Upload
petzanethr-kurikulum
View
1.548
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Druga radionica pedagoškog tima, Đurđevac Kurikulum temeljen na ishodima učenja (školski i predmetni kurikulum, među predmetna područja)
Citation preview
Kurikulum temeljen na ishodima učenja (nacionalni, školski,
predmetni kurikulum i među predmetna područja)
mr.sc. Slavko Petrinšak
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Svrha izlaganja
2
•Upoznati sudionike s osnovnim elementima Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te osnovno i srednjoškolsko obrazovanje
3
• objasniti pojam cjeloživotnog obrazovanja• Definirati pojam kurikuluma• Nabrojati obrazovne cikluse
Nakon završenog izlaganja sudionici će biti sposobni:
Očekivani ishodi učenja predavanja
Sadržaj:
1. Obrazovanje za 21. stoljeće - cjeloživotno obrazovanje2. Obrazovanje kurikularni pristup3. Nacionalni okvirni kurikulum NOK4. Odgojno obrazovni ciklusi NOK-a5. Među predmetne teme6. Odgojno-obrazovna područja općega obveznoga i
srednjoškolskoga obrazovanja
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Sadržaj:
5
1. Obrazovanje za 21. stoljeće - cjeloživotno obrazovanje
2. Definirati pojam kurikuluma
3. Nacionalni okvirni kurikulum
Obrazovanje za 21. stoljeće
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
POZITIVNE OSOBINE LIČNOSTI
KVALITETNO - HUMANO OBRAZOVANJE
UČI
TI Ž
IVJE
TIZA
JED
NO
UČI
TIČI
NIT
I
UČI
TIZN
ATI
UČI
TI
BITI
marljivost samokritičnost odgovornost
strpljivost pravednost pouzdanost
dobronamjernostuljudnost urednost
KOGNITIVNO PSIHOMOTORIČKO AFEKTIVNO
PODRUČJA RAZVOJA ČOVJEKOVE OSOBNOSTI
ISHODI UČENJAVJEŠTINE
KOMPETENCIJEO
BRAZ
OVA
NJE
ZA
21.
STO
LJEĆ
ECJ
ELO
ŽIVO
TNO
OBR
AZO
VAN
JE
Cjeloživotno obrazovanje
Cjeloživotno učenje definira se kao aktivnost učenja tijekom života s ciljem unapređivanja znanja, vještina i sposobnostiCjeloživotno učenje podrazumijeva:
• stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od pred škole do razdoblja nakon umirovljenja
• uvažavanje svih oblika učenja: formalno obrazovanje (nastavne i izvan nastavne aktivnosti), neformalno obrazovanje (npr. usavršavanje vještina potrebnih na radnom mjestu), i informalno obrazovanje, međugeneracijsko učenje (razmjena znanja u obitelji, među prijateljima).
Kompetencije za cjeloživotno obrazovanje
• funkcionalna pismenost,• numerička pismenost,• ICT kompetencije,• strani jezici,• poduzetništvo,• matematika i prirodne znanosti,• interpersonalne i socijalne kompetencije,• učiti kako učiti,• opća kultura (prepoznavanje i korištenje njezinih dostignuća)
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Zemlje Europske Unije zajedničke ciljeve sustava obaveznog obrazovanja i stručnog usavršavanja temelje na kompetencijama iz slijedećih područja:
Ob
razo
vanje
i
cjelo
životn
o u
čenje
Pomoći UČENICIMA u organizaciji učenja UČITI KAKO UČITI
Tradicionalno poučavanje - nastava usmjerena na nastavnika
dobrog rada kvalitetnom radu
ocjenjivanja drugih samoevaulaciji i samoocjenjivanju
prisile dogovaranju i suradnji
šefovanju vođenju
vanjske motivacije unutarnjoj motivaciji
suparničkih odnos suradničkim odnos
neuspjeha uspjehu
zahtjeva pomoć
individualnog učenja suradničkom učenju
Nastavni planovi i programi Kurikulum
Kvalitetna nastava poučavanje - nastava usmjerena na učenika
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Osnovno polazište obrazovnih sustava u razvijenim zemljama zasniva se na nacionalnom kurikulumu, koji jasno postavlja načela, vrijednosti, ciljeve i ishode kojima teži njihov obrazovni sustav.
Planiranje kurikuluma se uvijek izvodi na slijedećim razinama:• Razina države - nacionalni kurikulum • Razina škole – školski kurikulum• Razina predmeta – predmetni kurikulum
Obrazovanje - kurikularni pristup
Obrazovanje - kurikularni pristup
Pojam kurikuluma tumačimo kao cjelovit odgovor na sljedeća pitanja:
1. Zašto se uči? – cilj i ishodi učenja obrazovnog razdoblja, nastavnog programa, grupe srodnih predmeta, jednog predmeta, nastavne teme i jedinice.
2. Što se uči? – sadržaji
3. Kako se uči? – metode poučavanja, način provjere usvojenih kompetencija, evaluaciju... .
Ovakav pristup planiranja sustava obrazovanja nazivamo: KURIKULUM TEMELJEN NA ISHODIMA UČENJA
12
Mod
el n
acio
naln
og
ku
riku
lum
a
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Nacionalni okvirni kurikulum i ishodi učenja
Temeljno obilježje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma je prelazak na kompetencijski sustav i učenička postignuća (ishode učenja) za razliku od (do)sadašnjega usmjerenoga na sadržaj.
14
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH; Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje
te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, Zagreb, 2011.
Sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
• Društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti• Očekivana učenička postignuća tijekom školovanja• Načela kao smjernice o.-o. djelatnosti• Metode, sredstva i oblici rada• Odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržaj• Ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i škole
Načela Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
• Visoka kvaliteta odgoja i obrazovanja za sve• Jednakost obrazovnih mogućnosti za sve• Obveznost općeg obrazovanja• Horizontalna i vertikalna prohodnost• Uključenost svih učenika u odgojno-obrazovni sustav• Znanstvena utemeljenost• Poštivanje ljudskih prava i prava djece• Demokratičnost• Samostalnost škole• Pedagoški i školski pluralizam• Europska dimenzija obrazovanje• Interkulturalizam
Odgojno-obrazovni ciklusi za stjecanje temeljnih kompetencija
• Ciklusi predškolskog odgoja i obrazovanja
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Odgojno-obrazovni ciklusi za stjecanje temeljnih kompetencija
• Ciklusi osnovnog i srednjeg obrazovanjaProjekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07
Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
NOK
ODGOJNO – OBRAZOVNIH
CIKLUSA
PREDMETNOG KURIKULUMA ZA SVAKI RAZRED
PROCES UČENJA NEPOSREDNA NASTAVA NASTAVNI SAT
NOK - razine definiranja ciljeva i ishoda učenja
Odgojno obrazovne vrijednosti i opći ciljevi i načela odgoja i
obrazovanja
Kurikulumsko planiranje i programiranje odgojno obrazovnih područja i predmetnih kurikuluma
IU proizlaze iz ciljeva predmetnog kurikuluma, upućuju na željene opće i
stručne kompetencije
postupci koji se kroz definirane zadatke mogu mjeriti i ocjenjivati
prema zadanom kriteriju
19
Među predmetne teme
• Osobni i socijalni razvoj• Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša• Učiti kako učiti• Poduzetništvo• Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije• Građanski odgoj i obrazovanje
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
• Pridonose međusobnom u povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu.
• Njima se razvijaju različite temeljne kompetencije učenika.• Obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji u školi
obvezni su ih ostvarivati.
Odgojno-obrazovna područja općega obveznoga i srednjoškolskoga obrazovanja
• Nacionalni okvirni kurikulum uključuje ova odgojno-obrazovna područja:
• jezično-komunikacijsko područje• matematičko područje• prirodoslovno područje• tehničko i informatičko područje• društveno-humanističko područje• umjetničko područje• tjelesno i zdravstveno područje.
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Tehničko i informatičko područje
• TEHNIČKO STVARALAŠTVO• SVIJET TEHNIKE• INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA
• Osnove informacijske i komunikacijske tehnologije• Strojna i programska oprema računala• Internet i mrežne usluge• Obradba zvuka, crteža i slika• Obradba teksta
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
PODRUČJA
CJELINE
23
Najčešće upotrebljavani glagoli u definiranju ishoda učenja tehničkog i informatičkog područja (NOK)
spoznati 38
objasniti 36
obrazložiti 23
opisati 23
prepoznati 15
napraviti 13
upotrebljavati 13
djelovati 8
koristiti 8
oblikovati 8
sastavljanje 8
utvrditi 8
vrjednovati 8
pripremati 8
koristiti 7
razlikovati 7
koriste 6
služe 6
sudjelovati 6
nabrojiti 5
održavanje (ti) 5
razlikovati 5
odabrati 4
pohranjivati 4
rabiti 4
rabiti 4
imenovati 3
izrađivati 3
obavljati 3
odabirati 3
održavati 3
osmisliti 3
pokrenuti 3
pregledavati 3
pridržavati 3
razmotriti 3
rukovati 3
sklapati 3
služeći (ti) 3
snimati 3
stvarati 3
upotrijebiti 3
328 glagola
Proces planiranja predmetnog kurikuluma
Definiranje ishodaučenja
Izborkompetencija
Nastavne metode Postupci procjene znanja
Evaluacijauspješnosti
Nastavni sadržaji
Proces planiranja predmetnog kurikuluma temeljenog na ishodima učenja
Ciljevi predmetnogkurikuluma
24
Zahvaljujem na suradnji!
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda