Download pdf - Zastita Od Pozara Hidroelektrana

M. [ander*

ZA[TITA OD PO@ARA HIDROELEKTRANAUDK 621.311.21:614.84PRIMLJENO: 18.3.2005.PRIHVA]ENO: 1.7.2005.

SA@ETAK: U radu je prikazan pristup za{titi od poàra pri projektiranju, izvedbi i pogonuhidroenergetskih postrojenja. Po pitanju hidroenergetskih postrojenja u Hrvatskoj se u bliskojbudu}nosti planiraju revitalizacije, a mogu}a je i izgradnja novih objekata. U proizvodnjihrvatskog elektroenergetskog sustava vi{e od polovice izvora ~ine hidroelektrane. Hrvatska je potome jedna od vode}ih zemalja u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Zna~ajhidroelektrana u hrvatskoj proizvodnji elektri~ne energije je svakako velik te je nu`no posvetitiodre|enu pozornost za{titi od poàra u hidroelektranama. U ovome radu nastoje se dati osnovniobrisi za{tite od poàra s konkretnim primjerom izvedbe na HE Peru}a. Prikazani su izvori poàrnihopasnosti, preventivne mjere za{tite od poàra kao vanjska hidrantska mreà, unutarnja hidrantskamreà, aparati za ga{enje itd. Izdvojene su posebne mjere za{tite od poàra; poàrno odjeljivanje,stabilni sustav za ga{enje raspr{enom vodom, sustav za ga{enje poàra sa CO2, sustav za dojavupoàra, vatrogasna postrojba. Prikazano je odjeljivanje na poàrne sektore uz glavne metode zaprocjenu ugroènosti od poàra, TRVB 100, Euroalarm i Gretner. U tekstu se navode odre|enevrijednosti, zbog prikaza reda veli~ina, a odnose se na HE Peru}a. U ~lanku se nalaze slike koje bitrebale ilustrirati konkretne izvedbe.

Klju~ne rije~i: za{tita od poàra, hidroenergetsko postrojenje, izvori poàrnih opasnosti, hidrantskamreà, aparati za ga{enje poàra, dojava poàra, za{titne mjere na instalacijama, procjenaugroènosti od poàra, poàrni sektori, generator, transformator

UVOD

U proizvodnji hrvatskog elektroenergetskogsustava vi{e od polovice izvora ~ine hidro-elektrane. Hrvatska je po tome jedna od vode}ihzemalja u proizvodnji energije iz obnovljivihizvora (World Atals & Industry Guide, 2004.).Hrvatska elektroprivreda ima u pogonu 25hidroelektrana (najva`nije navedene u Tablici 1).Hidroelektrane su akumulacijskog i proto~nogtipa. Organizacijski su podijeljene u 15 pogonateritorijalno raspore|enih u tri proizvodna po-dru~ja i samostalnom pogonu HE Dubrovnik.Proizvodno podru~je HE sjever uklju~uje HEVara`din, HE âkovec i HE Dubrava. Proizvodno

podru~je HE zapad uklju~uje HE Rijeka, HEVinodol, HE Senj, HE Gojak i HE Ozalj. U sklopupogona HE Senj nalazi se jo{ i HE Sklope, a usklopu pogona HE Vinodol uklju~ene su i CHE(Crpna Hidroelektrana) Fuìne i RHE (Reverzi-bilna Hidroelektrana) Lepenica. Proizvodnopodru~je HE jug uklju~uje RHE (ReverzibilnaHidroelektrana) Velebit, hidroelektrane na rijeciKrki, HE Peru}u, HE Orlovac, HE \ale te HEKraljevac i najve}a HE Zaku~ac. U sklopuhidroelektrana na Krki nalaze se HE Golubi},MHE Kr~i}, HE Miljacka (slika 1) i HE Jaruga, a usklopu pogona HE Orlovac nalazi se PS Bu{koBlato. Samostalni pogon HE Dubrovnik uklju~ujehidroelektrane Dubrovnik i Zavrelje.

301

PRETHODNO PRIOP]ENJE SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

* Mr. sc. Miroslav [ander, dipl. ing., Elektroprojekt, Alexandera vonHumboldta 4, 10000 Zagreb.

Hrvatske hidroelektrane imaju iza sebe dugo-godi{nji rad i relativno visoku starost postrojenja.Najmla|e hidroelektrane, HE Dubrava i HE \ale,pu{tene su u rad 1989. godine. Vlasnik HEP in-tenzivno provodi revitalizaciju postrojenja, i totrenuta~no HE Gojak, HE Peru}a i HE Zaku~ac.

Moè se re}i da je do sada iskori{tenopribli`no 51% iskoristivog potencijala (WorldAtals & Industry Guide, 2004.)., i to je uglavnomkoncentrirano u spomenutim hidroelektranama(Tablica 1). Da bi se iskoristio preostali diopotencijala, trebalo bi izgraditi pribli`no 60postrojenja, {to govori da se radi o manjimpostrojenjima (iznimka su Novo Virje, Kosinj,Le{}e, Podsused i Ombla) koja, osim toga,ve}inom iskori{tavaju vodu na malim padovima,{to sve traì relativno velike specifi~ne investicije.Bez obzira na velike specifi~ne investicije, spletekonomskih i ekolo{kih okolnosti govori da }eHrvatska u budu}nosti, me|u ostalim, graditi ihidroenergetska postrojenja.

Uzev{i u obzir zna~aj hidroelektrana u hrvat-skoj proizvodnji elektri~ne energije, svakako jenu`no posvetiti odre|enu pozornost za{titi odpoàra u hidroelektranama. Za razliku odelektrana na fosilna goriva u hidroelektranama jesigurno puno manja opasnost od nastanka poàraza vrijeme izgradnje, kao i u pogonu. Ali, taopasnost postoji.

Budu}i da hidroenergetska postrojenja neupotrebljavaju zapaljive i eksplozivne materijaleza vrijeme pogona, to je sama proizvodnjaelektri~ne energije relativno siguran proces. Alikad do|e do incidenata, onda popravci odo{te}enja mogu biti iznimno skupi. Glavnaopasnost dolazi od poàra koji se mogu {iritikabelima, kabelskim kanalima, rasklopnim po-strojenjem, ili u skladi{tima. O{te}enja na statoruelektri~nog generatora mogu biti znatno finan-cijsko optere}enje, te mogu dovesti do zastoja uproizvodnji elektri~ne energije. Poàr unutar stro-jarnice, te na kabelima ili na ulju za podma-zivanje, tako|er, predstavlja znatnu opasnost.

M. [ANDER: Za{tita od poàra hidroelektrana SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

302

Tablica 1. Izgra|ene hidroelektrane u RH

Hidroelektrana Instalirana snaga(u MW) Agregat Protok (Qi)

(m3/s)Pad za Qi

(m)

Mogu}a god.proizvodnja

(u GWh)

Vara`din 90 (2X45) Kaplan 500 21,9 (bruto) 450

âkovec 76 (2X38) Cijevni 500 17,5 (bruto) 350

Dubrava 76 (2X38) Cijevni 500 17,5 (bruto) 350

Gojak 48,0 (3X16) Francis vertikalni 50 (3X16,67) 118 (neto) 195

Rijeka 36,8 (2X18,4) Francis vertikalni (2X10,5) 212,7 (neto) 88,1

Vinodol 84 (3X28) Pelton 15 645 (neto) 162

Sklope 22,5 Francis vertikalni 45 60 (neto) 85

Senj 216 (3X72) Francis vertikalni 60 (3X20) 410 (neto) 972

Velebit 276,0 t(2 x 138) pumpa - turbina 60 (2X30) t

40 (2X20) p517 t559 p 333

Golubi} 6,84 (2X3,42) Francis 14 (2X7) 59 (neto) 28

Miljacka 24 (3X6,4 +1X4,8) Francis 30 (3X8 +1X6) 102 (neto) 123

Orlovac 237,0 (3X79) Francis 70 (3X23,3) 380 (neto) 360

Peru}a 41,6 (2X20,8) Francis 120 (2X60) 41 (neto) 120

\ale 40,8 (2X20,4) Kaplan 220 (2X110) 21 (neto) 157,5

Zaku~ac 486,0 (2X108 +2X135) Francis 220 (2X50 +2X60) 250,4 (neto) 1640

Kraljevac 59,2 (2X20,8 +12,8 + 4,8)

Francishorizont. 80 108 (neto) 40

Dubrovnik 216 (2X108) Francis 216 (2X108) 272 (neto) 1430

NEKE PREPORUKE

Dobra preporuka primjene mjera za za{titu odpoàra u hidroenergetskim postrojenjima je NFPA851 - Recommended Practice for Fire Protectionfor Hydroelectric Generating Plants (2004.), kao iskupina hrvatskih propisa, pravilnika, uputa(Zakon o gradnji, Zakon o za{titi od poàra, Zakono za{titi na radu). Poàri u hidroenergetskimpostrojenjima nisu tako rijetka pojava kako bi se uprvi tren pomislilo. Skup stru~njaka u SAD-u kojije pripremao NFPA 851 sakupio je dokumentacijuo poàrima na puno postrojenja, a krozdokumentaciju je bilo vidljivo da se radilo orazli~itom stupnju o{te}enja. To su bila ona kojasu izazivala samo trenuta~ne poreme}aje, pa dotakvih koja su dovodila do prestanka radagigantskih postrojenja (Gulliver, Arndt, 1991.).

Glavni problem pri ga{enju poàra uhidroenergetskim postrojenjima je to {to se ve}inanjih nalazi pod zemljom. Ako za vrijemeizgradnje elektrane nisu postavljeni sustavi za{titeod poàra, moè do}i do incidenata koji uzrokujuvelike {tete zbog toksi~nog dima koji se razvija ukaverni i pod zemljom. Stoga je za vrijeme gra-|enja potrebno provesti sve propisane i vaè}omzakonskom regulativom predvi|ene mjere za{titeod poàra, kao i za{tite na radu pri rukovanjulakozapaljivim materijalima. Takve materijalepotrebno je dràti udaljene od toplinskih izvora iotvorenog plamena kako ne bi buknuo poàr.Lakozapaljive materijale (primjerice: eksploziv,benzin, nafta, razna ulja i sl.) treba ~uvati uposebnim skladi{nim prostorima, sigurnim odpoàra, i to prema vaè}im odredbama, propisimai standardima.

Elektri~ne instalacije, ure|aji i oprema morajusvojom kvalitetom i na~inom izvedbe odgovarativaè}im propisima i standardima. Kontrolu pro-vedbe mjera za{tite od poàra provode projektant,nadzorni inènjer, kao i ovla{teni predstavnicinadle`nih dràvnih tijela (MUP).

Nakon zavr{etka radova na izgradnji hidro-energetskog postrojenja (pretpostavljamo da }e sehidroenergetska postrojenja graditi) potrebno jeurediti gradili{te i ukloniti sve ostatke gra|e izapaljivih materijala, te dovesti okoli{ u prvobitnostanje.

Za vrijeme pogona, tj. eksploatacije podzemnahidroenergetska postrojenja moraju uvijek bitipristupa~na te se moraju ventilirati. Dim i ostaliprodukti izgaranja pri poàru u podzemnoj ka-verni ~esto mogu onemogu}avati vizualni pregledsituacije do te mjere da osoblje i vatrogasci nemogu znati gdje se uop}e nalazi materijal kojigori. Stoga bi zadatak osoblja za odràvanjehidroelektrane bio da osigura neprekidan radventilacije (pa i prirodne ventilacije) ~ak i kodmalih daljinski upravljanih postrojenja. Za{tita odpoàra i spre~avanje poàra u podzemnimpostrojenjima, galerijama i tunelima zahtijevapomno planiranje i procjenu ugroènosti odpoàra. To kod velikih hidroelektrana uklju~ujeorganizaciju i trening vatrogasne postrojbe ilipostrojbe koja je stacionirana u blizini hidro-elektrane, pa }e prema potrebi biti uklju~ena usustav za{tite od poàra hidroelektrane. Osobljezaduèno za odràvanje mora osigurati nepre-kidnu napunjenost protupoàrnog spremnika svodom, kao i prohodnost svih protupoàrnihcjevovoda te pouzdan rad protupoàrnih pumpi.

Op}enito, uzroci poàra u postrojenjima igra|evinama hidroelektrana mogu se pojavitizbog neprimjerenih tehnolo{kih postupaka iorganizacijskih mjera, kvara na opremi i insta-lacijama, nepravilne montaè, eksploatacije iodràvanja ure|aja i instalacija, nepo{tovanja te-hnolo{kih pravila i pona{anja djelatnika, pu{enja,upotrebe otvorenog plamena i sl.


303

Slika 1. Hrvatska je po~ela rano graditihidroelektrane – HE Miljacka, 1905. (Krka)

Najugroèniji dio hidroelektrane je svakakostrojarnica. Poàr na postrojenjima u strojar-nicama pojavljuje se zbog prodora ulja kojima suuzrok ova o{te}enja:

– labavi vij~ani ili prirubni~ki spojevi

– pucanje ili pukotina zbog vibracija,spre~avanja rastezanja, istro{enih mjesta,visokih tlakova

– nepravilno zavarena mjesta

– nepravilna montaà i odràvanja tla~nihvodova

– istro{eno brtvljenje na osovinama

– nepravilno brtvljenje

– pucanja cjevovoda ulja zbog kvara naturbinskom dijelu ili drugim komponen-tama postrojenja.

Pored navedenog, poàr na postrojenjima ustrojarnicama pojavljuje se u slu~aju kod elek-tri~ke gre{ke zbog nedopu{tenog optere}enjaopreme ili termi~ki nepovoljnog rasporedaopreme. Poàr u prostoru kabelskog tunela po-javljuje se u slu~aju kod elektri~ke gre{ke zbognedopu{tenog optere}enja opreme ili termi~kinepovoljnog rasporeda opreme. Poàr u pro-storijama zgrade komande pojavljuje se u slu~ajukod elektri~ke gre{ke zbog nedopu{tenog opte-re}enja opreme ili termi~ki nepovoljnog raspo-reda opreme. Poàr u prostorijama zgradesrednjonaponskog (primjerice 35 kV) i visoko-naponskog (primjerice 110 kV) rasklopnogpostrojenja pojavljuje se zbog nedopu{tenogoptere}enja izazvanog kratkim spojem ilizemljospojem ili nedopu{tenim zagrijavanjemzbog visokih prijelaznih otpora na priklju~nimmjestima i kontaktima. Poàr na transformatorimapojavljuje se u slu~aju elektri~ke gre{ke zbognedopu{tenog optere}enja u transformatoru. Uskladu s klasifikacijom poàra prema HRNZ.C0.003 i vrsti zapaljivih tvari koje mogu bitiobuhva}ene poàrom u objektima gra|evinahidroenergetskih postrojenja, mogu se pojavitipoàri: klase A, tj. poàri ~vrstih zapaljivih tvari;klase B ili poàri zapaljivih teku}ina; klase E, tj.poàri na ure|ajima i instalacijama podelektri~nim naponom.

IZVORI PO@ARNIH OPASNOSTI KODHIDROENERGETSKIH POSTROJENJA

Potencijalni izvori poàrnih opasnosti kodhidroenergetskih postrojenja mogu se podijelitiprema gra|evinskim i funkcionalnim cjelinamahidroenergetskog postrojenja. U prostoru hidro-postrojenja to mogu biti:

• neispravna elektri~na oprema, ure|aji iinstalacije

• ulje za podmazivanje i upravljanje turbineu slu~aju nekontroliranog istjecanja, pro-pu{tanja na spojevima ili pucanjacjevovoda moè se zapaliti.

Potencijalni izvori poàrnih opasnosti u trans-formatorskim stanicama s uljnim transformatorimasu:

• neispravna elektri~na oprema,ure|aji i instalacije

• ulje za hla|enje transformatora, u slu~ajuneispravnog rada transformatora ulje semoè pregrijati i izazvati poàr.

Potencijalni izvori poàrnih opasnosti kod di-zelskog agregata su:

• neispravna elektri~na oprema, ure|aji iinstalacije

• dizelsko gorivo.

Potencijalni izvori poàrnih opasnosti ukompresorskoj stanici ili nekim drugim pomo}nimpostrojenjima mogu biti:

• neispravna elektri~na oprema i instalacije.

Jedan od izvora poàrnih opasnosti je grom. Udijelovima hidroelektrana koji su smje{teninadzemno moraju biti postavljene gromobranskeinstalacije prema tehni~kim propisima ogromobranima. Preventivno gromobranska insta-lacija mora biti izvedena, odràvana i postavljenatako da se sprije~i svaka mogu}nost nastankapoàra zbog atmosferskog pra`njenja. O gro-mobranskim instalacijama mora postojati te-hni~ka dokumentacija i mora se voditi revizijskaknjiga gromobranskih instalacija. Preventivnemjere su jedan od glavnih zadataka pri pro-jektiranju i izvedbi postrojenja.


304

PREVENTIVNE MJEREZA[TITE OD PO@ARA

Preventivne mjere odabiremo u fazi projekti-ranja, ali isto tako ako se uo~e nedostaci nadopunese mogu izvr{iti tijekom izvedbe ili kasnije u pogonurekonstrukcijom. Kod hidroenergetskih postrojenjamora biti omogu}en kru`ni tok prometa prome-tnicama {irine 3 m za jednosmjerno kretanje,odnosno 5,5 m za dvosmjerno kretanje premaPravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe.Nosivost vatrogasnih pristupa mora biti takva dapodnosi osovinski tlak ve}i od 100 kN. Svi prolazikroz nadzemne gra|evine unutar hidroelektranemoraju imati slobodan profil ve}i od 3x4 m u skladusa spomenutim Pravilnikom.

Kod ve}ine hidroenergetskih postrojenja pre-dvi|aju se ove tehni~ke mjere za{tite od poàra(ZOP): izvori vode za potrebe ZOP-a, vanjskahidrantska mreà, unutarnja hidrantska mreà,prisilna ventilacija, stabilni sustav za ga{enje pli-nom CO2, stabilni sustavi za ga{enje raspr{enomvodom, aparati za ga{enje poàra, za{titne mjere nainstalacijama, ru~na dojava poàra, sustav auto-matskog otkrivanja i javljanja poàra.

Izvori vode za potrebe ZOP-a

Kod hidroenergetskih postrojenja ima vode uizobilju te kao voda za potrebe za{tite od poàramoè posluìti voda koja se odvaja iz nekog odglavnih tokova ili koja je dovedena do spremnikakoji se posebno grade, a uz njih i pumpnopostrojenje. Uvijek je dobro da jedna od pro-tupoàrnih pumpi bude priklju~ena na dizelskiagregat. Pumpe se veù na hidrantsku mreù prekotla~nog spremnika.

Vanjska hidrantska mreà

Izvodi se od ~eli~nih cijevi dimenzija NO 80,NO 100, NO 125, NO 150. Na ~vornim mjestimaugra|uju se zasuni za odvajanje pojedinih sekcijavanjske hidrantske mreè ako se ona sastoji od vi{eprstenova. Cjevovodi vanjske hidrantske mreèukopavaju se u zemlju na dubini cca 1 m i u njimase nastoji odràvati stalni tlak od 8 bar (ne smije bitiniì od 2,5 bar). Na vanjskoj hidrantskoj mreìpostavljaju se nadzemni hidranti ili podzemnihidranti. Udaljenosti izme|u dva hidranta iznosemanje od 80 m (NFPA 12, 2000.).

Razmje{taj hidranata mora omogu}iti ga{enjeobjekta s najmanje dva hidranta. Nadzemni hidrantiizvode se od lijevanog èljeza.

Unutarnja hidrantska mreà

Postavlja se u hidroenergetskim objektima ustrojarnicu te prema potrebi u druga pomo}napostrojenja. Me|usobni razmak izme|u dvaunutarnja hidranta trebao bi biti oko 30 m, araspore|uju se tako da se poàr moè gasiti s dvahidranta. Na cjevovodima unutarnje hidrantskemreè postavljaju se unutarnji hidranti u zidnehidrantske ormari}e sa svom potrebnom opremom.Zidni hidrantski ormari}i postavljaju se na visini 1,5m od poda i ozna~avaju propisanom oznakom zahidrant (slovo H).

Prisilna ventilacija

Kod hidroenergetskih postrojenja se kao mjeraza{tite za odimljavanje moè postaviti prisilnaventilacija. U strojarnici postrojenja mogu sepredvidjeti posebni sustavi za odvo|enje dima itopline nastalih u poàru. Odvo|enje dima i toplinenastalih u poàru moè se tako|er omogu}itiventilacijskim otvorima u kaverni strojarnice, ven-tilacijskim otvorima te prozorima i ventilacijskimotvorima na odre|enim objektima hidropostrojenja.


305

Slika 2. Hidroelektrana Peru}a na rijeci Cetiniuzvodno od Sinja

Stabilni sustav za ga{enje sa CO2 postrojenja

Za protupoàrnu za{titu postrojenja turbinskoggeneratora obi~no sluì stabilni sustav za ga{enje saCO2. Stabilni sustav za ga{enje sa CO2 isporu~ujese kao postrojenje uz generatore vodnih turbina iizvodi se u skladu s ameri~kim propisima NFPA12(2000.). Stabilni sustav za ga{enje sastoji seobi~no od dvije baterije boca CO2, od kojih jednasluì za po~etno ga{enje poàra, a druga zaodràvanje koncentracije CO2 u trajanju od 20min (slika 4). Na svakoj boci ugra|uje se ure|aj zakontrolu mase ili ure|aj koji pokazuje gubitakpunjenja >10%. Boce koje su izgubile vi{e od10% punjenja moraju se zamijeniti u roku od 36h. Baterije boca nalaze se izvan prostora koji se{titi.

Svaka boca CO2 spojena je cijevima narazdjelne cjevovode. Razdjelni cjevovodi opre-mljeni su sapnicama za raspr{ivanje CO2. Stabilnisustav za ga{enje moè se aktivirati: ru~no,daljinski-elektri~no, automatski-elektri~no.

Automatsko aktiviranje stabilnog sustava zaga{enje poàra omogu}ava se automatskimsustavom za detekciju poàra koji se sastoji odtermi~kih javlja~a poàra i sredi{nje ADC(automatske dojavne centrale). Sredi{nja ADCsastoji se od nekoliko polica na koje su postavljeneodgovaraju}e jedinice za nadzor opreme stabilnogsustava, aktiviranje ga{enja i druge signalizacije.

Jedinice su modulnog tipa. Svi vodovi priklju~eni najedinicu su pod neprekidnim nadzorom radi pre-kida, kratkog spoja ili zemljospoja. Termi~ki javlja~ipoàra nadziru porast temperature generatora stemperaturom aktiviranja (obi~no od 110 oC ).

Stabilni sustavi za ga{enje raspr{enom vodom

Ako je potrebno postavljanje sustava za ga{enje(snage ve}e od 40 MVA), za protupoàrnu za{tituglavnih transformatora treba se projektirati stabilnisustav za ga{enje raspr{enom vodom (slika 5).Stabilni sustav za ga{enje poàra raspr{enom vodomje stabilna automatska instalacija za ga{enje poàravodom s otvorenim mlaznicama, pa se ga{enjeobavlja istovremeno sa svim postavljenim mla-znicama iznad povr{ine koja se {titi. Transformatorikoji se nalaze na otvorenom prostoru (Pravilnik otehni~kim normativima za za{titu elektroenergetskihpostrojenja i ure|aja od poàra) ne moraju se {tititistabilnim ure|ajem za ga{enje poàra uz uvjet da sepoloàjem ili postavljanjem vatrootpornih zidovaspre~ava {irenje poàra na susjedne objekte (slika 6).

Koli~ina vode u spremniku odre|uje se uskladu s ameri~kim propisima NFPA 15 (1996.) idostatna je za trajanje ga{enja od 10 minuta najednom glavnom transformatoru. Stabilni sustavza ga{enje moè se aktivirati: ru~no, polu-automatski, automatski. Ru~no aktiviranje obavlja seizravnim otvaranjem ru~nog ventila koji je ugra|enna DELUGE ventilu. Poluautomatsko aktiviranjeobavlja se tipkalom ru~nog aktiviranja koji jepostavljen uz transformator. Automatsko aktiviranjeobavlja se pomo}u termomaksimalnih javlja~apoàra ugra|enih kod transformatora koji proslijedesignal na vatrodojavnu centralu. Nakon aktiviranjaotvara se DELUGE ventil i instalacija dolazi pod tlakvode iz tla~nog spremnika.

Aparati za ga{enje poàra

Postavljaju se u blizini opasnih mjesta nauo~ljivim i lako pristupa~nim mjestima, pri ~emuse nastoji da me|usobna udaljenost aparata nijeve}a od 20 m, a visina postavljenih aparata nijevi{a 1,5 m od poda. Uz nadzemne vanjskehidrante postavljaju se samostoje}i ormari}i sopremom ZOP-a u skladu s Pravilnikom o odr-àvanju i izboru vatrogasnih aparata.


306

Slika 3. Strojarnica HE Peru}a(generator i komandna soba u pozadini)


307

Slik

a4.

Sust

avza

ga{e

nje

poà

rana

elek

tri~n

imge

nera

torim

asa

CO

2(H

EPe

ru}a

)

Za{titne mjere na instalacijama(klimatizacije, ventilacije i grijanja)

Svi ventilacijski kanali koji vode iz poàrnih

sektora koji se {tite stabilnim sustavima za ga{enje

poàra uglji~nim dioksidom izvode se plino-

tijesno od negorivih materijala.

Svi prodori kanala kroz granice poàrnog sektoramoraju biti opremljeni protupoàrnim zaklop-kama klase T30 (ili prema konkretnim zahtjevima)koji se aktiviraju na dva na~ina: stabilnim su-stavom dojave poàra i lokalno pomo}u termo-maksimalnog okida~a.

Ru~ni klasi~ni javlja~i

Postavljaju se na izlazima {ti}enih prostorija, aaktivira ih operator postrojenja ili djelatnik akoprimijeti da je nastao poàr. U spoju s modulomjedinice za nadzor zone konvencionalnih ru~nihjavlja~a poàra omogu}eno je spajanje na vatro-dojavnu centralu.

Sustav automatskog otkrivanja i javljanja poàra

U funkcionalnim cjelinama raspore|uju sejavlja~i poàra u dvije me|usobno neovisne elek-tri~ne petlje. Vatrodojavni sustav sastoji se odautomatskih analogno adresabilnih javlja~a, auto-matskih binarnih javlja~a, prilagodnih naprava,ru~nih javlja~a, javlja~a CO2 i vatrodojavnecentrale. Javlja~i poàra postavljaju se kao dimni iliopti~ki u prostorijama zgrade, a kao osjetilaprekora~enja zadane temperature (termomaksi-malni ili termodiferencijalni) na transformatorima,prigu{nicama i sli~nim ure|ajima. Glede automat-skog otkrivanja i javljanja poàra primjenjuju seUpute o za{titi od poàra za daljinski nadziranaelektroenergetska postrojenja.

PO@ARNI SEKTORI IPROCJENA UGRO@ENOSTI

Poàrni sektori i poàrne jedinice hidroelektranaoblikuju se na temelju sadràja koji se u njimanalaze kao i na temelju funkcionalnih cjelina.Veli~ina poàrnih sektora ovisi o poàrnomoptere}enju, otpornosti hidroelektrane kao gra|e-vine na poàr, postojanju ure|aja za automatskoga{enje poàra, postojanju ure|aja za automatskootkrivanje poàra. Svi poàrni sektori na svimrazinama i u svim smjerovima (vodoravno i okomito)odjeljuju se od susjednih sektora pregradama uskladu s HRN.UJ1.240 i HRN DIN 4102 - 1. Pona-{anje gra|evnih gradiva i gra|evnih elemenata upoàru. Svi otvori za prodor instalacija koji senalaze na granicama poàrnih sektora nakon po-stavljanja instalacija moraju se zabrtviti sa smjesom


308

Slika 5. Ga{enje transformatora - dvije razine cijeviza vodu i poàrni zidovi F90 (HE Peru}a)

Slika 6. Transformatori samo s poàrnim zidovimabez vode za raspr{ivanje (HE Miljacka)

vatrootpornosti u klasi zida kroz kojeg prolaze.Otvori na granicama poàrnih sektora, koji unormalnom pogonu moraju biti prolazni, opremajuse vratima i zaklopkama koje se automatskizatvaraju na znak detekcije poàra ili startanjastabilnog sustava za ga{enje poàra. Vrata nagranicama poàrnih sektora koja u normalnompogonu moraju biti otvorena opremaju semehanizmom koji ih automatski zatvara na znakdetekcije poàra i/ili prorade stabilnog sustava zaga{enje poàra. Ovaj mehanizam napaja sebesprekidnim izvorom elektri~ne energije. Svivertikalni kanali za razvod instalacija poàrno seodjeljuju od ostalog prostora pregradama klase 160(ili vi{e prema zahtjevima).

Radne prostorije moraju imati osiguraneslobodne povr{ine za prolaz i evakuaciju ljudi.Protupoàrna vrata na vodoravnim izlazima trebaizvoditi kao zakretna. Rasvjeta evakuacijskihprostora iz poàrnog sektora mora biti osigurana usvakom trenutku. Svi otvori na izlaznim putevima izprostorija koje se {tite stabilnim sustavom za ga{enjesa CO2 moraju se za{tititi sa samozatvaraju}imvratima. Konstrukcija za{titnih ograda i rukohvatamora biti izvedena bez dijelova koji str{e iliumetnute oplate. Vrata koja vode iz poàrnogsektora na stubi{te moraju imati ispred stuba ravandio duìne jednake {irine vratiju. Protupoàrnavrata trebaju biti uvijek u takvom stanju daspre~avaju {irenje poàra, a to zna~i da dovratnikne smije biti odvaljen od zida, fuga izme|u vrata izida mora biti zabrtvljena, krila vrata ne smiju bitiiskrivljena ili o{te}ena, okov ne smije biti labav.

Svi uljni transformatori koji se smje{taju naotvorenom prostoru kao zasebni poàrni sektoriza{ti}uju se od {irenja poàra s armirano-betonskimpregradnim zidovima vatrootpornosti F90, visine dogornjeg ruba dilatacijske posude transformatora iduìne koja odgovara duìni, odnosno {irini slivnoglijevka ispod transformatora ovisno o poloàjutransformatora u odnosu na susjedni objekt (zgradu).Ispod svakog uljnog transformatora izvode sesabirne uljne jame takvog obujma da mogu primitiukupnu koli~inu ulja koju sadrì pojedini energetskitransformator. Sabirna uljna jama izvodi se tako daoborinske ili podzemne vode ne ometaju njezinunamjenu.

Podjela poàrnog optere}enja radi se premaHRN U.J1.030. Prema HRN U.J1.030 specifi~nopoàrno optere}enje dijeli se na nisko (do 1 GJ/m2),

srednje (do 2GJ/m2) i visoko poàrno optere}enje(preko 2 GJ/m2). Veli~ina poàrnog optere}enja Qmoè se odrediti prema smjernici TRVB 100, TRVB126 (1975.), a dobro je poàrna optere}enjaprikazati tabli~no. Glavni transformatori,transformatori vlastite potro{nje te dizelski agregatobi~no se tretiraju kao posebne poàrne jedinice, aQ se prora~unava i izraàva direktno u MJ/m2.

Prvi va`ni korak po pitanju ZOP-a pri pro-jektiranju hidroenergetskih postrojenja, paralelnos podjelom na poàrne sektore, je procjenaugroènosti od poàra. Metode koje dolaze uobzir kod hidroelektrana su austrijska TRVB 100,Euroalarm i Gretner (Juki} i sur., 1994.) teeventualno Dow.

Jedna od ~esto primjenjivanih metoda jeprocjena ugroènosti od poàra prema TRVB 100.Analiza mora po}i od osnovnih gra|evinsko--konstrukcijskih parametara: izvedbe objektaglede vatrootpornosti pri ~emu se misli naosnovno svojstvo konstrukcije, veli~ine objekta igeometrije poàrnih sektora, lokacije gra|evinepo pitanju udaljenosti od ostalih objekata ivatrogasne postrojbe, poàrnog optere}enja upoàrnim sektorima (zapaljivost, brzina izga-ranja, dimni plinovi, toksi~nost, korozivnost),mogu}nost odvo|enja dima i topline. Poredgra|evinsko-konstrukcijskih parametara uzimajuse u obzir i tehni~ki sustavi: sustav dojave poàra,stabilni automatski ure|aji za ga{enje, vanjska iunutarnja hidrantska mreà, rasvjeta, odvo|enjedima i topline, aparati za ga{enje, organizacijskemjere ZOP-a.

Procjena ugroènosti od poàra prema metodiEuroalarm analizira ugroènost gra|evine iugroènost sadràja u gra|evini (Juki} i sur.,1994.). Pri ugroènosti gra|evine hidroelektrane(UG) potrebno je analizirati intenzitet i mogu}etrajanje poàra te otpornost na vatru glavnih inosivih konstrukcija objekta. Na ugroènostgra|evine UG utje~u poàrna optere}enost izapaljivost (poàrna optere}enost je Q = QM+ QItj. jednaka je zbroju mobilne i imobilne poàrneoptere}enosti), zatim poloàj i veli~ina poàrnogsektora te u~inak ka{njenja ga{enja. U smislusmanjenja poàrne ugroènosti djeluju vatro-otpornost nosivih gra|evinskih dijelova i dobarpristup za ga{enje. Poàrnu ugroènost smanjujedakle dobar pristup za ga{enje i mogu}nostu~inkovitog odvo|enja topline.


309

Metode moèmo primjenjivati kombinirano jersvaka od njih se optimalno primjenjuje na odre|eniobjekt u termoelektrani – toplani te svaka od njihima odre|ene prednosti i nedostatke.

Metoda procjene ugroènosti od poàra premaDow metodi (Juki} i sur., 1994.). nije primjenjivana hidroelektrane jer je namijenjena prvenstvenoza kemijsku i petrokemijsku industriju. Poàrnaugroènost se kod nje izraàva preko indeksaopasnosti od poàra i eksplozije kao numeri~kogpokazatelja razine poàrnog rizika te se pomo}uindeksa, tj. korespondentno indeksu odre|ujunu`ne mjere za{tite. Dow metoda je, dakle,interesantna kod gra|evina s velikim skladi{timazapaljivih materijala te u procesima sa zapaljivimmaterijalima, pa }e se vrlo rijetko primjenjivati uprocjeni ugroènosti hidroelektrana.

ZA[TITA OD PO@ARA NAPRIMJERU HE PERU]A

HE Peru}a je elektrana koja je smje{tena uzbranu, a izgra|ena je 1960. godine na rijeci Cetiniuzvodno od Sinja. Akumulacija je dobivenaizgradnjom nasute brane visine 63 m, a duljine425 m u kruni brane. Najve}a razina uakumulacijskom jezeru prije miniranja 1993.godine i rekonstrukcije brane dosezala je kotu361,20 m. n. m. (kod preljeva), a volumen vode uakumulaciji iznosio je 540 hm3. Kao evakuacijskiobjekti sluìli su preljev i temeljni ispust.Povi{enje brane za 1,5 m i nova preljevna klapnaizra|ena nakon miniranja stare, pu{tene u rad1996. godine, omogu}avaju vi{u razinuakumulacije i stoga pove}anu akumulaciju od565 hm3 (Rup~i}, Sever, Vilovi}, Zec, 2003.).Strojarnica je izgra|ena popre~no na tok rijekeCetine i sadrì dvije proizvodne skupine.Ugra|ene su Francis turbine s vertikalnomosovinom, za nazivni protok 2x60 m3/s ikonstruktivni pad od 41 m te sinkroni generatori2x26 MVA, 10,5 kV, 187,5 min-1, cos j = 0,8.

Sinkroni generatori spojeni su preko pripa-daju}ih blok transformatora 2x26 MVA narasklopno postrojenje 110 kV, odnosno prekodalekovoda na prijenosnu mreù. HE Peru}a uelektroenergetski sustav povezana je preko dva110 kV dalekovoda DV Sinj i DV Bu{ko Blato, tepreko jednog 35 kV dalekovoda DV Vrlika (HE

Peru}a – zamjena i obnova…, 2004.). HE Peru}anije automatizirana. Proizvodnim jedinicama ipomo}nim postrojenjima upravlja se lokalnoru~no, odnosno ru~no upravljanje uzbudom isinkronizacijom mogu}e je iz komande. Umjestoklasi~nog rasklopnog postrojenja 110 kV izgra-|eno je novo metalom oklopljeno SF6 postrojenjes modernom mikroprocesorskom upravlja~komopremom. Ve}ina objekata HE Peru}a nalaze se u~voru strojarnice ispod nasute brane akumu-lacijskog jezera Peru}a dok se ostali objekti prematehnolo{kim zahtjevima nalaze izvan te lokacije(slike 7 i 8).

Izvori opasnosti od poàra u prostorijamazgrade strojarnice su sljede}i gorivi materijali:turbinsko ulje za podmazivanje leàjeva turbin-skog agregata i hidrauli~ko ulje za upravljanjeregulacijom turbine, izolacija elektri~nih kabela.Izvori opasnosti od poàra u prostoru kabelskogtunela je izolacija elektri~nih kabela, u pro-storijama zgrade komande to je izolacija elek-tri~nih kabela. U prostorijama zgrade rasklopnogpostrojenja 35 kV to su transformatorsko ulje,izolacija elektri~nih kabela. Izvori opasnosti odpoàra u prostorijama gra|evine dizelskog agre-gata su lako ulje za loènje i izolacija elektri~nihkabela. U prostoru gra|evine transformatora to sutransformatorsko ulje, izolacija elektri~nih kabelaitd.

Prema izvr{enoj analizi opasnosti od poàra, au skladu sa zakonima, propisima, pravilnicima ipravilima za{tite od poàra na gra|evini HEPeru}a predvi|ene su preventivne mjere za{tite odpoàra, kao i posebne mjere za{tite od poàraprema zakonima o gradnji, za{titi od poàra iza{titi na radu. Pod preventivnim mjerama za{titeod poàra podrazumijevamo i dajemo odre|eneprimjere:

• Lokacija i pristupni putovi

Ve}ina objekata izgra|ena je na lokaciji ~vorastrojarnice, a ostali se nalaze izvan te lokacije.^vor strojarnice priklju~en je asfaltiranomprilaznom prometnicom na dràvnu cestuKnin-Sinj. Prilazna prometnica je {irine ve}e od5 m tako da je omogu}eno dvosmjerno kretanjevatrogasnih vozila, a nosivost je takva da moèpodnijeti osovinski tlak ve}i od 100 kN, {to je uskladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasnepristupe.


310


311

Slik

a7.

Gen

eral

nasi

tuac

ijaH

EPe

ru}a

• Konstrukcija

Zgrada strojarnice izvedena je kaoarmirano-betonska nosiva konstrukcija tako daelementi konstrukcije zadovoljavaju zahtjevenorme HRN U.J1.240 za III. stupanj, srednjaotpornost.

Budu}i da su u strojarnici na etaì generatora(kota –2,5 m) u posebnim prostorima smje{tenigeneratori 1 i 2 koji su od prizemnog prostora halestrojarnice odijeljeni nosivom ~eli~nom kon-strukcijom koja je za{ti}ena, stupanj otpornostiprotiv poàra je prema HRN U. J1. 240 I. stupanjotpornosti (bez otpornosti).

• Materijali

Ugra|eni materijali moraju prema hrvatskimpropisima biti negorivi, tj. klase A1 i A2 premaHRN DIN 4102 (dio 1).

• Poàrno odjeljivanje i poàrni sektori

Poàrni sektori su djelomi~no prikazani naslikama 8 i 9. Prikaz prora~una kao i detalje ovdjene}emo elaborirati.

• Evakuacija

Za evakuaciju iz prostora i prostorija zgradestrojarnice kao i ostalih prostora osigurani suputovi, izlazi, stubi{ta, protupani~na rasvjeta itd.Primjerice u prostoru etaè turbine na koti –5,5 mosigurana su dva vodoravna izlaza na siguranprostor, a s dva stubi{ta prostor etaè turbinepovezan je s prostorom etaè generatora na koti–2,5 m. Svi izlazi za evakuaciju i vatrogasnipristupi ozna~eni su propisanim znakovimaza{tite od poàra. Oznake izlaza vidljive su s bilokoje strane pristupa izlazu. Pristupi izlazimaozna~eni su jasno vidljivim oznakama u svimslu~ajevima kada izlaz nije direktno vidljiv. Ublizini oznake izlaza ne nalazi se nikakva zaprekaili rasvjeta koja bi smanjila ili onemogu}ilavidljivost oznake. Svaka oznaka ispisana jeslovima propisane visine i u propisanoj debljini.Svaka oznaka izlaza osvijetljena je i u normalnimuvjetima i u uvjetima nu`ne rasvjete.

• Izvor i opskrba vodom za za{titu od poàra

Izvor vode za ga{enje poàra na lokaciji HEPeru}a je izvor [ilovka koji se nalazi na lijevojobali rijeke Cetine. Na samom izvoru izgra|ena je

crpna stanica “[ilovka”. Iz crpne stanice dobavljase potrebna voda za ga{enje poàra te pitka vodaza potrebe objekata na lijevoj obali rijeke Cetine u~etiri ukopana spremnika, izgra|ena na visinamaod 62 m do 110 m iznad platoa ~vora strojarnice.

Kao pri~uva vode za ga{enje poàra u trajanjuod dva sata predvi|ena su tri ukopana spremnika.

• Vanjska hidrantska mreà

Za ga{enje poàra na gra|evinama na lokacijiHE Peru}a upotrebljava se hidrantska mreà kojaje izvedena u obliku prstena, a na kojoj supostavljeni nadzemni i podzemni hidranti.Podzemni hidranti postavljeni su na odre|enimmjestima da se ne bi ometao promet. Udaljenostizme|u dva hidranta iznosi manje od 80 m.Hidranti su postavljeni na udaljenosti odgra|evina ve}oj od 5 m, a manjoj od 10 m.Razmje{taj hidranata je takav da omogu}avaga{enje poàra istovremeno s najmanje dvahidranta. Uz vanjske hidrante postavljeni susamostoje}i ormari}i s opremom za{tite od poàrau skladu s Pravilnikom o tehni~kim normativimaza hidrantsku mreù za ga{enje poàra.

• Odvo|enje dima

Odvo|enje dima i vru}ih poàrnih plinova izprostora strojarnice mogu}e je kroz prozore zaprirodno provjetravanje tog prostora. Sli~no zaostale prostore.

• Aparati za ga{enje

Za ga{enje manjih po~etnih poàra uobjektima gra|evine HE Peru}a predvi|eni suprijenosni i prijevozni vatrogasni aparati na prah iugljik-dioksid koji se mogu u~inkovito upotre-bljavati za ga{enje poàra klase A, B i E (poàr~vrstih zapaljivih tvari, poàr zapaljivih teku}ina ipoàr na elektri~noj opremi). Vatrogasni aparatipostavljeni su (slika 8) u blizini izlaza izugroènog prostora; tako da me|usobna uda-ljenost aparata nije ve}a od 20 m; do visine odnajvi{e 1,5 m od razina poda u skladu sPravilnikom o odràvanju i izboru vatrogasnihaparata.

• Mjere za{tite od poàra nastrojarskim instalacijama

Svi nadzemni cjevovodi su za{ti}eni odmehani~kih o{te}enja. Svi nadzemni cjevovodi


312

propisno su uzemljeni, za{ti}eni od korozije ipostavljeni tako da toplinsko {irenje ne moèutjecati na stabilnost i ~vrsto}u cjevovoda.

Podzemni cjevovodi ukopani su u zemlju dodubine najmanje 60 cm i za{ti}eni od nagrizanja.Prije pokrivanja podzemnih cjevovoda zemljommora se obaviti ispitivanje nepropusnosti ispitnimtlakom od najmanje 1,5 najve}eg mogu}egradnog tlaka u trajanju od jednog sata, pri ~emu setlak ne smije spustiti ispod navedene vrijednosti.

• Mjere za{tite od poàra naelektri~nim instalacijama

Izme|u faznih vodi~a i uzemljenja postavljenisu odvodnici prenapona. Sve elektri~ne instalacijeosigurane su kada prolaze kroz za{titne zidoveizme|u poàrnih sektora. Otvori za njihov prodor,nakon polaganja instalacija, zabrtvljeni su smje-som vatrootpornosti u klasi za{titnih zidova (E 60).Predvi|ene su za{titne mjere na svim elektri~niminstalacijama metalnim masama (uzemljenje,za{tita od previsokog napona dodira). U visoko-naponskim postrojenjima nije dopu{teno ga{enjedok je postrojenje pod naponom, ve} se po-strojenje mora isklju~iti prije ga{enja poàra.

POSEBNE MJERE ZA[TITEOD PO@ARA NA HE PERU]A

Na objektima gra|evine HE Peru}a nakonprovedene procjene ugroènosti od poàra teprema zahtjevima posebnih tehni~kih propisa ipravilnika primijenjene su i posebne mjere za{titeod poàra:

• poàrno odjeljivanje

• sustav za ga{enje poàra vodom

• sustav za ga{enje poàra sa CO2

• sustav za dojavu poàra

• intervencija vatrogasne postrojbe.

Poàrno odjeljivanje

Blok transformatori 1 i 2 i regulacijskitransformator koji su smje{teni na otvorenomprostoru, a podijeljeni su u tri poàrna sektoraza{ti}eni su od poàra armirano-betonskim

za{titnim zidovima vatrootpornosti u klasi F90visine do gornjeg ruba dilatacijske posudetransformatora i duìne koja odgovara duìni,odnosno {irini slivnog lijevka ispod transformatoraovisno o poloàju transformatora u odnosu nasusjednu gra|evinu.

Ispod svakog uljnog transformatora izveden jeslivni lijevak (kada) i uljna kanalizacija dozajedni~ke sabirne jame takvog obujma da moèprimiti ukupnu koli~inu ulja koju sadrì energetskitransformator s najvi{e ulja. Sabirne uljne jameizvedene su tako da oborinske vode ne ometajunjezinu namjenu

Sustav za ga{enje poàra vodom

Za za{titu od poàra blok transformatora 1 i 2 iregulacijskog transformatora predvi|eni su sustaviza ga{enje poàra vodom koji se potrebnimkoli~inama vode napajaju iz ukopanih spremnikavode. Sustavi za ga{enje poàra vodom(DRENCHER) su stabilne automatske instalacije zaga{enje poàra s otvorenim sapnicama iznadpovr{ina koje se {tite. Sustav za ga{enje poàravodom sastoji se od:

• ventilske stanice

• razvodnog cjevovoda

• cjevovoda sa sapnicama

• termi~kih javlja~a poàra koji su priklju-~eni na centralu za dojavu poàra.

Ventilska stanica smje{tena izvan poàrnihsektora koji se {tite stabilnim sustavima, uposebnoj prostoriji unutar zgrade rasklopnogpostrojenja 35 kV, sastoji se od tri DELUGE ventilas pripadaju}im ure|ajima. Razvodni cjevovodpostavljen je od ventilske stanice do cjevovoda sotvorenim sapnicama oko transformatora. Naimpuls dojave poàra, ~iji su javlja~i postavljeni uistim prostorima gdje su i otvorene sapnice, otvarase pripadaju}i DELUGE ventil na ventilskojstanici, voda ulazi u cjevovode i istovremenoizlazi iz svih sapnica, raspr{ena u fine ~estice kojepokrivaju cijelu povr{inu i gase nastali poàr.

Sustav za ga{enje poàra sa CO2

Za za{titu od poàra generatora turbinepredvi|en je visokotla~ni sustav za ga{enje poàra


313


314

Slik

a8.

Poà

rnis

ekto

rina

koti

0.0

HE

Peru

}a


315

Slik

a9.

Poà

rnis

ekto

rina

koti

–2.5

i–5.

5H

EPe

ru}a

sa CO2. Sustav za ga{enje poàra sa CO2 sastoji seod dvije stanice s bocama za CO2, i to jedne zapo~etno ga{enje u trajanju od 60 sekundi i drugeza produljeno ga{enje u trajanju 20 minuta (slika4). Svaka stanica s bocama za CO2 sastoji se od~eli~nih boca u kojima je uskladi{ten CO2, pneu-matskih i mehani~kih ventila za CO2 boce,sabirne i uzbudne cijevi, gumenih cijevi s nepo-vratnim ventilima, vage, elektromehani~kog oki-da~a, vodilice utega s mikrosklopkom i blo-katorom, utega, poluge mehanizma za aktiviranje,okvira sa za{titnom mreòm i kutije za ru~noaktiviranje. Visokotla~ni sustav za ga{enje poàrasa CO2 predvi|en je kao sustav potpune za{tite, tojest kao potapaju}i. Pri potpunoj za{titi pre-dvi|eno je automatsko zatvaranje svih otvora nagranicama poàrnih sektora pri aktiviranjusustava. Aktiviranjem stabilnog sustava automatskise mora isklju~iti prisilno provjetravanje togprostora. Stanica CO2 postavlja se u strojarniciizvan poàrnih sektora koji se {tite, pri ~emu }ebiti omogu}en pristup i eventualno ru~no akti-viranje. Stanica CO2 aktivirat }e se automatski iliru~no. Jedan od na~ina aktiviranja nastupi nakon{to elektromehani~ki okida~ oslobodi uteg kojisvojim padom preko poluge mehanizma zaaktiviranje otvara mehani~ke ventile na dvije CO2

boce. Uglji~ni dioksid izlazi iz boca s mehani~kimventilima u uzbudnu i sabirnu cijev. Uzbudnacijev povezana je s pneumatskim ventilima nasvim ostalim CO2 bocama. Pneumatski ventiliotvaraju se i osloba|aju izlaz uglji~nog dioksida izCO2 boca u sabirnu cijev.

Sustav za dojavu poàra

Sustav za dojavu poàra je skup napravapovezan na na~in koji osigurava nadzor nadobjektom za{tite i omogu}uje:

• nadzor objekta i automatsko otkrivanjeopasnih stanja i poàra

• ru~nu dojavu poàra

• zvu~nu i svjetlosnu dojavu opasnih stanja ipoàra

• alarmiranje vatrogasne postrojbe u slu~ajupoàra.

U skladu s Pravilnikom o sustavima za dojavupoàra u gra|evini HE Peru}a predvi|eni su ovisustavi za dojavu poàra:

• ru~ni javlja~i poàra

• automatski javlja~i poàra

• ure|aj za nadzor i upravljanje(centrala za dojavu poàra)

• naprava za dojavu

• izvor elektri~nog napajanja

• elektri~ne instalacije.

Centrala za dojavu poàra nadzire sve poàrnesektore u kojima su ugra|eni javlja~i poàra.Postavljena je u komandnoj prostoriji koja senalazi u zgradi komande, a u kojoj boravi stalnaposada. Centrala za dojavu poàra i centrala zaprijam dojave poàra sposobne su:

• primiti dojavu, odnosno odgovaraju}uobavijest od skupina dojave

• nadzirati glavne vodove

• automatski pokazivati pogonska stanja.

Vatrogasna postrojba

Za neposredno ga{enje poàra ve}ih razmjerapredvi|eno je pozivanje na intervenciju najblièjavne vatrogasne postrojbe. Najblià vatrogasnapostrojba nalazi se u Sinju i udaljena je cca 15 kmod gra|evine HE Peru}a.

ZAKLJUÂK

Za{tita od poàra na hidroenergetskim objektimamora biti u skladu s hrvatskim zakonima i regu-lativom. Cjelokupno projektno rje{enje mora osi-gurati rano otkrivanje poàra te u~inkovito ga{enjeuz minimalne tro{kove. Sva tehni~ka rje{enjamoraju uzeti u obzir za{titu ljudskog zdravlja, a uslu~aju najgoreg akcidenta sigurne evakuacijskeputove. Za{tita od poàra u hidroelektranama jezakonska i stru~na obveza kod projektanta, gradi-telja, izvo|a~a i pogonskog voditelja postrojenja.Formalno-pravno zadovoljavanje mjera za{tite uprojektu, a kasnije i u eksploataciji ostat }e pro-ma{eno ako mjere i ure|aji funkcionalno nezadovoljavaju. Vrlo kvalitetni ure|aji ne}e sprije~iti{irenje poàra ako nisu projektno dobro ukom-ponirani u cjelinu te ako se u uporabi periodi~no neispituju i adekvatno odràvaju. Uz tehni~kikvalitetan ure|aj potrebno je dobro projektno


316

rje{enje, a u eksploataciji odràvanje i tehni~kinadzor. Pri projektiranju novih postrojenja, kao i uprojektima revitalizacije postoje}ih, nakonodre|ivanja glavnih projektnih karakteristikahidroenergetskih postrojenja, treba prvo procijenitiugroènost postrojenja od poàra. Na raspolaganjunam stoje metode: TRVB 100, Euroalarm i Gretner.Iz rezultata procjene ugro- ènosti od poàra ivaè}ih zakona, pravilnika i normi donose seodluke o preventivnim i posebnim mjeramaza{tite od poàra, a ujedno se odre|uju granicepoàrnih sektora. Mjere za{tite od poàraprimjenom gra|evinskih mjera (poàrnosektoriranje s vatrootporno{}u zidova nagranicama sektora, dimni sektori i dimne zavjese,za{tita od prijenosa me|u susjednim gra|e-vinama, vatrogasni pristupi, evakuacijski puteviitd.), tehni~ko–tehnolo{kih mjera (gromobranskeinstalacije, klimatizacijski i ventilacijski kanaliitd.) te organizacijskih mjera (planovi za{tite odpoàra, vatrogasne postrojbe, nadzor nad pro-vedbom mjera za{tite itd.) jam~e da }e ljudske imaterijalne {tete na hidroenergetskim postrojenjimabiti minimalne u slu~aju nastanka poàra. Priprojektiranju i izvedbi (posebno u gra|evinskomdijelu) osim hrvatskih (od kojih je ovdje nazna~ensamo manji broj) stoje nam na raspolaganjueuropski te ameri~ki standardi i norme.

LITERATURA

Gulliver, J.S., Arndt, R.E.A.: Hydropower Engi-neering Handbook, McGrawHill, New York,1991.

HE Peru}a – Zamjena i obnova postrojenja HEPeru}a (glavni projekt), Elektroprojekt, Zagreb,2004.

HRN DIN 4102 - 1 Pona{anje gra|evnihgradiva i gra|evnih elemenata u poàru (PreuzetiDIN), 1971.

HRN. UJI.240 – Za{tita od poàra – tipovikonstrukcija prema njihovoj unutarnjoj otpornostina poàr, 1991.

Juki}, P. i sur.: Numeri~ke metode za procjenuugroènosti od poàra i tehnolo{kih eksplozija, U:Zbornik radova, IPROZ, Zagreb, lipanj 1994.

NFPA 851 Recommended Practice for Fire Pro-tection for Hydroelectric Generating Plants,2004.

NFPA 12: Standard on Carbon Dioxide Extin-guishing Systems, National Fire Protection Associ-ation, 2000.

NFPA 15: Standard for Water Spray Fixed Sys-tems for Fire Protection, 1996.

Pravilnik o odràvanju i izboru vatrogasnihaparata, N.N., br. 35/94.,103/96.

Pravilnik o tehni~kim normativima za za{tituelektroenergetskih postrojenja i ure|aja odpoàra, N.N., br. 53/91. (preuzet Sl. list, br. 74/90.)

Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe,N.N., br. 35/94., 55/94.

Pravilnik o tehni~kom normativima zahidrantsku mreù za ga{enje poàra, Sl. list, br.30/91.

Pravilnik o odràvanju i izboru vatrogasnihaparata, N.N., br. 35/94., 103/96.

Pravilnik o sustavima za dojavu poàra, N.N.,br. 56/99.

Rup~i}, J., Sever, Z., Vilovi}, M., Zec, M.:Brana Peru}a – 10 godina poslije, U: Zbornikradova, Hydropower & Dams, Cavtat, 2003.

Rup~i}, B.: The Available Hydropotential ofCroatia HYDRO 2003, U: Zbornik radova,Hydropower & Dams, Zagreb, 2003.

Technische Richtlinien vorbeungenderBrandschutz TRVB 100, TRVB 124, TRVB 125,TRVB 126, 1975.

Upute o za{titi od poàra za daljinski nadziranaelektroenergetska postrojenja, N.N., br. 41/91.

Zakon o gradnji, N.N ., br. 175/03.

Zakon o za{titi od poàra, N.N., br. 58/93.

Zakon o za{titi na radu, N.N., br. 59/96.

World Atlas & Industry Guide 2004, The Interna-tional Journal on Hydropower & Dams, Aqua mediaInt. Ltd., London, 2004.


317

FIRE PROTECTION IN HYDRO POWER PLANTS

SUMMARY :The paper presents the approach to fire protection in designing, building and operationof hydro power plants. In Croatia, hydro power plants are to undergo upgrading in the near future,with a possible construction of new facilities. The Croatian power system relies by over 50% on hydropower plants. In this, Croatia is one of the leading countries in the production of energy fromrenewable sources. The significance of hydro power plants in Croatia’s power production is enormousand prevention of fire hazards in these plants requires adequate attention. The paper attempts tooutline the basics of fire protection, focusing in particular on the concrete situation at the Peru}apower plant. Shown are the sources of fire hazard and fire protection measures (external fire hydrants,in-house fire hydrants, fire extinguishers, etc.). Special measures are shown separately, including firesectors, stationary water sprinkling system, CO2 fire extinguishing system, fire alarms, fire fightingcrew. Fire protection sectors and chief methods for assessing fire hazard, TRVB 100, Euroalarm andGretner, are shown The values and magnitudes quoted in the text refer to the Peru~a power plant. Thearticle includes illustrations intended to show the actual execution.

Key words: fire protection, hydro power plant, sources of fire hazard, hydrant system, fireextinguishers, fire alarm, safety measures on installations, fire hazard assessment, fire sectors,generator, transformer

Preliminary communicationReceived: 2005-03-18Accepted: 2005-07-01


318