izvedena je
pokazna takti~ka ve`ba oslo-
ba|awa talaca iz otetog auto-
busa, koju su zajedni~ki izveli
u~esnici seminara. Ve`bi je
prisustvovao ministar unutra-
tom delovawu ne znaju za gra-
nice, tako i zajedni~ke aktiv-
nosti policija moraju biti do-
bro koordinisane i efikasne,
a ovakvi vidovi zajedni~ke
obuke tome zna~ajno doprino-
se, naglasio je ministar.
U~esnici su pokazali veli-
ko interesovawe za prezento-
Uokviru Programa obu-
ke za upravqawe u ka-
tastrofama DPPI SEE u
saradwi sa CADRI i MSB u
organizaciji Evropskog tre-
ning centra Republike Tur-
ske, u periodu od 2. do 8. sep-
tembra 2010. godine u Antali-
ji u Turskoj, odr`an je kurs
voima dr`avne uprave i organi-
zacija koje se bave ovim poslom
u regionu jugoisto~ne Evrope i
da poboq{a wihovu sposobnost
da shvate i upravqaju razli~i-
tim vanrednim situacijama sa
kojima se danas susre}emo u re-
gionu.
Anga`ovawe pripadnika
MUP Srbije u ovim aktivnos-
tima od izuzetnog je zna~aja u
ciqu reprezentativnog pre-
dstavqawa uloge Ministar-
stva unutra{wih poslova u ob-
lasti smawewa rizika od va-
nrednih situacija. Aktivno
u~e{}e na realizaciji ovog
kursa predstavqa potvrdu os-
posobqenosti radnika Sekto-
ra za vanredne situacije i Na-
cionalnog trening centra za
vanredne situacije za preno-
{ewe znawa i ve{tina iz ob-
lasti vanrednih situacija. �
„Smawewe rizika od katas-
trofa u jugoisto~noj Evro-
pi“.
Koncept realizovanog kursa
pru`a dubinsku orijentaciju i
smernice za smawewe rizika od
katastrofa i razumevawe kqu~-
nih aspekata i aktivnosti za
odziv i oporavak u skladu sa
Hjogo okvirom za akciju. Smer-
nice ukazuju na mogu}u primenu
postoje}eg znawa i iskustva
u~esnika za smawewe rizika od
katastrofa.
Na kursu je u~estvovalo ukup-
no 18 polaznika iz Albanije,
Bugarske, Makedonije, Rumuni-
je, Bosne i Hercegovine, Tur-
ske, Hrvatske, Moldavije i Sr-
bije. Predstavnici Sektora za
vanredne situacije bili su in-
struktor specijalisti~ke obu-
ke u Nacionalnom trening cen-
tru za vanredne situacije Nenad
Paunovi} i {ef Odseka u Up-
ravi za vanredne situacije u
Novom Sadu Bo{ko Tohoqevi}.
U sastavu tima fasilitato-
ra, iz Velike Britanije, Hr-
vatske, Turske, Bugarske anga-
`ovan je trener Sektora za va-
nredne situacije Dejan \ur|e-
vi}, organizator obuke za va-
trogasno-spasila~ke jedinice
i rukovo|ewe u Nacionalnom
trening centru za vanredne si-
tuacije.
Ciq kursa bio je da razvije
mogu}nosti smawewa rizika od
vanrednih situacija na svim ni-
Smawewe i upravqawe rizikom
Kao i prethodnih godina,
ovo okupqawe specijalaca or-
ganizovano je u saradwi SAJ i
Tima za spasavawe talaca ame-
ri~kog Federalnog istra`nog
biroa (FBI Hostage Rescue Te-
am). Nastavu i ve`be su izvo-
dila dvojica iskusnih instru-
ktora FBI HRT Xejms Tarasko
i Gregori Ferner, uz pomo}
stare{ina SAJ. Veliku pomo}
u organizaciji seminara i ovog
puta dali su predstavnici pro-
grama ICITAP Ministarstva
nomirane svetske antiterori-
sti~ke jedinice.
Seminar je otvorio dire-
ktor policije Milorad Veqo-
vi}, koji je istakao da ciqevi
petodnevnog dru`ewa i zajed-
ni~kog treninga predstavqa
razmenu iskustava, upoznavawe
i sticawe novih znawa. Poli-
cija Srbije u saradwi sa poli-
cijama zemaqa u regionu i {i-
re, ostvarila je veoma uspe{ne
rezultate u spre~avawu i ot-
krivawu kriminalnih i tero-
risti~kih aktivnosti, pa }e
je bio iskusni policajac, tako
i na~inu rukovo|ewa akcijom
i lo{om taktikom koju su pri-
menili policijski specijal-
ci.
Od ostalih sadr`aja iz pro-
grama rada, ve`bano je takti~-
ko ga|awe na bliskom odstoja-
wu iz pi{toqa i automata, uz
normirano vreme i brzu prome-
nu okvira za municiju na oru`-
ju. Ovakve ve`be, posebno kada
je u wima dodat i takmi~arski
karakter, uvek su korisne, jer
od brze i pravilne reakcije
{awih poslova Ivica Da~i},
koji je instruktorima i polaz-
nicima seminara uru~io dip-
lome i plakete. U obra}awu
prisutnima, ministar je rekao
da smatra izuzetnim uspehom
~iwenicu da je na seminaru
bio prisutan toliki broj u~es-
nika i jedinica iz 12 zemaqa i
zahvalio se instruktorima iz
FBI HRT i RAID na u~e{}u u
radu, a predstavnicima progra-
ma ICITAP na podr{ci.
- Kao {to kriminalci i te-
roristi u svom protivzakoni-
vane teme i svojim zalagawem
i razmenom mi{qewa dopri-
neli su da seminar u potpu-
nosti opravda svrhu organizo-
vawa. Svi su bili impresio-
nirani izgledom i izuzetnom
ure|eno{}u i opremqeno{}u
baze SAJ, koja raspola`e
svim neophodnim uslovima i
objektima za uspe{an rad i
obuku, kao i visokim profe-
sionalnim kvalitetima pri-
padnika SAJ i wihovom opre-
mom.
D. Xami}
OBUKA16
Br`e i efikasnije informisawe o strancima
Obuka za kori{}ewe
novog programskog
sistema „Odre|ene ka-
tegorije stranaca“ odr`ana je
od 7. do 14. oktobra, u prosto-
rijama kabineta za informa-
ti~ku obuku u zgradi SIV 2,
u Beogradu.
Uprava za informacione
tehnologije organizovala je
obuku, sa ciqem upoznavawa
korisnika sa funkcionisa-
wem novog programskog sis-
tema, kao i wegovim uvo|e-
wem u predprodukcijski
(testirawe programa od
strane korisnika), a zatim i
u produkcijski status (ak-
kolegama koji nisu prisus-
tvovali obuci po povratku u
policijsku upravu, dok je za-
datak pru`awa tehni~ke po-
dr{ke dobilo 33 policijska
slu`benika (vi{i organiza-
tori informisawa).
Novi programski sistem „Odre|ene kategorije stra-
naca“ ~ini skup evidencija koje, po novom Zakonu o
strancima koji je stupio na snagu 1. aprila 2009. godi-
ne, treba da vode kompletan upravni postupak vezan za
strane dr`avqane koji borave u na{oj zemqi du`e od
30 dana - dobijawe privremenog boravka, stalnog nas-
tawewa i li~nih karata za strance. Tako|e, omogu}ava
vo|ewe evidencija preduzetih mera prema stranim dr-
`avqanima u skladu sa novim Zakonom o strancima.
Novom evidencijom OKS obuhva}eni su i svi raspolo-
`ivi podaci o strancima od 1984. godine.
Evidencija „Odre|ene
kategorije stranaca“
(OKS) nastala je 1984. go-
dine kao potreba tada{-
weg Saveznog ministar-
stva unutra{wih poslo-
va, zbog evidentirawa
u~esnika Zimskih olim-
pijskih igara u Sarajevu.
Zbog toga se u wenoj bazi
nalaze podaci koji su
uno{eni u Ministar-
stvima unutra{wih pos-
lova biv{ih jugosloven-
skih republika. U staroj
aplikaciji OKS evide-
ntira se samo krajwi is-
hod upravnog postupka -
odobreni boravak bez
podataka o toku upra-
vnog postupka.
tivno kori{}ewe progra-
ma).
Obuku je poha|alo 116 po-
licijskih slu`benika, pode-
qenih u tri grupe. Za svaku
grupu obuka je trajala dva da-
na. Osamdeset tri policijska
slu`benika grani~ne poli-
cije dobili su zadatak da ste-
~eno znawe prenesu svojim
Prvog dana obuke, polazni-
ke su pozdravili na~elnik
Uprave za informacione teh-
nologije Predrag \ikanovi}
i pomo}nik na~elnika Upra-
ve grani~ne policije Vladi-
mir \ikanovi}.
Glavni organizator obuke
na~elnik Odeqewa za pro-
jektovawe i integraciju
Uprave za informacione
tehnologije Sla|ana Bogda-
novi} nagla{ava da za ra-
zliku od „starog“ progra-
mskog sistema, kojim se evi-
dentirao samo krajwi ishod
upravnog postupka, novi
omogu}ava evidentirawe
kompletnog upravnog pos-
tupka po novom Zakonu o
strancima, kao i elektro-
nsko vo|ewe kwiga. Na ovaj
na~in posti`e se brzo i
efikasno informisawe i
izve{tavawe o svim fazama
upravnog postupka kroz koji
prolazi stranac koji `eli
da ostvari svoja prava.
U realizaciji ovog progra-
mskog sistema, vode}u ulogu
imali su glavni projektanti
Mirjana Milo{evi} i Sne-
`ana [aki}-Bubalo iz Upra-
ve za informacione tehnolo-
gije u sedi{tu MUP-a, na-
~elnik Odeqewa za strance
Milo{ Zatezalo i {ef Od-
seka za statusna pitawa i
kontrolu kretawa i boravka
stranaca Zorica Vuli}, uz
podr{ku pomo}nika minis-
tra unutra{wih poslova, na-
~elnika Sektora za analiti-
ku, telekomunikacije i in-
formacione tehnologije
Slobodana Nedeqkovi}a, na-
~elnika Uprave za informa-
cione tehnologije Predraga
\ikanovi}a i na~elnika Up-
rave grani~ne policije Ne-
nada Banovi}a.
V. ].
Kurs za upravqa~e i rukovaoce motornim ~amcima
Uorganizaciji Uprave
za stru~no obrazova-
we, osposobqavawe,
usavr{avawe i nauku - Cen-
tra za specijalisti~ku obuku
i usavr{avawe policije, Po-
licijske uprave za grad Beog-
rad, Policijske ispostave za
bezbednost na rekama i poli-
cijskih uprava u Smederevu i
Novom Sadu, odr`an je Kurs
za upravqa~e i rukovaoce mo-
tornim ~amcima.
Ova obuka realizovana je za
dve grupe od po deset polaz-
nika iz PU Smederevo i No-
vi Sad, u Policijskoj ispos-
tavi za bezbednost na rekama.
Teorijski deo obuke od-
r`an je u objektu „Hangar“, a
prakti~ni na reci Savi. Ru-
kovodilac kursa bio je koman-
dir Policijske ispostave za
bezbednost na rekama Sa{a
Stefanovi}, wegov zamenik
Sre}ko Zimowi} iz Centra
za specijalisti~ku obuku i
usavr{avawe policije, a or-
ganizator obuke Sa{a Peja-
novi} iz Policijske isposta-
ve za bezbednost na rekama.
Obuku su sprovodili po-
licajci iz Policijske is-
postave za bezbednost na re-
kama i Sektora za vanredne
situacije. Polaznici su po-
lagali stru~ni ispit pred
komisijom koju je obrazova-
lo Ministarstvo za infra-
strukturu.
S. K.
U okviru Uprave za stru~no obrazovawe, osposobqa-
vawe, usavr{avawe i nauku nalazi se Centar za speci-
jalisti~ku obuku i usavr{avawe policije. Razli~iti
oblici specijalisti~kih obuka i usavr{avawa poli-
cijskih slu`benika realizuju se u nastavnim centrima
Avala, Maki{, Zvezdara, Jasenovo, Kula i Mitrovo po-
qe. U zavisnosti od obrazovnih potreba, obuke i kur-
sevi se realizuju i van nastavnih centara - na reci,
planini, odnosno u uslovima koji su neophodni za sti-
cawe odre|enih znawa i ve{tina, kao i za uspe{no
obavqawe odre|enih specijalisti~kih poslova. Cen-
tar, kao i Uprava, nalazi se u zgradi SIV 2, u Beogradu.
17OBUKE
Nastavak saradwe
u oblasti edukacija
Usklopu nastavka saradwe Mi-
nistarstva unutra{wih pos-
lova i Misije OEBS-a u Sr-
biji, u oblasti edukacije u okviru
tematske oblasti „Rad policije i
qudska prava“ tokom oktobra i no-
vembra odr`ane su ukupno ~etiri
radionice pod nazivom „Bezbedniji
uslovi boravka i postupawe prema
licima li{enim slobode u prosto-
rijama za zadr`avawe“. Ove radioni-
ce organizuje Misija OEBS u Srbi-
ji za 60 policijskih slu`benika, ko-
ji rade na obezbe|ewu lica li{enih
slobode u prostorijama za zadr`ava-
we, kao i posebne radionice za 27
oficira iz podru~nih policijskih
uprava za kontakt sa Komisijom
MUP za pra}ewe sprovo|ewa Evro-
pske konvencije o spre~avawu mu~e-
wa, ne~ove~nih ili poni`avaju}ih
kazni ili postupaka, za pet inspek-
tora Sektora unutra{we kontrole
policije i ~etiri ~lana Komisije
MUP za spre~avawe mu~ewa.
Ciq radionica je da se predstave
savremeni standardi i dostignu}a
dobre prakse postupawa sa zadr`a-
nim licima. Ovakve obuke i strana
iskustva, obezbedi}e strate{ke i
operativne procedure koje ne samo
da }e podi}i standarde za{tite za-
dr`anih lica, ve} i poboq{ati pro-
fesionalne sposobnosti policajaca,
koji rade sa zadr`anim licima da
identifikuju znake upozorewa, us-
pe{no procene rizik, primene adek-
vatne mere kontrole i ograni~ava-
wa, a kada je potrebno i da se bave
razli~itim incidentima, koji se de-
{avaju u prostorijama za zadr`ava-
we.
Delegacija Misije OEBS u Srbiji
i policijski eksperti iz Velike
Britanije, prilikom slu`bene po-
sete Ministarstvu unutra{wih pos-
lova, odr`ali su sastanak sa Komi-
sijom MUP-a na temu pra}ewa spro-
vo|ewa Evropske konvencije o spre-
~avawu mu~ewa, a zatim su sa Neboj-
{om Panteli}em, predsednikom Ko-
misije, obi{li prostorije za zadr-
`avawe PU za grad Beograd i PU u
Vaqevu. �
Stru~no usavr{avawe
interventnih patrola
UInterventnoj jedinici 92
de`urne slu`be PU za grad
Beograd u toku je izvo|ewe
obuke policijskih slu`benika in-
terventnih patrola policijskih up-
rava, koju izvode instruktori iz ove
jedinice.
Planirano je da u periodu od 5. ju-
la do 14. novembra, obuku zavr{e po-
licajci interventnih patrola deset
policijskih uprava: Jagodina, Novi
Sad, U`ice, Po`arevac, Kragujevac,
Ni{, Sremska Mitrovica, [abac,
Pan~evo i Kru{evac.
Obuci je prethodilo sagledavawe
stawa u interventnim patrolama
svih policijskih uprava MUP Srbi-
je. Konstatovano je da ovaj vid eduka-
cije policajaca interventnih patro-
la nije vr{en od 2002. godine, a u me-
|uvremenu je u svim policijskim up-
ravama do{lo do izmena u wihovom
sastavu - godine starosti, promena
radnog mesta, odlazak u penziju. Zbog
utvr|enih potreba za sticawem spe-
cifi~nih ve{tina karakteristi~-
nih za poslove i zadatke ovih patro-
la i wihovog stru~nog usavr{avawa,
jula 2008. godine organizovana je
obuka za policajce interventnih pa-
trola PU Novi Pazar, a zatim u janu-
aru ove godine i PU Prokupqe. Sta-
re{ine ove dve policijske uprave
ocenile su da je rad policijskih
slu`benika po zavr{etku obuke
znatno kvalitetniji i profesional-
niji, posebno u delu koji se odnosi
na policijska ovla{}ewa.
Sve to uticalo je na konstataciju
da je obuku neophodno realizovati
za pripadnike interventnih patro-
la svih policijskih uprava.
Instruktor na obuci, pomo}nik
komandira Interventne jedinice
92 de`urne slu`be PU za grad Be-
ograd Bojan Milutinovi} ka`e da
je ona zasnovana na principu o~ig-
lednosti, tokom dana polaznici
uve`bavaju takti~ke radwe na po-
ligonima, a uve~e patroliraju sa
interventnim timovima. Obuka
traje sedam dana i poha|a je dvade-
set polaznika.
Milutinovi} isti~e
da su obuku uspe{no pro-
{li policajci PU Jago-
dina, Novi Sad, U`ice,
Po`arevac, Kragujevac,
Ni{ i Sremska Mitrovi-
ca. Po wegovim re~ima,
najboqi su bili polazni-
ci iz Po`arevca. Trenut-
no su na obuci kolege iz
PU [abac, a policajci
interventnih patrola
Pan~eva i Kru{evaca za-
vr{i}e je krajem oktobra
i po~etkom novembra. �
Razumevawe, saradwa, poverewe
UNi{u je od 13. do 15. oktobra
odr`ana radionica za portpa-
role i {efove podru~nih po-
licijskih uprava MUP-a pod nazivom
„Odnosi sa javno{}u unapre|uju razu-
mevawe, me|usobno poverewe i sara-
dwu s medijima i lokalnom zajedni-
com“.
Ovo je tre}a u nizu radionica koju
je organizovao OEBS u saradwi sa Bi-
room za saradwu s medijima MUP-a,
kojoj su ovog puta prisustvovali na-
~elnici i portparoli iz Ni{a, Pro-
kupqa, Vrawa, Zaje~ara, Bora i Piro-
ta. Wima su se kasnije pridru`ili
novinari i urednici regionalnih i
lokalnih medija, kao i lokalni do-
pisnici, sa kojima su razmewivali
iskustva, kako u davawu informacija,
tako i o izve{tavawu o temama u vezi
sa policijom na lokalnom nivou.
U~esnike su pozdravili Edvard
Kabina iz Odeqewa za sprovo|ewe
zakona (OEBS) i Suzana Vasiqevi},
{ef Biroa za saradwu s medijima
(MUP). T. B.
SA SVIH STRANA18
Izgradwa nove zgrade
vatrogasno-spasila~ke
jedinice u Lazarevcu
ULazarevcu je sve~a-
no polo`en kamen
temeqac nove va-
trogasne stanice. O zna~a-
ju ovog doga|aja svedo~i i
~iwenica da je posledwi
objekat ove namene na te-
ritoriji Beograda izgra-
|en jo{ davne 1980. godine
na Ko{utwaku.
Sada{wa vatrogasno-
spasila~ka stanica u La-
zarevcu ne zadovoqava ~ak
ni minimalne uslove za
sme{taj zaposlenih.
- Postoje}a zgrada va-
trogasno-spasila~ke jedi-
nice je veoma mala i neus-
lovna da primi qude, op-
remu i vozila, naglasio je
ministar Ivica Da~i} i
dodao da }e u novu zgradu
biti ulo`eno oko 70 mi-
liona dinara. On je rekao
da }e po~etak izgradwe
biti finansiran iz buxe-
ta MUP-a, Skup{tine
grada i raznih donacija, a
da je zavr{etak planiran
za decembar 2012. godine.
Izgradwa je
omogu}ena sara-
dwom op{tine,
lokalne privrede
i Ministarstva
unutra{wih pos-
lova.
- Na{ ciq je da
se na podru~ju La-
zarevca doprinese stva-
rawu boqih uslova za pre-
ventivno delovawe vatro-
gasno-spasila~kih jedini-
ca u slu~aju po`ara, pop-
lava, hemijsko-tehnolo{-
kih incidenata, rekao je
Da~i}.
Broj intervencija na po-
dru~ju Lazarevca se pos-
ledwih godina pove}ao i
na godi{wem nivou izno-
si od 260 do 320, a na po-
dru~ju koje pokriva ta je-
dinica nalazi se i te{ka
industrija, Rudarski ba-
sen Kolubara i Termoe-
lektrana Kolubara. �
Unapre|ewe bezbednosti saobra}aja
Povodom obele`avawa Dana saobra}ajne policije, na~el-
nik P~iwskog upravnog okruga Budimir Mihajlovi} priredio
je prijem za pripadnike rukovodstva saobra}ajne policije Po-
licijske uprave u Vrawu. Na prijemu je komandir Saobra}ajne
policijske ispostave Vrawe Igor @ivkovi} izneo da se pri-
padnici saobra}ajne policije maksimalno zala`u za unapre-
|ewe bezbednosti saobra}aja. Nakon prijema u zgradi Poli-
cijske uprave u Vrawu organizovana je sve~anost kojoj su pri-
sustvovali pripadnici saobra}ajne policije, drugih organi-
zacionih jedinica PU u Vrawu, predstavnici pravosudnih or-
gana, Vojske Srbije, BIA i lokalne samouprave.
J. Bojkovi}
Bezbednije
u Zemunu
Otvaraju}i monitoring sa-
lu u Policijskoj stanici
u Zemunu, 21. oktobra, minis-
tar unutra{wih poslova
Ivica Da~i} istakao je da }e
ona zna~ajno doprineti ve}oj
bezbednosti zemunskih u~e-
nika, budu}i da }e se iz we,
uz pomo} video kamera, spro-
voditi video nadzor nad svim
{kolskim dvori{tima u ovoj
op{tini. Kamere }e tako|e
biti povezane sa monitoring
salom i postavqene na ve}im
raskrsnicama i javnim mesti-
ma u Zemunu.
Ministar je ukazao na poda-
tak da Beogradu nedostaje 2.000
policajaca i da u drugim ve}im
mestima u Srbiji nema dovoq-
no policijskih slu`benika.
Jedan od razloga su male plate
i te`ak posao policajca.
Dodao je da se najve}i deo
buxeta MUP-a tro{i za pla-
te, a sve mawe za kupovinu op-
reme i obuku policajaca.
Ministar je naveo da je ovogo-
di{wi buxet MUP-a, 5,5 pro-
cenata buxeta Srbije, pri ~emu
se 81 procenat buxeta ovog mi-
nistarstva potro{i na plate.
Ivica Da~i} prisustvovao
je i otvarawu Policijskog
odeqewa u Sur~inu. Tom pri-
likom, naglasio je da je inte-
res policije da se pribli`i
gra|anima, oceniv{i da }e se
otvarawem policijskog ode-
qewa pove}ati bezbednost u
Sur~inu. �
Humanost na deluPolicijska uprava Novi Sad u saradwi sa Zavodom za tra-
nsfuziju krvi u Novom Sadu tradicionalno organizuje akcije
dobrovoqnog davawa krvi policijskih slu`benika.
Akciji se odazvalo 77 policijskih slu`benika, a me|u wi-
ma je 25. put dao krv Branko Bates, pomo}nik komandira slu`-
be za stalna de`urstva i intervencije.
Jedanaesta akcija dobrovoqnog davawa krvi planirana je za
decembar ove godine. �
19SA SVIH STRANA
Prona|ena devoj~ica
Nakon vi{e~asovne potrage u
kojoj su u~estvovali i lovci i
me{tani, pripadnici odreda @an-
darmerije, Policijske uprave Po-
`arevac, 3. oktobra prona{li su
devoj~icu koja je prethodnog dana
nestala.
Devoj~ica je sa svojom bra}om
kod bake na sala{u, u mestu zvanom
„[iroki rt“, ~uvala ovce. Po{to
nisu uspeli da je prona|u, nestanak
deteta prijavili su policiji u Ku-
~evu. Slede}eg jutra devoj~ica je
prona|ena ~etiri kilometra od sa-
la{a.
U ku~evskom domu zdravqa de-
voj~ica je pregledana i konsta-
tovano je da je weno zdravstveno
stawe dobro.
Prema re~ima jednog od pri-
padnika @andarmerije koji je
u~estvovao u potrazi za devoj~i-
com, kada su je prona{li, le`a-
la je pored potoka, obu~ena u la-
gane pantalonice i tanku jaknu, a
na licu je imala ogrebotine. Dr-
htala je od hladno}e. Kolege su joj
lagano pri{le, uzele je u naru~je,
ali ona ni{ta nije pri~ala. Znali
su da je gladna, pa su izvadilu ~o-
koladu i keks i dali joj. Ona je od-
mah po~ela da jede.
Odneli su je do roditeqa i bra-
}e, a kada ih je ugledala, po~ela je
da se smeje. Ne zna se ko je bio sre-
}niji. �
Razvoj bezbednosne
kulture mladih
Od maja ove godine, u okviru saradwe sa upravama osnovnih
{kola na podru~ju Srema, Policijska uprava u Sremskoj
Mitrovici realizuje projekat „Bezbedno detiwstvo - razvoj
bezbednosne kulture mladih“. Kroz seriju predavawa i razgo-
vora, policajci upoznaju u~enike petog razreda osnovnih {ko-
la sa najva`nijim poslovima policije, prevencijom i oblici-
ma samoza{tite.
Do sada su predavawima obuhva}ene osnovne {kole u op{ti-
nama [id, Pe}inci i Stara Pazova, a u planu je i edukacija u~e-
nika na podru~jima Sremske Mitrovice, In|ije, Iriga i Rume.
Realizatori projekta, oficir policije Biqana Papi} i in-
spektor maloletni~ke delinkvencije Jasmina Raki}, isti~u
odli~nu saradwu sa upravama {kola na podru~ju Srema i izu-
zetnu zainteresovanost u~enika za teme. ^asovi ~esto traju i
du`e nego {to je predvi|eno, a predava~i se trude da u okviru
tema - upoznajmo policiju, spre~imo vr{wa~ko nasiqe, u za~a-
ranom krugu droge i alkohola i bezbedno u~e{}e dece u saob-
ra}aju, odgovore na sva postavqena pitawa.
Na wihov nesebi~an trud deca su uzvratila crte`ima, sasta-
vima, pesmicama... @. Avri}
Poklon Pravnog fakulteta
Dekan Pravnog fa-
kulteta Univerzi-
teta u Beogradu
Mirko Vasiqevi} uru~io
je 6. septembra u Novoj Va-
ro{i pet kompjutera na-
~elniku Policijske upra-
ve u Prijepoqu Sini{i
Cvijeti}u. Donacija je na-
mewena radnicima Poli-
cijske stanice Nova Va-
ro{.
Ovo je prvi put da Poli-
cijska uprava Prijepoqe
dobija donaciju od ustano-
ve ovog tipa. Ministar
Ivica Da~i} i dekan Mir-
ko Vasiqevi} potpisali
su sredinom 2009. godine
Protokol o saradwi. Do-
nacija, koja je deo ostvari-
vawa te saradwe, zna~ajan
je doprinos policijskoj
slu`bi u wihovom radu.
Ovo nije prvi put da Pra-
vni fakultet donira kom-
pjutersku opremu u ovom
delu Srbije, ali su do sada
to bile uglavnom obrazov-
ne ustanove.
Prisutnima se obratio
dekan Pravnog fakulteta
koji je istakao da su i ovaj
fakultet i policija Sr-
bije na istom zadatku, a to
je za{tita prava. Na~el-
nik Policijske uprave
Prijepoqe Sini{a Cvije-
ti} zahvalio se donatori-
ma i istakao da }e ovaj
poklon doprineti br`em
i kvalitetnijem radu u in-
teresu gra|ana.
A. Veqovi}
Informati~ka oprema na poklon
saobra}ajnoj policiji u Ra{ki
Predsednik op{tine Ra{ka
Radenko Cveti} i na~el-
nik Op{tinske uprave Kosta
Zdravkovi} poklonili su Po-
licijskoj stanici Ra{ka, Saob-
ra}ajnoj policijskoj ispostavi
tri kompjutera i {tampa~.
Poklon su uru~ili 9. sep-
tembra komandiru Saobra}ajne
policijske ispostave Sr|anu
Trboqevcu, u prisustvu na~el-
nika Policijske uprave Kra-
qevo Bogoquba @ivkovi}a, na-
~elnika Odeqewa za logistiku
Dragi{e Martinovi}a i ko-
mandira Policijske stanice
Ra{ka Gorana Todorovi}a.
Kako je zakonska obaveza op-
{tine da deo novca od napla}e-
nih kazni koji se sliva u buxet
ulo`i u podizawe nivoa bez-
bednosti saobra}aja na terito-
riji lokalne samouprave, Cve-
ti} je izrazio nadu da }e nova
kompjuterska oprema omogu}i-
ti efikasniji rad saobra}ajne
policije i uticati na jednos-
tavnije vo|ewe evidencija.
- Ovo je samo prvi korak, a
slede}i korak koji }e op{tina
sprovesti jeste ulagawe u vi-
deo-nadzor. Radi}e se parcijal-
no. Projekat je ura|en u dogovo-
ru sa Saobra}ajnom policij-
skom ispostavom i wihovom
stru~nom slu`bom. Krenu}emo
prema prioritetima, od onih
kqu~nih raskrsnica, prilaza
gradu, a sve u ciqu pove}awa
nivoa bezbednosti, pre svega
dece i naravno, svih ostalih
gra|ana, rekao je Cveti}.
Na~elnik Policijske upra-
ve Bogoqub @ivkovi}, zahva-
quju}i se predstavnicima lo-
kalne samouprave na informa-
ti~koj opremi, istakao je zna-
~aj i potrebu ovakve saradwe,
nagla{avaju}i da je saradwa lo-
kalne samouprave i policije
tradicionalno dobra. On je
potvrdio da }e kompjuterska
oprema svakako doprineti po-
ve}awu nivoa bezbednosti sa-
obra}aja na podru~ju Ra{ke.
Izrazio je i nadu da je ovo samo
po~etak izdvajawa sredstava iz
tog fonda, jer }e se ulagati i u
video-nadzor, a saglasno potre-
bama i procenama stru~nih
slu`bi, u vertikalnu i hori-
zontalnu signalizaciju.
K. Nikoli}
OBUKE20
Prvi na ultramaratonskoj trci
Na 14. beogradskom ultrama-
ratonu odr`anom 25. i 26.
septembra, prvo mesto u tr-
ci na dvanaest sati, osvojio je Mi-
lo{ Erdeqanovi} iz Policijske
brigade PU za grad Beograd. Up-
rkos povredi i lo{im vremenskim
uslovima, Milo{ je prvi put pobe-
dio na ultramaratonu i postigao
ku i aikido. Od 2007. godine tr~i
ultramaratone, a u me|uvremenu se
takmi~io na polumaratonima i ma-
ratonima. Svoju prvu maratonsku
trku istr~ao je u Negotinu 1995.
godine.
- Drug sa kojim sam trenirao uveo
me je u svet ultramaratona. Atmos-
fera i dru`ewe sa qudima koji tr-
li~ni rekorda pretr~av{i 94 ki-
lometra za dvanaest sati.
Trku je organizovao Atletski sa-
vez i Ultramaratonski savez Srbi-
je, na U{}u. Kru`na staza du`ine
~e tako duge staze i uvek su puni
optimizma, fascinirala me je. Od-
mah sam po`eleo da i ja tr~im ul-
tramaratone, ka`e Milo{ i obja{-
wava da je to samoprevazila`ewe
sebe i u psihi~kom i u fizi~kom
smislu.
Svoj prvi ultramaraton tr~ao je
u Subotici 2007. godine, kada je
sebi postavio ciq da istr~i 100
km, koje je savladao za osamnaest
sati. Bio iznena|en postignutim
rezultatom, {to ga je jo{ vi{e
motivisalo da nastavi da se tak-
mi~i u ovoj zahtevnoj atletskoj
disciplini.
tonske trke „Harmonije sveta“ (me-
|unarodna {tafetna trka koja je
ove godine pro{la kroz na{u zem-
qu) u kojoj je u~estvovao jula ove
godine. Tada je tr~ao {est dana
kroz Srbiju, od Subotice do grani-
ce sa Makedonijom. Sve vreme ul-
tramaratonci su na smenu nosili
bakqu - simbol mira i qubavi u
svetu. U svim mestima qudi su ih
do~ekivali i ispra}ali sa odu{ev-
qewem, ~esto im se pridru`uju}i u
tr~awu kra}ih deonica. Izuzetna
atmosfera sa puno nesebi~ne podr-
{ke, vladala je i me|u ultramara-
toncima ove trke.
- Treniram prose~no pet dana u
nedeqi, ali nema pravila, jer mi je
posao na prvom mestu. S obzirom na
to da radim u Brigadi policije, u
kojoj radno vreme nije fiksno od-
re|eno, odnosno zavisi od de{ava-
wa na terenu, uskla|ujem treninge
sa poslom. Tako, na primer, za vre-
me odr`avawa „Parade ponosa“ ra-
dio sam od tri sata ujutro do ve~er-
wih ~asova. Trudim se da treniram
u kontinuitetu, pa obavezno ura-
dim kondicioni trening pre odlas-
ka na posao, a tr~im kada se vratim.
Ne smem da dozvolim da me umor
savlada kada sa posla do|em ku}i i
sednem da pogledam televiziju ili
ne{to pro~itam, jer odmah zaspim
od umora. Zbog toga prvo idem da
tr~im, pri~a Milo{. Dodaje da u
Mladenovcu gde `ivi, trenira tr-
~e}i na betonskom terenu sredwe
tehni~ke {kole, {to nisu dobri
uslovi, ali uvek sebi ka`e „ja mo-
ram“ i tako, kao i na trkama, preva-
zilazi te{ko}e.
V. ].
Razumevawe
stare{ina
Milo{ Erdeqanovi} ra-
dnik je MUP-a od 2002. godi-
ne. Nakon zavr{enog kursa
za policajce u Klisi radio je u PS Zemun, a od 2004. godine je u Poli-
cijskoj brigadi PU za grad Beograd.
Nagla{ava da uvek na ultaramaratonskim trkama predstavqa MUP i
Policijsku brigadu. Mnogo mu zna~i podr{ka kolega, pre svega na~el-
nika Policijske uprave za grad Beograd glavnog policijskog savetni-
ka Stevana Bjeli}a i komandanta Policijske brigade Neboji{e Panti-
}a, kao i komandanta Prvog bataqona Nenada Mitrovi}a i komandira
Prvog voda Dragana Popovi}a. Isti~e da na ultramaratonske trke sa
wim povremeno ide i komandir ~ete Radoslav Repac, koji mu se i pri-
dru`i u tr~awu.
Ve} naredne godine na 12.
beogradskom ultramaratonu,
takmi~io se u kategoriji Mi-
nistarstva unutra{wih pos-
lova i Vojske Srbije. Tada je
osvojio peto mesto u apsolut-
noj kategoriji i prvo mesto u
kategoriji MUP-a, u trci na
24 sata. Pret~ao je 132 km, os-
tvariv{i i svoj li~ni re-
kord. Novi li~ni rekord,
postavio je marta ove godine,
u ultramaratonskoj trci „Ma-
raton maratona“ na Adi Ci-
ganliji, pretr~av{i 102 km
za 12 sati.
Milo{ isti~e da posebne
impresije nosi sa ultramara-
dva kilometra, bila je klizava zbog
ki{e koja je padala sve vreme, a
takmi~arima je dodatno opter}ewe
pravila jaka ko{ava.
Milo{ Erdeqanovi} po~eo je sa
petnaest godina da trenira atleti-
Moskve, kroz Ma|arsku, Slo-
va~ku, Poqsku, Belorusiju i
Rusiju. Za {esnaest dana, sed-
morica ultramaratonaca we-
govog kluba i on pretr~ali su
2.450 kilometara. Dnevno su
naizmeni~no prevaqivali
153 kilometra. Povod za ovaj
ultramaraton bio je obele`a-
vawe {ezdeset godina pobede
nad fa{izmom. Krenuli su 21.
aprila sa platoa ispred hrama
Svetog Save, da bi 6. maja
stigli na krajwe odredi{te
ispred hrama Hrista Spasite-
qa u Moskvi, najve}eg pravos-
lavnog hrama na svetu.
Dragan isti~e da su tako,
tr~e}i simboli~no, povezali
dva najve}a pravoslavna hrama
i dve prijateqske zemqe, i da
su prisustvovali cen-
tralnoj svetskoj prosla-
vi pobede nad fa{iz-
mom u Moskvi. Ovim ul-
tramaratonom prikup-
qena je humanitarna po-
mo} za decu bez rodite-
qa Beslana i Kosova i
Metohije.
Dragan Petrovi} sa
svojim ultramaratonci-
ma ostvario je jo{ jedan
podvig 2006. godine. Za
sedam dana, pretr~ali
su 888 kilometara od
Beograda do Kajmak~a-
lana (vrha na makedon-
skoj planini Nixa, nadmor-
ske visine 2.521 metra). Ide-
ja vodiqa bila im je odavawe
po~asti i poklowewe palim
srpskim ratnicima na vrhu
Kajmak~alana, gde je nakon
dvogodi{we borbe i velikog
broja `rtava, pobedila
srpska vojska u proboju
Solunskog fronta.
Po wegovim re~ima,
sna`ne utiske na wega
ostavila je Spomen-
kosturnica i mermerna
urna sa srcem dr Ar~i-
bala Rajsa. Dragan doda-
je da je pretr~ao pos-
ledwu etapu od 35 kilo-
metara, pri velikom us-
ponu, po pra{wavom
planinskom putu, zbog
~ega su ose}awa bila
jo{ sna`nija. Tr~e}i
200 kilometara od Be-
ograda do Bratunca,
2007. godine, deset ma-
r a t o n a c a
me|u kojima
i Dragan,
odali su po-
~ast palim
srpskim `r-
tvama sre-
breni~kog
okruga.
V e l i k i
humanitar-
ni vidov-
danski ma-
raton od Be-
ograda do
Bawaluke, dug 400 kilometa-
ra, tr~ali su 2008. godine.
Ultramaraton povodom de-
setogodi{wice NATO bom-
bardovawa, od Beograda do
Hilandara, du`ine 880 km,
podr{ku na{ih ambasada, ka-
`e Dragan i dodaje da je inte-
resantno da su mu policajci
iz pratwe u svim dr`avama
kroz koje su tr~ali, kada saz-
naju da su kolege, davali pok-
Dragan i wegovi klupski dru-
govi, tr~ali su od 24. marta
do 2. aprila 2009. godine.
Ove godine tr~ali su {es-
todnevni maraton od 600 km,
povodom proboja Sremskog
fronta (Beograd - Vaqevo -
Kragujevac - Beograd - [id).
- Ose}aj da svakim pretr~a-
nim korakom poma`ete neko-
me daje neverovatnu mental-
nu i fizi~ku snagu da izdr-
`ite, jer dok prelazite svoju
etapu, sami ste. Tako|e i se-
}awa na one koji su dali `i-
vot ili su nevini nastradali
da bi nama bilo boqe, ideje
su vodiqe na{ih trka~kih
poduhvata. Tr~e}i, ~ovek bo-
qe mo`e da sagleda predele
kroz koje prolazi. Svuda smo
do~ekivani dobrodo{licom,
qudi su se prikqu~ivali i
tr~ali sa nama. Svuda smo
imali policijsku pratwu i
lone Ministarstva unutra-
{wih poslova.
Dragan Petrovi} je {esna-
est godina radnik MUP-a.
Nakon zavr{enog Kursa za
policajce, radio je u Poli-
cijskoj brigadi na Banovom
brdu, a 1999. godine pre{ao je
u Jedinicu za obezbe|ewe od-
re|enih li~nosti i objekata.
Od 2003. godine je u Odeqewu
za obezbe|ewe odre|enih
stranih li~nosti i delegaci-
ja Uprave za obezbe|ewe od-
re|enih li~nosti i objekata.
Pored svojih profesional-
nih obaveza, svakodnevno tr-
~i desetak kilometara da bi
odr`ao kondiciju za neke
slede}e ultramaratone, a u
{ali ka`e „Na pokretnoj
traci u teretani Uprave tr-
~im najvi{e do pet kilome-
tara, da bi druge kolege mog-
le da do|u na red i da se tra-
ka ne pokvari“. V. ].
21SPORT
Pomo} kao ideja vodiqa
Dragan Petrovi} iz Up-
rave za obezbe|ewe od-
re|enih li~nosti i
objekata, bavi se ekstremnim
sportom - ultramaratonom.
Iako je deset godina uspe{no
trenirao rukomet u RK „Prva
iskra Bari~“, a potom bori-
la~ke sportove, jedna televi-
zijska reporta`a o ultrama-
ratoncima, koji tr~e}i pri-
kupqaju humanitarnu pomo}
za decu Kosova i Metohije
bez roditeqa ostavila je po-
seban utisak na wega.
Sna`ne emocije i odli~na
fizi~ka spremnost doprine-
le su wegovoj odluci da se
prikqu~i maratoncima At-
letskog kluba „Plemenito
srce“ iz Beograda.
- Bez velikog razumevawa i
podr{ke stare{ina i kolega
ne bih uspeo, isti~e Dragan.
Ovim, sportom po~eo je da se
bavi 2003. godine, kada je is-
tr~ao svoj prvi ultramaraton
od Beograda do Svete gore.
Od tada, svake godine tr~i
ultramaratone i zajedno sa
svojim klupskim drugovima
posti`e neverovatne rezul-
tate.
Dragan obja{wava da se u
ovoj ekstremnoj maratonskoj
disciplini trka~i ne takmi-
~e me|usobno, ve} naizme-
ni~no tr~e odre|ene etape,
tako da svaki ~lan tima dnev-
no pretr~ava izme|u 50 i 60
kilometara. Dok tr~e prate
ih vozila, sa klupskim drugo-
vima - u~esnicima ultrama-
ratona, lekar i
fizioterapeut.
Svaka tura
unapred je os-
mi{qena i is-
planirana. Ta~-
no se zna kilo-
metra`a dnevne
mar{rute i ko-
liko koji mara-
tonac treba da
pretr~i. Pored
velike `eqe da
u~estvuju, samo
mentalno i fi-
zi~ki najspre-
mniji ~lanovi
kluba tr~e ul-
tramaratone.
Dragan isti-
~e da su svi ul-
t r a m a r a t o n i
h u m a n i t a r n e
prirode - novac
i pomo} donatora, osim najne-
ophodnijeg za u~esnike, name-
weni su prvenstveno deci bez
roditeqskog starawa, boles-
nima i starima.
Povodom dva veka srpske
dr`avnosti, 2004. godine,
Dragan Petrovi} tr~ao je sa
~lanovima svog atletskog
kluba 110 kilometara dug ma-
raton od Ora{ca {umadij-
skog do Ora{ca posavskog,
pod simboli~nim nazivom
„Vo`dovim stazama“.
Najdu`i i najbr`i ultra-
maraton Dragan je istr~ao
2005. godine, od Beograda do
Ultramaraton je svako tr~awe (po-
nekad i druge discipline), koje po-
drazumeva staze du`e od maratonske
staze - 42.195 metara. Najve}i broj ul-
tramaratona ima nestandardnu du`i-
nu staze. Naj~e{}e du`ine ultramara-
tona su 50 i 100 kilometara.
SPORT22
NNaa pprraaddeeddiinnoomm ggrroobbuu
Vo|a ekipe @andarmerije Radomir Pavlovi} je izme-
|u stotinak grobova prona{ao grob svog pradede, pri-
padnika Drinske divizije Tre}e armije u Prvom svets-
kom ratu, koji je pre{ao Albaniju, ali je kasnije stradao
na rati{tu. Na grobu pi{e „Redov Qubomir Pavlovi}
284“. Nedaleko od wega, obilaze}i humke i ~itaju}i nat-
pise, bra}a Dra{kovi} nai{li su na spomenik na kome
pi{e „@andarm Mata Qubi} 381“, gde su se okupili svi
~lanovi ekipe i odali po~ast u ime svih `andarma.
U Gr~koj je suorganizator u
sklopu ove manifestacije od-
r`ao revijalnu trku od Lari-
se do Velikog Trnovca, a na-
kon toga, u mestu Velika, ne-
daleko od Larise, odr`ana je
trka u du`ini od 9.900 meta-
ra, u kojoj su ~lanovi ekipe
@andarmerije osvojili sve
ti medaqe: prvo mesto i zlat-
nu medaqu osvojio je Danilo
Dra{kovi}, srebrna medaqa
pripala je wegovom bratu
\or|u, dok je Darko Anti}
osvojio tre}e mesto i bronza-
nu medaqu.
Pripadnici @andarmerije
jo{ jednom su pokazali ume}e,
smelost i izdr`qivost, dos-
tojno predstavili @andarme-
riju i MUP i sa napornih tr-
ka se vratili sa medaqama. �
Maraton mira
Ve} je poznato da pri-
padnici @andarmeri-
je, bra}a Dra{kovi},
ni`u uspeh za uspehom i po-
red redovnih obaveza posti`u
ne samo da u~estvuju na trka-
ma, ve} i da se u ve}ini slu~a-
jeva sa takmi~ewa vra}aju sa
medaqom oko vrata. Pored
wihovih ~esto se pomiwu
imena Ivana Ogwenovi}a,
Darka Anti}a, Gorana Mato-
vi}a i Neboj{e Stevi}a. Svi
oni zajedno su i ovoga puta ~i-
nili ekipu koja je u~estvova-
la na 12. me|unarodnom huma-
nitarnom maratonu za mir.
Maraton je trajao od 28. juna
do 12. jula, od Novog Sada do
Soluna i Larise, u organiza-
ciji atletskog kluba „Mara-
ton mira - Vidovdan“. Trka ko-
ja je po~ela u Novom Sadu pod
sloganom „ttr~imo za mir na
Balkanu i u spomen na `rtve
agresora“ okupila
je u~esnike iz vi-
{e balkanskih ze-
maqa - Gr~ke, Bu-
garske, Republike
Srpske i Srbije.
Tokom maratona,
u~esnici su obila-
zili kulturno-is-
torijske spomeni-
ke Srbije i Gr~ke.
U Novom Sadu,
obi{li su spomen-
obele`ja `rtvama
nacizma, a u Kragu-
jevcu u parku [u-
marice, pored spo-
menika streqanim
|acima odr`an je
pomen i trka naj-
mla|ih pred{kolaca, koji su
svojim u~e{}em ulep{ali
ovu manifestaciju.
U Kru{evcu, u~esnici su
posetili spomen-obele`je
kosovskim junacima, na mostu
u Varvarinu spomen-obele`je
stradalima tokom agresije
NATO, u Ni{u spomen obe-
le`je oslobodiocima ovog
grada. Na sva spomen-obele`-
ja polo`eni su venci i odr-
`an je pomen.
U~esnici su 5. jula stigli
u Solun, na srpsko vojni~ko
grobqe Zejtinlik, gde ih je
do~ekao \or|e Mihajlovi},
~uvar grobqa i potomak naj-
starijeg Mihajlovi}a koji je
sahrawivao umrle u bolnici
u Solunu i poginule na ra-
ti{tu. On je odr`ao ~as isto-
rije i upoznao sve u~esnike
sa zna~ajnim bitkama iz tog
perioda i sa vremenom u kome
je to grobqe nastalo.
Du{an Obradovi} iz
Uprave za obezbe|ewe
odre|enih li~nosti i
objekata jedan je od uspe{nih
sportista koji predstavqaju
MUP na takmi~ewima i osva-
jaju veliki broj medaqa.
- Po~eo sam aktivno da tr-
~im 1987. godine. Prethodno
sam se bavio borila~kim
ve{tinama, na kondicionim
treninzima „zarazio“ sam se
tr~awem. Nas nekoliko kole-
ga po~eli smo intenzivnije
da treniramo, ali se nismo
odmah takmi~ili. Prvi put
u~estvovao sam, na nagovor
jednog kolege, na „Beogra-
ru u~estvuje veliki broj pri-
padnika vojske i policije,
@andarmerije... Ima kolega
koji su veoma dobri atleti~a-
ri i brzo napreduju, isti~e
Du{an Obradovi}.
On svakodnevno trenira
dva do tri sata. - Svakoga da-
na imam razli~it program.
Treniram na Adi Ciganliji,
na Avali, u Vin~i, odakle
sam... Ipak, najboqi trening
je sama trka, ka`e Du{an i
dodaje da ovaj sport nije ni
najmawe lak i lagodan.
- Ponekad, u toku trke, ka-
da me sustignu umor i bol, pi-
tam se {ta mi sve to treba.
Me|utim, ~im pro|em kroz
ciq, sve prestane i ja ve}
razmi{qam o daqim trenin-
zima i novim trkama... S. K.
dskom maratonu“, u dis-
ciplini polumaraton,
bio sam me|u prvih pe-
deset. Prvu medaqu os-
vojio sam u Ni{u 1998.
godine, tako|e poluma-
raton u kategoriji voj-
ske i policije, osvojio
sam drugo mesto. Ta trka
mi je ostala u se}awu kao
izuzetno naporna, jer je
odr`ana po veoma vre-
lom danu, pri~a Du{an.
Usledio je veliki
broj medaqa i pehara,
prvih i drugih mesta...
Du{an Obradovi} izdvaja
2007. godinu, kada je bio pr-
vak Balkana u krosu. Vi{e
puta u~estvovao je u Vaqevu
na Memorijalnom turniru
„General \uki}“, na kome se
tr~i 10.500 metara u ~izmama
i uniformi.
- Jednom sam bio prvi, a vi-
{e puta osvojio sam drugo i
tre}e mesto. Na ovom turni-
Uspe{an sportista
23SPORT
Ministarstvo unutra{wih poslova Republike Srbije. Biro za saradwu s medijima. Adresa: Bulevar Mihajla Pupina 2,
11000 Beograd. Telefon: 011/3008205, faks: 011/3139782. E-mail: [email protected].
Priprema i {tampa: „[tamparija Borba“, Beograd, Kosovska 26. Tira`: 6.500, CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd.
POLICIJA danas, ISSN 1821 - 1879 - Policija danas, COBISS.SR-ID 16766444.
Pehar za fudbalsku reprezentaciju MUP-a
Na me|unarodnom tur-
niru u malom fudbalu,
koji je u oktobru od-
r`an u holandskom gradu Aj-
bergenu, bilo je 2.300 u~esni-
ka iz 54 zemqe, a ekipa Mi-
nistarstva unutra{wih pos-
lova Republike Srbije vra-
tila se sa peharom i osvoje-
nim devetim mestom.
Selektor i kapiten na{e
reprezentacije bili su po-
mo}nici direktora policije
Miroslav Kova~evi} i Sa{a
Mitrovi}, a u sastavu repre-
zentacije policijski slu`-
benici iz Kabineta minis-
tra, Direkcije policije, Up-
rave za obezbe|ewe odre|e-
nih li~nosti i objekata, Spe-
cijalne antiteroristi~ke je-
dinice i policijskih uprava
Kraqeva i Beograda.
Na 28. svetsko prvenstvo u
malom fudbalu, ekipa je poz-
vana kao prvak sveta iz 2003.
i u~esnik iz 2004. godine, sa
osvojenim petim mestom.
Na prvenstvu je bilo {est
grupa sa po devet timova, s
tim {to su na{i igra~i bili
u grupi starijih od 35 godina.
Do osmine finala srpski po-
licajci zabele`ili su {est
pobeda.
Ekipe biv{e SFRJ borile
su se me|usobno, uz zdu{nu
podr{ku sa tribina. Konku-
rencija je bila velika, po pr-
vi put su u~estvovale ekipe
iz SAD, Kuvajta i Brazila.
- Imali smo malo vremena
za uigravawe, tako da smo za-
dovoqni postignutim rezul-
tatom. Ta~no je da je moglo i
boqe, ali falilo je i malo
sre}e. Na{e je da se maksi-
malno potrudimo za slede}e
odmeravawe fudbalskih ve{-
tina, ka`u reprezentativci
i dodaju da je ve}ina polica-
jaca sada prvi put u~estvova-
la na ovom takmi~ewu i to je
izuzetan doga|aj.
- Predstavqati svoju zem-
qu, slu{ati svoju himnu i
nastupati pod svojom zasta-
vom je prelep, a verovatno i
neponovqiv ose}aj, rekli su
oni. �
[esta trka kroz istoriju
Policijski slu`benici @andarmerije
su, kao i mnogo puta do sada, pokazali
izuzetnu spremnost ostvariv{i izva-
nredne rezultate u [estoj trci kroz istori-
ju, koja je odr`ana 13. oktobra u Beogradu u or-
ganizaciji Beogradskog maratona.
U atletskoj trci du`ine 4.000 metara nas-
tupilo je deset ekipa, gde je ekipa MUP-a,
koju su ~inili sedmorica pripadnika @an-
darmerije, osvojila prvo mesto u ekipnoj
konkurenciji, ispred ekipa Vojske Srbije i
KPA.
U pojedina~noj konkurenciji, bra}a Dra{ko-
vi} osvojila su prvo mesto. Prvo mesto zauzeo
je Danilo, drugo je pripalo \or|u, a tre}e mes-
to osvojio je Igor Vukovi} iz Garde VS. �
Uokviru stacionar-
nog logorovawa, u
rejonu Fru{ke go-
re, 27-29. septembra odr-
`an je Drugi vi{eboj @an-
darmerije, u organizaciji
odreda @andarmerije u No-
vom Sadu. Ciq ovog vi{e-
boja bio je razvijawe tak-
mi~arskog, sportskog i ko-
lektivnog duha, kao i sag-
ledavawe nivoa obu~enos-
ti i osposobqenosti poli-
cijskih slu`benika u ori-
jentaciji i izvr{avawu
operativno-takti~kih i
vatrenih zadataka.
Otvarawu vi{eboja pri-
sustvovao je komandant
@andarmerije Bratislav
Diki}, komandanti odreda
i druge stare{ine ove
elitne jedinice.
Na takmi~ewu je u~es-
tvovalo osam ekipa. Wihov
zadatak bio je da pre|u sta-
zu za {to kra}e vreme, uz
re{avawe postavqenih za-
dataka na zadatoj mar{ru-
ti. Na svakoj kontrolnoj
ili radnoj ta~ki nalazio
se sudija-kontrolor. Ukup-
ni plasman odre|ivao se na
osnovu ukupno ostvarenog
vremena na stazi. Postig-
nuto vreme ekipe je vreme
koje je proteklo od starta
do ciqa, na koje su se doda-
vali ili oduzimali poeni
izra`eni u vremenu.
U~esnici su se takmi~i-
li u slede}im disciplina-
ma: orijentacija, preno{e-
we rawenika, savladavawe
vodene prepreke desantnim
~amcem, ga|awe slu`benim
pi{toqem kalibra 9mm,
situaciono ga|awe - ga|a-
we iz automatske pu{ke,
savladavawe prepreke ho-
rizontalnim i duplim
u`etom, bacawe bombe u
mestu, situaciono ga|awe
iz pu{ke sa~mare, savlada-
vawe kontaminiranog zem-
qi{ta, izvla~ewe vozila,
pewawe uz konopac, savla-
davawe `i~ane prepreke
puzawem, ga|awe automat-
skom pu{kom, situaciono
ga|awe iz slu`benog pi{-
toqa kalibra 9mm i ga|awe
no`em u mestu.
Prvo mesto na ovom vi-
{eboju osvojila je specija-
listi~ka ~eta odreda @an-
darmerije u Novom Sadu,
druga je bila ^eta op{te
namene odreda u Novom Sa-
du, dok su tre}i bili pri-
padnici Specijalisti~ke
~ete odreda @andarmerije
u Ni{u. Komandant @an-
darmerije Bratislav Di-
ki} uru~io je pehare i me-
daqe za tri prvoplasirane
ekipe na sve~anoj ceremo-
niji zatvarawa takmi~ewa,
na kome su pripadnici ove
jedinice pokazali zavidan
nivo osposobqenosti i
obu~enosti. �
Vi{eboj
@andarmerije
Fo
to
T
an
jug
Srbija, Beograd, 15. oktobar - Staford,
ina~e pas dobre naravi, u parku ispred
Doma Vojske Srbije zabavqa posetioce
i sebe i trenira u dru{tvu gazdarice.
Nema~ka, Berlin, 13. oktobar - Specijalno osvetqena Berlinska
katedrala. Bulevari, kule, raskrsnice, istorijske i moderne gra-
|evine posebno su osvetqene zbog festivala svetlosti u Berlinu. Turska, Istanbul, 18. septembra - Tur-
~in Sultan Kosen pozira sa Elif Koca-
man. Kosen je u{ao u Ginisovu kwigu re-
korda kao najvi{i ~ovek na svetu - vi-
sok je 246,5 centimetara, dok je Elif
progla{ena najni`om `enom na svetu -
visoka je samo 72,6 centimetara.
Kina, okrug Zepu - Pripadnici etni~ke
grupe Ujgur pripremaju ribqi ro{tiq.
BiH, Sarajevo, 29. septembra - Odr`ana je 1. Red Bull {inomo-
bil trka. Oko 10.000 gledalaca u`ivalo je u nesvakida{wem
spektaklu, gde su {inama najstarije operativne tramvajske
mre`e u Evropi jurila vozila, neka su stajala, ispadala iz
{ina, pa su voza~i morali da ih guraju do ciqa.
Kina, [angaj, 1. oktobar - Posetioci posmatraju muzi~ke
fontane u Svetskom Ekspo parku, u kome je odr`an ~itav
niz aktivnosti povodom kineskog nacionalnog praznika
- 61 godina od osnivawa Narodne Republike Kine.
Srbija, Jagodina, 19. oktobar - Zoolo{ki
vrt u Jagodini, jedini ju`no od Beograda,
dobio je nove stanovnike - dve lepe i ra-
doznale foke, koje su stigle iz jednog
Zoolo{kog vrta u Nema~koj.
Kina, Tibet, 6. oktobar - Mnogi kineski turisti
su iskoristili nacionalni praznik da posete
Tibet. Na fotografiji su wihove senke, kao i
senke wihovih automobila.
Kina, okrug Ningvu, 7. oktobar - Tri
miliona godina stara ledena pe}ina
postala je poznata turisti~ka desti-
nacija.
Kina, Ze|iang, 19. septembar - De~ak kori-
sti lubenice da napravi maketu broda na
takmi~ewu iz rezbarewa. Ukupno 20 lokal-
nih zanatlija i 30 u~enika prikazalo je
svoju ve{tinu na ovom takmi~ewu.