Revizija programa s ishodima učenja - radna verzija

SVEUČILIŠTE U ZADRU

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

Stručni studij za odgojitelje RADNA VERZIJA

1.OPĆE INFORMACIJE1.1.Naziv studijskoga programa Stručni studij za odgojitelje1.2.Nositelj/i studijskoga programa Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja1.3.Vrsta studijskoga programa* Stručni studijski program X Sveučilišni studijski program

1.4.Razina studijskoga programa Preddiplomski Diplomski Integrirani

1.5.Način izvođenja studijskoga programa Klasični Mješoviti (klasični + on line) On line u cijelosti

1.6.Akademski/stručni naziv po završetku studija

stručni prvostupnik- odgojitelj predškolske djece (bacalaureus)

2. UVOD2.1.Razlozi za pokretanje studija

1




- Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru

- Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...)

- Navesti moguće partnere izvan visokoškolskoga sustava koji su iskazali zanimanje za studijski program

- Mogućnost zapošljavanja (popis mogućih poslodavaca) i mišljenje triju organizacija vezanih za tržište rada o primjerenosti predviđenih ishoda učenja (priložiti)

Polazišta za organizaciju Studija za odgojitelje temelje se na sljedećim činjenicama. Kvalitetan odgoj djece u izvanobiteljskim uvjetima od velikog je interesa za današnju obitelj i hrvatsko društvo usmjereno na razvoj i budućnost.Stručne rasprave i nastojanja stručnjaka i eksperata oko promišljanja kvalitetnijeg obrazovanja odgojitelja predškolske djece i osuvremenjivanja programa studija predškolskog odgoja traju kod nas već jedno desetljeće. Iskustva su pokazala da je dvogodišnji program obrazovanja odgojitelja prekratak da bi dovoljno osposobio odgojitelja za sve brojne i odgovorne zadaće koje institucionalni odgoj pred njega postavlja. U središtu pozornosti su pitanja produljenja trajanja studija i ostvarivanje prava na profesionalno napredovanje odgojitelja. Studij za odgojitelje u većini europskih zemalja traje tri godine. U nastojanju da se prilagodimo europskim sustavima obrazovanja, s obzirom na buduće pridruživanje naše zemlje Europskoj uniji, potrebno je i program obrazovanja odgojitelja osuvremeniti i osigurati njegovu kvalitetu novim sadržajima, oblicima rada i dužim vremenskim trajanjem, kako bi bio usklađen s potrebama vremena, društvenom zbiljom i dostignućima znanosti. Trogodišnji preddiplomski stručni program izobrazbe odgojitelja uzima u obzir demokratske vrijednosti, društvene promjene i promjene u obitelji, a temelji se na humanističkim odgojnim vrijednostima i znanstvenim dostignućima odgojnih znanosti. Ovaj se suvremeni pristup očituje u novim sadržajima, novim kolegijima, u programu, kao i u organizacijskim aspektima studija.Nova koncepcija stručnog studija za odgojitelje omogućuje pokretljivost studenata i mogućnost praćenja dijela nastave na domaćim i inozemnim srodnim sveučilišnim studijima. Unutar Sveučilišta studenti mogu izabrati kolegije na srodnim studijima pedagogije, psihologije, kroatistike i stranih jezika. Takva mobilnost je moguća i prema istovrsnim studijima u Republici Hrvatskoj. Odjel je već pokrenuo projekt razmjene studenata i nastavnika prema institucijama u inozemstvu – Pedagogische Akademie Burgenland (Austrija) i Sveučilište u Pečuhu (Mađarska).

2.2.Usklađenost s odgovarajućim strateškim dokumentima

Nova koncepcija stručnog studija za odgojitelje temelji se na odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju od 23. srpnja 2003. i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju od 21. srpnja 2004, te Statutu Sveučilišta u Zadru (pročišćeni tekstu od srpnja 2004). Ovaj prijedlog novog nastavnog plana i programa odgojiteljskog studija u skladu je s načelima Bolonjske deklaracije. Program studija temelji se na tradicionalnim vrijednostima i dostignućima suvremene znanosti iz područja odgojnih i drugih znanstvenih polja. Kao takav može se uspješno integrirati u europske procese, a da pri tome udovoljava nacionalnim i regionalnim potrebama.

2.3.Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji (navesti najviše dva programa, od

Razvijanje sustava kvalitetnih programa ranog i predškolskog odgoja postaje jedan od prioriteta u posljednjih 15 godina i u EU. Vijeće ministara zemalja članica EU donijelo je 1992. g. Preporuku (Recommendation on Childcare) u kojoj snažno podupire razvoj predškolskih programa u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. U mnogim zemljama Europske unije u tijeku su reforme

2




kojih je jedan iz EU, i usporediti s programom koji se predlaže; navesti vebne adrese programa)

kurikula i modifikacije sustava obrazovanja odgojitelja. U većini zemalja sustav obrazovanja odgojitelja se određuje kao dinamičan, otvoren i trajan proces temeljen na zahtjevu da je kontinuirani profesionalni razvoj i stalno stručno usavršavanje obveza koja proizlazi iz profesionalne etike i odgovornosti svakog tko je odabrao odgojiteljski poziv. Preddiplomsko obrazovanje (6.razina EQF) predstavlja pritom tek prvu etapu u okviru koje se postižu temeljne opće (generičke) i stručne kompetencije. Opća tendencija jest razvoj obrazovanja profesionalaca u ranom i predškolskom odgoju do najviših razina u kontekstu EQF. Trogodišnji stručni studij za odgojitelje predškolske djece u potpunosti je usporediv s istim studijima sveučilištu u Rijeci, Zagrebu i Osijeku, te sa sličnim studijskim programima na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mariboru, (Republika Slovenija) i Sveučilištem u Brightonu. Prijedlog za izvođenje novog programa rezultat je dosadašnje procjene učinkovitosti postojećeg studija te potrebe osuvremenjivanja u skladu s razvojem suvremenog društva i usporedivosti sa sličnim europskim programima.

2.4.Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

3. OPĆI DIO3.1.Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa

Područje društvenih znanosti; polje pedagogija

3.2.Trajanje studijskoga programa (postoji li mogućnost studiranja na daljinu, izvanrednoga studija i sl.)

Trogodišnji stručni studij

3.3.Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija

180 ECTS bodova.

3.4.Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak Preduvjet za upis na studij završena je srednja škola u četverogodišnjem trajanju i položena državna matura. Iznimno, preduvjet za upis na preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja završena je srednja škola u četverogodišnjem trajanju i položen razredbeni ispit.

5.Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15-30 Nakon završenog preddiplomskog studija Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja studenti će:

3




ishoda učenja)

- razviti sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina;

- razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća;- demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja,

vještina i sposobnosti;- biti osposobljen za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge;- cijeniti, poštivati i pokazati predanost za misiju profesionalca u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju;- biti osposobljen za preuzimanje odgovornosti u procesima daljnje osobne i profesionalne afirmacije svojeg stručnog

profila, uz istovremeno promicanje značaja stručnog područja rada;- pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj;- poticati i razvijati stalnu brigu o kvaliteti rada- poznavati i razumjeti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova

kultiviranja i socijalizacije;- demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u

profesionalnom polju rada, na teorijskoj i praktičnoj razini;- demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom djetinjstvu;- izgrađivati podržavajuće odnose s djecom socijalizirajući ih uz istovremenu individualizaciju njihove društvenosti;- učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta

posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu;

- ustanoviti i održavati institucionalni kontekst predškolske ustanove koji će osiguravati djetetov zdrav razvoj i zadovoljenje

temeljnih potreba djeteta;- demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavci konstrukcije integriranog

kurikula u smislu odgovora na njegove razvojne i odgojno-obrazovne potrebe;

4




- razumjeti načine usvajanja govora i jezika, djetetove stvaralačke potencijale te ukupnost tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja;

- samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj;

- pokazivati razumijevanje rizika za sigurnost, zdravlje djeteta organizirajući sigurnu i poticajnu sredinu;- demonstrirati praktičnu kompetenciju refleksivnog praktičara, vrjednovati i samovrjednovati svoju implicitnu pedagogiju

propitujući njenu djelotvornost u funkciji stalne tendencije rasta kvalitete;- demonstrirati sposobnost kreiranja odgojno-obrazovnog konteksta u dječjem vrtiću jednakog i pogodnog za sve, bez

obzira na sociokulturni i ekonomski status;- graditi bliske, povjerljive i recipročne odnose s roditeljima razvojem suradnje na partnerskoj razini;- aktivno se angažirati u postizanju kvalitetnije i intenzivnije sudjelovanje lokalne zajednice u životu dječjeg vrtića.

3.6.Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj)

Mobilnosti studenata ostvarivat ce se u sklopu Programa bilateralne mobilnosti u visokom obrazovanju hrvatske akademske zajednice, donesenog od strane Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa i Agencije za mobilnost i programe EU.

3.7.Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja (za regulirana zanimanja)

Stručni studij za odgojietlje u suglasju je sa zahtjevom Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju te udruga za odgojitelje djece predškolske dobi.

3.8 Kod prijave diplomskih studijskih programa navesti preddiplomske studije predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi diplomski studij1

3.9. Postupci osiguravanja kvalitete Postupke osiguravanja kvalitete provode jedinice za unutarnji sustav osiguravanja kvalitete (Ured za osiguravanje kvalitete, Povjerenstvo za unaprijeđivanje kvalitete, Povjerenstvo za unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete, Povjerenstvo za kvalitetu sastavnice Sveučilišta) u skladu s Pravilnikom o sustavu osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zadru

1 Priložiti ispravu o barem jednom akreditiranom prediplomskom studiju iz istog znanstvenog ili umjetničkog polja ili, u slučaju interdisciplinarnih studija, ispravu o barem jednom akreditiranom prediplomskom studiju u svakom od polja navedenog interdisciplinarnog studija

5




(http://www.unizd.hr/Portals/0/doc/PRAVILNIK_O_SUSTAVU_OSIGURAVANJA_KVALITETE_SVEUCILISTA_U_ZADRU.pdf) i Priručnikom za osiguravanje kvalitete Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja.

4. OPIS STUDIJSKOGA PROGRAMA4.1.Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova (prilog: Tablica 1)4.2.Opis svakoga predmeta (prilog: Tablica 2)

4.3.Struktura studija (broj semestara, trimestara, veličina grupa za predavanja i vježbe/seminare)

Studenti studiraju tri (3) godine, odnosno šest (6) semestara. Izvedbeni plan nastave redovitog studenta temelji se na opterećenju od 40 sati tjedno, tijekom 42 radna tjedna, u što se uračunavaju svi oblici nastave, samostalni rad studenta, vrijeme potrebno za pripremanje i polaganje ispita kao i druge aktivnosti na predmetu utvrdene studijskim programom. Ukupne tjedne obveze redovitog studenta u izravnoj nastavi mogu iznositi najviše 25 sati.

4.4.Uvjeti upisa u višu godinu studija

Za upis u svaku sljedeću godinu student mora postići 60 ECTS bodova. Student koji nije ostvario ECTS bodove iz upisanog predmeta do isteka akademske godine, obvezan je u sljedećoj akademskoj godini ponovno upisati taj predmet te nove predmete iz viših semestara prve sljedeće nastavne godine, sukladno studijskom programu. Student može upisati samo one nove predmete za koje je zadovoljio preduvjete za upis.

4.5.Popis predmeta i/ili modula koje polaznik može izabrati s drugih studijskih programa

Izborni kolegiji iz srodnih usmjerenja ili cjelokupne

cjelokupne ponude Sveučilišta.

4.6.Popis predmeta i/ili modula koji će se izvoditi i na stranom jeziku (navesti jezik)

Engleski jezik (popis predmeta u prilogu)

4.7. Završetak studija: a) Način završetka studija Završni rad x Diplomski rad Završni ispit Diplomski ispit b) Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada

i/ili završnoga/diplomskoga ispita Uvjeti za prijavu završnog rada su položeni svi ispiti i izvršene ostale studijske obveze.

c) Postupak vrjednovanja završnoga/ /diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada

Završni rad treba biti takav da ga student može izraditi za 45 dana.Vrijeme izradbe rada je najdulje jedan semestar. Tema završnog odobrava se iz predmeta koji se izučavaju na Odjelu.

6

http://www.unizd.hr/Portals/0/doc/PRAVILNIK_O_SUSTAVU_OSIGURAVANJA_KVALITETE_SVEUCILISTA_U_ZADRU.pdf




7



Stručni studij za odgojitelje

Tablica 1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem nastavnih sati potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova

POPIS PREDMETA/MODULAGodina studija: ISemestar: I

MODUL PREDMET NOSITELJ P S V e-učenje ECTS Obvezni/izborni

Modul općih predmeta Filozofija odgoja Mr.sc.Milena Radovan Burja 2 1 0 3 Obv. Strani jezik I Irena Fadić, prof. 0 0 2 3 Obv. Hrvatski jezik I Doc.dr.sc.Marija Musa,

dr.sc.Slavica Vrsaljko2 1 0 5 Obv.

Kultura duha Doc.dr.sc.Klara Ćavar 2 0 1 4 Obv.Pedagogijsko-psihologijski modul

Opća pedagogija Prof.dr.sc.Smiljana Zrilić; Violeta dr.sc. Valjan Vukić

2 1 0 4 Obv.

Predškolska pedagogija I Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan 2 1 0 4 Obv.Uvod u razvojnu psihologiju Prof.dr.sc.Mira Klarin 1 1 0 3 Obv.

Modul izbornih predmeta Ekologija Dr.sc. Anđelko Vrsaljko 1 0 1 3 Izb.Informatika Josip Cindrić, prof. 1 0 1 3 Izb.Glazbena radionica I Snježana Habuš Rončević,prof.

Magdalena Miočić, prof.1 0 1 3 Izb.

POPIS PREDMETA/MODULAGodina studija: ISemestar: II





Modul općih predmeta Strani jezik II Irena Fadić, prof. 0 0 2 2 Obv. Hrvatski jezik II Doc.dr.sc.Marija Musa,

dr.sc.Slavica Vrsaljko, prof.2 1 0 4 Obv.

Zaštita zdravlja i njega predškolskog djeteta Doc.dr.sc.Marijana Matek SarićMr.sc. Nataša Skitarelić

2 1 0 4 Obv.

Pedagogijsko-psihologijski modul

Psihologija djetinjstva Prof.dr.sc.Mira Klarin 1 1 0 3 Obv.

Predškolska pedagogija II Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan 2 0 1 4 Obv.Metodički modul Osnove kineziologije Mr.sc.Predrag Saratlija 2 0 1 3 Obv.

Glazbeni praktikum I Snježana Habuš Rončević, prof. 0 0 1 2 Obv.Žanrovi u dječjoj književnosti Prof.dr.sc.Robert Bacalja 2 1 0 4 Obv.

Modul izbornih predmeta Radionica stvaralaštva u pokretu Mr.sc. Predrag Saratlija 1 0 1 3 Izb.Vizualna pismenost I Karmen Travirka Marčina, prof. 1 0 1 3 Izb.

Komunikacijkse vještine Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić 1 0 1 3 Izb.

POPIS PREDMETA/MODULAGodina studija: IISemestar: III





Modul općih predmeta Informatika Josip Cindrić, prof. 1 0 2 3 Obv.Pedagogijsko-psihologijski modul

Psihologija učenja i poučavanja Prof.dr.sc.Mira Klarin; Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić

1 1 0 2 Obv.

Pedagogija djece s posebnim potrebama Prof..dr.sc.Smiljana Zrilić 2 1 0 3 Obv.Metodički modul Hrvatska dječja književnost Prof.dr.sc.Robert Bacalja;

Doc.dr.sc.Katarina Ivon1 1 0 3 Obv.

Glazbena kultura s metodikom I Snježana Habuš Rončević prof.Magdalena Miočić,prof.

1 0 1 3 Obv.

Likovna kultura s metodikom I Karmen Travirka Marčina, prof. 1 0 1 3 Obv. Metodika predškolskog odgoja I Dr.sc. Diana Nenadić-Bilan 2 0 1 4 Obv. Kineziološka metodika I Mr.sc.Predrag Saratlija;

Jelena Cetinić, prof.1 0 1 3 Obv.

Modul izbornih predmeta Obiteljska pedagogija I Prof.dr.sc.Smiljana Zrilić;Dr.sc. Violeta Valjan Vukić

1 0 1 3 Izb.

Vizualna pismenost II Karmen Travirka Marčina, prof. 1 0 1 3 Izb.Likovna radionica A Izv. prof. Josip Zanki 1 1 0 3 Izb.

POPIS PREDMETA/MODULAGodina studija: IISemestar: IV



Metodologija istraživanja u predškolskom odgoju Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić 1 0 2 4 Obv.




Metodički modul Lutkarstvo i scenska kultura I Doc.dr.sc.Teodora Vigato 2 0 1 4 Obv.Glazbeni praktikum II Snježana Habuš Rončević,prof. 0 0 2 2 Obv.Metodika predškolskog odgoja II Dr.sc. Diana Nenadić-Bilan 1 0 2 5 Obv.

Likovna kultura s metodikom II Karmen Travirka Marčina, prof. 1 0 2 4 Obv.Kineziološka metodika II Mr.sc.Predrag Saratlija;

Jelena Cetinić, prof.1 0 2 4 Obv.

Glazbena kultura s metodikom II Snježana Habuš Rončević, prof;Magdalena Miočić, prof.

1 0 2 4 Obv.

Modul izbornih predmeta Likovna radionica B Izv. prof. Josip Zank 1 0 1 3 Izb.Hrvatska usmena književnost Prof.dr.s.c. Stipe Botica 1 0 1 3 Izb. Dramska radionica Doc.dr.sc. Teodora Vigato 1 0 1 3 Izb.

POPIS PREDMETA/MODULAGodina studija: IIISemestar: V



Alternativne koncepcije u predškolskom odgoju Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan;dr.sc.Violeta Valjan Vukić

2 1 0 4 Obv.

Metodički modul Glazbeni praktikum III Snježana Habuš Rončević, prof.; Magdalena Miočić, prof.

0 0 2 3 Obv.

Likovna kultura s metodikom III Karmen Travirka Marčina, prof. 1 0 2 5 Obv.




Glazbena kultura s metodikom III Snježana Habuš Rončević, prof.; Magdalena Miočić, prof.

1 0 2 5 Obv.

Kineziološka metodika III Mr.sc.Predrag Sratlija; Jelena Cetinić, prof.

1 0 2 4 Obv.

Metodika predškolskog odgoja III Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan 2 0 2 5 Obv.Modul izbornih predmeta Baština Mr.sc. Marija Obad 1 0 1 3 Izb.

Suradnja obitelji i dječjeg vrtića Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan 1 0 1 3 Izb.

POPIS PREDMETA/MODULAGodina studija: IIISemestar: VI


Modul općih kolegija Medijska kultura Doc.dr.sc.Teodora Vigato 2 0 1 3 Obv.Metodički modul Lutkarstvo i scenska kultura II Doc.dr.sc. Teodora Vigato 0 0 1 2 Obv.

Integrirani predškolski kurikulum Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan 1 0 1 2 Obv. Metodika predškolskog odgoja IV Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan 1 0 1 3 Obv.

Likovna kultura s metodikom IV Karmen Travirka Marčina, prof 1 0 2 4 Obv.Glazbena kultura s metodikom IV Snježana Habuš Rončević, prof.;

Magdalena Miočić, prof.1 0 2 4 Obv.

Kineziološka metodika IV Mr.sc. Predrag Saratlija;Jelena Cetinić, prof.

1 0 2 4 Obv.

Modul izbornih predmeta* Engleski jezik Irena Fadić, prof. 1 0 1 3 Izb.




Etika i ljudska prava Mr.sc.Milena Radovan Burja 1 0 1 3 Izb.Glazbena radionica II Snježana Habuš Rončević, prof.;

Magdalena Miočić, prof.1 0 1 3 Izb.

Psihologija obitelji i roditeljstva Prof.dr.sc. Mira Klarin 1 0 1 3 Izb.ZAVRŠNI RAD 5 OBV.

* Studenti biraju jedan izborni predmet.

Tablica 2. Opis predmeta

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Studijski program (preddiplomski,

diplomski, integrirani)Stručni studij za odgojitelje 1.6. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje)2+1+0

1.2.Godina studija I 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3. Naziv predmeta Filozofija odgoja 1.8. Nositelj predmeta Mr.sc.Milena Radovan Burja1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1.Ciljevi predmetaProblematiziranje bitnih odgojnih pitanja i problema s filozofskog aspekta, naglasak na etičko-humanističkom pristupu i kritičkom promišljanju pitanja odgoja,ohrabrivanje vlastitih traženja odgovora na pitanja odgoja danas.

2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

spremnost za nova učenja promišljajući probleme i pitanja iz filozofije odgoja; razumijevanje osnovnih filozofskih i kulturoloških pojmova i problema

2.3.Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Razlikovati načine iskazivanja djetetove osobnosti; pokazati znanje i razumijevanje u praćenju razvoja djetetovih sposobnosti; demostrirati praćenje i uvažavanje djetetovih potreba i interesa, razvoja mišljenja,stvaralaštva i zajedništva, te općenito djetetovih osobina i ponašanja;




pokazivati i zalaganje u smislu cjeloživotnog usavršavanja i odgovornog odnosa prema svim važnim pitanjima života i rada općenito.

2.4.Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Pokazati temeljno poznavanje problema odgoja u njihovom etičkom i filozofskom značenju; pokazati sposobnost za kontinuirano vrednovanje i samovrednovanje vlastitog rada; pokazati uvažavanje različitosti, poštivanja drugih; vrednovati napredovanje na različitim nivoima kritičkog i samokritičkog propitivanja odnosa prema drugima i profesionalnom usavršavanju u struci; razvijati profesionalnu i osobnu etičnost; preuzimati odgovornosti u procesima cjeloživotne osobne i profesionalne afirmacije s obzirom na stalnu brigu o kvaliteti i odgovornosti odnosa prema svim pitanjima i problemima u radu s djecom i vlastitom usavršavanju.

2.5.Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Pojam i značenje filozofije; Filozofija i odgoj; Značajniji predstavnici u filozofiji odgoja i njihov doprinos shvaćanju odgoja; Sofisti i Sokrat;Platonovo shvaćanje odgoja; Aristotel o odgoju građana; Filozofska podloga ciljeva odgoja;Vrijednosti i odgoj;Kantovo shvaćanje odgoja djece;Filozofija za djecu i razvoj kritičkog mišljenja;Program Filozofije za djecu M.Lipmana;Pavao Vuk-Pavlović o stvaralaštvu i odgoju;Umjetnost,igra i odgoj-filozofski pristup;Odgoj i odnos prema pitanjima i problemima suvremenog svijeta(poštivanje života, ljudska prava, diskriminacija,solidarnost…)

2.6.Vrste izvođenja nastave:

X predavanjaX seminari i radionice

vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

(Ostalo upisati)

2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Studenti su dužni reovtio pohađati predavanja i seminar.

2.9.Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave Praktični rad Kolokvij 1

Priprema za predavanje Referat 0,5 Pismeni ispit 1

Domaće zadaće Seminarski rad 0.5 Usmeni ispit 1

Istraživanje Esej (Ostalo upisati)

Eksperimentalni rad Projekt (Ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad studenata na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanje nastave(12,5ECTS postotnih bodova), seminarski rad(12,5ECTS postotnih bodova),kolokvij(25ECTS postotnih bodova), kolokvij(25ECTS postotnih bodova), pismeni ispit(25ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit(25ECTS postotnih bodova).




2.10.Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Russell, B.(2005). Mudrost Zapada. Split:Marjan tisak. 8 Polić, M. (1997). Čovjek-Odgoj-Svijet, Mala filozofskoodgojna razložba, Zagreb:KruZak. 7 Savater, F.(1998). Etika za Amadora. Zagreb:Educa. 7 Polić, M. (1993). K filozofiji odgoja. Zagreb:Znamen. 10 Čehok, I. (ur.)(1997). Filozofija odgoja,Izbor tekstova hrvatskih pisaca. Zagreb: Školska knjiga.

7

2.12. 2.11.Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Aristotel (1992). Politika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna nakladaGaarder, J.(2010). Sofijin svijet,Roman o povijesti filozofije. Zagreb:Znanje d.d.Legrand, L.(1995). Moralna izobrazba danas. Zagreb:EducaHuizinga, J.(1992). Homo ludens, O podrijetlu kulture u igri. Zagreb:Naprijed.Težak, D. (1996). Priče o dobru,priče o zlu: priručnik za razvijanje moralnog prosuđivanja u djece. Zagreb:Školska knjiga.

2.13. 2.12.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.

2.14. 2.13.Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)





diplomski, integrirani)Stručni studij za odgojitelje 1.1. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-

učenje)0 +0+2

1.2. Godina studija I 1.2. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3. Naziv predmeta Engleski jezik I 1.3. Nositelj predmeta Irena Fadić, prof.1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.4. Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Konsolidirati postojeće znanje, vježbati sve četiri vještine, govora, pisanja, slušanja, razumijevanja 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmetOsnovno znanje stranog jezika (engleskog) do stupnja B2, dobar izgovor, sklonost stjecanja znanja na stranom jeziku.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja postizati napredak u studiju;

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Osposobljenost za osnovnu komunikaciju na engleskom jeziku, usmenu i pismenu; Biti osposobljen za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge; Cijeniti, poštivati i pokazati predanost za misiju profesionalca u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju;

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Engleski jezik diljem svijeta (English around the World); Malo zemljopisa (Some geography in English); Pjesništvo na satu (Poetry class); Zaštitnici Zadra (Patron Saints in Zadar); Kratka priča (Mini saga); Učenje kroz igru (Learning through play); Narodne pjesme (Folk songs); Božićno ozračje (Christmas activities); Igračke (Toys); Pjesme za najmlađe (Nursery songs); Vrijeme za bajku (Time for Fairy tales); Slikovnice i pričanje (Picture books and sory telling).Navedene teme podrazumijevaju rad s prikladnim tekstovima; izvori su različiti (časopisi, zbirke pjesama, udžbenici, intrernet, razne tiskovine…).

2.6. Vrste izvođenja nastave:

predavanja seminari i radionice

# vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

# samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovitost dolaska na vježbe, pisanje domaćih zadaća.




2.9. Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit 1

Domaće zadaće 0,5 Seminarski rad Usmeni ispit 1

Istraživanje Esej (Ostalo upisati) Eksperimentalni rad Projekt (Ostalo upisati)

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad studenata na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na ispitu na kraju semestra.

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

NaslovBroj primjeraka u

knjižniciDostupnost putem

ostalih medijaBujas, Ž. (2003). Veliki englesko hrvatski rječnik. 10 Oxford Advanced Dictionary, 7th edition 3

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Wright, A. (2001). Storytelling with Children.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija


2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

1. OPĆE INFORMACIJE1.1.Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

Stručni studij za odgojitelje 1.6.Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

2+1+0

1.2.Godina studija I 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 501.3.Naziv predmeta Opća pedagogija 1.8.Nositelj predmeta Prof.dr.sc.Smiljana Zrilić1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9.Suradnici Dr.sc.Violeta Valjan Vukić1.5.Status predmeta obvezni




2. OPIS PREDMETA

2.1.Ciljevi predmeta

Studenti - budući odgojitelji trebaju upoznati sustav pedagogijskih spoznaja, koje objašnjava pedagogija shvaćena kao kritička i stvaralačka znanost o odgoju. Sustav pedagogijskih spoznaja treba im omogućiti snalaženje u odgojnoj praksi i osposobiti ih za stvaralačko osmišljavanje i unapređivanje odgojne prakse i pedagogijske teorije. Usvojiti znanstveno i stručno pedagoško nazivlje, te sistem spoznaja iz teorije i prakse odgajanja.


Nema


- demonstrirati odgovornost u procesima daljnje osobne i profesionalne afirmacije svojeg stručnog profila, uz istovremeno promicanje značaja stručnog područja rada;

- samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja pokazati napredak u studiju;- pokazivati, objasniti i vrednovati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj;- demonstrirati temeljno poznavanje profesionalnog polja rada na različitim i mnogostrukim razinama obrazovnih postignuća;- organizirati i planirati samostalno učenje i napredovanje kroz studij na način kritičkog i samokritičnog ispitivanja znanstvenih istina.


Definirati temeljne pojmove znanstvene pedagogije i njezinog utemeljenja. Kreirati sistematiziran uvid u pedagogijsku znanost kao osnovicu za izučavanje ostalih disciplina u okviru studija. Prepoznati i primijeniti znanja i vještine u svakodnevnom životu, a posebno u odgojno-obrazovnoj praksi, te zauzeti kritički stav prema postojećoj stvarnosti i promjenama u društvu i odgojno-obrazovnom sustavu. Prepoznati ulogu, važnost i odgovornost učitelja/nastavnika u poučavanju, tj. odgoju i obrazovanju mladih naraštaja u društvu brzog tehnološkog napretka i rastuće globalizacije.


Pedagogija i njezin predmet (važnije discipline u sustavu pedagogijske znanosti – podjela znanosti o odgoju, pravci znanosti o odgoju, metode znanosti o odgoju, suvremena usmjeravanja pedagogije) Povijest pedagogije (odabrani nositelji povijesno i pedagoški značajnih ideja o odgoju i obrazovanju kroz povijest – grčki filozofi, Komensky, Locke, Rousseau, Pestalozzi, Herbart, Humbolt, Frobel, Montessori, itd. - razvoj pedagogije kroz 5 razdoblja prema Gudjonsu; razvoj pedagoške misli u Hrvatskoj)Temeljne odrednice pedagogijskih znanosti (zadaci pedagogije, odnos pedagogije prema drugim znanostima, interdisciplinarni pristupi određenju pedagogije)Pedagoška istraživanja (metodologija istraživanja, vrste istraživanja, tijek i provođenje istraživanja, statistička analiza, interpretacija, objavljivanje i primjena rezultata) Fenomen odgoja (bit, ciljevi i norme odgoja, intencionalni i funkcionalni odgoj, struktura odgojnog procesa, subjekti odgojnog procesa, različiti pristupi određivanju odgojnih zadataka, odgojne zadaće kao sastavnice i etape u postizanju svrhe, operacionalizacija odgoja, teorije o odgojnom procesu, odgajanje kao komunikacijsko-interakcijsko djelovanje)Obrazovanje (što je obrazovanje, obrazovanje kao proces, opći ciljevi i svrha, kurikulum, vrednovanje obrazovanja, temeljni principi humanističkog odgoja i obrazovanja, formalno, neformalno, informalno)




Učitelj – temeljni nositelj sustava odgoja i obrazovanja, izobrazba učitelja, kompetencije suvremenog učitelja). Sadržaji socijalne komunikacije (bitne prepostavke (sadržaji) za uspostavljanje uspješne komunikacije, važnost neverbalnih znakova za odgojitelje, usklađenost verbalne i neverbalne komunikacijeObiteljski odgoj (obiteljska pedagogija, odgojna funkcija obitelji, svrha, zadaci i sadržaj obiteljskog odgoja, stilovi odgoja roditelja, dimenzije roditeljstva)Sustav odgoja i obrazovanja: Predškolski odgoj (iz povijesti predškolskog odgoja, institucije predškolskog odgoja u Hrvatskoj, odgoj u ranom djetinjstvu, predškolska pedagogija) i Školski i visokoškolski odgoj (Osnovna škola i obvezatno obrazovanje, zadaće osnovne škole, smjerovi razvoja srednjeg i visokog obrazovanja, stručne službe suvremene škole)Domski odgoj (iz povijesti domskog odgoja, vrste domova, dječji domovi, domska pedagogija)Odgoj i obrazovanje odraslih (teorije odgoja i obrazovanja odraslih osoba, specifičnosti, organizacija i oblici, andragogija, gerontogogija, samoobrazovanje, Cjeloživotno obrazovanje (pojmovno određenje cjeloživotnog obrazovanja, uzroci i posljedice znanstveno-tehnoloških promjena, načela cjeloživotnog obrazovanja; Odgoj u domovima (Vrsta domova, funkcije domova, sadržaj odgojne djelatnosti učeničkog doma, načela i odgojni postupci, domska pedagogija)Odgoj u slobodnom vremenu (Pojmovno određenje slobodnog vremena, aktivnosti u slobodnom vremenu, kultura provođenja slobodnog vremena, slobodno vrijeme i nove mogućnosti pedagoškog djelovanja, nositelji odgojnih aktivnosti, Pedagogija slobodnog vremena); Pedagogija djece s posebnim potrebama (promjene u pristupima obrazovanju djece s posebnim potrebama, uključivanje u redovnu školu, osnovno školovanje djece s teškoćama u Hrvatskoj, zakonske odrednice, položaj i prava djece s posebnim potrebama u sustavu školovanja u RH, modeli školovanja učenika s posebnim obrazovnim potrebama u redovitom školskom sustavuInterkulturalna pedagogija (različitost u kontekstu suvremenog kurikuluma, interkulturalno obrazovanje kao čimbenik kvalitete suživota u suvremenim multikulturalnim društvima, interkulturalna dimenzija cjeloživotnog obrazovanja učitelja, kultura škole u kontekstu interkulturalnih i socijalnih kompetencija učitelja)ISPIT




samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Studenti prisustvuju nastavi predavanja i seminara, izrađuju i izlažu seminarski rad po svom izboru te polažu usmeni ispit.

2.9.Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni

Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij 1

Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit 1




broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Domaće zadaće Seminarski rad 0,5 Usmeni ispit 1



2.10.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (12,5 ECTS postotnih bodova),seminarski rad (12,5 ECTS postotnih bodova), kolokvij ( 25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (25 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).




Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Educa: Zagreb. 8 Gudjons, H. (1994), Pedagogija - temeljna znanja. Educa, Zagreb. (Poglavlja: I, II, III, IV, VII, XII)

10

Mijatović, A. (ur.) (1998), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb.(Poglavlja: II, III, IV, V, VII, VIII, XII, XV, XVI)

10

Previšić, V. (ur.) Kurikulum. Zagreb: Školska knjiga 10

2.12.Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Glasser, W. (2005): Kvalitetna škola. Educa. Zagreb.Glasser, W. (1999): Nastavnik u kvalitetnoj školi. Educa. Zagreb.Jurčić, M. (2004.): Uloga učiteljeve podrške u razredno-nastavnom ozračju. Zagreb: Napredak, br. 3., (str. 329-340).Katz, G.L., McClellan, E.D. (1999). Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Educa: Zagreb.Marsh, J.C. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi. Educa: Zagreb.Neill, S. (1994): Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb. Educa.Previšić, V. (1999.): Učitelj – interkulturalni medijator. U: Rosić, V. (ur.): Nastavnik – čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju. Zbornik radova Drugog međunarodnog znanstvenog kolokvija. Rijeka: Filozofski fakultet (str. 78-84)Previšić, V. (2000): Slobodno vrijeme između pedagogijske teorije i odgojne prakse, Napredak,141 (4)., (403-410). Previšić, V. (2005): Kurikulum suvremenog odgoja i škole: metodologija i struktura. Zagreb. Pedagogijska istraživanja, br. 2., (165-173).Stoll, L. i Fink, D. (2000): Mijenjajmo naše škole. Educa. Zagreb.Zrilić, S. i Bedeković, V. (2010): Modeliranje kulture škole u kontekstu interkulturalnih i socijalnih kompetencija nastavnika. Zbornik radova Susret kultura. Novi Sad. (str. Zrilić, S.; Jurčić, M. i Bedeković, V. (2011): Različitost u kontekstu suvremenog kurikuluma. Školski vjesnik. Split (str.

2.13.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog




kompetencija programa i ispitnih procedura.2.14.Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)



2+1+0

1.2. Godina studija I 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 50

1.3. Naziv predmeta Predškolska pedagogija I 1.8.Nositelj predmeta Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9.Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1.Ciljevi predmetaRazvoj znanja, sposobnosti i kompetencija na osnovu kojih će se djelovati u pravcu afirmacije ranog djetinjstva kao prostora za kvalitetnu pedagošku intervenciju. Stjecanje znanja, sposobnosti i kompetencija za profiliranje znanja i sposobnosti za različite profesionalne uloge u intitucionalnom kontekstu ranog djetinjstva.


Nema


- demonstrirati refleksiju osobne prakse te kontinuirano vrednovanje učinaka svojih postignuća;- demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i

sposobnosti;- pokazivati, objasniti i vrednovati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj;




- imenovati i objasniti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijalizacije;- kreirati, primijeniti i vrednovati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-

komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj;

- primijeniti učinkovite strategije u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom djetinjstvu.


Primijeniti više razine znanja i razumijevanja u području odgoja i obrazovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Kreirati nove vještine učenja kao pretpostavke daljnjeg kontinuiranog, cjeloživotnog obrazovanja. Razviti vještine autonomnog učenjs, otvorenost novim problemima te sposobnost njihovog rješavanje. Prepoznati i objasniti djetinjstva kao socio-kulturnog i pedagoškog kompleksa. Definirati razvojne značajki djeteta u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i interpretirati ih u kontekstu odgojnih refleksija. Primijeniti stručnu terminologiju primjerenu odgoju i obrazovanju u ranom djetinjstvu.


Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao sustav znanstvenih činjenica,istraživačkih metoda i znanstvenih teorija o odgoju u ranom djetinjstvu. Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao pedagoška disciplina; osamostaljivanje iz sustava pedagogije kao znanosti o odgoju; povezanost s ostalim disciplinama; antropološke, sociološke, filozofske i psihološke pretpostavke odgojnog djelovanja u ranom djetinjstvu. Teorijsko-metodologijski aspekti predškolske pedagogije. Promatranje i praćenje djece u dječjim jaslicama i dječjim vrtićima. Društvena i kulturna uvjetovanost odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu: suvremeno poimanje ranog djetinjstva (kulturološko-sociološki i edukacijski kontekst); položaj djeteta u suvremenom svijetu; prava djeteta.Povijesni razvoj ideja o odgoju i obrazovanju u ranom djetinjestvu i njihov odraz u suvremeniodgojno-obrazovni kontekst. Ciljevi odgoja u ranom djetinjstvu; činioci zakonitosti razvoja; odnosne relacije odgoja, obrazovanja, razvoja i socijalizacije; područja ranog odgoja i obrazovanja; djetetove potrebe. Rano djetinjstvo i društveni kontekst; važnost društvenog konteksta u poticanju ranog razvoja, odgoja i obrazovanja. Suvremeni predškolski programi (teorijske osnove, modeli, sastavnice programa, razvojni učinci- rezultati vrednovanja, mogućnosti primjene modela programa razvojno primjerene orijentacije). Humanistička koncepcija u predškolskom odgoju i obrazovanju. Osnovne karakteristike izvanobiteljskog odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu; dječje jaslice i vrtići - institucionalni kontekst odrastanja i razvoja, odgoja i obrazovanja djece.


X predavanja X seminari i radionice


X samostalni zadaci X multimedija i mreža

laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Studenti su obvezni prisustvovati i aktivno sudjelovati na predavanjima i seminarima. Obvezni su izraditi samostalne zadatke i seminar na odabranu ili predloženu temu te položiti završni pismeni i usmeni ispit.















Milanović M.,Stričević I.,Maleš D.,Sekulić-Majurec A. (2000). Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj. Zagreb: UNICEF. (odabrana poglavlja)

6

Miljak, A. (1995). Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja.Zagreb: HPKZ. 9 Szanton, Stokes, E. (2000) . Kurikulum za jaslice : razvojno-primjereni program za djecu od rođenja do 3 godine : priručnik br. 2 / Zagreb : Udruga roditelja "Korak po korak" za promicanje kvalitete življenja djece i obitelji, Zagreb : Grafa.(odabrana poglavlja)

6

Starc. B., i dr. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Zagreb: Golden Marketing - Tehnička knjiga. (odabrana poglavlja)

8

Slunjski, E. ( 2006). Stvaranje predškolskog kurikuluma u vrtiću-organizaciji koja uči. Mali profesor, VUŠ Čakovec.(odabrana poglavlja)

7

Petrović-Sočo,B.(2007).Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje. Mali profesor, Zagreb. 7 Miljak, A(2009). Življenje djece u vrtiću, Zagreb: SM Naklada, d.o.o.(odabrana poglavlja) 6


Čudina Obradović, M. (1995). Psihološka utemeljenost institucionalnog predškolskog odgoja:Teorije razvoja i njihov pridonos razumjevanju obrazovnih potreba predškolske djece.Napredak, 136 (1).Miljak, A. (2003). Razvojni kurikulum i odgojna praksa. U: Babić, N., Irović, S.: Dijete i djetinjstvo teorija i praksa predškolskog odgoja. Osijek: Visoka učiteljska škola, 235-243.Prijedlog koncepcije razvoja predškolskog odgoja. (1991).Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH. br. 7-8.Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece. (1991).Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH. br. 7-8.Irović S. (1998). Interaktivni pristup u vrtiću. U: Rosić, V. (ur.) Međunarodni znanstveni kolokvij, Kvaliteta u odgoju i obrazovanju. Zbornik




radova. Filozofski fakultet. Rijeka. str. 269-278.Seitz, M., Hallwachs, U. ( 1996 ). Montessori ili Waldorf. Zagreb: Educa.Katz G.L., Mc Clellan E.D. (1999). Poticanje razvoja djecje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa.

2.13.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija






1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

Stručni studij za odgojitelje 1.6. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 1+1+0

1.2. Godina studija I 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3. Naziv predmeta Uvod u razvojnu psihologiju 1.8. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Mira Klarin1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta Obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1.Ciljevi predmetaCilj kolegija je usvajanje osnovnih načela iz područja Razvojne psihologiju te stjecanje uvida u Psihologiju kao znanost uz kritički osvrt na različite znanstvene pristupe. Stečena znanja korisna su podloga za stjecanje znanja i vještina iz specifičnih, užih područja psihologije i struke.


Nema uvjeta


- Prepoznavati temeljne spoznaje iz područja.- Razviti samostalnost u procesu učenja kao i planiranje procesa učenja.- Razviti kritičko zaključivanje- Preuzimati odgovornost za daljnji osobni i profesionalni razvoj.


Opisati osnovne pojmove iz područja Razvojne psihologije.Prepoznati psihologiju kao znanost i upoznati različite teorijske pristupe koji istražuju i objašnjavaju razvoj kroz životni vijek. Razviti sposobnost i samostalnog učenja i napredovanja te kritičkog praćenja stručne i znanstvene literature.Razviti sposobnosti potrebne za izradu stručnog i znanstvenog rada.Razviti sposobnosti vrednovanja vlastitog rada i učinkovitostiRazviti profesionalnu etiku i etiku znanosti.


Sadržaj kolegija obuhvaća temelje razvojne psihologije koji će studentima pomoći u stjecanju znanja iz drugih područja psihologije npr. Dječja psihologija, Psihologija obitelji i roditeljstva, Psihologija učenja i poučavanja. Stoga sadržaj uključuje osnove iz metodologije istraživanja u razvojnoj psihologiji i najvažnije teorije u razvojnoj psihologiji. U uvodnom dijelu studenti se upoznaju sa znanošću (određenje razvojne psihologije, povijesni pregled razvoja razvojne psihologije, metode istraživanja u razvojnoj psihologiji, metodologija znanstvenog istraživanja u razvojnoj psihologiji). Sljedeća cjelina čini različite teorijske pristupe u psihologiji (psihodinamski pristup, pristup teorije socijalnog učenja, bihevioristički pristup, kognitivistički pristup, humanističko-egzistencijalistički pristup). U kontekstu pojedinih teorijskih pristupa spominju se




temeljni pojmovi iz razvojne psihologije poput: razvoj, učenje, maturacija, temperament, sociokulturni kontekst, kognicija, a sve u kontekstu razvoja.





2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Student je obvezan prisustvovati nastavi i aktivno sudjelovati u rješavanju zadanih problema kroz rad u malim grupama, raspravu.


Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij


Domaće zadaće Seminarski rad 0,5 Usmeni ispit




Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova),seminarski rad (25 ECTS postotnih bodova),i pismeni ispit ( 50 ECTS postotnih bodova.




Vasta, R. i suradnici (2001.): Dječja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana područja) 10 Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja, Jastrebarsko, Naklada Slap (odabrana područja)

5


Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta, Naklada Slap, Jastrebarsko.Bukatko,D., Daehler, M.W. Child development,Houghton Mifflin Company, New YorkThomas, R.M. (2001): Recent theories of human development, London, Sage Publications, Inc.Santrock, J.W. 1999). Life-Span Development. McGraw Hill Collage, Boston.

2.13.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog




kompetencija programa i ispitnih procedura.



2+1+0

1.2.Godina studija I 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 501.3.Naziv predmeta Hrvatski jezik I 1.8.Nositelj predmeta Doc.dr.sc.Marija Musa1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 5 1.9.Suradnici Dr.sc.Slavica Vrsaljko1.5.Status predmeta Obvezni 2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Cilj je kolegija Hrvatski jezik I sustavno pamćenje, razumijevanje i vježbanje gramatičkih, pravogovornih i pravopisnih sadržaja koji su temelj

komunikacijske kompetencije (govorom i pismom) na profesionalnom i osobnom planu. Program kolegija je interdisciplinaran i pretpostavlja




znanje teorije standardnog jezika i njegove povijesti, odnosa hrvatskog standardnog jezika i dijalekata hrvatskog jezika, kao i opće teorije komunikacije hrvatskim standardnim jezikom.


Nema


Identificiratii odnose u govornoj komunikaciji.Nabrojati idiome hrvatskoga jezika i argumentirati razlike u odnosu na hrvatski standardni jezik.Analizirati izgovor fonema hrvatskoga jezika.Prepoznati i analizirati alternacije (fonološke i morfološke)Prepoznati razlike u izgovoru fonema č,ć,dž,đ. te izmjene alternacija ije/je/e/i.Prepoznati naglaske hrvatskoga standardnoga jezika i uočiti odstupanja u odnosu na standardnojezične naglasne norme.Prepoznati sve vrste riječiSamostalno analizirati gramatičke kategorije imenskih riječi (rod, broj, padež)Samostalno analizirati gramatičke kategorije glagolaNabrojati i prepoznati nepromjenjive vrste riječiPrepoznati tvorbene načine u riječima


Objasniti i primijeniti temeljna znanja iz područja pravopisa, pravogovora i gramatike hrvatskoga standardnog jezika (fonologije i morfologije). Analizirati gramatiku teksta. Identificirati kršenje standardnojezičnih norma u govoru i pismu u različitim komunikacijskim situacijama. Baratati temeljnim normativnim priručnicima iz hrvatskoga jezika. Jasnom i argumentiranom komunikacijom na materinskom jeziku demonstrirat će sklonost za timski rad, interakciju i suradnju. Objasnit će načine usvajanja govora i jezika, djetetove stvaralačke potencijale te ukupnost njegova tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja. U svoju profesiju će demonstrirati kreativnu dimenziju te samostalno primijeniti načela integriranog kurikuluma u povezivanju jezičnokomunikacijskog s drugim razvojnim područjima. Otkritit će potrebu cjeloživotnog učenja i brigu o kvaliteti rada.


Jezik kao sustav. Odnos jezika i govora. Norme u hrvatskome standardnom jeziku. Povijest hrvatskoga književnog jezika (Pregled povijesti hrvatskoga književnog jezika kroz četiri razdoblja.) Hrvatski pravopis.Fonologija. Glas (fon) i fonem. Nastajanje glasova. Razdioba glasova. Fonološke opozicije. Glasovne promjene na granici morfema. Nadodsječna fonološka sredstva. Značajke naglasnog sustava hrvatskoga standardnog jezika – naglasak i zanaglasna dužina. Morfologija. Vrste morfema. Vrste riječi. Gramatičke kategorije roda, broja, padeža i lica. Vrste i promjena imenica. Pridjevi – podjela po značenju i obliku. Glagoli, glagolski oblici. Pregled ostalih vrsta riječi. Tvorba riječi – sufiksacija, prefiksacija i slaganje.

2.6.Vrste izvođenja nastave: X predavanjaX seminari i radionice X vježbe

on line u cijelosti

X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

2.7.Komentari:




mješovito e-učenje diskusija, konzultacije 2.8.Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski rad ili esej.




Domaće zadaće 0,5 Seminarski rad 1 Usmeni ispit 1




Vrednuje se uspješno napisan seminarski rad, kolokviji, pismeni i usmeni ispit.




Silić, J. (1998) Fonologija hrvatskoga jezika, udžbenik za I. razred gimnazije, Zagreb: Školska knjiga.

8

Silić, J. (1995) Morfologija hrvatskoga jezika, udžbenik za II. razred Zagreb: Školska knjiga. 8 Barić, E. i sur.(1995. i sljedeća izdanja) Hrvatska gramatika, Zagreb: Školska knjiga. 7 Težak, S. –Babić S. (2000) Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga. 12 Babić,S. – Finka, B.- Moguš, M. (1994) Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga. 12


Moguš, M. (2000) Povijest hrvatskoga književnog jezika, Zagreb: .Globus. Samardžija, M. (1999) Norme i normiranje hrvatskoga jezika, Zagreb: MH.









1+0+1

1.2.Godina studija I 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 151.3.Naziv predmeta Informatika 1.8.Nositelj predmeta Josip Cindrić, prof.1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici 1.5.Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaUpoznati studente sa osnovnim konceptima temeljenim na znanstvenim spoznajama prikupljanja i obrade informacija , s ciljem pravilnog razumijevanja i primjene istih.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Potrebna su osnovna predznanja o građi računala i operativnim sustavima


Prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u odgojno obrazovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim sustavom. Opisati načela rada školskog računala na razini pojedine logičke cjeline te kategorizirati sistemsku i aplikativnu programsku potporu. Na pragmatičkoj razini osigurat će se mogućnost primjene računala u odgojno obrazovnom procesu te pripremu materijala za uspješan rad. Prikupljati , obrađivati i koristiti informacija u svakodnevnom odgojnom i obrazovnom ciklusu.Analizirati odgojno obrazovni rad te ga unapređivati u skladu sa naprednim tehnologijama. Razviti istraživačke vještine i statističke obrada prikupljenih podataka korištenjem računala.Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije.


Prikupljanje , obrada i korištenje informacija u svakodnevnom odgojnom i obrazovnom ciklusu.Razviti istraživačke vještine i statističke obrada prikupljenih podataka korištenjem računala.




Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije.


Građa računala,Operativni sustavi ,MS Word - Podešavanje izgleda prozora, meniji i alatne trake, zadane vrijednostiMS Word - Znakovi riječi i odlomci, oblikovanjeMS Word - Popisi, sekcije (prekid stranice), uvlake i tabulatori Ispravci teksta, pronađi i zamjeni Umetanje slika, formula i simbolaMS Word - Tablice,Grafički prikaz podatakaMS Word - Forme (Obrasci), Skupno pismo , Snimanje i ispis dokumentaMicrosoft Power pointMicrosoft Power point Microsoft Power pointObrada slike Zvučni zapisiInternet - pojmovi, Pretraživači i pretraživanjeE Mail - WEB MailCMS sustavi, Wordpress

Drupal , Moodle


X predavanja seminari i radionice

X vježbe on line u cijelosti

X mješovito e-učenje terenska nastava



2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Studenti su dužni prisustvovati predavanjima i vježbama, pisati domaće zadaće, dva kolokvija i završni ispit.



Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit



Eksperimentalni rad Projekt 0,5 aktivnost u nastavi

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada




studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Studenti su dužni redovito pohađati predavanja i vježbe za stjecanje 0.25 bodova , preko CMS sustava Moodle pripremati se za nastavu , izvršavati domaće zadaće , za svaku aktivnosti stječu u 0.25 bodova. Praktičan rad tijekom nastavnog procesa (kontinuirano vrednovanje) im donosi 0.25 bodova , krajem semestra praktični radovi se povezuju u jednu cijelinu i čine završni rad s čime se stiče 0.5 bodova . Usmeni ispit je sinteza praktičnih i teorijskih znanja uvjet je za stjecanje 1 boda. Sve skupa čini 3 ECTS boda.




Bott E., Siechert C., Microsoft Windows XP Inside Out, Microsoft Press, 2001 7 Korać, Milan:Microsoft Word 2007 , Zagreb : Algebra, 2008 8 Davor Bašić:Excel - brzo, korisno, uspješno ,Zagreb : "Anagram", 2004 8 Materijali s :moodle.carnet.hr


Laudon K.C., Laudon J.P.: Management Information Systems, Prentice-Hall, USA, 2007.Englander I., The Architecture of Computer Hardware and Software Systems, John Wiley & Sons Inc., USA, 2000.Joinson, A. et al. Oxford Handbook of Internet Psychology. Oxford University, Oxford, 2009.Različiti priručnici za programske alate koji se koriste na vježbama.






2+0+1

1.2.Godina studija I Očekivani broj studenata na predmetu 501.3.Naziv predmeta Osnove kineziologije 1.8.Nositelj predmeta Mr.sc.Predrag Saratlija




1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici 1.5.Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s osnovnim zakonitostima upravljanja procesom tjelesnog vježbanja i djelovanja tog procesa na antropološka obilježja.

Osposobiti studente za organizaciju i provedbu osnovnih kinezioloških transformacija s djecom predškolske dobi.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmetNema





Prepoznati zakonitosti upravljanja procesom tjelesnog vježbanja i djelovanja tog procesa na antropološka obilježja.


Osnove kineziologije; Pojam i definicija kineziologije; Predmeti istraživanja kineziologije; Metode istraživanja kineziologije; Struktura kineziologije; Povijesni razvoj kineziologije; Koncepcija kinezioloških istraživanja; Osnove procesa tjelesnog vježbanja; Pojam i definicija procesa tjelesnog vježbanja; Organizacija procesa tjelesnog vježbanja; Modeliranje procesa tjelesnog vježbanja; Određivanje plana i slijed postupaka planiranja; određivanje stanja subjekta; određivanje cilja; Određivanje čimbenika ograničenja; Određivanje programa i slijed postupaka programiranja; Određivanje sadržaja tjelesnog vježbanja; Određivanje ukupne količine opterećenja tjelesnim vježbanjem; Određivanje načina u procesu tjelesnog vježbanja; Određivanje rasporeda kinezioloških operatora; Određivanje načina praćenja, provjeravanja i vrednovanja učinkovitosti provedenog modela tjelesnog vježbanja: Okvirni plan i program tjelesnog vježbanja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na promjene antropoloških obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na motoričke sposobnosti; Utjecaj tjelesnog vježbanja na morfološka obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na funkcionalne sposobnosti; Utjecaj tjelesnog vježbanja na kognitivne sposobnosti; Utjecaj tjelesnog vježbanja na konativna obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na sociološka obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na motoričku informiranost; Utjecaj tjelesnog vježbanja na zdravlje.

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanjaX seminari i radionice

vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

X mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:




terenska nastava2.8. Obveze studenata Usmeni ispit; Seminarski rad; Aktivno sudjelovanje u nastavi.








U ukupnom vrednovanja rada studenata pohađanje nastave će imati 25% bodova , seminarski rad 25 % bodova ,te usmeni ispit 50% bodova na završnom ispitu




Mraković, M. (1992): Uvod u sistematsku kineziologiju, Kineziološki fakultet Zagreb. 5 Katić, R. i D. Bobacin, (2001): Kineziologija za sva vremena, Sveučilište u Splitu. 7 Prskalo, I. (2001): Osnove kineziologije, Visoka učiteljska škola u Petrinji. 10


Bonacin, D., Katić, R. i N. Zagorac (2001): Model kineziološke edukacije, Sveučilište u Splitu.Findak, V. i I. Prskalo, (2004): Kineziološki leksikon za učitelje, Visoka učiteljska škola Petrinja.Korica,P.(2001) Osnove kineziologije,skripta.Katić, R., N. Rogulj (2005). Osnove kineziologije-priručnik za praćenje nastave i pripremanje ispita.Visoka učiteljska škola u Splitu, Split.









2+1+0

1.2.Godina studija I 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 501.3.Naziv predmeta Žanrovi u dječjoj književnosti 1.8.Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Robert Bacalja1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9.Suradnici Doc.dr.sc. Katarina Ivon1.5.Status predmeta obvezni 2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s najznačajnijim predstavnicima hrvatske i svjetske dječje književnosti. Interpretacijom prikazati na vrijednost

pojedinih djela namijenjenih djeci. Osposobiti studente za izbor i vrednovanje tekstova.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije

potrebne za predmetPoznavanje osnovnih pojmova teorije i povijesti književnosti, te poznavanje najznačajnijih predstavnika hrvatske i svjetske književnosti





Definirati osnovne pojmove iz područja dječje književnosti.Po određenim tekstnim karakteristikama razlikovati žanrove u dječjoj književnosti .Razviti sposobnosti samostalnog učenja i napredovanja.Razviti istraživačke vještine na razini izrade stručnog rada. Kontinuirano vrjednovati i samovrjednovati vlastiti rad i učinkovitosti. Razviti




profesionalnu etiku i etiku znanosti. Razviti kreativnu dimenziju svoje profesionalne uloge.


Uvod u dječju književnost. Recepcija dječje književnosti. Kultura čitanja. Izgradnja suvremenog čitatelja. Dječja književnost i dječja dob. Kriteriji u vrednovanju dječje književnosti. Pregled žanrova: slikovnica, dječja priča, dječja poezija, romani i pripovijetke o djetinjstvu, igrokaz; granične vrste: basna, roman o životinjama, pustolovni, povijesni i znanstveno-fantastični roman, strip. Značenje dječjih časopisa i listova za razvoj dječje književnosti.




X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Student je obvezan prisustvovati i aktivno sudjelovanje u nastavi. Dužan je samostalno izraditi seminarski rad te pristupiti usmenom i pismenom ispitu.








2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) Naslov Broj primjeraka u

knjižniciDostupnost putem ostalih

medijaCrnković, M.; Težak, Dubravka (2002). Povijest hrvatske dječje književnosti (od početka do 1955.), Znanje: Zagreb.

10

Težak, D. (1991). Hrvatska poratna dječja priča, Školska knjiga, Zagreb. 6 Bacalja, R. (1999). Dječja recepcija književnih vrsta u: Kako razvijati kulturu čitanja (zbornik), Zagreb, Knjižnice grada Zagreba, Hrvatski centar za dječju knjigu, str.22-30.

5




Peroš, Z.; Ivon, K.; Bacalja, R.(2007). More u pričama Ivane Brlić-Mažuranić. Magistra Iadertina, god.2., sv.2., str.61-78.

10


Bettelheim, B. (2000). Smisao i značenje bajki, Poduzetništvo Jakić: Cres.Crnković, M. (1998). Hrvatske malešnice, Školska knjiga, Zagreb. Skok,J. (1985). Od riječi do igre. (pogovor), Školska knjiga, Zagreb, F.D. Šibenik. Zalar, I. (1987). Dječji roman u hrvatskoj književnosti (uvodna poglavlja), Školska knjiga, Zagreb. Zalar, I. (1991). Pregled suvremene hrvatske dječje poezije, Školska knjiga, Zagreb.







1.2. Godina studija I 1.2. Očekivani broj studenata na predmetu 15




1.3. Naziv predmeta Dječje stvaralaštvo u pokretu 1.3. Nositelj predmeta Mr. sc. Saratlija Predrag

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.4. Suradnici Cetinić Jelena, prof.

1.5. Status predmeta izborni Donata Vidaković Samaržija, prof.

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaUčenje i usavršavanje teorijskih i praktičnih kinezioloških znanja o pokretnim igrama primjenjivih u radu sa djecom predškolske dobi. Poticati dječje stvaralaštvo igrom, plesom i pokretom.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Uvijeti za upis su apsolvirani kolegiji kineziološka kultura I i II te Kineziologija. Kompetencije potrebne za predmet su poznavanje teorijskih osnova kineziološke znanosti i kinezioloških transformacija.


Ishodi učenja:- demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u

profesionalnom polju rada, na teorijskoj i praktičnoj razini;- učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta

posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu;

- samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj.


Opće kompetencije:Demonstrirati temeljno poznavanje sadržaja koji proizlaze iz programa tjelesne i zdravstvene kulture, a odnose se na pokretne igre, plesne strukture i sadržaje ritmike. Razviti sposobnost za samostalnu organizaciju i provođenje kinezioloških aktivnosti u okviru predškolskog odgojno- obrazovnog procesa. Specifične kompetencije:Demonstrirati znanje za učinkovito i efikasno provođenje kinezioloških sadržaja u skladu sa razvojnim značajkama djeteta. Demonstrirati znanje o plesnim strukturama i metodskim postupcima usvajanja; koje se kroz igru primjenjuju u predškolskom uzrastu, a kod djece omogućuju razvijanje estetske kulture pokreta povezivanjem raznolikih struktura gibanja s elementima glazbenoga izražavanja.


Analiza Igre- forme i sadržaji, Dječje igre na otvorenom, Dječje igre u dvorani, Pokretne igre u učionici, Iluzorne igre, Igre brzine i snage, Igre vještine, Elementarne igre, Štafetne igre, Momčadske igre, Igre na snijegu, Igre uz vodu i u vodi, Dijete i ritmika, Dječji plesovi,




Jednostavne forme narodnih plesova, Jednostavne forme društvenih plesova, Organizacija i provedba priredbe.



X vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada domaćih zadaća, praktični i seminarski rad.


Pohađanje nastave O,5 Praktični rad 1 Kolokvij


Domaće zadaće 0,5 Seminarski rad 1 Usmeni ispit




Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave , izradom domaće zadaće, praktičnog rada, te izradom završnog seminara: pohađanje nastave (16,6 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (33,3 ECTS postotnih bodova), domaća zadaća ( 16,6 ECTS postotnih bodova), praktični rad (33,3 ECTS postotnih bodova).




Allue, J. M. (2003). Velika knjiga igara. Zagreb: Profil.(odabrana poglavlja) 1

Bošnjak, B. (2004). 200 igara (drugi dio) – igre na otvorenom. MiB, Zagreb. 1

Britton, L. (2000). Montessori učenje kroz igru : za djecu od 2 do 6 godina : priručnik za roditelje. Zagreb: Hena com.(odabrana poglavlja)

1

Cetinić, J., Cetinić, V. i Vidaković Samaržija, D (2011). Ples kao sredstvo izražavanja djece predškolske dobi Međunarodni znanstveno-stručni skup „Dijete i estetski izričaji“ od 13-14. svibnja.

1




Čuturić, N. (1993). Prve tri godine života. Zagreb: Školska knjiga.(odabrana poglavlja) 1

Dinter., T., Letica., A., Atanasov Piljek D. (2006). Dječje igre na otvorenom, Alca script, Zagreb.(odabrana poglavlja)

1

Findak, V. i Delija, K. (2001). Tjelesna i zdravstvena kultura u predškolskom odgoju, priručnik za odgojitelje. Zagreb: Edip(odabrana poglavlja)

1

Goldberg, S. (2003). Razvojne igre za predškolsko dijete : individualizirani program igre i učenja. Lekenik : Ostvarenje.(odabrana poglavlja)

1

Grčić-Zubčević, N. i Marinović, V. (2009). 300 igara u vodi za djecu predškolske dobi. Sveučilišni priručnik. Biblioteka „Nauči plivati“, Zagreb.(odabrana poglavlja)

1

Herljević,I. (2007). Govor, ritam, pokret. Lekenik : Ostvarenje.(odabrana poglavlja) 1

Koritnik, M. (1970). 2000 igara – igre motorike. Zagreb: NIP „Sportska štampa“.(odabrana poglavlja)

1

Kurjan Manestar, V. (2002). Vježbajmo zajedno. Profil international.(odabrana poglavlja) 1

Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. Rijeka: Visoka učiteljska škola.(odabrana poglavlja)

1

Peteh, M. (2003). Radost stvaranja. Zagreb : Alinea.(odabrana poglavlja) 1

Vlašić, J., Oreb, G., Horvatin-Fučkar, M. (2007.). Prednosti primjene plesa u radu s djecom predškolske dobi. U M. Andrijašević (ur.), Sport za sve u funkciji unapređenja kvalitete života (str. 239-244). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

1


Bonacin, D., Bonacin, D., Rokvić O. (2010). Strukturalne promjene motoričkih značajki kod predškolske djece pod utjecajem plesnih sadržaja, 2nd International Scientific Conference "Anthropological aspects of sport, physical education and recreation" Banja LukaHorvatin-Fučkar, M., Tkalčić, S., Jerković, S. (2004). Razvoj bazičnih motoričkih sposobnosti kod predškolaca u plesnoj školi. In R. Pišot, V. Štemberger, J. Zurc & A. Obid (Eds.), 3. International Symposium; “A child in motion” (pp 87-88). Koper: Univerza na Primorskem, Znanstvenoraziskovalno središče.Jakovljević, T. (2009). Dečije igre kao model folklorne komunikacije, Etnološka istraživanja,Vol 1 no 14; 31-50.Mikulić, M. (2007.). Hrvatska plesna tradicija i predškolska dob. Diplomski rad. Petrinja: Visoka učiteljska škola.Šagud, M. (2000). Značaj igre za djetetov razvoj. Zbornik radova. Znanstveno stručno savjetovanje „Slobodno vrijeme i igra“ Zagreb; str. 67-73.




Šumanović, M., Filipović, V., Sentkiralji, G., (2005). Plesne strukture djece mlađe školske dobi, Život i škola, No. 14, Vol. 2, str. 40- 45.Teodorović, B.; Levandovski, D.; Pintarić Mlinar, Lj.; Kiš-Glavaš, L.(1997). Stimulacija perceptivnih i motoričkih sposobnosti. - Zagreb : Fakultet za defektologiju Sveučiliša u Zagrebu.





Stručni studij za odgojitelje 1.1. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

1+0+1

1.2.Godina studija I 1.2. Očekivani broj studenata na predmetu 151.3.Naziv predmeta Vizualna pismenost I 1.3. Nositelj predmeta Karmen Travirka Marčina, prof.1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.4. Suradnici1.5.Status predmeta Izborni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s elementima čovjekova likovnog izražavanja kroz povijesna razdoblja te ovisnost oblika likovnog izražavanja u

odnosu na društvena uređenja zajednica





Nema ih


Posjedovanje temeljnog znanja iz povijesti čovjekova likovna izražavanja te prepoznavanje likovnih oblika u odnosu na povijesna razdoblja čime se stječu kompetencije u oblikovanju i vrednovanju dječjeg odnosa prema umjetničkom stvaranju.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će moći: Razumijevanje vizualne pismenosti i suvremenih vizualnih komunikacija potrebno za profesionalni rad s djecom.Uvažavanje različitosti i multikulturalnostiAnaliziranje znanja u promatranju i procjeni djetetovih kreativnih mogućnosti i aktivnosti.Kreiranje suradnje s kulturnim ustanovama lokalne zajedniceKreiranje vizualnog i estetskog opažanja.Poticanje kritičkog razmišljanja o oblicima vizualnih komunikacija


Fiziologija gledanja. Pojedinac i okolina. Elementi likovnog govora; točka, crta, boja, volumen. Povijesni razvoj vizualnih komunikacija. Vizualne komunikacije; plakat, grafički dizajn, fotografija, strip, film, televizija. Muzeji kao oblik komunikacije.


X predavanjaX seminari i radionice X vježbe

on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada.



Priprema za predavanje 0,5 Referat Pismeni ispit 1

Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit 1




Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (16,67 ECTS postotnih bodova),priprema za predavanje (16,67 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (33,33 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (33,33 ECTS postotnih bodova).







Ivančević, R. (1997.) Likovni govor- Uvod u svijet likovnih umjetnosti. Zagreb, Profil,

Karaman, A., (2005.) Osnovni elementi, oblici i vrste likovnog govora, Zagreb, Školska knjiga,

Damjanov, J. (1991.) Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjiga,

6


Ivančević, R., (1996) Perspektive, Zagreb, Školska knjiga,

Vukić, F., (1996) Stoljeće hrvatskog dizajna, Zagreb, Meandar2.13.Načini praćenja kvalitete koji

osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija








1+0+1

1.2.Godina studija I 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 151.3.Naziv predmeta Komunikacijske vještine 1.8.Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici 1.5.Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaCilj ovog kolegija je stjecanje znanja o komunikaciji, elementima i vrstama komunikacije, te ovladavanje vještinama kompetentne komunikacije. Studente će se upoznati s prirodom međuljudskih odnosa i oblicima socijalnog ponašanja. Konačni cilj je razvoj osjetljivosti za prepoznavanje znakova i korištenje vještina u ostvarenju kompetentne komunikacije.


Nema


- Izgrađivati podržavajuće odnose s djecom socijalizirajući ih uz istovremenu individualizaciju njihove društvenosti; - Graditi bliske, povjerljive i recipročne odnose s roditeljima razvojem suradnje na partnerskoj razini;- Razumjeti načine usvajanja govora i jezika, djetetove stvaralačke potencijale te ukupnost tjelesnog, kognitivnog i socijalnog

razvoja;- Demonstrirati sposobnost kreiranja odgojno-obrazovnog konteksta u dječjem vrtiću jednakog i pogodnog za sve, bez obzira na

sociokulturni i ekonomski status;- Učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u




odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu;

- Ustanoviti i održavati institucionalni kontekst predškolske ustanove koji će osiguravati djetetov zdrav razvoj i zadovoljenje temeljnih potreba djeteta.


Svladavanjem sadržaja student će moći:- razlikovati oblike i elemente verbalne i neverbalne komunikacije- pravilno analizirati komunikacijske poruke- prepoznavati smetnje u komunikaciji- analizirati prirodu međuljudskih odnosa- procijeniti odnose čimbenika uspješne komunikacije i njezinih ishoda u različitim vrstama odnosa - prepoznati i koristiti vještine koje pridonose uspješnoj komunikaciji- prepoznati i primijeniti načela uspješne komunikacije kao temelje za razumijevanje međuljudskih odnosa i uspostavu pozitivne međuljudske interakcije- nenasilno rješavati sukobe među pojedincima odnosno pojedinca i skupine - demonstrirati jasnu i argumentiranu stručnu komunikaciju na materinskom jeziku u stilu prilagođenom kontekstu


Međuljudski odnosi (priroda međuljudskih odnosa - uzajamnost, razvojni aspekt, multidimenzionalnost, kompleksnost ), važnost socijalne percepcije u ostvarivanju međuljudskih odnosa. Vrste komunikacije (verbalna, neverbalna...). Socijalne vještine kao temelj međuljudskim odnosima (formiranje socijalnih vještina i njihova uloga u komunikaciji, socijalna kompetencija, aktivno slušanje, empatija, samootkrivanje, asertivnost, pravila komunikacije). Stavovi i važnost stavova za ponašanje (formiranje stava, komponente stava i njihova uloga u ponašanju, mehanizmi koji utječu na promjenu stava), stereotipi i predrasude (utjecaj stereotipa i predrasuda na međuljudsku interakciju, faktori formiranja stereotipa i predrasuda, promjena stereotipa i predrasuda). Oblici socijalnog ponašanja (prosocijalno ponašanje, agresivno ponašanje, socijalna inhibicija, formiranje i uloga u međuljudskim odnosima), moral (teorije razvoja morala). Sukob i nenasilno rješavanje sukoba.





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada seminarskog rada, pismeni ispit, usmeni ispit.2.9. Raspodjela ECTS bodova prema

studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako

Pohađanje nastave Praktični rad Kolokvij

Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit 1,5




da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Domaće zadaće Seminarski rad 1 Usmeni ispit

Istraživanje Esej Aktivnost na nastavi 0,5



Rad studenata na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: aktivnost na nastavi (16,67 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (33,33 ECTS postotnih bodova) i pismeni ispit (50 ECTS postotnih bodova).




Reardon, K. K. (1998). Interpersonalna komunikacija. Zagreb: Alinea. 7 Schultz von Thun, F. (2001). Kako međusobno razgovaramo. Zagreb: Erudita. 8 Hewstone, M. i Stroebe, W. (2003). Socijalna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja)

9

Pearsons, J. C. i Spitzberg, B. H. (1990). Intrpersonal communication-concepts, components, and contexts. USA: WM.C.Brown publishers.

5


Beebe, S.A., Beebe, S.J. i Redmond, M.V. (2008). Interpersonal Communication : Relating to Others. Boston: Pearson/Allyn & Bacon.Pennington, D. (1997). Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap. Bašić, J. ( 2002). Integralna metoda. Zagreb: Alinea.Duck, S. (1998). Human Relationships. London: Sage Publications (odabrana poglavlja) Ajduković, M. i Pečnik, N. (1994). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea. Janković, J. (1994). Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea. Raboteg-Šarić, Z. (1995). Psihologija alturizma. Zagreb: Alinea. Pease, A. (2002). Govor tijela – Kako misli drugih ljudi mogu pročitati iz njihovih kretnji. Zagreb: AGM Rot, N. (1982). Znakovi i značenja. Beograd: Nolit .



2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) 1. OPĆE INFORMACIJE1.1.Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)


1+0+2

1.2.Godina studija I 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 50




1.3.Naziv predmeta Informatika 1.8. Nositelj predmeta Josip Cindrić, prof.1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici 1.5.Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA


Cilj kolegija je unapređivanja i sistematizacija temeljnih informatičkih znanja i koncepata kroz poznavanje osnovnih elemenata informacijskog i računalnog sustava. Studenti trebaju prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u odgojno obrazovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim sustavom. Isto tako će razumjeti i moći opisati načela rada računala na razini pojedine logičke cjeline te kategorizirati sistemsku i aplikativnu programsku potporu. Na pragmatičkoj razini osigurat će se mogućnost primjene računala u odgojno obrazovnom procesu te pripremu materijala za uspješan rad.


Nema


Prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u odgojno obrazovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim sustavom. Prikupljati , grupirati i koristiti informacija u svakodnevnom odgojnom i obrazovnom ciklusu.Analizirati odgojno obrazovni rad te ga vrednovati u skladu sa naprednim tehnologijama. Koristiti istraživačke vještine i statističke obrade prikupljenih podataka korištenjem računala.Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije.Kreirati materijala za rad pomoću Web 2.0 alata. Za ulogu suradnika na on-line tečajevima kao moderatori ,za sukreiranje svih vrsta on-line tečajeva za korištenje u nastavi u suradnji sa mrežnim administratorima.

Za moderiranje on-line tečajeva , te suradnju i kreiranja u izradi portala za predškolski odgoj ,te www stranice namjenjene najmlađima ...


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:Prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u odgojno obrazovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim sustavom.Prikupljati , obrađivati i koristiti informacija u svakodnevnom odgojnom i obrazovnom ciklusu.Analizirati odgojno obrazovni rad te ga unapređivati u skladu sa naprednim tehnologijama.Prikupljanje , obrada i korištenje informacija u svakodnevnom odgojnom i obrazovnom ciklusu.Razviti istraživačke vještine i statističke obrade prikupljenih podataka korištenjem računala.Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije.Kreirati materijala za rad pomoću Web 2.0 alata.Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije.Za ulogu suradnika na on- line tečajevima kao moderatori ,za sukreiranje svih vrsta on-line tečajeva za korištenje u nastavi.





Upoznavanje arhitekture Interneta , osnova Html jezika i izrada statičkih web stranica , korištenje modernih web alata i kreiranje web sučelja u modernim CMS sustavima. Upoznavanje open source aolikacija.




X mješovito e-učenje terenska nastava



2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Studenti su dužni prisustvovati predavanjima i vježbama, pisati domaće zadaće, dva kolokvija i završni ispit.


Pohađanje nastave 0,25 Praktični rad 0,25 Kolokvij 0,25


Domaće zadaće 0,25 Seminarski rad Usmeni ispit 1

Istraživanje Esej Završni rad



Pohađanje nastave će se vrednovati 12,5 ECTS postotnih bodova;praktični rad 12,5 ECTS postotnih bodova; domaće zadaće 12,5 ECTS postotnih bodova; kolokvij 12,5 ECTS postotnih bodova, a usmeni ispit se vrednuje 50 ECTS postotnih bodova.

2.11.Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) Naslov Broj primjeraka u


ostalih medija Bott E., Siechert C., Microsoft Windows XP Inside Out, Microsoft Press, 2001 Korać, Milan:Microsoft Word 2007 , Zagreb : Algebra, 2008 Davor Bašić:Excel - brzo, korisno, uspješno ,Zagreb : "Anagram", 2004E-Moderating The kay to teaching and Learning online –Gilly Salomon,, LondonMcVay Lynch, M. (2002): The Online Educator: A Guide to Creating the Virtual Classroom, RoutledgeFalmer, London. Materijali s :moodle.carnet.hr

10





Driscoll, M. (2002): Web-based training: Creating e-learning experiences, Jossey-Bass/Pfeiffer, San Francisco. Laudon K.C., Laudon J.P.: Management Information Systems, Prentice-Hall, USA, 2007.Englander I., The Architecture of Computer Hardware and Software Systems, John Wiley & Sons Inc., USA, 2000.Joinson, A. et al. Oxford Handbook of Internet Psychology. Oxford University, Oxford, 2009.Različiti priručnici za programske alate koji se koriste na vježbama.






1+1+0

1.2.Godina studija II 1.2. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3.Naziv predmeta Psihologija učenja i poučavanja 1.3. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 2 1.4. Suradnici 1.5.Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA


Cilj ovog kolegija je stjecanje spoznaja o problematici procesa učenja i poučavanja predškolskog djeteta. Studente će se upoznati s zakonitostima i pojavama koje prate proces učenja, kao i sa svim relevantnim faktorima koji na taj proces utječu kod predškolskog djeteta. Kroz pregled teorija učenja ukazat će se na zastupljenost i osnovne karakteristike svakog mehanizama učenja kod predškolskog djeteta. Studente će se također upoznati s metodama i strategijama poučavanja. Na kraju, će se ukazati na specifičnosti procesa učenja kod djece s posebnim potrebama, kako one darovite, tako i one s različitim psihofizičkim poteškoćama.


Uvod u razvojnu psihologiju i Dječja psihologija


- Razviti sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina;

- Poznavati i objasniti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijalizacije;

- Demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju




rada, na teorijskoj i praktičnoj razini;- Demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom djetinjstvu;- Učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u

odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu;

- Demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti.


Svladavanjem sadržaja studenti će moći:- opisati, klasificirati i usporediti pojmove i mehanizme učenja - primijeniti osnovne principe različitih mehanizama učenja u radu s djecom- opisati, klasificirati i usporediti strategije i metode poučavanja - procijeniti odnos različitih čimbenika učenja i ishoda učenja- procjeniti i vrednovati učinkovitost i primjerenost metoda poučavanja za djecu ovog uzrasta- planirati i organizirati proces učenja i poučavanja u predškolskoj ustanovi u skladu s spoznajama o procesu učenja i poučavanja s ciljem poticanja pravilnog razvoja predškolskog djeteta- demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim situacijama uz aktivnu primjenu stečenih znanja, vještina i sposobnosti; - demonstrirati obilježja osobnosti, vještine i znanja koja potiču razvoj i promiču koncept cjeloživotnog učenja


Odnos maturacije i učenja, teorije učenja i njihova primjena u odgoju predškolskog djeteta, klasično uvjetovanje, uvjetovanje emocija kod djece, operantno uvjetovanje, principi potkrepljivanja (pozitivno i negativno potkrepljivanje), principi kažnjavanja (pozitivno i negativno kažnjavanje), učenje pokušajima i pogreškama, učenje uvidom i njegov odnos s kognitivnim razvojem djeteta, učenje opažanjem: uloga modela, utiskivanje i privrženost. Metode i strategije poučavanja predškolskog djeteta, izravno poučavanje, poučavanje vođenim otkrivanjem, samostalno učenje. Učenje kroz igru, crtež. Interakcije u vrtiću (suradnja i natjecanje). Djeca s posebnim potrebama, darovita djeca, djeca s psihofizičkim razvojnim smetnjama.





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada seminarskog rada, usmeni i pismeni ispit.





Pohađanje nastave Praktični rad Kolokvij



Istraživanje Esej Aktivnost na nastavi 0,5



Rad studenata na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: seminarski rad (25 ECTS postotnih bodova) i pismeni ispit (75 ECTS postotnih bodova).




Zarevski, P. (2007). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. 7 Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP (Odabrana poglavlja)

5

Rathus, S.A. (2001). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.(Odabrana poglavlja). 4


Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (2000). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja)Duran, M. (2001). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.Wood. D. (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb: EducaBuggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Naklada Slap.Ayers, J. A. (2000). Dijete i senzorna integracija. Jastrebarsko: Naklada Slap.Čudina-Obradović, M. (1990). Nadarenost - razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb, Školska knjiga.







1. OPĆE INFORMACIJEStudijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)


2+1+0

Godina studija II 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu

50

1.3.Naziv predmeta Pedagogija djece s posebnim potrebama I 1.8.Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Smiljana Zrilić

1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici

1.5.Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA


Proučavanje temelja odgoja i obrazovanja djece s posebnim potrebama, kao i specifičnosti u razvoju djece predškolske dobi. Naglasak je na upoznavanju zakonitosti integriranog oblika odgoja i školovanja učenika s posebnim potrebama i rada odgojitelja, te suradnje sa stručnjacima različitih profila.Cilj je ovog kolegija da studenti upoznaju specifičnosti u razvoju djece s posebnim potrebama i da ih promatraju u sklopu individualnih razlika, ta da usvoje suvremene znanstvene temelje odgoja takve djece.


Nema


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:


Putem samostalnog i kritičkog proučavanja literature te raspravama na seminarima i praksom u vježbaonicama, ovladati temeljnim spoznajama u području inkluzijskog odgoja i obrazovanja, utemeljenja, osnovnih pojmovnih određenja i neposrednog odgojnog djelovanja.

Iskazati zakonske članke vezane uz mogućnost integracije djece s posebnim potrebama u redoviti odgojno obrazovni sustav. Implementirati odredbe Nacionalnog obrazovnog kurikuluma i zakonske odredbe koje govore o radu s djecom s posebnim

potrebama.Diskutirati zakonski okvir i mogućnosti primjene pojedinih odredaba u praksi .Opisati i implementirati temeljne spoznaje u podrucju inkluzijskog odgoja, utemeljenja, osnovnih pojmovnih odredenja i

neposrednog odgojnog djelovanja.Cjelovito i sistematizirano pedagoški djelovati u radu s djecom s posebnim potrebama.Realizirati aktivnosti s djecom s posebnim potrebama, najprije kako bi prepoznali svaku pojedinu teškoću, surađivali sa

stručnjacima različitog profila, s roditeljima, te kako bi uspješno radili s njima u grupi.




Osmisliti i primijeniti posebne i prilagođene programe.Učinkovito i djelotvorno surađivati sa stručnjacima različitog profila kako bi se djeci s posebnim potrebama omogućila uspješna,

ne samo integracija, već i inkluzija, te otklonile sve emotivne i socijalne teškoće.Osmisliti i realizirati brojne aktivnosti kojima bi se dijete s posebnim potrebama istaknulo u pozitivnom smislu u područjima za

koji pokazuje poseban interes (likovne, glazbene, dramske radionice,…).Ukazati ostaloj djeci na važnost uvažavanja i prihvaćanja različitosti.Osmisliti aktivnosti u kojima se djeca s posebnim potrebama naročito ističu.


- Tko su djeca sposebnimpotrebama.

- Integracija i inkluzija.

- Konceptualniokvirinkluzijskogodgojaiobrazovanja.

- ZakonskiaspektiinkluzijkogodgojaiobrazovanjauRH.

- Didaktičko-metodičk iaspekti inkluzijskog odgoja I obrazovanja.

- Sudionici inkluzijskog odgoja iobrazovanja.

- Timsko upoznavanje praćenje učenika posebnim potrebama.

- Djeca sa niženim intelektualnim sposobnostima.

- Autizam.

- Oštećenja vida.

- Poremećaji sluha.

- Poremećaji govora i glasa.




- Jezični poremećaji.

- Teškoće učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija).

- Poremećaji u ponašanju (pasivni i aktivni oblici poremećaja u ponašanju).

- Vršnjačko nasilje.

- Poremećaj pažnje uz hiperaktivnost.

- Djeca s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima.

- Darovita djeca i briga za darovitu djecu.

- Studije slučaja i analiza.




X terenska nastava


2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenataStudenti prisustvuju nastavi predavanja i seminara, izrađuju i izlažu seminarski rad po svom izboru te polažu usmeni ispit. Isto tako, tijekom obvezne prakse u redovnim predškolskim ustanovama (vježbaonicama), u koje su uključena djeca s posebnim potrebama, studenti promatraju dijete s posebnim potrebama i rad odgojitelja s njime, i o tome izrađuju pisani izvještaj.















Bouillet, D. (2010): Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Školska knjiga. Zagreb.

5

Zrilić, S. (2011): Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim razredima osnovne škole. Zrinski d.d. Čakovec

10


Blaži, D.; Banek, Lj. (1998): Posebne jezične teškoće – uzrok školskom neuspjehu. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 34.2., str. 183-190.Dulčić A. (2001): Djeca oštećena sluha. Alineja, Zagreb.Galić-Jušić, I. (2001): Što učiniti s mucanjem – cjeloviti pristup govoru i psihi. Lekenik. Ostvarenje, d.o.o.Greenspan, S.I. i Wieder, S. (2003), Dijete s posebnim potrebama. Poticanje intelektualnog i emocionalnog razvoja. Zagreb: Ostvarenje. Kiš – Glavaš L, Fulgosi – Mastnjak R. (ur. 2002): Do prihvaćanja zajedno. Integracija djece s posebnim potrebama. IDEM, Zagreb.Kostelnik, M., Onaga, E., Rohde, B., Whiren, A. (2004), Djeca s posebnim potrebama, Educa, Zagreb.Posokhova, I. (1999): Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece. Priručnik za roditelje. Zagreb. Ostvarenje. Zrilić, S. i Košta, T. (2008): Specifinosti rada sa slijepim djetetom u vrtiu i školi s posebnim naglaskom na slušnu percepciju. Magistra Iadertina. Sveuilište u Zadru. br.3, (str. 171-18).




1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Studijski program (preddiplomski, diplomski,

integrirani)Stručni studij za odgojitelja 1.6.Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 1+1+0

1.2. Godina studija II1.7.Očekivani broj studenata na predmetu

50

1.3. Naziv predmeta Hrvatska dječja književnost 1.8.Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Robert Bacalja1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici Doc.dr.sc. Katarina Ivon1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznati studente s najznačajnijim predstavnicima hrvatske i svjetske dječje književnosti. Interpretacijom prikazati na vrijednost

pojedinih djela namijenjenih djeci. Osposobiti studente za izbor i vrednovanje tekstova.2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Poznavanje osnovnih pojmova teorije i povijesti književnosti, te poznavanje najznačajnijih predstavnika hrvatske i svjetske književnosti.





Poznavanje i razumijevanje sadržaja i ciljeva kolegija.Analiziranje tekstova iz dječje književnosti te diskutiranje o osnovnim značajkama vrsta kojima tekstovi pripadajuUočavanje osnovnih karakteristika dječjih književnih vrsta.Poznavanje i razumijevanje književnog djelovanja Ivane Brlić-Mažuranić.




Analiziranje i diskutiranje o tekstovima Ivane Brlić Mažuranić te njihovo uklapanje u evropski kontekst. Poznavanje i razumijevanje književnog djelovanja Vladimira Nazora. Razumijevanje povijesti hrvatske dječje poezije. Analiziranje poezije ključnih predstavnika hrvatske dječje poezije te diskutiranje o ključnim sastavnicama navedenih djela. Razumijevanje povijesti svjetskog i hrvatskog dječjeg romana. Razumijevanje pedagoškog aspekta hrvatske dječje književnosti te pokušaj korelacije s ostalim znanstvenim područjima.


Svjetski predstavnici dječje priče: Perrault, braća Gimm, Puškin, Andersen i Carroll (od bajke do fantastične priče); Carlo Collodi, Oscar Wilde, James M. Barrye, Lyndon F. Baum, Karel Čapek, Kenneth Grahame, Selma Lagelof, Hugh Lofting, John Ronald Reulen Tolkien, Pamela Travers, Antoine de Saint-Exupery, Astrid Lindgren, Marcel Ayme.Hrvatski predstavnici dječje priče: Ivana Brlić-Mažuranić, Vladimir Nazor, Jagoda Truhelka, Zlata Kolarić-Kišur, Slavko Kolar, Joža Horvat, Dragutin Horkić, Višnja Stahuljak, Sunčana Škrinjarić, Nikola Pulić, Anto Gardaš, Zvonimir Balog, Pajo Kanižaj, Nada Iveljić, Ljudevit Bauer, Luko Paljetak, Zlatko Krilić, Zvjezdana Odobašić i drugi. Hrvatska dječja poezija: kratka povijest – Filipović- Kuten-Nazor-Kovačić-Vitez- Balog-Kanižaj-Paljetak-Kušec i drugiDječji romani i pripovijesti: Mark Twaine, Ferenc Molnar, Erich Kastner, Johanna Heusser-Spiry i drugi; hrvatski pisci: Ivan Brlić-Mažuranić, Jagoda Truhelka, Mato Lovrak, Ivan Kušan, Milivoj Matošec, Zvonimir Milčec, Zlatko Krilić, Hrvoje Hitrec, Mladen Kušec, Jozo Vrkić, Nikola Pulić, Maja Glušćević, Nada Iveljić i drugi.Basna od Ezopa do Ivana Krilova. Hrvatski strip od Maurovića do Marušića.





2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Student je obvezan prisustvovati i aktivno sudjelovanje u nastavi,. Dužan je samostalno izraditi seminarski rad te pristupiti usmenom i pismenom ispitu.









Eksperimentalni rad Projekt (Ostalo upisati) 2.10.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata

tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (12,5 ECTS postotnih bodova),seminarski rad (12,5 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (25 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).




Crnković, M.; Težak, Dubravka (2002). Povijest hrvatske dječje književnosti (od početka do 1955.), Znanje: Zagreb.

10

Hranjec, S. (1998). Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb 5 Watson, V. (2001). Children's Books in English, Cambridge, Cambridge University Press., članci

4

Bacalja, R. (1996). Dječja poezija Ivana Gorana Kovačića, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 34-35 (24-25), str.177-188.

10


Bettelheim, B. (2000). Smisao i značenje bajki, Poduzetništvo Jakić: Cres.Crnković, M. (1998). Hrvatske malešnice, Školska knjiga, Zagreb. Hranjec,S. (2000) Smijeh hrvatske dječje književnosti, Varaždinske Toplice, Tonimir.Skok,J. (1985). Od riječi do igre. (pogovor), Školska knjiga, Zagreb, F.D. Šibenik.Zalar, I. (1987). Dječji roman u hrvatskoj književnosti (uvodna poglavlja), Školska knjiga, Zagreb.Zalar, I. (1991). Pregled suvremene hrvatske dječje poezije, Školska knjiga, Zagreb.Zima, D. (2011), Kraći ljudi, Povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu, Zagreb: Školska knjigaVrcić-Mataija, S. (2011.), Prilog tipologiji hrvatskog dječjeg romana, u: Fluminensia, vol. 23, br. 2, str.143.154.Časopisi o dječjoj književnosti: Libri&Liberi, Književnost i dijeteHranjec, S (2004), Dječji hrvatski klasici, Zagreb; Školska knjigaMajhut, B. (2005), Pustolov, siroče i dječja družba: hrvatski dječji roman do 1945. Zagreb: FF pres Pintarić, Ana (1999), Bajke (pregled i interpretacije), Osijek: Matica hrvatskaPintarić, Ana (2008), Umjetničke bajke, teorija, pregled i interpretacije, Osijek: FFHameršak, M. (2011), Pričalice (o povijesti djetinjstva i bajke), Zagreb:










1.2. Godina studija II 1.2. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3. Naziv predmeta Metodika predškolskog odgoja I 1.3. Nositelj predmeta Dr.sc. Diana Nenadić-Bilan1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.4. Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznati suvremene teorijske pristupe organizaciji predškolske odgojno-obrazovne djelatnosti te osposobiti studente za samostalnu izvedbu i

primjenu temeljnih metoda i oblika rada u procesu poticanja različitih aspekata razvoja predškolskog djeteta.2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema.


- razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća;- demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i

sposobnosti;- pokazivati, objasniti i vrednovati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj;- objasniti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijalizacije;- samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom,

likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj

2.4.Očekivani ishodi učenja na razini Razviti instrumentalne opće kompetencije analize i sinteze te planiranja i organiziranja. Razviti interpersonalne opće kometencije timskog




predmeta (4-10 ishoda učenja)

rada i interpersonalnih vještina. Razviti neke sistemske opće komeptencije-sposobnost stvaranja novih ideja, sposobnost prilagodbe novim situacijama i sposobnost vođenja. Objasniti temeljne pojmove jezicno komunikacijskog integriranog kurikulum. Prepoznati i analizirati osnovne čimbenike, uvjete i različite metodičke postupke pri oblikovanju jezično-komunikacijskog integriranog kurikuluma. Analizirati i sintetizirati sadržaje s psihofizičkim karakteristikama razvoja predškolske djece. Aktivno primjenjivati stečene spoznaje o jezično-komunikacijskim procesima u odgojno–obrazovnim situacijama.


Predmet, značaj, cilj i zadaće kolegija. Metodika odgojno-obrazovnog rada i kurikulum usmjeren na dijete. Kurikulum i temeljna razvojna područja djeteta predškolske dobi. Obilježja programskih sadržaja: kontinuitet, kompleksnost i integracijska usmjerenost, orijentacijski karakter programa, zadovoljavanje individualnih i posebnih potreba i interesa djeteta. Temeljne dimenzije organizacije rada u predškolskoj ustanovi. Vrste djelatnosti. Centri aktivnosti ili interesne radionice. Uređenje prostora. Izvori i poticaji za stjecanje iskustava. Praćenje i vrednovanje odgojno-obrazovne djelatnosti.


X predavanja seminari i radionice X vježbe

on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava



2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Obaveze studenata su redovita nazočnost i aktivno sudjelovanje u nastav, praktičan rad (izrada pripreme, izvodenje i evaluacija neposrednog samostalnog rada s djecom), kontinuirana provjera znanja, pismeni i usmeni ispit.


Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad 0,5 Kolokvij 1





Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (12,5 ECTS postotnih bodova), praktični rad u vježbaonici (12,5 ECTS postotnih bodova), kolokvij ( 25ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (25 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).

2.11.Obvezna literatura (dostupna u Naslov Broj primjeraka u Dostupnost putem




knjižnici i putem ostalih medija)

knjižnici ostalih medijaSlunjski, E.( 2001 ): Integrirani predškolski kurikulum, Mali profesor, Zagreb ( odabrana poglavlja)Isenberg, J.P. ( 1998 ): Kurikulum usmjeren na dijete, Korak po korak, Zagreb ( odabrana poglavlja)Šagud, M ( 2002 ) : Odgajatelj u dječjoj igri, Školske novine, Zagreb

( odabrana poglavlja)Rothschild, E.R.;Daniels, E.R. ( 2000 ) : Bogatstvo materijala i poticaja kao izvor dječje spoznaje, Grafa, Zagreb

10


Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece, Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture, 7/8, 1991, ZagrebNenadić- Bilan, D. ( 2003 ):Uloga konteksta i učenje predškolskog djeteta, Zbornik radova Djetinjstvo, razvoj i odgoj, Sveučilište u Zadru,

Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 37-43.Nenadić-Bilan,D.(1998 ): Uporaba prostora i društvena kompetencija, Zbornik Biti-biti za druge, Čakovec, str.86-89.





diplomski, integrirani)Stručni studij za odgojitelje 1.6.Način izvođenja nastave (broj sati





1.2.Godina studija II 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 50

1.1. Naziv predmeta Likovna kultura s metodikom I 1.8.Nositelj predmeta Karmen Travirka Marčina, prof1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici1.5.Status predmeta Obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1.Ciljevi predmetaStjecanje znanja iz metodike likovne kulture te upoznavanje studenata sa zakonitostima razvoja dječjih likovnih sposobnosti, didaktičkim načelima i nastavnim metodama. Osposobiti studente da prate proces i razvoj, te da potiču stvaralačke sposobnosti u likovnom izražavanju kod djece .


Nema ih


Objasniti temeljne pojmove iz metodike likovne kulture. Odabrati poticaje, likovne tehnike i likovno- tehnička sredstava u odnosu na psihofizički razvoj djece i razvojne faze likovnog izraza.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će moći: Primjenjivanje temeljnog znanja iz metodike likovne kulture što studentima omogućuje pravilan odabir poticaja, likovnih tehnika i likovno- tehničkih sredstava u odnosu na psihofizički razvoj djece i razvojne faze likovnog izraza.Razvijanje kreativne dimenzije odgajateljaRazvijanje znanja u promatranju i procjeni djetetovih kreativnih mogućnosti i aktivnosti.Kreiranje samostalnog konstruiranja, implementiranja i evaluiranja u integriranom kurikulumu u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj;


Likovni elementi; točka, crta, boja, ploha, volumen. Prostor i masa. Ritam simetrija. Ravnoteža i proporcije. Kompozicija i analiza. Stereotipi i kič. Pismo.





2.7.Komentari:






Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit 1




Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (16,6ECTS postotnih bodova), , seminarski rad ( 16,6 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (33,3 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (33,3 ECTS postotnih bodova).




Ivančević, R. (1997.) Likovni govor. Zagreb, Profil 5 Grgurić, N. I Jakubin, M., (1996.)Vizualno – likovni odgoj i obrazovanje, Zagreb, Educa 6 Tanay, E. R., (1995.)Tehnike likovnog izražavanja od olovke o kompjutera, Zagreb, Naklada Zakej

8

Belamarić, D., (1987.) Dijete i oblik, Zagreb, Školska knjiga 6 Damjanov, J. (1991.) Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjiga, 6


Tanay, E. R., (2002.)Valovi boja priručnik za likovnu kulturu, Zagreb, Školska knjiga Jakubin, M., (1999.)Likovni jezik i likovne tehnike, Zagreb, Educa,


Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisno

m vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.






Stručni studij za odgojitelje 1.6.Način izvođenja nastave (broj sati P+S+V+e-učenje)

1+0+1

1.2.Godina studija II Očekivani broj studenata na predmetu 501.3.Naziv predmeta Glazbena kultura s metodikom I 1.7. Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević, prof.1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.8. Suradnici Magdalena Miočić, prof.1.5.Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznati pristupe posredovanja glazbenih sadržaja i oblika u predškolskom odgojno-obrazovnom procesu i radu. Definirati sve bitne

odrednice metodike glazbene kulture, te usporediti različite oblike i metode rada u glazbenoj kulturi i uvidjeti prednosti i nedostatke. 2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Položeni svi prethodni glazbeni kolegiji; Notno pismo, Glazbena kultura, Vokalno-instrumentalni praktikum I, Vokalno-instrumentalni praktikum I


Demonstrirati temeljno poznavanje glazbene umjetnosti i glazbenog odgojno-obrazovnog područja u kontekstu i na razinama obrazovnih postignuća;imati sposobnost organizacije i planiranja samostalnog učenja u glazbi i kroz glazbu u studiju na način kritičkog i samokritičkog propitivanja umjetničkih i znanstvenih/odgojno-obrazovnih istina.


-demonstrirati posjedovanje osobnih kvaliteta ličnosti i dispozicija i njihovu refleksiju u razvoju profesionalnog glazbenog odgojno-obrazovnog rada;- razviti sklonost prema timskom radu glazbenom interakcijom i suradnjom utemeljenom na partnerskim odnosima; -u studiju napredovati samostalnim i kontinuiranim glazbenim radom koristeći različitite izvore, osobne dispozicije, glazbene sposobnosti i glazbene vještine;




-razviti sposobnost za glazbeno-kreativnu i stvaralačku dimenziju svoje profesionalne uloge;upoznavati, razumijeti i biti otvoren prema najnovijim glazbenim odgojno-obrazovnim spoznajama i spoznajama o prirodi glazbenog razvoja i učenja; -demonstrirati znanje iz teorije glazbe, teorije glazbenog odgoja i obrazovanja, glazbene umjetnosti i znanosti, na teorijskoj i praktičnoj razini; -glazbom podupirati odnose i razvijati komunikaciju s ciljem razvoja individualnosti i društvenosti.


Upoznavanje stručne literature glazbene pedagogije.Pripremanje i izlaganje seminara sa aktualnim temama glazbene pedagogije za predškolsko razdoblje.Pripremanje odgojitelja za izvođenje glazbene aktivnosti u dječjem vrtiću. Upoznavanje glazbenih sadržaja, oblika i aktivnosti u dječjem vrtiću.





2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenataOd studenata se očekuje redovito izvršavanje obveza: redovito prisustvovanje predavanjima, angažirano sudjelovanje na vježbama i realizaciju zadataka. Student je obvezan pristupiti dvama kolokvijima (sredinom i na kraju semestra). Realizacija navedenih zadataka kao i uspješno riješena oba kolokvija uvjet su za dobivanje potpisa.


Pohađanje nastave 1 Praktični rad Kolokvij 1

Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit 1



Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (33,3 ECTS postotnih bodova), , kolokvij ( 33,3 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit (33,3 ECTS postotnih bodova).



ostalih medija Manasteriotti, V. (1982). Muzički odgoj na početnom stupnju. Zagreb: Školska knjiga 20




Manasteriotti, V. (1981). Zbornik pjesama i igara. Zagreb: Školska knjigaSam, R. (1998). Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka: Glosa (izbor sadržaja)Gospodnetić, H. (2008). Metodika glazbene kulture za rad u dječjim vrtićima. Skripta za studente predškolskog odgoja Učiteljskog fakulteta u Zagrebu


Šmit, M.B. (2002). Glazbom do govora. Zagreb: Naklada HaidHapp, E., Happ, R. (2004). Skočizvuk. Glazbom i pokretom do cjelovite ličnosti. Zagreb: NAJ-DOMUS

Sam-Palmić. R., Jurišic, G. (2002). Brojalica, snažni glazbeni poticaj. Rijeka: Adamic2.13.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju

stjecanje izlaznih kompetencijaKvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.




1.2. Godina studija II 1.2. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3. Naziv predmeta Kineziološka metodika I 1.3. Nositelj predmeta Mr.sc.Predrag Saratlija




1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.4. Suradnici Jelena Cetinić, prof.1.5. Status predmeta 0bvezni2. OPIS PREDMETA


Razvijanje općih i specifičnih kompetencija: Upoznati studente s najracionalnijim i najučinkovitijim načinima organizacije provođenja i praćenja procesa tjelesnog vježbanja. Osposobiti studente za samostalnu izvedbu aktivnosti iz područja kineziološke kulture. Osposobiti studente za samostalnu procjenu i samoprocjenu aktivnosti.


Nema


- demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada, na teorijskoj i praktičnoj razini;


- vrednovati predanost za misiju profesionalca u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:-Razumjeti usvojena osnovna teorijska znanja i zakonitosti kineziološke metodike, te će se moći samostalno pripremati i izvoditi različite oblike tjelesnog vježbanja.- Objasniti osnovne pojmove i stručne termine u kineziološkoj metodici- Objasniti osnovne metodičke zakonitosti, te njihove teorijske i praktične aspekte- Objasniti utjecaj tjelesnog vježbanja na organizam- Razumjeti metodičke zakonitostima te njihove teorijske i praktične aspekte


Definicija i predmet, Cilj i zadaće, Zadaće kao znanstvene discipline, Cilj i zadaće kao nastavne discipline, Struktura metodike tjelesne i zdravstvene kulture, Odnos metodike tzk i drugih znanosti, Osnovni pojmovi, Osobine razvojne dobi djece predškolskog uzrasta, Obilježja motoričkog gibanja djece predškolske dobi, Filogenetski,Ontogenetski oblik motorike, Tjelesna vježba kao sredstvo tjelesnog vježbanja, Obilježja i sadržaji tjelesnog vježbanja, Prirodni oblici kretanja, Vrijednosti tjelesne i zdravstvene kulture.

2.6.Vrste izvođenja nastave: X predavanja seminari i radionice



2.7.Komentari:




mješovito e-učenje (ostalo upisati)

2.8.Obveze studenataObveze studenata obuhvaćaju redovito i aktivno sudjelovanje u predviđenim načinima izvođenja nastave. Izradbe samostalnih zadataka, izvođenje sata tjelesnih aktivnosti, izrada i priprema plana i programa kinezioloških aktivnosti, polaganje praktičnog i usmenog dijela ispita.


Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad 0,5 Kolokvij Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit 2



U ukupnom vrednovanja rada studenata pohađanje nastave će imati 16,6% bodova , vježbe 16,6% bodova ,te usmeni ispit 66,6 % bodova na završnom ispitu




Findak, V. (1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju. Zagreb 7 Findak, V., K. Delija. (2001). Tjelesna i zdravstvena kultura u predškolskom odgoju. Zagreb: EDIP d.o.o.

7

Findak, V. (1997). Planiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb: Školske novine

6

Findak, V. i Prskalo, I. (2004). Kineziološki leksikon za odgojitelje. Petrinja: Visoka učiteljska škola.

6


Kovrigine, M. D. (1982): Sestra odgajateljica u jaslicama i dječjem vrtiću, ZagrebFindak, V., Mraković, M. (1992). Kineziološki pogledi na odgoj. Napredak, 133 (4); 420-428.Koritnik, M. (1988). 2000 igara. Naša djeca, Zagreb.Ivanković, A. (1988). Tjelesne vježbe i igre u predškolskom odgoju. Školska knjiga Zagreb.

2.13.Načini praćenja kvalitete koji Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju,





periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.




1+0+1

1.2. Godina studija II 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 301.3.Naziv predmeta Obiteljska pedagogija I 1.8.Nositelj predmeta Prof.dr.sc.Smiljana Zrilić1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici Dr.sc. Violeta Valjan Vukić1.5.Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente za razumijevanje složene i dinamične problematike obiteljskog odgoja.Upoznati studente s rezultatima istraživanja u

području odgojnih znanosti u obiteljskoj pedagogiji.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne










- Analizirati zakonske odredbe vezane uz obiteljski odgoj- Analiziratiobiteljikaodruštvenegrupe.

- Razumijevanjestrukturesuvremeneobiteljikaopretpostavkezanjenuodgojnufunkciju.

- Definirati, elaborirati, interpretiratiiusporeditirazli

- itateorijskagledištakojimasetuma

- eposebnostiodgojnogdjelovanjausuvremenojobitelji.

- Analizirati psihodinamike odnosa medu clanovima obitelji i njezin utjecaj na odgoj.

- Razlikovati i definirati odgojne stilove roditelja i njihove učinke na dijete.


Teorijske pretpostavke suvremene obiteljske pedagogije kao pedagoške discipline.Cilj, zadaci I predmet proučavanja obiteljske pedagogije;Obitelj kao društvena skupina. Kratki povijesni pregled razvoja:od porodice do suvremene obitelji.Osnovne sociološkek ategorije obitelji: pojams rodstva, obiteljskes trukture, odnosi u obitelji te obiteljske funkcije. Suvremena obitelj i njene značajke. Pedagoške implikacije i promjena u suvremenoj obitelji u kontekstu aktualnih društvenih promjena.Obitelj kao odgojna zajednica. Posebnosti odgojnih utjecaja u obitelji kaop rimarnoj odgojnoj zajednici. Vrijednosni sustav roditelja kao pretpostavka uspješnog odgojnog djelovanja. Stilovi odgoja suvremene obitelji. Potrebes uvremene obitelji-njena komunikacijska dimenzija.

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:




X seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata Studenti su obvezni prisustvovati i aktivno sudjelovati na predavanjima i seminarima.Obvezni su izraditi seminar na odabranu ili predloženu temu, pristupiti kolokviju te položiti završni pismeni i usmeni ispit.







Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (16,6 ECTS postotnih bodova),seminarski rad (16,6 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (33,3 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (33,3 ECTS postotnih bodova).




Rosić,V.,Zloković,J. (2002). Prilozi obiteljskoj pedagogiji.Graftrade. Rijeka 7 2.12. Dopunska literatura (u trenutku

prijave prijedloga studijskoga programa)

Gordon, T. (1996.): Škola roditeljske djelotvornosti. Zagreb: Poduzetništvo JakićMaleš. D. (1996): Od nijeme potpore do partnerstva između obitelji i škole. Zagreb: Društvena istraživanja, br. 1 (21). (str. 59-74)Maleš, D. (2003). Afirmacija roditeljstva.U: Nacionalna obiteljska politika, Državni zavod za zaštitu obitelji, Zagreb, 275 -302.Buljan,G. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete?, Ljevak, ZagrebLjubetić, M. (2007): Biti kompetentan roditelj.Mali profesor, Zagreb.Previšić, V. (2003.): Obitelj kao odgojno-socijalna zajednica: U: Puljiz, V. i Bouillet, D. (ur.): Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži (str. 191-204)Raboteg-Šarić, Z. ,Sakoman,S., Brajša-Žganec,A.(2002). Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih, Društveno istraživanje (58-59), 239-263.Biti roditelj (2003). Državni zavod za zaštitu obitelji,materinstva i mladeži,Zagreb Zrilić, S. (2005): Autoritarni odgojni stil roditelja kao prediktor školskog neuspjeha. Pedagogijska istraživanja., Zagreb, 2(1): 125-138.Zrilić, S. (2005): Obiteljske determinante školskog neuspjeha učenika. Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske




djece, Zadar: 85-102. Zrilić, S. (2006): Roditeljski stil odgoja i rizično ponašanje u školi. Zrno, br. 73-74 (99-100). Zagreb. (str. 42-44









1+0+1

1.2.Godina studija II 1.6. Očekivani broj studenata na predmetu 151.3.Naziv predmeta Vizualna pismenost II 1.7. Nositelj predmeta Karmen Travirka Marčina, prof.1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.8. Suradnici1.5.Status predmeta Izborni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s elementima čovjekova likovnog izražavanja kroz povijesna razdoblja te ovisnost oblika likovnog izražavanja u

odnosu na društvena uređenja zajednica2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema ih




Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će moći: Razumijevanje povijesti čovjekova likovna izražavanja Vrednovanje likovnih oblika u odnosu na povijesna razdoblja čime se stječu kompetencije u oblikovanju i vrednovanju dječjeg odnosa prema umjetničkom stvaranju.Uvažavanje različitosti i multikulturalnosti.Kreiranje vrijednosnih stavova prema umjetnosti i kulturnoj baštini


Relativnost povijesnog vremena. Ovisnost likovnih oblika o društvenom uređenju zajednice. Analiziranje likovnih oblika prema društvenoj razvijenosti. Osnovni likovni elementi čovjekova izražavanja kroz povijesna razdoblja: prapovijest, antika, srednji vijek, renesansa, barok, 19. st. I građanska umjetnost, industrijska revolucija i umjetnost. Moderni pravci

2.6.Vrste izvođenja nastave: X predavanja samostalni zadaci 2.7.Komentari:




X seminari i radionice X vježbe


multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)



Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij Priprema za predavanje 0,5 Referat Pismeni ispit 1




Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (16,67 ECTS postotnih bodova),priprema za predavanje (16,67 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (33,33 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (33,33 ECTS postotnih bodova).




Ivančević, R. (1999.) Stilovi razdoblja život. Zagreb, Profil, Ivančević, R. (2000.) Stilovi razdoblja život II. Zagreb, Profil, Karaman, A., (2005.) Opća povijest umjetnosti od prapovijesti do suvremenosti, Zagreb, Školska knjiga

6


Gombrich, E. H., (1999.) Povijest umjetnosti, Zagreb, Golden marketing, Likovna enciklopedija, Zagreb, Leksikografski zavod M. Krleža



2.14.Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) 1. OPĆE INFORMACIJE




1.1.Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)


1+0+1

1.2.Godina studija II 1.10. Očekivani broj studenata na predmetu

15

1.3.Naziv predmeta Likovna radionica A 1.11. Nositelj predmeta

Izv.prof.Josip Zanki

1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.12. Suradnici1.5.Status predmeta Izborni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s elementima čovjekova likovnog izražavanja kroz povijesna razdoblja te ovisnost oblika likovnog izražavanja u

odnosu na društvena uređenja zajednica2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Osnove poznavanja teorije i prakse suvremenih vizualnih umjetnosti





Izražavati se u grafičkim tehnikama linoreza, bakropisa, suhe igle, monotipije, kombinirane tehnike Stvarati u medijima kompjutorske grafike i web arta Realizirati različite umjetničke projekte i radionice za poicanje kreativnosti među djecom Razlikovati i kontekstualizirati suvremene umjetničke medije, teoretske i kustoske prakse

2.5.Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave Uvod u grafiku, Linorez, Bakropis, Suha igla, Kombinirana tehnika, Projekti za poticanje kreativnosti među djecom, Estetika dječje grafike





2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada.Pohađanje nastave 0,6 Praktični rad 1,8 Kolokvij






Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit 0,6



Sudjelovanje i aktivnost na nastavi – 20% Praktični rad – 60%Usmeni ispit – 20%




Janson, Horst Waldemar, 1987: „Istorija umjetnosti“, Prosveta, Beograd „ Enciklopedija hrvatske umjetnosti“ , 1995, LZ Miroslav Krleža, Zagreb Krizman,Tomislav, 1952: „O grafičkim vještinama“, JAZU, Zagreb Paro, Frane, 1991: „Grafika“, Mladost, Zagreb

6


Hozo, Dževad, 1988: „Umjetnost multiorginala“, Prva književna komuna, Mostar Warburg, Aby, 1996: „Ritual zmije“,Institut za povijest umjetnosti,Zagreb Kandinski, Vasilij, 1999: „Duh apstrakcije“, Institut za povijest umjetnosti,Zareb










1.3. Godina studija II 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3.Naziv predmeta Lutkarstvo i scenska kultura I 1.8.Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Teodora Vigato1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9.Suradnici 1.5.Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznati studente s vrstama lutaka, izradom lutaka i načinom animacije.2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema





Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni: identificirati, imenovati i opisati različite vrste lutaka, prepoznati vrste lutaka koje su pogledali u kazališnoj predstavi, diskutirati o vrstama lutaka i njihovoj primjeni u lutkarskoj predstavi, uspoređivati lutkarske tehnike, demonstrirati načine kako se animira lutka, odabrati pravi lutkarski tip za pojedini lutkarski tekst, prikazati mogućnosti koje mogu koristiti pojedini lutkarski tipovi, dizajnirati lutku prema pravilima lutkarskog tipa, izraditi lutku


Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni: identificirati, imenovati i opisati različite vrste lutaka, prepoznati vrste lutaka koje su pogledali u kazališnoj predstavi, diskutirati o vrstama lutaka i njihovoj primjeni u lutkarskoj predstavi, uspoređivati lutkarske tehnike, demonstrirati načine kako se animira lutka, odabrati pravi lutkarski tip za pojedini lutkarski tekst, prikazati mogućnosti koje mogu koristiti pojedini lutkarski tipovi, dizajnirati lutku prema pravilima lutkarskog tipa, izraditi lutku .


1. Teorije o nastanku lutkarstva, osnovni tipovi lutaka. 2. Povijest ginjola. 3. Ginjol danas. 4. Mimičke lutke izrade i animacije. 5. Lutke na štapu, povijesni aspekt i lutka na štapu danas. 6. Povijest marioneta - Sicilijanka marionete. 7. Tehnologija izrade, mogućnosti animacije marionete. 8. Marionete od tkanine. 9. Kazalište sjena u povijesti i danas. 10. Kazalište sjena u Indiji. 11. Bunraku kazalište. 12. Kazalište sjena u Europi. 13. Narodne lutke. 14. Kazalište lutaka u Hrvatskoj. 15. Kazalište lutaka u Zadru.





2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Studenti trebaju pohađati vježbe i naučiti animirati lutke. Imaju obavezu tri puta posjetiti kazalište lutaka i napisati esej o predstavi. Omogućeno im je polagati dva kolokvija.



Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit 0,6



Redovito sudjelovanje na nastavi - 5% ocjeneRedovito pohađanje vježbi – 10 % ocjenePisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 60 % točnih odgovora. – 70% ocjene




Završni ispit – studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze pristupit će završnom usmenom ispitu – 15% ocjeneStudenti koji nisu uspjeli izvršiti obaveze navedene pod 1. – 4. Polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski (usmenom ispitu se ne može pristupiti bez položenog pismenog dijela ispita).




Mrkšić, B. (1975). Drveni osmjesi. Zagreb: Savez društva naša djeca. Glibo, R. (2000). Lutkarstvo i scenska kultura. Zagreb: Ekološki glasnikHrvatsko lutkarstvo (2000). 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Hrvatski centar UNIME.Županić Benić, M. (2009). O lutkama i lutkarstvu. Zagreb: Leykam

7


Bognar, Šaban, A. (1988). Marionete osvajaju Zagreb. Zagreb: Hrvatsko društvo kritičara i teatrologaVigato, T. (2011). Metodički pristupi scenskoj kulturi, Zadra: Sveučilište u Zadru






1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Studijski program (preddiplomski, diplomski,

integrirani)Stručni studij za odgojitelje 1.6.Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-

učenje)1+0+2

1.2. Godina studija II 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 50

1.3.Naziv predmeta Metodologija istraživanja u predškolskom odgoju 1.8.Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić

1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9.Suradnici1.5.Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaCilj predmeta je upoznati studente s metodologijom znanstvenih istraživanja, znanstvenim metodama, postupcima prikupljanja i obrade podataka. Planiranje, tijek provedbe i osnovne procedure u organizaciji znanstvenog rada uopće i posebice rada u području odgoja i obrazovanja.


Nema


- Manifestirati sposobnost organizacije učenja, samostalnog planiranja učenja tijekom studija, samostalnost i spremnost kritičnog i samokritičnog prihvaćanja i preispitivanja znanstvenih spoznaja.

- Samostalnim radom koristeći različite izvore i metode učenja napredovati kroz studij.- Odgovornost za vlastiti uspjeh i neuspjeh za svoj akademski i stručni napredak. - Promicati važnost cjeloživotnog učenja i razvoja.- Pokazati poznavanje temeljnih znanja iz područja dječje psihologije na različitim razinama obrazovnih psotignuća

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 Svladavanjem sadržaja studenti će moći:




ishoda učenja)

- opisati, klasificirati i usporediti različite metode istraživanja (znanstvene paradigme, vrste istraživanja, tehnike prikupljanja i obrade podataka)- prepoznati i procijeniti proces i procedure izvođenja istraživačkog rada, nastanka znanstvenih podataka i pisanja izvješća o znanstvenim rezultatima- pronaći i primijeniti specifičnih znanja u relevantnoj literaturi- samostalno planirati i organizirati provedbu manjih istraživanja (izraditi nacrt, prikupiti, obraditi, analizirati, interpretirati i prikazati rezultate istraživanja)- pratiti i kritički procijenjivati rezultate drugih istraživanja u smislu procjene kvalitete i primjenjivosti rezultata pri rješavanju određenih odgojno-obrazovnih problema.- razviti vještine potrebne za istraživački rad.


Određenje znanosti, funkcija znanosti, konstitutivni elementi znanosti. Pojam metodologije znanosti, znanstvene paradigme: paradigma razumijevanja i paradigma tumačenja, vrste istraživanja, etape istraživanja, izbor problema istraživanja, izrada projekta znanstvenoistraživačkog rada, prikupljanje podataka. Metode istraživanja: deskriptivna metoda, kauzalna metoda, eksperiment. Istraživački postupci, instrumenti i vrednovanje, mjerne karakteristike instrumenata (valjanost, pouzdanost, objektivnost, osjetljivost, diskriminativna vrijednost zadataka i baždarenost); rad na dokumentaciji, sustavno promatranje, intervju, anketa, test, skale procjenjivanja i prosuđivanja. Kvalitativna obrada podataka. Statistička obrada podataka. Interpretacija i primjena rezultata istraživanja. Etički principi u istraživanju.





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, prezentacija nacrta završnog rada, pismeni ispit.


Pohađanje nastave Praktični rad 0,5 Kolokvij Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit 2

Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit Istraživanje Esej Aktivnost na nastavi Eksperimentalni rad Projekt (Ostalo upisati)





Rad studenata na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: aktivnost na nastavi (16,67 ECTS postotnih bodova), izrada nacrta završnog rada (16,67 ECTS postotnih bodova) i pismeni ispit (66,67 ECTS postotnih bodova).



Dostupnost putem ostalih

medijaMužić, V. (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa.

10

Milas, G. (2009). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jatrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja)

5

Silobrčić, V. (2000). Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.

5


Cohen, L., Manion, L. i Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap.Petz, B. (2004). Osnove statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada SlapMužić, V., Matijević, M. i Jokić, M. (2003). Istraživati i objavljivati – elementi metodološke pismenosti u pedagogiji. Zagreb: HPKZ. Dijete i društvo (Tematski broj: Etika istraživanja s djecom). 2003., 5(1).Sekulić-Majurec, A. (2000.): Kvantitativan i/ili kvalitativan pristup istraživanjimapedagoških fenomena – neke aktualne dileme. Napredak, 141 (3), 289-300.Časopisi iz područja odgojnih znanosti.







1.7. Godina studija II 1.6. Očekivani broj studenata na predmetu 501.8. Naziv predmeta Metodika predškolskog odgoja II 1.7. Nositelj predmeta Dr.sc. Diana Nenadić-Bilan1.9. Bodovna vrijednost (ECTS) 5 1.8. Suradnici 1.10. Status

predmetaobvezni




2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznati jezično-komunikacijske sadržaje u tvorbi ranog i predškolskog integriranog kurikula. Stručno i metodičko promišljanje i izvođenje

jezično-komunikacijskih sadržaja integriranog kurikula.2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Integrirani kurikul ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja






Razviti instrumentalne opće kompetencije analize i sinteze te planiranja i organiziranja. Razviti interpersonalne opće kometencije timskog rada i interpersonalnih vještina. Razviti neke sistemske opće komeptencije-sposobnost stvaranja novih ideja, sposobnost prilagodbe novim situacijama i sposobnost vođenja. Objasniti temeljne pojmove jezicno komunikacijskog integriranog kurikulum. Prepoznati i analizirati osnovne čimbenike, uvjete i različite metodičke postupke pri oblikovanju jezično-komunikacijskog integriranog kurikuluma. Analizirati i sintetizirati sadržaje s psihofizičkim karakteristikama razvoja predškolske djece. Aktivno primjenjivati stečene spoznaje o jezično-komunikacijskim procesima u odgojno–obrazovnim situacijama.


Struktura odgojno-obrazovnog procesa u dječjim jaslicama i vrtićima u oblikovanju i razvoju jezično-komunikacijske kompetencije djeteta. Odgojno-obrazovna komunikacija (verbalna i neverbalna komunikacija, nesporazumi i sukobi u komunikaciji, suradnja u komunikaciji).Temeljne zadaće, metode i djelatnosti rada u području razvoja govora djece predškolske dobi. Poticanje razvoja artikulacije glasova. Poticanje razvoja rječnika. Poticanje razvoja rečenice. Poticanje govornog stvaralaštva djece predškolske dobi. Govorne igre. Metodički aspekti dječje književnosti. Vježbe i igre za poticanje komunikacijskih umijeća djeteta. Predčitačke vještine djeteta. Igre za razvoj glasovne raščlambe. Vježbe predpisanja. Okruženje u jezično-komunikacijskom kurikulu. Uloga odgojitelja u jezično-komunikacijskom kurikulumu (utjecaji na oblikovanje kurikuluma, izbor i metodičko strukturiranje sadržaja. Metodički postupci u razvoju jezično-komunikacijske kompetencije djeteta, planiranje kurikuluma,prać enje i vrednovanje jezične i komunikacijske kompetencije predškolske djece).

2.6.Vrste izvođenja nastave: X predavanja X samostalni zadaci 2.7.Komentari:




X seminari i radionice X vježbe


X terenska nastava

X multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)








Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (10 ECTS postotnih bodova), praktični rad u vježbaonici (30 ECTS postotnih bodova), kolokvij ( 20 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (20 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (20 ECTS postotnih bodova).




Bašić, J. i sur. (1994). Integralna metoda za odgajatelje i stručne suradnike predškolske ustanove, Zagreb: Alinea .Čudina-Obradović, M. (2002 ).Čitanje prije škole. Zagreb: Školska knjiga.Čudina-Obradović, M. (1995 ). Igrom do čitanja.Zagreb: Školska knjiga.

10


Obradović-Čudina,M.(2000). Kad kraljevna piše kraljeviću, Psihološki temelji učenja čitanja i pisanja, Zagreb : Grafa.Nenadić-Bilan,D. ( 1999). Igra i čitanje u predškolskoj dobi, Zbornik Kako razvijati kulturu čitanja, Zagreb: Knjižnice grada Zagreba.Veronek-Germadnik,V.( 2002).Upoznajmo se -komunikacijske igre djece,roditelja i učitelj, Zagreb.Nenadić-Bilan, D. ( 2001). Samopotvrda kao dio komunikacijskih umijeća odgojitelja, Zbornik Mirisi djetinjstva-VIII.dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije,Split: Dječji vrtići Županije splitsko-dalmatinske, str. 19-23.Silberg, J. (2002). Igre mozgalice za dojencad, jednogodišnjake i dvogodišnju djecu. Zagreb: Profil










1.2.Godina studija II 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 50

1.4. Naziv predmeta Likovna kultura s metodikom II 1.8.Nositelj predmeta Karmen Travirka Marčina, prof1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9.Suradnici1.5.Status predmeta Obvezni2. OPIS PREDMETA



Nema ih




Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će moći: Primjenjivanje temeljnog znanja iz metodike likovne kulture što studentima omogućuje pravilan odabir poticaja, likovnih tehnika i likovno-




tehničkih sredstava u odnosu na psihofizički razvoj djece i razvojne faze likovnog izraza. Primjenjivanje znanja u promatranju i procjeni djetetovih kreativnih mogućnosti i aktivnosti.Kreiranje samostalnog konstruiranja, implementiranja i evaluiranja u integriranom kurikulumu u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj;Kreiranje sklonosti za timski rad, interakciju i suradnju utemeljenu na partnerskim odnosima;


Perspektive. Teorije percepcije 1- fiziologija opažanja. Teorije percepcije 2 – psihologija opažanja,. Komunikacija slike i riječi. Strukturalna korelacija; matematika, glazba, književno djelo. Odnos tematske i strukturalne korelacije. Suvremena umjetnost i obrazovanje.





2.7.Komentari:



Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad 0,5 Kolokvij Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit 2




- Pohađanje nastave 12,5 %- Praktični rad 12,5 %- pismeni ispit 25 %- usmeni ispit 50 %



ostalih medijaIvančević, R. (1997.) Likovni govor. Zagreb, Profil 5




Tanay, E. R., (1995.)Tehnike likovnog izražavanja od olovke o kompjutera, Zagreb, Naklada Zakej

8

Belamarić, D., (1987.) Dijete i oblik, Zagreb, Školska knjiga 6 Damjanov, J. (1991.) Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjiga, 6


Ivančević, R., (1996.) Perspektive, Zagreb, Školska knjiga,Tanay, E. R., (2002.)Valovi boja priručnik za likovnu kulturu, Zagreb, Školska knjiga Jakubin, M., (1999.)Likovni jezik i likovne tehnike, Zagreb, Educa,









1+0+2

1.2.Godina studija II Očekivani broj studenata na predmetu 501.3.Naziv predmeta Glazbena kultura s metodikom II 1.9. Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević, prof.1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.10. Suradnici Magdalena Miočić, prof.1.5.Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznati pristupe posredovanja glazbenih sadržaja i oblika u predškolskom odgojno-obrazovnom procesu i radu. Definirati sve bitne

odrednice metodike glazbene kulture, te usporediti različite oblike i metode rada u glazbenoj kulturi i uvidjeti prednosti i nedostatke. 2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Položeni glazbeni kolegiji ; Glazbeni praktikum I, Glazbeni praktikum II, Glazbena kultura s metodikom I




Opće kompetencije imati sposobnost organizacije i planiranja samostalnog učenja u glazbi i kroz glazbu u studiju na način kritičkog i

samokritičkog propitivanja umjetničkih i znanstvenih/odgojno-obrazovnih istina, posjedovati kapacitet za stjecanje glazbenih spoznaja s ciljem generiranja novih ideja u različitim glazbenim situacijama, razviti sklonost prema timskom radu glazbenom interakcijom i suradnjom utemeljenom na partnerskim odnosima, u studiju nepredovati samostalnim i kontinuiranim glazbenim radom koristeći različitite izvore, osobne dispozicije, glazbene

sposobnosti i glazbene vještine,Specifične kompetencije

upoznavati, razumijeti i biti otvoren prema najnovijim glazbenim odgojno-obrazovnim spoznajama i spoznajama o prirodi glazbenog razvoja i učenja.

demonstrirati znanje iz teorije glazbe, teorije glazbenog odgoja i obrazovanja, glazbene umjetnosti i znanosti, na teorijskoj i praktičnoj razini.

glazbom podupirati odnose i razvijati komunikaciju s ciljem razvoja individualnosti i društvenosti. glazbom razvijati sposobnosti, vještine, mogučnosti, potrebe, interese i osobine djeteta čime se ostvaruje integrirana

odgojno-obrazovna praksa.





Upoznavanje stručne literature glazbene pedagogije.Pripremanje i izlaganje seminara sa aktualnim temama glazbene pedagogije za predškolsko razdoblje.Pripremanje odgojitelja za izvođenje glazbene aktivnosti u dječjem vrtiću. Upoznavanje glazbenih sadržaja, oblika i aktivnosti u dječjem vrtiću.





2.7.Komentari:



Pohađanje nastave 2 Praktični rad Kolokvij 0,8




Aktivno sudjelovanje na nastavi: 50 % ocjene Kolokvij; - prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora; 20% ocjeneUsmeni ispit ; 30% ocjene




Manasteriotti, V. (1982). Muzički odgoj na početnom stupnju. Zagreb: Školska knjigaManasteriotti, V. (1981). Zbornik pjesama i igara. Zagreb: Školska knjiga

Sam, R. (1998). Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka: Glosa (izbor sadržaja)Gospodnetić, H. (2008). Metodika glazbene kulture za rad u dječjim vrtićima. Skripta za studente predškolskog odgoja Učiteljskog fakulteta u Zagrebu

20

2.12.Dopunska literatura (u trenutku prijave




prijedloga studijskoga programa)

Šmit, M.B. (2002). Glazbom do govora. Zagreb: Naklada HaidHapp, E., Happ, R. (2004). Skočizvuk. Glazbom i pokretom do cjelovite ličnosti. Zagreb: NAJ-DOMUS

Sam-Palmić. R., Jurišic, G. (2002). Brojalica, snažni glazbeni poticaj. Rijeka: Adamic2.13.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju








1.7. Godina studija II 1.6. Očekivani broj studenata na predmetu 501.8. Naziv predmeta Kineziološka metodika II 1.7. Nositelj predmeta Mr.sc.Predrag Saratlija1.9. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.8. Suradnici Jelena Cetinić, prof.1.10. Status

predmeta0bvezni

2. OPIS PREDMETA




Nema






Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni-razviti kritički i stvaralački odnos prema kineziologijskoj znanosti i odgojno-obrazovnom području tjelesne i zdravstvene kulture; -razvijati sposobnosti analize i sinteze primjene kinezioloških operatora kod učenika rane školske dobi; -razvijati interese i osjećaje za angažirano i kreativno izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture, izvannastavnih, izvanškolskih i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom rane školske dobi. -razlikovati, opisati i realizirati sat tjelesne i zdravstvene kulture i njegove pojedine dijelove; -definirati i prenijeti motoričke informacije; -opisati i analizirati metodičke postupke i metodičke organizacijske oblike rada: -razlikovati i opisati doziranje i distribuciju opterećenja na satu tjelesne i zdravstvene culture.





Posebni ciljevi i zadaće tzk, Organizacijski oblici rada, Organizacijski oblici rada, Jutarnje tj.vj.,Mikropredah,makropredah,šetnje, izleti,priredbe, Zimovanja , ljetovanja, Uvodni di sata tzk (ciljevi,zadaće,sadržaji,org.oblici),Pripravni dio sata tzk (ciljevi,zadaće,sadržaji,org.oblici), Glavni dio sata tzk (ciljevi,zadaće,sadržaji,org.oblici), Opterećenje na satu tzk, Fiziološko opterećenje na satu tzk, Psihološko opterećenje na satu tzk,Odgojno obrazovni proces, Tijek odgojno obrazovnog procesa, Tijek odgojno obrazovnog procesa, Mjere osiguranja odgojno obrazovnog procesa



X vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava


2.7.Komentari:



Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad 1 Kolokvij Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit 2,5



Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave

Vježbe – 25% ocjene

Usmeni ispit- 75% ocjene








7


6


6





2.14.Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) 1. OPĆE INFORMACIJE1.1.Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)


1+0+1

1.2.Godina studija II 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 151.3.Naziv predmeta Hrvatska usmena književnost 1.8.Nositelj predmeta Prof.dr.sc.Stipe Botica1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici 1.5.Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznati studente s hrvatskom usmenom književnošću.2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema

2.3.Ishodi učenja na razini programa kojima - preuzimanje odgovornosti u procesima daljnje osobne i profesionalne afirmacije svojeg stručnog profila, uz istovremeno promicanje




predmet pridonosi

značaja stručnog područja rada;- samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja postizati napredak u studiju;- vrednovati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj;- demonstrirati temeljno poznavanje profesionalnog polja rada na različitim i mnogostrukim razinama obrazovnih postignuća;- organizirati i plairati samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina.


Objasniti bitne značajke hrvatske usmene književnosti i važnost za hrvatsku kulturu.Prepoznavati I usporediti različite tipove usmene književnosti.Istražiti usmene književnostisamostalnim terenskim radom.Razviti kulturni senzibiliteti i status akademskog građanina.


Usmenoknjiževna komunikacijaKnjiževni rodovi i vrsteLirske usmene pjesme (tematika, izričaj)Lirika, povijseni razvojBugaršćiceEPIKA u stihuEpske usmene pjesme, interpretacijaNarodne priče, sistematizacijaVrste priča, selektivnoDramski i retorički obliciPosloviceZagonetke, rubni usmenoknjiženio obliciCjelina usmene književnosti u povijesti hrvatske književnostiSinteza o usmenoj književnostiUsmena književnost i hrvatska tradicijska kultura

2.6.Vrste izvođenja nastave: X predavanjaX seminari i radionice



2.7.Komentari:




terenska nastava2.8.Obveze studenata Redovita nazočnost predavanjima i izrada seminarskog rada.








Pohađanje nastave-16.6%Seminarski rad-16,6 %Pismeni ispit-33,3 %Usmeni ispit-33,3 %




S. Botica, Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, ŠK, Zagreb 1995. 9 Edicija Stoljeća hrvatske književnosti (Lirika, pripovijetke, folklorno kazalište, retorički i sitni oblici), MH, Zagreb 1996/97.

5

Maja Bošković-Stulli, Usmena i pučka književnost, Zagreb 1978. 5 Josip Kekez, Usmena književnost, U: Uvod u književnost, Zagreb 1986. 5


Josip Kekez, Usmena književnost, U: Uvod u književnost, Zagreb 1986.









1+0+1

1.2.Godina studija II 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 151.3.Naziv predmeta Dramska radionica 1.8.Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Teodora Vigato1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici 1.5.Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studenta da pred publikom izvodi dramski tekst ili animira lutku.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



Nakon položenog ispita iz ovog kolegija studenti će biti sposobni: imenovati pojedine vježbe u dramskim radionicama, odabrati vježbe upoznavanja, pamćenja i mašte, izdvojiti i ispričati dramski događaj, dati primjer vlastitog viđenja nekog dramskog događaja,identificirati i izdvojiti tipično ponašanje za pojedina emocionalna stanja uz pomoć lutke, opisati i pokazati način koji je po njegovom mišljenju najopravdaniji za pojedine postupke lutke, opisivati predmete koju su maštom stvorili, razlikovati načine na koji se mogu pokazati emocije uz pomoć lutke, usporediti emocije perceptivnim vježbama uz predmete sa i bez lutke, demonstrirati zamišljeni događaj koji je popraćen određenom emocijom as i bez lutke, izvesti zadatak koji je postavio voditelj, pokazati i drugačije načine istog događaja, izabrati opciju koja najviše odgovara za kreiranje scenske situacije


Scensko izvođenje dramskog teksta, recitiranja i animiranje scenske lutke ili animiranje predmeta.


Uvod u predmet. Definiranje dramske radionice. Vježbe upoznavanje, koncentracije i mašte. Perceptivne vježbe uz predmete: percepcija vida, opipa, mirisa i sluha. Vježbe «kad bi» Vježbe identifikacije. Različite mogućnosti pokretanje lutke. Osnovni pokreti lutke. Vježbe hodanja. Trčanje i okretanje s lutkom. Lutkarske igre iz folklornog lutkarstva. Geste lutke. Govor lutke. Lutka i dramske vježbe. Perceptivne vježbe uz predmete. Spajanje govora, geste i pokreta. Pripreme za izvođenje lutkarske igre. Javno izvođenje lutkarske igre.





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Napraviti sve vježbe koje su predviđene u sadržaju





Pohađanje nastave 1 Praktični rad 1 Kolokvij






Redovito pohađanje predavanja (10 ECTS postotnih bodova)Aktivno sudjelovanje u praktičnom radu (80 ECTS postotnih bodovaPisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. (50 ECTS postotnih bodova)Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispitu (10 ECTS postotnih bodova) Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio




Ladika, Z. Čečuk, S. Dević, Đ. (1983.) Dramske igre, Savez društva Naša djeca 5 Perić Kraljik, M. (2009.) Dramske igre za djecu predškolske dobi, Učiteljski fakultet Osijek, Osijek. 8 Vukunić-Žunić, J. i Delaš. B. (2006.) Lutkarski medij u školi, Školska knjiga, Zagreb 8


Novaković, N.(1980) Govorna interpretacija umjetničkog teksta, Školska knjiga, Zagreb





1+0+1

1.3. Godina studija II 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 301.3.Naziv predmeta Obiteljska pedagogija II 1.8.Nositelj predmeta Prof.dr.sc.Smiljana Zrilić1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici Dr.sc. Violeta Valjan Vukić




1.5.Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.15. Ciljevi predmeta Upoznati studente za razumijevanje složene i dinamične problematike obiteljskog odgoja.Upoznati studente s rezultatima istraživanja u

području odgojnih znanosti u obiteljskoj pedagogiji.2.16. Uvjeti za upis predmeta i ulazne







- Analizirati zakonske odredbe vezane uz obiteljski odgoj.- Prepoznatizlostavljano, zapuštenoizanemarenodijete. - Znati reagirati i postupiti kada se primijeti zlostavljanje.- Razumijevanjestrukturesuvremeneobiteljikaopretpostavkezanjenuodgojnufunkciju. - Definirati, elaborirati, interpretiratiiusporeditirazličitateorijskagledištakojimasetumačeposebnostiodgojnogdjelovanjausuvremenojobitelji.- Analizirati psihodinamike odnosa medu clanovima obitelji i njezin utjecaj na odgoj.


Disfunkcionalne obitelji, oblici nasilja na djecom, zapuštena djeca, preventivni programi i pomoć zapuštenoj i zlostavljanoj djeci, Oblici nasilja nad ženama, preventivni programi i pomoć zlostavljanim ženama.





2.21. Komentari:

2.22. Obveze studenata Studenti su obvezni prisustvovati i aktivno sudjelovati na predavanjima i seminarima.Obvezni su izraditi seminar na odabranu ili predloženu temu, pristupiti kolokviju te položiti završni pismeni i usmeni ispit.










Pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (25 ECTS postotnih bodova), i usmeni ispit (50 ECTS postotnih bodova).




Rosić,V.,Zloković,J. (2002). Prilozi obiteljskoj pedagogiji.Graftrade. Rijeka 7


- Ajduković M.: Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalnirazvoj djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001. - Ajduković Marina: Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001. - Buljan – Flander, G. Karlović, A.: Odgajam li dobro svoje dijete, savjeti za roditelje, Tisak Marko M. usluge d.o.o., Zagreb, 2004.- Dulčić, A.: Zlostavljana i zanemarena djeca - obiteljsko ozračje i društvenazaštita, Dijete i društvo, Zagreb, 2001. - Hrabar, D.: Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji – pravni aspekti, Dijete i društvo, Zagreb, 2001. - Killen, K.: Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, 2001. - Konvencija o pravima djeteta, Državni zavod za zaštitu materinstva i mladeži, Zagreb, 2001. - Obiteljski zakon. - Pečnik, N.: Teorijski pristupi objašnjenju zlostavljanja i zanemarivanjadjece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.









1+0+1

1.2.Godina studija II 1.14. Očekivani broj studenata na predmetu

15

1.3.Naziv predmeta Likovna radionica B 1.15. Nositelj predmeta

Izv.prof.Josip Zanki

1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.16. Suradnici1.5.Status predmeta Izborni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s elementima čovjekova likovnog izražavanja kroz povijesna razdoblja te ovisnost oblika likovnog izražavanja u

odnosu na društvena uređenja zajednica2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Osnove poznavanja teorije i prakse suvremenih vizualnih umjetnosti





-izražavati se u tehnikama primjenjenih umjetnosti, skulpture, grafičkog dizajna, scenografije i lutkarstva




-realizirati različite umjetničke projekte i radionice za poicanje kreativnosti među djecom -djelovati na kulturnoj i prosvjetnoj sceni s kreativnim i poticajnim umjetničkim, te umjetničko obrazovnim projektima


Primjenjene umjetnosti i trodimenzionalne umjetnosti, Skulptura, Osnove grafičkog dizajna, Kolaž, Fotografija, Projekti za poticanje kreativnosti i interakcije među djecom Estetika dječijeg oblikovanja





2.7.Komentari:



Pohađanje nastave 0,6 Praktični rad 1,8 Kolokvij Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit




Sudjelovanje i aktivnost na nastavi – 20% Praktični rad – 60%Usmeni ispit – 20%




Janson, Horst Waldemar, 1987: „Istorija umjetnosti“, Prosveta, Beograd „Enciklopedija hrvatske umjetnosti“ , 1995, LZ Miroslav Krleža, Zagreb Da Vinci, Leonardo, 1950: „Traktat o slikarstvu“, Bata, Beograd

6


Pintarić, Vera Horvat, 2009: „Tradicija i moderna“, HAZU-Gliptoteka, Zagreb Goldberg, Rose Lee, 2003:“Performans“, Test!-URK, Zagreb Peić, Matko 1968: „Hrvatski umjetnici“, Znanje, Zagreb Šuvaković, Miško, 2005: „Pojmovnik suvremene umjetnosti“ , Horetzky, Zagreb

2.13.Načini praćenja kvalitete koji Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom





neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.

1. OPĆE INFORMACIJE



1.6.Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

2+1+0

0.2 Godina studija III 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu

50

1.3.Naziv predmeta Alternativne koncepcije u predškolskom odgoju 1.8.Nositelj predmeta Dr.sc. Diana Nenadić-Bilan

1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9.Suradnici Dr.sc. Violeta Valjan Vukić

1.5.Status predmeta Obvezni

2. OPIS PREDMETA

2.1.Ciljevi predmetaCilj kolegija je upoznati studente s najrelevantnijim alternativnim konceptima odgoja i obrazovanja, te ih osposobiti za njihovo razumijevanje i kritičko razmatranje. Uz navedeno, cilj je osposobiti studente za praktičnu primjenu nekih elemenata odgojne prakse pojedinih alternativnih pedagoških pristupa sa svrhom unaprjeđenja odgojno-obrazovne djelatnosti u predškolskim ustanovama.


Preduvjeti upisa na kolegij su odslušani i uspješno položeni ispiti iz kolegija Hrvatski jezik I i II, Strani jezik I i II, Opća pedagogija, Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja I i II, Filozofija odgoja, Uvod u razvojnu psihologiju.Za kvalitetno praćenje, te razumijevanje i svladavanje sadržaja kolegija, student bi, na osnovnoj razini, trebao imati razvijene sljedeće kompetencije:jezične - iz područja hrvatskog i stranog jezika (korištenje hrvatskog standardnog jezika pri pismenom i usmenom izražavanju), informatičke - poznavanje rada na računalu i osnovnih programa potrebnih za obradu teksta, izradu prezentacija i korištenje Internet servisa, informacijske - samostalno „traganje“ za izvorima informacija u knjižnicama i na Internetu socijalne –ponašati se u sladu s društveno prihvatljivim normama (odgovornost, spremnost na međusobnu pomoć i suradnju, kolegijalnost,uvažavanje različitosti)usmjerenost na cjeloživotno učenje - spremnost i zainteresiranost za kontinuirano razvijanje znanja i vještina potrebnih za kvalitetan studentski i budući profesionalni rad






- samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja pokazati napredak u studiju;- pokazivati, objasniti i vrednovati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj;- demonstrirati temeljno poznavanje profesionalnog polja rada na različitim i mnogostrukim razinama obrazovnih postignuća;- organizirati i planirati samostalno učenje i napredovanje kroz studij na način kritičkog i samokritičnog ispitivanja znanstvenih

istina.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će moći :- razlikovati, razumjeti i objasniti glavne elemente svake alternativne koncepcije (idejni začetnik, teorijsko utemeljenje, osnovna

načela, pogled na dijete, ulogu odgajatelja, specifičnosti didaktičkog materijala, osnovna obilježja ustrojstva odgojno-obrazovnog procesa)

- usporediti ih međusobno pojedine pedagoške koncepte s obzirom na njihove zajedničke karakteristike i razlike. - analizirati i usporediti elemente aktualne odgojne prakse s praksom u alternativnim koncepcijama, - stečena znanja implementirati u radu.


1. Povijesni pregled alternativnih pedagoških ideja (pedagoški pokreti i pravci reformne pedagogije u Europi i svijetu)2. Pedagogija Marije Montessori (Marija Montessori-život i djelo; temeljni 3. Pedagogija Marije Montessori (poticajno okolina u vrtićima; didaktički materijali; uloga odgajatelja4. Waldorfska pedagogija (Rudolf Steiner-život i djelo; antropozofija i koncepcija tročlanog društva; temeljna pedagoška načela; odgoj djeteta do polaska u školu)5. Waldorfska pedagogija (slika djeteta; uloga odgajatelja; kurikulum u waldorfskim vrtićima; uređenje prostora i didaktički materijali)6. Reggio pedagogija (L. Malaguzzi –tvorac Reggio pedagogije; osnovne značajke i teorijsko ishodište; principi Reggio pedagogije; slika djeteta7. Reggio pedagogija (organizacija prostora i didaktički materijali; uloga odgajatelja; projektni pristup) 8. Interaktivna pedagogija (CRESAS i IEDBE)9. Agazzi pedagogija - „pedagogija zajedništva„ (sestre Agazzi-utemeljiteljice; osnovna obilježja metode; organizacija rada u Agazzi vrtiću; uloga odgajatelja)10. Socijalno - situacijski pristup Jürgena Zimmera (J.Zimmer-utemeljitelj koncepta; obilježja socijalno-situacijskog pristupa; uloga odgajatelja; suradnja s roditeljima i okolinom)11. Programi „Head-Start“ (Head-Start programi nastanak, cilj i svrha; programi u Hrvatskoj)12. Programi „Korak po korak“ (nastanak programa; teorijska polazišta; osnovne smjernice i kurikulum; temeljna načela organizacije i




odgojno-obrazovnog rada) 13. Obrazovna demokracija i pedagoški pluralizam u Hrvatskoj, zemljama tranzicije i svijetu 14. Alternativni predškolski programi u Hrvatskoj (Montessori, waldorfska, Reggio, Agazzi pedagogija)


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenataStudenti su dužni u skladu s Pravilnikom o studiranju redovito pohađati predavanja te aktivno sudjelovati u izvođenju nastave (pisani predlošci, diskusije, grupni rad, rad u paru, vrjednovanje). Za seminarski dio nastave student je dužan izraditi seminarski rad na odabranu temu i prezentirati isti prema kalendaru izlaganja.


Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij 0,5

Priprema za predavanje

Referat Pismeni ispit 0,5

Domaće zadaće

Seminarski rad 0,5 Usmeni ispit 1,5

Istraživanje Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi 0,5

Eksperimentalni rad

Projekt (Ostalo upisati)


Rad studenta na predmetu će se vrjednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu prema sljedećim sastavnicama: pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada, kolokvij , te pismeni ispit i završni usmeni ispit .


knjižnici Dostupnost putem ostalih medija

Britton, L. (2000) Montessori učenje kroz igru. Zagreb: Hena.(odabrana poglavlja)

5

Carlgren, F. (1990) Odgoj ka slobodi. Zagreb: Društvo prijatelja waldorfske pedagogije.(odabrana poglavlja)

7

Matijević,M. (2001) Alternativne škole: didaktičke i pedagoške koncepcije. Zagreb:

6




Tipex. (odabrana poglavlja)Seitz, M., Hallwachs, U. (1997) Montessori ili Waldorf. Zagreb: Educa.(odabrana poglavlja)

6

2.15. 2.12.Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

- Berčnik, S., Devjak, T., Plestenjak, M., (2008): Alternativni vzgojni koncepti. Ljubljana, Pedagoška fakulteta- Dobrota, S. (2001): Glazbena umjetnost u waldorfskoj, Montessori i Reggio Emilia pedagogiji. Školski vjesnik, br.1, Vol 50,

str. 65-72.- Dobrota, S. (1999): Glazba u Waldorfskoj i Montessori pedagogiji.Tonovi br. 34, Zagreb.- Ivon,H. (1994) Interaktivna pedagogija. Split: Školski vjesnik,br.1/94.- Matijević,M. ( 1993 ): Alternativne pedagogije i pedagoške koncepcije, Školska knjiga, Zagreb- Matijević, M., Pranjić, M., Previšić, V. (1994), Pluralizam u odgoju i školstvu. Zagreb: Katehetski salezijanski centar. Rigatti,

Z. ( 1994 ) : Neka iskustva uvođenja reggio-programa u predškolsku ustanovu Pećine-Rijeka, Život i škola,3/1994.- Edwards Pope, C. (2002) Three Approaches from Europe: Waldorf, Montessori, and Reggio Emilia Early Childhood

Research & Practice4(1)- Rigatti, Z. ( 1994 ) : Neka iskustva uvođenja reggio-programa u predškolsku ustanovu Pećine-Rijeka, Život i škola,3/1994.- Seitz,M.,Hallwachs,U.( 1997 ): Montessori ili Waldorf, Educa, Zagreb- Slunjski, E. (2001), Integrirani predškolski kurikulum – rad djece na projektima. Zagreb: Biblioteka Mali profesor. - Valjan Vukić, V., Miočić, M., (2011) Glazbeni odgoj u pedagoškoj koncepciji Marije Montessori. U: Ivon, H., Krolo,L., Mendeš,

B. (ur.), Pedagogija Marije Montessori - poticaj za razvoj pedagoškog pluralizma- znanstvena monografija. Split: Dječji vrtić Montessori dječja kuća i Udruga Montessori pedagogije.

- ZIMMER, J.(1988) Razvijanje predškolskog kurikuluma i obrazovanje bazirano na životnim situacijama. Predškolsko dete, 18 (3), 141 – 155.

2.16. 2.13.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta pratit će se standardiziranom anketom na razini Sveučilišta koja ispituje stavove studenata o kvaliteti nastave, anketom kreiranom od strane nastavnika koja također ispituje stavovi studenata o kvaliteti i uspješnosti nastave. Pokazatelj kvalitete biti će i uspjeh na ispitu kao i periodične neovisne vanjske provjere programa i periodičnom interne provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa.






0+0+2

1.2.Godina studija III 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Vokalno-instrumentalni praktikum II 1.8.Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević, prof.1.1. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici Magdalena Miočić, prof.1.2. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaUsvojiti temeljna znanja iz osnova glazbene teorije. Razviti interes za glazbu. Osposobiti studente za samostalno pjevanje i sviranje na nekom glazbenom instrumentu. Razvijati glazbenu kreativnost.

2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Položeni glazbeni kolegiji ; Glazbeni praktikum I, Glazbeni praktikum II


Razviti sposobnost lijepog pjevanja, Demonstrirati sposobnost istovremenog sviranja i pjevanja, cijeniti i poštivati svoj i tuđi napredak prilikom sviranja i pjevanja, Demonstrirati znanje iz glazbene teorije kao i sviranja na instrumentu, razvijati samostalan rad, razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća


Nakon položenog ispita studenti će biti sposobni:-analizirati glazbene izražajne elemente - razviti vještine sviranja-razviti vještine pjevanja- sposobni odsvirati desnom i lijevom rukom dječju pjesmu-demonstrirati samostalno vokalno – instrumentalno reproduciranje jednostavnih dječjih pjesama

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave Upoznavanje glazbene teorije i samostalno sviranje odabranih dječjih pjesama.

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja seminari i radionice



2.7. Komentari:Vježbe su pjevanje i sviranje na instrumentu




mješovito e-učenje (ostalo upisati) 2.8. Obveze studenata Studenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati u nastavi: uspješno realizirati zadane vježbe – pjesme za pjevanje i

tehničke vježbe za sviranje, položiti pismeni ispit iz osnove glazbene pismenosti i položiti usmeni ispit uz prethodno izvršene obaveze.








Pisanje kolokvija 30%Završni ispit; sviranje i pjevanje 50%Redovito sudjelovanje na nastavi 20%




Snježana Rončević: Osnove teorije glazbe, Sveučilište u Zadru, 2007.Izbor brojalica i pjesama, Sveučilište u Zadru, 2005.Đerfi -Bošnjak, V.: Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Osijek, Centar za predškolski odgojGospodnetić, H. : Skripta za kolegij Instrumentalna pratnja s pjevanjem. Zagreb, 2008.

30


Renata Sam: Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Glosa, Rijeka, 1998.Josip Završki: Teorija glazbe, Školska knjiga, Zagreb Ivan Golčić: Priručnik za I razred solfeggia za glazbene škole, Zagreb, 1993.Ivan Golčić: Pjesmarica, Zagreb , 1993.







1. OPĆE INFORMACIJE1.11. Studijski

program (preddiplomski, diplomski, integrirani)


2+0+2

1.12. Godina studija

III 1.10. Očekivani broj studenata na predmetu

50

1.13. Naziv predmeta

Metodika predškolskog odgoja III 1.11. Nositelj predmeta

Dr.sc. Diana Nenadić-Bilan

1.14. Bodovna vrijednost (ECTS)

5 1.12. Suradnici




1.15. Status predmeta

obvezni

2. OPIS PREDMETA

2.1.Ciljevi predmetaUpoznati suvremene teorijske pristupe organizaciji predškolske odgojno-obrazovne djelatnosti te osposobiti studente za samostalnu izvedbu i primjenu temeljnih metoda i oblika rada u procesu poticanja različitih aspekata razvoja predškolskog djeteta. Osposobiti studente samoprocjenu i vrednovanje odgojno-obrazovne djelatnosti.


Nema.






Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će moći:- Primijeniti više razine znanja i razumijevanja u području odgoja i obrazovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. - Definirati elementarne matematičke pojmove u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i interpretirati ih u cjelovitom odgojno-

obrazovnom procesu- Holistički i integrirano pristupiti organizaciji aktivnosti i igara iz elementarnih matematičkih pojmova .


Psihološke osnove rada na razvijanju početnih matematičkih pojmova. Igra kao temeljna metoda u području razvijanja početnih matematičkih pojmova. Opažanje i shvaćanje prostora i prostornih odnosa. Značaj prostorne orijentacije i psihološke osnove opažanja i shvaćanja prostornih odnosa. Razvijanje prostorne orijentacije i shvaćanje prostornih relacija kod djece predškolske dobi. Razvijanje pojma skupa i broja. Skupovi u okolini. Nizanje, redni i glavni broj. Formiranje pojma broja i percepcija. Razvijanje pojma geometrijskih oblika i struktura. Geometrijski sadržaji i psihološke osnove rada na formiranju temeljnih pojmova iz geometrije. Mjerenje i mjere. Pojam veličine i mjerenja. Smisao i mogućnosti mjerenja u radu s predškolskom djecom. Razlomci- pojam cijeloga, polovine, četvrtine.

2.6.Vrste izvođenja nastave: X predavanjaX seminari i radionice X vježbe

on line u cijelosti


laboratorij mentorski rad

2.7.Komentari:




mješovito e-učenje (ostalo upisati) 2.8.Obveze studenata Obaveze studenata su redovita nazočnost i aktivno sudjelovanje u nastav, praktičan rad (izrada pripreme, izvodenje i evaluacija

neposrednog samostalnog rada s djecom), kontinuirana provjera znanja, pismeni i usmeni ispit.







Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (10 ECTS postotnih bodova), praktični rad u vježbaonici (30 ECTS postotnih bodova), kolokvij ( 20 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (20 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (20 ECTS postotnih bodova).




Liebeck,P. ( 1995 ):Kako djeca uče matematiku, Educa, Zagreb,Vlahović, V., Vizek-Vidović, V. ( 2000 ): Kladim se da možeš, Zagreb Čudina-Obradović, M. ( 2002 ): Matematika prije škole, Školska knjiga, ZagrebTurton,N. (1996 ):Prva matematička slikovnica,Otokar Keršovani,Rijeka

10


Peteh,M.( 1992 ): Matematika i igra u dječjem vrtiću,Alinea,Zagreb Tomaš,A. ( 1993 )Individualizacijom do matematike,Sveučilište u Splitu,Split










1.2.Godina studija III 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 50

1.5. Naziv predmeta Likovna kultura s metodikom III 1.8.Nositelj predmeta Karmen Travirka Marčina, prof1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 5 1.9.Suradnici1.5.Status predmeta Obvezni2. OPIS PREDMETA



Nema.




Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će moći: Primjenjivanje temeljnog znanja iz metodike likovne kulture što studentima omogućuje pravilan odabir poticaja, likovnih tehnika i likovno- tehničkih sredstava u odnosu na psihofizički razvoj djece i razvojne faze likovnog izraza.Primjenjivanje znanja u promatranju i procjeni djetetovih kreativnih mogućnosti i aktivnosti.Kreiranje sklonosti za timski rad, interakciju i suradnju utemeljenu na partnerskim odnosima;Razvijanje kreativne dimenzije odgajatelja.Kreiranje samostalnog konstruiranja, implementiranja i evaluiranja u integriranom kurikulumu u ukupnosti svih razvojnih područja




(kineziološkom, glazbenom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj;


Povijesni razvoj likovnog odgoja u Hrvatskoj i svijetu. Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece 1Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece 2. Kreativnost. Opažaj. Poticaj. Analiza i vrednovanje likovnog procesa. Metode rada. Ispunjavanje priprave.





2.7.Komentari:







- pohađanje nastave 10 %- praktični rad 10 %- pismeni ispit 40 %- usmeni ispit 40 %




Bačić,M., Mirenić Bačić, J., (1994.) Uvod u likovno mišljenje, Zagreb, Školska knjigaIvančević, R. (1997.) Likovni govor. Zagreb, Profil,Damjanov, J.(1991.) Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjiga,

5

2.12.Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa) Grgurić, N. I Jakubin, M., (1996.) Vizualno – likovni odgoj i obrazovanje, Zagreb, Educa, .









1+0+2

1.2.Godina studija III Očekivani broj studenata na predmetu 501.3.Naziv predmeta Glazbena kultura s metodikom III 1.11. Nositelj Snježana Habuš Rončević, prof.




predmeta1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 5 1.12. Suradnici Magdalena Miočić, prof.1.5.Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznati pristupe posredovanja glazbenih sadržaja i oblika u predškolskom odgojno-obrazovnom procesu i radu. Definirati sve bitne


Položeni glazbeni kolegiji ; Glazbeni praktikum I, Glazbeni praktikum II, Glazbena kultura s metodikom I, Glazbena kultura s metodikom II












Osposobljavanje za samostalno izvođenje različitih oblika glazbenih aktivnosti u predškolskoj ustanovi. Izrada , priprema aktivnosti , hospitiranje u pedagoškoj praksi, javno izvođenje glazbene aktivnosti , refleksija o izvedenoj glazbenoj aktivnosti. Integriranje različitih oblika glazbenih aktivnosti u svakodnevne odgojno-obrazovne situacije.








2.7.Komentari:



Pohađanje nastave 1 Praktični rad 2 Kolokvij 1




Aktivno sudjelovanje na nastavi – 20 %Praktični rad – 40 %Kolokvij - 20%Usmeni ispit - 20 %




Manasteriotti, V. (1982). Muzički odgoj na početnom stupnju. Zagreb: Školska knjigaManasteriotti, V. (1981). Zbornik pjesama i igara. Zagreb: Školska knjigaSam, R. (1998). Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka: Glosa (izbor sadržaja)Gospodnetić, H. (2008). Metodika glazbene kulture za rad u dječjim vrtićima. Skripta za studente predškolskog odgoja Učiteljskog fakulteta u Zagrebu Goran, Lj., Marić, Lj. : Zapjevajmo složno svi, zbirka pjesama i igara za djecu predškolske dobi. Školska knjiga , Zagreb, 1987.

10

2.12.Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa) - Njirić, N. (2001). Put do glazbe. Zagreb: Školska knjiga




- Rojko, P. (1996). Metodika nastave glazbe. Osijek: Sveučilište Jurja Strossmayera- Šmit, M.B. (2002). Glazbom do govora. Zagreb: Naklada Haid- Happ, E., Happ, R. (2004). Skočizvuk. Glazbom i pokretom do cjelovite ličnosti. Zagreb: NAJ-DOMUS

- Sam-Palmić. R., Jurišic, G. (2002). Brojalica, snažni glazbeni poticaj. Rijeka: Adamic






1+0+2





III 1.10. Očekivani broj studenata na predmetu

50


Kineziološka metodika III 1.11. Nositelj predmeta

Mr.sc.Predrag Saratlija


4 1.12. Suradnici Jelena Cetinić, prof.


0bvezni

2. OPIS PREDMETA




Nema







-Usvojiti određenifonda motoričkih znanja i motoričkih postignuća u funkciji realizacije nastave kineziološke kulture -osposobljenost studenata za samostalno izvođenje sata tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju - osposobljenost studenata za samostalno izvođenje ostalih izvannastavnih organizacijskih oblika rada u predškolskom odgoju


Metodički principi, Princip odgojnosti i zdravlja, Princip jasnoće i zornosti,Princip svjesnosti i aktivnosti,Princip sustavnosti i postupnosti, Princip raznovrsnosti o svestranosti i njihova uzajamna interakcija, Princip primjerenosti i praktične primjenljivosti, Princip individualizacije, Metodički organizacijski načini rada,Frontalni način rada, grupni način rada, Nastavne metode, Metode vježbanja, Metode vježbanja, Metode učenja, Organizacija procesa tjelesnog vježbanja, Modeliranje procesa




tjelesnog vježbanja, Provođenje i kontrola učinkovitosti provedenog procesa tjelesnog vježbanja




X terenska nastava


2.7.Komentari:






Redovito sudjelovanje na nastavi – 12,5 %

Vježbe – 25%

Usmeni ispit- 62,5 %



ostalih medijaFindak, V. (1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju. Zagreb 7 Findak, V., K. Delija. (2001). Tjelesna i zdravstvena kultura u predškolskom odgoju. Zagreb: EDIP d.o.o.

7





6


6








1+0+1

1.2.Godina studija III 1.2. Očekivani broj studenata na predmetu 151.3. Naziv predmeta Baština i predškolsko dijete 1.3. Nositelj predmeta Mr.sc. Marija Obad1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.4. Suradnici 1.5.Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Educirati, motivirati i senzibilizirati studente za zavičajne, baštinske, nacionalne i opće ljudske vrijednosti sa svrhom upoznavanja,

vrednovanja i promicanja istih u svrhu očuvanja vlastitog identiteta. 2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

komunikacijske kompetencije u usmenom i pisanom obliku


- prepoznati i interpretirati komunikacijske aspekte kurikula u dječjem vrtiću u odnosu na baštinu- navesti i prilagoditi igre u predškolskoj ustanovi- analizirati ulogu vrtića kao dio kulturne sredine u kojoj djeluje- prikazati prava djeteta usmjerena na njegovanje kulturnog nasljeđa




- osmisliti suradnja dječjeg vrtića i muzeja (i ostalih kulturnih ustanova) u upoznavanju baštine- prikazati tradicijske igre - prikazati hrvatska tradicijsku glazbu i glazbala- osmisliti etno-projekte u funkciji čuvanja kulturne baštine- integrirani pristup izučavanju baštine u području umjetničkog izričaja- osmisliti odgojne projekti u vrtiću vezane uz baštinske sadržaje- analizirati etnografske zbirke kao izvor likovnog stvarlaštva djece- valorizirati temeljne vrijednosti baštine u odgoju i obrazovanju- valorizirati zavičajnu baštinu u funkciji očuvanja hrvatskog identiteta


Objasniti temeljnesadržaje baštine u predškolskoj dobi. Razvijati interes i pozitivan stav prema vrijednostima baštine.


Hrvatski gen u prostoru i vremenu. Hrvatski identitet, trajnost i fluidnost. Baština u funkciji očuvanja hrvatskog identiteta. Njegovanje kulturnog i povijesnog identiteta. Zavičajnost kao ishodište nacionalnog. Baštinski izričaji u riječi, pismu, duhovnosti, glazbi, slici, pokretu, odjeću, graditeljstvu, ekologiji...Hrvatska tradicijska kultura. Ognjište i dom. Kultura odijevanja i stanovanja. Nakit u hrvatskoj kulturi i tradiciji. Oružje od uporabe do ukrasa.Simboličke poruke vezenih uporabnih predmeta. Folklorni likovni izraz. Tradicijska glazba i glazbala. Seosko graditeljstvo. Kamen, drvo i opeka u tradicijskoj arhitekturi. Tradicijsko drvorezbarstvo. Od vune do tkanine. Dječje igračke i igra. Običaji i vjerovanja. Vinogradarstvo, maslinarstvo, pčelarstvo – tradicijske vrijednosti. Brodovi i brodogradnja. Pučke pobožnosti. Sakralna umjetnost. Samostalni čuvari i promicatelji duhovnog i nacionalnog identiteta. Srednjovjekovni statuti, sinteza života, običajnog prava i pravnih normi. Učiti kroz baštinu. Integrirani pristup izučavanju baštine. Suradnja ustanova (muzeji, arhivi, zbirke, knjižnice, škole, dječji vrtići) u upoznavanju baštine. Etnokulturni identitet i međuetničko prožimanje. Baština kroz projektni pristup i integraciju sadržaja. Baštini ususret.




X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

X mentorski rad (ostalo upisati)

2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Seminarski rad – usmeno izlaganje (power point)2.9.Raspodjela ECTS bodova prema Pohađanje nastave Praktični rad Kolokvij




studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):


Domaće zadaće Seminarski rad 1 Usmeni ispit 1




Seminar (33,3%), pismeni (33,3%) i usmeni ispit (33,3%).




Rendić,I. (2005.) Hrvatski gen u vremenu i prostoru, Zavičajno blago u funkciji razvoja Zabiokovlja, Književni krug, Split(odabrana poglavlja)

7

Rendić,I. (2006.) Hrvatski identitet – trajnost i fluidnost, Adamić, Rijeka (odabrana poglavlja) 6 Hrvatska tradicijska kultura (2001.) Barbat d.o.o., Zagreb (odabrana poglavlja) 6 Dalmatinska zagora (2008.) Ministarstvo kulture (skupina autora), Zagreb 5 Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije (2009.) Ministarstvo kulture, Zagreb 5 Skoko,B.(2004.), Hrvatska, identitet, image i promocija, Školska knjiga, Zagreb (odabrana poglavlja)

6

Castells,M. (2002.) Moć identiteta, Golden marketing, Zagreb.(odabrana poglavlja) 6 Jameson,F. (2000.) Nacionalni identitet naspram europskog identiteta, Politička misao br. 4, Fakultet političkih znanosti, Zagreb

5

Kale, E. (1999.) Hrvatski kulturni i politički identitet, Panliber, Osijek, Zagreb, Split2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Zavičajna baština, HNOS i kurikulum, Zbornik radova (2007.) SplitBaština – umjetnički poticaj za likovno izražavanje djece, Zbornik radova (2007.) Filozofski fakultet u SplituZavičajnost, globalizacija i škola, Zbornik radova (2006.) GospićPrema novom kurikulumu odgoja i obrazovanja, Zbornik radova(2007.) ZadarŽiva baština, Zbornik radova (2002.) Zadar, VUŠOd baštine za baštinu, Zbornik radova (2001.) Hvar-SplitIV skup muzejskih pedagoga Hrvatske, Zbornik radova (2006.) KninMirisi djetinjstva, Zbornik radova (2000) SplitBanovac,B. (2002.) Otvorena pitanja europskog identiteta, etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću, Institut za migracije i narodnosti,




Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb.Milardović, A., Njavro, Đ. (2001) Globalizacija, Pan Liber, Osijek, Zagreb, Split




diplomski, integrirani)Stručni studij za odgojitelje 1.6.Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-

učenje)1+0+1

1.2. Godina studija III 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 151.3. Naziv predmeta Suradnja obitelji i dječjeg vrtića 1.8.Nositelj predmeta Dr.sc. Diana Nenadić-Bilan1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici 1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznati studente s potrebom i značajkama partnerstva između odgojitelja i roditelja. Usvojiti znanja o oblicima suradnje s roditeljima,

djelotvornim postupcima u komunikaciji s roditeljima te strategijama za poticanje sudjelovanja obitelji i njihovog uključivanja u program.2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Interes za partnerstvo obitelji i predškolske ustanove.



sposobnosti;- pokazivati, objasniti i vrednovati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj;- imenovati i objasniti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i

socijalizacije;- kreirati, primijeniti i vrednovati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-




Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će moći:- Interpretirati značaj i temeljne oblike suradnje s roditeljima.




- Razviti vještine uspostave suradničkih odnosa- Usvojiti temeljna umijeća komunikacije s roditeljima.


Temeljna polazišta i značajke suradnje obitelji i dječjeg vrtića. Različito shvaćanje suradnje roditelja i profesionalaca. Senzibilizacija i priprema odgojitelja predškolske djece i roditelja za suradničke odnose. Roditelji kao aktivni čimbenici u procesu suradnje. Pretpostavke partnerstva između roditelja i odgojitelja. Razine kompetentnosti roditelja i odgojitelja. Stručno-pedagoška služba i ravnatelji u procesu suradnje. Poželjni oblici suradnje obitelji i dječjeg vrtića. Modeli suradnje roditelja i odgojitelja. Kutić za roditelje. Vrste roditeljskih sastanaka. Komunikacijski roditeljski sastanci. Radionice za roditelje i odgojitelje. Kućne posjete roditeljima i djeci. Aktivno sudjelovanje roditelja u realizaciji odgojno- obrazovne djelatnosti u dječjem vrtiću. Istraživanje prilagodbe djece u predškolskoj ustanovi. Planiranje, praćenje i vrednovanje procesa suradnje.






2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Nazočnost predavanjima, aktivno sudjelovanje na seminarima, provedba istraživačkog zadatka te pismeni i usmeni ispiti.




Domaće zadaće Seminarski rad 0,5 Usmeni ispit 0,5

Istraživanje 0,5 Esej (Ostalo upisati)


210.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad studenta će se vrednovati na temelju sljedećih kriterija: 16,7 ECTS postotnih bodova za redovito pohađanje prakse, 16,7 ECTS postotnih bodova za istraživanje, 16,7 ECTS postotnih bodova za seminarski rad, 16,7 ECTS postotnih bodova za kolokvij, 16,7 ECTS postotnih bodova za pismeni ispit i 16,7 ECTS postotnih bodova za usmeni ispit.



ostalih medijaMilanović, M. ( 1997 ). Pomozimo im rasti.Ministarstvo prosvjete i športa RH, Zagreb (odabrana poglavlja )

5




Glascoe, F.P. ( 2002 ). Suradnja s roditeljima. Jastrebarsko: Slap. (odabrana poglavlja) 8 Rosić, V., Zloković, J. (2004). Modeli suradnje obitelji i škole. Zagreb: Foma. (odabrana područja)

7

Maleš, D. ( 1994 ) : Različito shvaćanje suradnje roditelja i profesionalaca, Napredak, 3/1994, 342-349.

7

2.12.Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa) Slunjski, E. ( 2003 ) : Devet lica suvremenog odgojitelja, Mali profesor , Zagreb




1. OPĆE INFORMACIJEStudijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

Stručni studij za odgojitelje 1.6.Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 2+0+1




1.2 .Godina studija III 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 501.3.Naziv predmeta Medijska kultura 1.8.Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Teodora Vigato1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici 1.5.Status predmeta2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznati studente s filmskom kulturom koju treba koristiti u radu s djecom.2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema


Nakon položenog ispita iz ovog kolegija student će biti sposoban: identificirati i imenovati duge, kratke, subjektivne i objektivne kadrove, nabrojiti elemente filmskog jezika, prepoznati i opisati osobitosti filmske vrste, diskutirati o prikazanom filmu koristeći osobitosti filmskog jezika, objasniti temi i ideju filma, filmske postupke, antagoniste i protagoniste i njihove odnose, sažeti temu filma, smjestiti film u kinematografiju i usporediti film s ostalim ostvarenjima pojedinog autora, analizirati motive iz animiranih i dokumentarnih filmova, kategorizirati filmove prema različitim kriterijima, suprotstaviti različite filmske rodove, kritički prosuđivati animirane filmove koji su dostupni u nastavi


Nakon položenog ispita iz ovog kolegija student će biti sposoban:- identificirati i imenovati duge, kratke, subjektivne i objektivne kadrove- nabrojiti elemente filmskog jezika- prepoznati i opisati osobitosti filmske vrste- diskutirati o prikazanom filmu koristeći osobitosti filmskog jezika- objasniti temi i ideju filma, filmske postupke, antagoniste i protagoniste i njihove odnose- sažeti temu filma, smjestiti film u kinematografiju i usporediti film s ostalim ostvarenjima pojedinog autora- interpretirati film koji je predviđen programom medijske kulture u osnovnoj školi- protumačiti osobitosti filma koji se predstavlja učenicima- analizirati motive iz animiranih i dokumentarnih filmova- kategorizirati filmove prema različitim kriterijima- suprotstaviti različite filmske rodove- usporediti animirane filmove iz različitih razdoblja- osmisliti sat iz medijske kulture- povezati sadržaje iz medijske kulture sa sadržajima iz književnosti- kritički prosuđivati animirane filmove koji su dostupni u nastavi


Sadržaj kolegija obuhvaća osnove filmskog jezika koji su neophodni za suvremeni pristup filmskoj kulturi kao što su kadar, sekvenca, rakurs, potom povezivanje kadrova uz pomoć montažnih spona, i različitim oblicima montaže s obzirom na funkciju i sadržaj. Sadržaj obuhvaća i




teme koje se odnose na filmsku glumu i glazbu na filmu. Potom sadržaji obuhvaćaju osobitosti osnovnih filmskih vrsta i žanrova od kojih se ponajviše sadržaja odnosi na animirani film i posebice na Zagrebačku školu animiranog filma.





2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Pohađanje nastave i seminari








Redovito pohađanje nastave (16,6 ECTS postotnih bodova)Pisanje seminara (16,6 % ECTS postotnih bodovaPisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. (50 ECTS postotnih bodova)Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispitu (16,6 % ECTS postotnih bodova) Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio




Peterlić, A. (2001.) Osnove teorije filma, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naknada, 8 Mikić, K. (2002.) Film u nastavi medijske kulture, Zagreb, Educa 5 Dovniković, B. (1996.) Škola crtanog film, 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, ProsvjetaTežak, S. (2002) Metodika nastave filma, Školska knjiga, Zagreb

8


Škrabalo, Ivo (1996.) 101 godina filma u Hrvatskoj, Nakladni zavod Globus, ZagrebKermek-Sredanović, M. (1994.), Djeca – film, priča i pjesma, Školske









0+0+1

1.2.Godina studija III 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 501.3.Naziv predmeta Lutkarstvo i scenska kultura II 1.8.Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Teodora Vigato1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 2 1.9.Suradnici 1.5.Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente da samostalno naprave lutkarsku predstavu2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmetPoloženi ispit iz Lutkarstva i scenske kulture I


Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni: identificirati i izdvojiti sve sastavnice scenske igre, označiti bitne točke u procesu nastanka scenske igre, odabrati pravi tekst i prave lutke, objasniti temu i ideju scenske igre koju žele prikazati, analizirati likove koje žele predstaviti, planirati i osmisliti scensku igru, izvesti lutkarsku predstavu


Nakon položenog ispita iz ovog kolegija student će biti sposoban:- identificirati i izdvojiti sve sastavnice scenske igre, - označiti bitne točke u procesu nastanka scenske igre, - odabrati pravi tekst i prave lutke, - objasniti temu i ideju scenske igre koju žele prikazati, - analizirati likove koje žele predstaviti, - istražiti mogućnosti lutkarske animacije s konkretnom lutkom- izložiti režijske koncepte procesa nastanka scenske igre- skicirati scenski prostor- komentirati scenske postupke pojedinih lutaka




- planirati i osmisliti scensku igru,- izvesti lutkarsku predstavu


Sadržaj predmeta obuhvaća osnovna pitanja na koje treba odgovoriti kad se izvodi kazališne predstave: tko? što? zašto? za koga? i kako? Tekst, dramatizacija i analiza tekstova namijenjenu za lutkarska uprizorenja, Stvaranje likova. Biografija likova. Rad za stolom u pripremi lutkarske predstave. Sve sastavnice režijske knjige Tehnologiju izrade lutaka i animacija guignol lutke Izrada različitih vrsta različitih lutaka i njihova animacija. Zakonitosti scenskog govora. Posebnosti scenskog govora lutke. Osobitosti lutkarske scenskog prostora. Različiti tipovi pozornica za kazalište lutaka. Mizanscenske zakonitosti. Mizanscena lutaka. Glazba, zvukovi, šumovi. Dekor, izrada dekora, kostimi Kompozicija predstave, ritam i tempo.





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Samostalno organizirati i izvesti jednu lutkarsku predstavu. Gledati tri predstave u Kazalištu lutka i napisati jedan esej o gledanim predstavama.


Pohađanje nastave 0,1 Praktični rad 1 Kolokvij 0,6



Istraživanje Esej



Redovito sudjelovanje na vježbama što podrazumijeva izvođenje svih vježbi koji su pred njih postavljene – 5% ocjenePisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora. 30% ocjeneIzvođenje scenske igre. 50% ocjene Završni ispit - studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obveze pristupit ću završnom usmenom ispitu – 15% ocjeneStudenti koji nisu uspjeli izvršiti obaveze polažu pismeni i usmeni ispit. Pismeni dio je eliminacijski, tj. ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita.

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i Naslov Broj primjeraka u Dostupnost putem




putem ostalih medija)

knjižnici ostalih medijaPokrivka V. (1991). Dijete i scenska lutka. Zagreb: Školska knjiga. 7 Glibo, R. (2000). Lutkarstvo i scenska kultura. Zagreb: Ekološki glasnik. 7 Vigato, T. (1999). Lutkarska predstava - Od ideje do izvedbe. Školski vjesnik, časopis za pedagoška i školska pitanja, Vol. 48, br. 1., str. 63 – 68.Kolar, E.(1992.) Sto i jedno poglavlje iz lutkarske režije, Zajednica kulturno umjetničkog društva ZagrebCoffou, V. (2004.) Lutka u školi, Školska knjiga, Zagreb

5


Trefalt, U. (1993). Osnove lutkarske režije. Ljubljana: Zveza kulturnih organizacij u Sloveniji.







1+0+1


III 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 50


Integrirani predškolski kurikulum 1.8.Nositelj predmeta Dr.sc. Diana Nenadić-Bilan


2 1.9.Suradnici


obvezni




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenata za integrirani metodički pristup cjelovitom djecjem razvoju i učenju utemeljenom na prirodnoj znatiželji i aktivnom istraživačkom i stvaralačkom odnosu djeteta prema svijetu koji ga okružuje. Spoznavanje integriranog kurikuluma kao cjelovitog i otvorenog sustava koji se može i treba mijenjati u skladu s dječjom prirodom, postojećim kontekstulanim uvjetima, društvenim i suradničkim profesionalnim resursima.


Nema.



sposobnosti;- pokazivati, objasniti i vrednovati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj;- imenovati i objasniti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i





Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će moći:- demonstrirati refleksiju osobne prakse te kontinuirano vrednovanje učinaka svojih postignuća;- imenovati i objasniti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i





Teorijski pristup istraživanju integriranog ranog i predškolskog kurikuluma. Tradicionalno i suvremeno određenje predškolskog kurikuluma. Tematsko programiranje i teorija situacijskog učenja. Integrirani kurikulum. Projekt kao oblik integriranog kurikuluma. Projekt prema autoricama L.Katz i S.C.Chard. Reggio koncepcija rada na projektu.Rad djece i odgojitelja na zajedničkom planiranju i provedbi projekta kao modela cjelovitog integriranog učenja, suradničkog učenja, uključivanjem roditelja i lokalne zajednice – sukonstrukcija kurikuluma. Proces učenja djece. Raznovrsne uloge odgojitelja u odgojno-




obrazovnim aktivnostima (promatrač, sudionik, pomagač, inicijator, poticatelj, istraživac, moderator, voditelj, dokumentator i dr.).Roditelji kao resursi znanja, suradnici u odgojno-obrazovnom procesu i partneri u građenju i procjenjivanju kurikula. Odgojitelj kao etnograf i uporaba etnografska metoda. Uloga dokumentacije u poticanju suradničkog učenja djece (dokumentiranje procesa učenja djece i odgojitelja).Kurikulumski pristup pri izboru i metodičkom oblikovanju sadržaja, realizacije i vrednovanja.




X terenska nastava



2.6. Komentari:

2.7. Obveze studenata Obveze studenata obuhvaćaju redovito i aktivno sudjelovanje u predviđenim načinima izvođenja nastave, izradbu samostalnih zadataka, pripremu i realizaciju aktivnosti u vježbaonici, polaganje pismenog i usmenog dijela ispita.








Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (25 %) te pismeni ispit (50%).




Slunjski, E. (2001). Integrirani predškolski kurikulum. Zagreb: Mali profesor. 10 2.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave

prijedloga studijskoga programa)Nenadić-Bilan, D. (1998). Uporaba prostora i društvena kompetencija, Zbornik Biti-biti za druge, Čakovec, str.86-89.Nenadić-Bilan, D. (1999). Promatranje različitih aspekata djetetova razvoja, Zbornik Mirisi djetinjstva - 6.dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije”, Split: Dječji vrtići Županije splitsko-dalmatinske, str.47-55.Nenadić-Bilan, D.( 2002), Projekt kao oblik rada s djecom predškolske dobi, Zbornik Živa baština, Zadar: Visoka učiteljska škola, str. 175-187.




Nenadić- Bilan, D. ( 2003). Uloga konteksta i učenje predškolskog djeteta, Zbornik radova Djetinjstvo, razvoj i odgoj, Zadar: Sveučilište u Zadru, str. 37-43.






1+0+1

1.2.Godina studija III 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3.Naziv predmeta Metodika predškolskog odgoja IV 1.8. Nositelj predmeta Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici 1.5.Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta




Osposobljavanje studenata za primjenu različitih strategija učenja, sredstava i oblika odgojno-obrazovnog rada kojima ce poticati dječje učenje u interakciji s fizičkom i socijalnom sredinom. Promišljanje i izvođenje odgojno-obrazovnog procesa u cilju cjelovitog razvoja djeteta i zadovoljavanja potreba, interesa za istraživanjem i provjeravanjem njihovih teorija utemeljenih na dječjoj prirodnoj radoznalosti.


Nema.



sposobnosti;- objasniti i vrednovati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj;- objasniti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijalizacije;- samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom,



- Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će moći:- Analizirati strategije odgojno-obrazovnog djelovanja i suradničkog učenja te razlikovati suvremene strategije učenja i poučavanja u

odgojno-obrazovnom radu. - Analizirati specifičnosti spoznajnog procesa koji polazi od promatranja, unošenja promjena, praćenja, iskazivanja i prepoznavanja

pojava, preko raščlambi uviđaja i zaključivanja.- Izraditi samostalnu pismenu pripravu i poticaje za izvođenje odgojno-obrazovnogprocesa u skladu s dječjom prirodom- Izvesti odgojno–obrazovnu aktivnost s djecom, analizirati i evaluirati odgojno-obrazovne aktivnosti.


Upoznavanje i istraživanje mogućnosti dječjeg učenja. Suvremene strategije poticanja djetetovog istraživanja žive i nežive prirode, ljudskog rada, međuljudskih odnosa, baštinskih i civilizacijskih kulturnih tekovina. Izvori izravnog upoznavanja i djelovanja na okolinu: multiperceptivne, eksploracijske aktivnosti, eksperimenti, opažajno-praktične i radne aktivnosti. Obilježavanje blagdana, proslava i svečanosti. Aktivnosti, igre i poticaji iz područja vjerskog odgoja. Aktivnosti, igre i poticaji iz područja ekološkog odgoja.




X terenska nastava



2.7.Komentari:





2.9.Raspodjela 2.10.ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):







Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (16,6 ECTS postotnih bodova), praktični rad u vježbaonici (16,6 ECTS postotnih bodova), kolokvij ( 16,6 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (33,3 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (16,6 ECTS postotnih bodova).




Slunjski,E. (2006). Stvaranje predškolskog kurikuluma u vrtiću-organizaciji koja uči, Zagreb: Mali profesor. Slunjski,E.(2012). Tragovima dječjih stopa.Zagreb: Profil (odabrana poglavlja)Gabelica-Šupljika, M. i Milanović,M. (1995). Blagdani djetinjstva. Zagreb: Školska knjiga.(odabrana poglavlja)Slunjski E. (2007). Kad djeca istražuju, Zagreb: Mali profesor.(odabrana poglavlja)Hoblaj,A.(2000).Otkrivajmo i upoznajmo svijet zajedno, Zagreb: Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije.(odabrana poglavlja)

10


Došen-Dobud, A. (1995). Malo dijete – veliki istraživač. Zagreb: Alinea. Uzelac,V.(1993). Djelatnosti u razvoju ekološke osjetljivosti, Zagreb:HPKZ. Rothschild, J., Daniels, E. R. (1999). Bogatstvo materijala kao izvor dječje spoznaje – kako poticati predškolsku djecu na učenje o prirodi i matematici. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete življenja djece i obitelji.(odabrana poglavlja)










1.2.Godina studija III 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 50

1.6. Naziv predmeta Likovna kultura s metodikom IV 1.8.Nositelj predmeta Karmen Travirka Marčina, prof1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9.Suradnici1.5.Status predmeta Obvezni2. OPIS PREDMETA



Nema.




Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će moći: Primjenjivanje temeljnog znanja iz metodike likovne kulture što studentima omogućuje pravilan odabir poticaja, likovnih tehnika i likovno- tehničkih sredstava u odnosu na psihofizički razvoj djece i razvojne faze likovnog izraza.Primjenjivanje znanja u promatranju i procjeni djetetovih kreativnih mogućnosti i aktivnosti.Kreiranje sklonosti za timski rad, interakciju i suradnju utemeljenu na partnerskim odnosima;Razvijanje kreativne dimenzije odgajatelja.Kreiranje samostalnog konstruiranja, implementiranja i evaluiranja u integriranom kurikulumu u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj;





Uvod u svijet likovnih umjetnosti. Grane likovne umjetnosti; arhitektura, slikarstvo, kiparstvo grafika i dizajn. Likovni elementi čovjekova izražavanja kroz povijesna razdoblja. . Analiziranje likovnih oblika prema društvenoj razvijenosti.





2.7.Komentari:







- pohađanje nastave 12,5 %- praktični rad 12,5 %- pismeni ispit 50 %- usmeni ispit 25 %




Ivančević, R. (1997.) Likovni govor. Zagreb, Profil, Damjanov, J. (1991.) Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjigaKaraman, A., (2005.) Opća povijest umjetnosti od prapovijesti do suvremenosti, Zagreb, Školska knjiga

5


Gombrich, E. H., (1999.) Povijest umjetnosti, Zagreb, Golden marketing, Likovna enciklopedija, Zagreb, Leksikografski zavod M. Krleža










1.2. Godina studija III 1.8. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3. Naziv predmeta Kineziološka metodika IV 1.9. Nositelj predmeta Mr.sc.Predrag Saratlija1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.10. Suradnici Jelena Cetinić, prof.1.5. Status predmeta 0bvezni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Razvijanje općih i specifičnih kompetencija: Upoznati studente s najracionalnijim i najučinkovitijim načinima organizacije provođenja i




praćenja procesa tjelesnog vježbanja. Osposobiti studente za samostalnu izvedbu aktivnosti iz područja kineziološke kulture. Osposobiti studente za samostalnu procjenu i samoprocjenu aktivnosti.


Nema






Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:- demonstrirati praktičnu kompetenciju refleksivnog praktičara, vrjednovati i samovrjednovati svoju implicitnu pedagogiju propitujući

njenu djelotvornost u funkciji stalne tendencije rasta kvalitete;- učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u

odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu


Slijed postupaka i određivanja plana programa, Postupci planiranja, Određivanje stanja djece, Definiranje uvjeta rada,faktori ograničenja, Slijed postupaka programiranja, Određivanja sadržaja, Određivanja ukupne količine opterećenja(intenzitet,trajanje,broj ponavljanja), Određivanje modaliteta(načina), Određivanje rasporeda kinezioloških operatora, Zakonitosti usmjerenosti,zakonitosti cikličnosti, Zakonitosti kontinuiteta,zakonitosti jedinstva, Tematsko planiranje i programiranje, Etape tematskog planiranja, Priprema odgojitelja i dnevna priprema.




X terenska nastava


2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Obveze studenata obuhvaćaju redovito i aktivno sudjelovanje u predviđenim načinima izvođenja nastave. Izradbe samostalnih zadataka, izvođenje sata tjelesnih aktivnosti, izrada i priprema plana i programa kinezioloških aktivnosti, polaganje praktičnog i usmenog dijela ispita.








Redovito sudjelovanje na nastavi – 12,5 %

Vježbe – 25%

Usmeni ispit- 62,5 %





7


6


6



2.13.Načini praćenja kvalitete koji Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju,








Stručni studij za odgojitelje 1.6. Način izvođenja nastave (broj sati P+S+V+e-učenje)

1+0+2

1.2.Godina studija III 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3.Naziv predmeta Glazbena kultura s metodikom IV 1.8. Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević, prof.1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici Magdalena Miočić, prof.1.5.Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznati pristupe posredovanja glazbenih sadržaja i oblika u predškolskom odgojno-obrazovnom procesu i radu. Definirati sve bitne

















Osposobljavanje za samostalno izvođenje različitih oblika glazbenih aktivnosti u predškolskoj ustanovi.

Izrada , priprema aktivnosti , hospitiranje u pedagoškoj praksi, javno izvođenje glazbene aktivnosti , refleksija o izvedenoj glazbenoj aktivnosti.

Integriranje različitih oblika glazbenih aktivnosti u svakodnevne odgojno-obrazovne situacije.





2.7.Komentari:


2.9.Raspodjela ECTS bodova prema studijskim Pohađanje nastave Praktični rad 2 Kolokvij 1




obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):




Studenti su angažirani u okviru metodičkih vježbi tako da samostalno napišu pripremu za glazbenu aktivnost. Studenti izvode javno glazbenu aktivnosti u dječjem vrtiću (vježbaonici) – 50% ETCS bodova

Studenti pišu kolokvij tijekom semestra – 25 % ETCS bod

Studenti koji su položili kolokvij pristupit će završnom usmenom ispitu - 25 % ETCS bod




- Manasteriotti, V. (1982). Muzički odgoj na početnom stupnju. Zagreb: Školska knjiga

- Manasteriotti, V. (1981). Zbornik pjesama i igara. Zagreb: Školska knjiga- Sam, R. (1998). Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka: Glosa (izbor sadržaja)- Gospodnetić, H. (2008). Metodika glazbene kulture za rad u dječjim vrtićima. Skripta

za studente predškolskog odgoja Učiteljskog fakulteta u Zagrebu - Goran, Lj., Marić, Lj. : Zapjevajmo složno svi, zbirka pjesama i igara za djecu

predškolske dobi. Školska knjiga , Zagreb, 1987.

10


- Njirić, N. (2001). Put do glazbe. Zagreb: Školska knjiga- Rojko, P. (1996). Metodika nastave glazbe. Osijek: Sveučilište Jurja Strossmayera- Šmit, M.B. (2002). Glazbom do govora. Zagreb: Naklada Haid- Happ, E., Happ, R. (2004). Skočizvuk. Glazbom i pokretom do cjelovite ličnosti. Zagreb: NAJ-DOMUS

- Sam-Palmić. R., Jurišic, G. (2002). Brojalica, snažni glazbeni poticaj. Rijeka: Adamic








1+0+1

1.2.Godina studija I 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 151.3.Naziv predmeta Glazbena radionica I 1.8. Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević, prof.1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici Magdalena Miočić, prof.1.5.Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznati pristupe posredovanja glazbenih sadržaja i oblika u predškolskom odgojno-obrazovnom procesu i radu. Definirati sve bitne






Nakon položenog ispita studenti će biti sposobni:- Stjecati opća znanja glazbene pismenosti- Pokazati sposobnost vještinu čitanja glazbenog pisma - Stjecati sposobnosti primjene glazbeno –teoretskog znanja u praktičnu izvedbu ( pjevanja i sviranja)- razviti vještine sviranja




- razviti vještine pjevanja- demonstrirati samostalno vokalno – instrumentalno reproduciranje jednostavnih dječjih pjesama

2.5.Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave Upoznavanje glazbene teorije, čitanje glazbenog pisma.

Samostalno sviranje i pjevanje odabranih dječjih pjesama.





2.7.Komentari:







Redovito sudjelovanje na nastavi 20%Pisanje kolokvija 30%Završni ispit; sviranje i pjevanje 50%




Snježana Rončević: Osnove teorije glazbe, Sveučilište u Zadru, 2007.Izbor brojalica i pjesama, Sveučilište u Zadru, 2005.Đerfi -Bošnjak, V.: Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Osijek, Centar za predškolski odgojSam, R. (1998). Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka: Glosa

10





Josip Završki: Teorija glazbe, Školska knjiga, Zagreb Ivan Golčić: Priručnik za I razred solfeggia za glazbene škole, Zagreb, 1993.Ivan Golčić: Pjesmarica, Zagreb , 1993.








1+0+1

1.2.Godina studija III 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 15

1.3.Naziv predmeta Glazbena radionica II 1.10. Nositelj predmeta

Snježana Habuš Rončević, prof.

1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.11. Suradnici Magdalena Miočić, prof.1.5.Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Upoznati pristupe posredovanja glazbenih sadržaja i oblika u predškolskom odgojno-obrazovnom procesu i radu. Definirati sve bitne






Nakon položenog ispita studenti će biti sposobni:- Stjecati opća znanja glazbene pismenosti- Pokazati sposobnost vještinu čitanja glazbenog pisma - Stjecati sposobnosti primjene glazbeno –teoretskog znanja u praktičnu izvedbu ( pjevanja i sviranja)- razviti vještine sviranja- razviti vještine pjevanja- demonstrirati samostalno vokalno – instrumentalno reproduciranje jednostavnih dječjih pjesama

2.5.Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave Upoznavanje glazbene teorije, čitanje glazbenog pisma.

Samostalno sviranje i pjevanje odabranih dječjih pjesama.





2.7.Komentari:










Redovito sudjelovanje na nastavi 20%Pisanje kolokvija 30%Završni ispit; sviranje i pjevanje 50%




Snježana Rončević: Osnove teorije glazbe, Sveučilište u Zadru, 2007.Izbor brojalica i pjesama, Sveučilište u Zadru, 2005.Đerfi -Bošnjak, V.: Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Osijek, Centar za predškolski odgojSam, R. (1998). Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka: Glosa

10


Josip Završki: Teorija glazbe, Školska knjiga, Zagreb Ivan Golčić: Priručnik za I razred solfeggia za glazbene škole, Zagreb, 1993.Ivan Golčić: Pjesmarica, Zagreb , 1993.








1+0+1

1.2.Godina studija III 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 151.3.Naziv predmeta Strani jezik – Engleski jezik 1.8.Nositelj predmeta Irena Fadić, prof.1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 Suradnici 1.5.Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Konsolidirati postojeće predznanje stranog jezika (engleskog) obrađujući prikladne teme iz opće kulture s posebnim naglaskom na

područja kao što su ekologija,umjetnost, baština, duhovnost, zdravlje te teme po izboru studenata.





Solidno predznanje, dobar izgovor i sklonost stjecanja znanja putem stranog jezika.


- samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja postizati napredak u studiju - demonstrirati razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge.


Organizirati i planirati samostalnog učenja i napredovanje kroz prizmu kritičkog i samokritičkog propitivanja znanstvenih istina. Razviti sposobnost generiranja novih ideja te demonstriracija stručne kompetencije na materinjskom i stranom jeziku. Samostalno koristiti tiskovinama, tj literature na engleskom jeziku iz područja kao što su glazba, likovnost, scenski izraz, očuvanje prirodne i kulturne baštine, te tjelesnog i duhovnog zdravlja. Razviti opću jezičnu kompetenciju u okviru četiriju osnovnih jezičnih vještina: slušanja s razumijevanjem, čitanja s razumijevanjem, govora te pisanja na stranom jeziku.


Odabiranje, čitanje, analiziranje i diskutiranje o različitim temama u svrhu obogaćivanja leksičkog znanja. Razvijanje vještine prevođenja i pisanja pored usmene komunikacije. Izgrađivanje kritičkog pristupa kroz obrađivanje različitih tekstova s raznih strana svijeta, izražavajući vlastite stavove i mišljenja kroz opisivanje, prepričavanje i pisanje sažetaka.





2.7. Komentari:

2.8.Obveze studenata Pohađanje nastave, rad na istraživačkim zadatcima i seminaru.





Istraživanje 0,5 Esej (Ostalo upisati)






Rad studenta će se vrednovati na temelju sljedećih kriterija: 16,7 ECTS postotnih bodova za redovito pohađanje prakse, 16,7 ECTS postotnih bodova za istraživanje, 16,7 ECTS postotnih bodova za seminarski rad, 16,7 ECTS postotnih bodova za kolokvij, 16,7 ECTS postotnih bodova za pismeni ispit i 16,7 ECTS postotnih bodova za usmeni ispit.



Dostupnost putem ostalih

medijaBujas, Ž. (2003). Veliki englesko hrvatski rječnik. 10

Oxford Advanced Dictionary, 7th edition 10


Wright, A. (2001). Storytelling with Children.






1+0+1

1.2.Godina studija III 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 151.3.Naziv predmeta Psihologija obitelji i roditeljstva 1.8.Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Mira Klarin1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 Suradnici 1.5.Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA




2.1. Ciljevi predmeta Protumačiti i povezati fenomene koje se odnose na obitelj i roditeljstvo.


Nema


- samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja postizati napredak u studiju - demonstrirati razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge.


- Nabrojati i opisati osnovne pojmove. - Identificirati , razlikovati, usporediti i objasniti te diskutirati na temu obitelji i roditeljstva.- Protumačiti i povezati fenomene koje se odnose na obitelj i roditeljstvo.- Identificirati i procijeniti različite strukture i funkcije obitelji.- Identificirati, komentirati i povezati različite oblike roditeljskog ponašanja.- Povezati i predvidjeti razvojne promjene i ishode u odnosu na strukturu obitelji, funkcioniranje obitelji i roditeljsko ponašanje.- Kritičko odabiranje literature u svrhu izrade seminara.


Kolegij obrađuje izabrane teme iz područja psihologije obitelji i psihologije roditeljstva: roditeljstvo i karakteristike roditelja, motivacija za roditeljstvo, dimenzije i stilovi roditeljstva, tranzicija u roditeljstvo, faze roditeljstva, roditeljstvo i druge životne uloge, roditeljstvo maloljetnika, samohrano roditeljstvo, definiranje obitelji, partnerski odnosi, interakcija s braćom i sestrama, bakom i djedom, zadovoljstvo brakom, razvod braka, zaposlenost i obitelj.





2.7. Komentari:

2.8.Obveze studenata Redovito pohađanje nastave te izrada seminarskog rada.

2.9.Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj







vrijednosti predmeta):




Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave procjenom aktivnosti na nastavi i procjenom seminarskih radova i na završnom ispitu: pohađanja nastave (16,6 % ECTS),seminarski rad (50 % ECTS), (student može i sam u dogovoru s nastavnikom odabrati temu seminara)usmeni ispit (33,3 % ECTS).


NaslovBroj

primjeraka u knjižnici


Čudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji,Zagreb, Golden marketing-Tehnička knjiga.

Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu, Jastrebarsko, Naklada Slap.

10


Vasta, R., Haith, M., Miller,S.(1998): Dječja psihologija, Naklada slap, Jastrebarsko, (sadržaji vezani uz rani socijalni i emocionalni razvoj, obiteljski utjecaj, privrženost)Shaffer, D.R. (2000): Social and Personality Development, Wadsworth, US, (sadržaji vezani za obiteljsku interakcijuBukatko, D., Daehler, M. (2001): Child development, Houghton Mifflin Company, New York, (sadržaji vezani za obiteljsku interakciju)Colin, V. (1996): Human Attachment, The McGraw-Hill Companies, Inc., New York Emery, R. (1999): Marriage, divorce, and children¨s adjustment, Sage Publications, Inc., London, (sadržaji vezani za prilagodbu djeteta u potpunim obiteljima i razvedenim obiteljima, sadržaji vezani za obiteljsku interakciju i prilagodbu djeteta na razvod) Lamb, M. (ur.) (1997): The role of the father in child development, New York, John Wiley & Sons, Inc. (str. 1-19, 49-66, 104-162, 191-212)Raboteg-Šarić, Z., Pećnik, N., & Josipović, V. (2003). Jednoroditeljske obitelji: osobni doživljaj i stavovi okoline. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.








diplomski, integrirani)Stručni studij za odgojitelje 1.6.Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-

učenje)1+0+1

1.2. Godina studija III 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 151.3. Naziv predmeta Etika i ljudska prava 1.8.Nositelj predmeta Mr.sc.Milena Radovan Burja 1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici 1.5. Status predmeta izborni 2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Kroz upoznavanje razumijevanje dječjih prava te tome pripadajućih dokumenata, kritičko promišljanje temeljnih odnosa prema sebi i drugima

da bi se dječja prava odgovorno primjenjivala kao dio poštivanja ljudskih prava općenito2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Interes za pitanja moralnosti i ljudskih prava.


- objasniti sklopove u kojima se poštivanje dječjih prava očekuje i cijeni; - zalagati se za odgovorni odnos svih koji su dužni aktivno se angažirati oko pitanja i problema poštivanja dječjih prava; - prepoznati primjere nepoštivanja dječjih prava kao i mehanizme ispravljanja da bi se odgovorno iskazivale pozitivne osobine i

djelovanja shodno demokratskim standardima



Pokazati znanje o ljudskim pravima, posebno pravima djece; razumjeti značenje i važnost dokumenata o ljudskim pravima i pravima djece; aktivno se odnositi prema poštivanju demokratskih vrijednosti suvremenog svijeta u interesu humanizacije međuljudskih odnosa i odnosa u društvu; prepoznati, analizirati i kritički vrednovati probleme vezane za kršenje ljudskih prava, te odgovorno i samostalno predlagati moguća rješavanja problema; aktivno iskazivati pozitivne osobine u smislu razumijevanja drugog, uvažavanja različitosti, stvaranja atmosfere dijaloga i suradnje; zalagati se za poštivanje etičnosti i ljudskih prava čitav život.


Uvod u pitanja i probleme etike; Kratki pregled glavnih etičkih teorija; Moralnost i ljudska prava; Pojam i razvoj ljudskih prava, vrste ljudskih prava; Ljudska prava i dostojanstvo osobe; Dječja prava kao temelj ljudskih prava; Dječja prava u međunarodnim dokumentima; Sadržaj i značenje Konvencije o pravima djeteta; Dječja prava u kategorijama prava i moralnosti; Primjeri kršenja dječjih prava; Dječja prava kod nas i u svijetu; Teme odgoja za dječja prava danas; Pojam i značenje tolerancije; Odgoj za ljudska prava-odgoj za demokratske vrijednosti.





X predavanja X seminari i radionice



2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje , izrada seminarskog rada, pismeni i usmeni ispit








Rad studenata ne predmetu će se vrednovati: pohađanje nastave(20 ECTS postotnih bodova),seminarski rad(20 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit(30 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit(30ECTS postotnih bodova).




Warburton,N.(1999).Filozofija,osnove, ZagrebKoprek,I.(1999). Ljudska prava, čovjekovo dostojanstvo, ZagrebMi poznajemo i živimo svoja prava/priredileD.maleš,I.Stričević(20039, ZagrebNacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava(1999),Zagreb

5


Krizmanić,M.(2003).Tolerancija u svakidašnjem životu, JastrebarskoOdgoj za razvoj/R.Miljević-Riđički,D.Maleš,M.Rijavec(2001), ZagrebLjudska prava za sve: obrazovanje za kulturu ljudskih prava(2001), E.Greene i drugi autori,Zagreb, FSO









0+0+1

1.2.Godina studija I 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3.Naziv predmeta Glazbeni praktikum I 1.8. Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević, prof.1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 2 1.9. Suradnici 1.5.Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Analizirati glazbene izražajne elemente.2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet






2.5.Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave Upoznavanje glazbene teorije i samostalno sviranje odabranih dječjih pjesama.





2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Od studenata se očekuje redovito izvršavanje obveza: redovito prisustvovanje predavanjima, angažirano sudjelovanje na vježbama i realizaciju zadataka. Student je obvezan pristupiti dvama kolokvijima (sredinom i na kraju semestra). Realizacija navedenih zadataka




kao i uspješno riješena oba kolokvija uvjet su za dobivanje potpisa.






Redovito sudjelovanje na nastavi 25%Pisanje kolokvija 25 %Završni ispit; sviranje i pjevanje 50%





10










0+0+2

1.2.Godina studija II 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 50

1.3.Naziv predmeta Glazbeni praktikum II 1.10. Nositelj predmeta

Snježana Habuš Rončević, prof.

1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 2 1.11. Suradnici 1.5.Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Analizirati glazbene izražajne elemente.2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije Glazbeni praktikum I




potrebne za predmet





2.5.Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave Upoznavanje glazbene teorije i samostalno sviranje odabranih dječjih pjesama.





2.7.Komentari:






2.10.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata Redovito sudjelovanje na nastavi 25%




tijekom nastave i na završnom ispitu Pisanje kolokvija 25 %Završni ispit; sviranje i pjevanje 50%





10










1+0+1

1.2.Godina studija I 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 151.3.Naziv predmeta Ekologija 1.8. Nositelj predmeta Dr.sc. Anđelko Vrsaljko1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici 1.5.Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1.Ciljevi predmeta Usvojiti temeljne spoznaje iz područja ekološkog odgoja.2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Nema.





Razviti kritičku procjenu suvremene ekološke stvarnosti. Demonstrirati ekološku osjetljivost.


Stjecanje temeljnih znanja o mnogostrukoj povezanosti žive i nežive prirode, posebice o narušavanju ekološke ravnoteže kao posljedicom sve intenzivnijeg čovjekova uplitanja u složene odnose u ekosferi. Pojam holističkog pristupa u interpretaciji znanstvenih




spoznaja na širokom, interdisciplinarnom području ekologije. Suvremena ekološka drama čovječanstva kao socijalna drama industrijske revolucije. Oblikovanje vrijednosnog sustava temeljenog na dominaciji čovjeka i kulture nad prirodom.





2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Od studenata se očekuje redovito izvršavanje obveza: redovito prisustvovanje predavanjima, angažirano sudjelovanje na vježbama i realizaciju zadataka.










Glavač, V.: Uvod u globalnu ekologiju, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2001. Cifrić I.: Socijalna ekologija, Globus, Zagreb, 1989.

Uzelac, V.: Osnove ekološkog odgoja, Školske novine, Zagreb, 1990.

10


Tompkins, P. & Bird, Ch.: Tajni život tla, Prosvjeta, Zagreb, 1998.Grupa američkih autora AKCIJE ZA ZEMLJU: 50 jednostavnih stvari koje djeca mogu učiniti za spas Zemlje, ZGO, Zagreb, 1994.




Spajić-Vrkaš, V., Hudek, J., Pirš, G.: Svijet u opasnosti (ekološka početnica za osnovne škole), Kult-film, Zagreb, 1995.2.13.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju


1. OPĆE INFORMACIJE






2+0+1

1.2.Godina studija I 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3.Naziv predmeta Kultura duha 1.8. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Klara Ćavar1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5.Status predmeta Obvezni 2. OPIS PREDMETA

2.1.Ciljevi predmetaUpoznati studente s duhovnim i religioznim bogatstvom čovječanstva. Pomoći im da usvoje temeljne pojmove i simbole teološkog govora da bi se mogli bez poteškoća služiti bogatom duhovnom literaturom. Otkriti uzajamnu povezanost između religije i kulture (kulta i kulture) i zainteresirati studente za suvremena etička i socijalna pitanja.

2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Nema.






Čovjek kao duhovno i religiozno biće.Kršćanski korijen europske civilizacije.Biblija u europskoj kulturi i civilizaciji.Biblija i tzv. Pozitivne znanosti. Biblija kao izvor nadahnuća za čovjekovo ponašanje. Biblija kao izvor nadahnuća umjetničkog stvaralaštva. Etička i socijalna pitanja u današnjem svijetu. Ekološke prijetnje suvremenom čovječanstvu.Ezoterične i paranormalne pojave u današnjem svijetu. Čudesni svijet prirode. Živjeti integralno.

2.6.Vrste izvođenja nastave: X predavanja seminari i radionice



2.7.Komentari:




terenska nastava2.8.Obveze studenata Od studenata se očekuje redovito izvršavanje obveza: redovito prisustvovanje predavanjima, angažirano sudjelovanje na vježbama i

realizaciju zadataka.










VIŠE AUTORA, Religije svijeta, Kršćanska sadašnjost i Grafički zavod Hrvatske, II. izdanje, Zagreb, 1991.HANS KUNG, Kršćanstvo i svjetske religije, Naprijed, Zagreb, 1994. IVAN DEVČIĆ, Problem Boga kao polazište međureligijskog dijaloga, Riječki teološki časopis, broj 2, Rijeka 1994.JOSEPH RATZINGER / VITTORIO MESSORI, Razgovor o vjeri, Verbum, Split, 1998.

10


Dokumenti II. vatikanskoga sabora, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1972.Katekizam Katoličke Crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb 1994.XAVIER LEON – DUFOUR, Rječnik biblijske teologije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1988.

2.13.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju,





Documents

Revizija programa s ishodima učenja - radna verzija