VELEUČILIŠTE U KARLOVCUPOSLOVNI ODJEL

STRUČNI STUDIJ UGOSTITELJSTVA

DIFUZNI HOTELIU REPUBLICI HRVATSKOJ

ZAVRŠNI RAD

Kolegij: Poslovanje ugostiteljskih poduzećaIzradio: Sandro LekićMentor: Ivan Pukšar, mag.oec Komentorica: mr.sc. Silvija Vitner Marković

Karlovac, rujan 2015.

SADRŽAJ1. Uvod

2. Model Albergo Diffuso

2.1. Povijest razvoja turističke potražnje

2.2. Specifični oblici turizma

2.3. Povijest razvoja modela Albergo Diffuso

3. Organizacija modela Albergo Diffuso

3.1. Albergo Diffuso i održivi razvoj

3.2. Albergo Diffuso u talijanskoj praksi

4. Difuzni hoteli u Republici Hrvatskoj

4.1. Analiza obilježja turističke ponude

4.2. Strategija razvoja turizma

4.3. Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja

4.4. Razvojne mogućnosti difuznih hotela u RH

5. Zaključak

1. Uvod

Predmet rada: model Albergo Diffuso - difuzni hotel

Cilj rada: analiza razvojnih mogućnosti difuznih hotela u Republici Hrvatskoj

Izvori podataka: udžbenici, znanstveno-stručni radovi, podzakonski akti i web-stranice

Metode prikupljanja i obrade podataka: kompilacijska, statistička, klasifikacijska i povijesna metoda obrade podataka prikupljenih desk istraživanjem

2. Model Albergo Diffuso

Povijest razvoja turističke potražnje

- razvoj turističke potražnje u tri generacije turista

- od jednostavnih do složenih motiva putovanja

- potreba za prilagodbom turističke ponude

- razvoj specifičnih oblika turizma

Specifični oblici turizma

- heterogenost potražnje

- dominantni turistički motivi

- zasićenje i devastacija destinacija i resursa

- 3 skupine SOT prema resursnoj osnovi

Prva skupina – prema prirodnim resursima

(zdravstveni, sportski, eko, seoski, lovni i ribolovni, nautički,

robinzonski, kamping, foto-safari turizam i sl.)

Druga skupina – prema društvenim resursima

(kulturni, kongresni, na umjetnim atrakcijama, manifestacijski,

vjerski, incentive putovanja, filmski turizam i sl.)

Treća skupina – nije povezana s prirodnim i društvenim resursima

(studijska putovanja, shopping, poslovna putovanja, eskapizam,

politički, poratni, post-krizni turizam i sl.)

Povijest razvoja modela Albergo Diffuso

- potres u regiji Furlanija – Julijska krajina 1976. godine

- prof. G. Dall’Ara - savjetnik u talijanskom Ministarstvu

turizma 1980. godine

- prijedlog „raspršenog” (difuznog) hotela nakon posjeta selu

Maranzanis

- preslikavanje modela na druge regije (1987. – 2000.) uz

određene prilagodbe

- promoviranje modela AD u regiji (2000. – 2010.)

- preuzimanje i primjena modela u Europi

(Francuska, Švicarska, Austrija, Španjolska, Hrvatska...)

3. Organizacija modela Albergo DiffusoPrvi korak – primjena 10 ključnih načela održivog rasta i razvoja

Albergo Diffuso i održivi razvoj

- UN dokument „Naša zajednička budućnost” – model razvoja

koji ne ugrožava buduće naraštaje (1987.)

- Načela održivog razvoja:

1. poštovanje i briga za zajednicu,

2. poboljšanje kakvoće života,

3. zaštita vitalnosti i raznolikosti zemlje,

4. smanjenje korištenja neobnovljivih resursa,

5. poštovanje granica prihvatljivog kapaciteta zemlje,

6. promjene u osobnim stavovima i postupcima,

7. zajednice trebaju skrbiti o vlastitom okolišu,

8. stvaranje nacionalnog okvira za integraciju razvoja i zaštite

9. stvaranje globalnog saveza i

10. usklađenost s ostalim načelima UN-a.

Albergo Diffuso u talijanskoj praksi

Preduvjeti realizacije:

- postojanje tradicije,

- razvijena društvena svijest,

- postojanje odgovarajuće infrastrukture.

Regije imaju autonomiju u donošenju pravnog okvira !

Osnovni uvjeti:

- postojanje tradicionalne infrastrukture

- recepcija i zajedničke prostorije (sanitarni čvor)

- minimalno 7 objekata za smještaj

- sadržaj za slobodno vrijeme (autentični doživljaj)

- restoran, trgovina, ljekarna, caffe bar, pošta/banka

• Individualni i kolektivni način provedbe

• Naglasak na konzervaciji umjesto restauracije

• Do kraja 2014. godine otvoreno 82 hotela

• Smanjena depopulacija i produžena sezona

• Povećana posjeta kontinentalnim destinacijama

• Povećan posjet zrelih parova iznadprosječnih primanja i obrazovanja (Francuska, Švicarska, Austrija, Njemačka, V.Britanija)

• Originalna ponuda i razlika od konvencionalnog hotela u anketama su navedeni kao prednosti:

4. Difuzni hoteli u RH Analiza obilježja turističke ponude u RH

- tipičan primjer „sunce i more” destinacije

- sezonalnost turističke ponude

- dominacija obalnog područja

- nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta

Neadekvatna ponuda za 3. generaciju turista, ovisi o vremenskim prilikama, konvencionalni smještajni kapaciteti – greenfield investicije,

doprinos u ekonomskom smislu manji od mogućeg.

Unatoč poboljšanju ponude u obliku nautičkog, poslovnog, kulturnog,

ruralnog, sportskog, eko i cikloturizma i dalje je evidentna sezonalnost turističke ponude.

Petogodišnji statistički podaci (2009.-2014.)

Dolasci i noćenja (u tisućama)Mjesečni turistički promet (2014.)Najznačajnija emitivna tržišta (% udio, 2014.)Struktura smještajnih kapaciteta (u tisućama)

Analiza dokumentacije na nacionalnoj razini

Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine

Institut za turizam i Ministarstvo turizma (2013.)

Cjeline: 1. Trenutno stanje turističke ponude

2. Prognoza razvoja turističkog tržišta i ciljevi

3. Strategija za ostvarivanje postavljenih ciljeva

- razvojna ograničenja

- razvojna načela

- strateški razvoj turističke ponude

Razvojna ograničenja

Kvaliteta i struktura ponude – nepovoljan odnos hotela i kućanstava,

veliki broj malih sudionika, nedostatak vanpansionske ponude, ponuda hrane i pića ispod standarda konkurencije, prometna vezanost

Investicijska klima – loše percipirana kod ulagača, neusklađene zemljišne knjige i nejasni propisi, dugi rokovi realizacije

Marketing i prodaja – nejasna nadležnost komercijalizacije turističkog proizvoda, korist ne opravdava troškove promocije, pasivan i „svatko za sebe” pristup online-marketingu

Ljudski potencijali i upravljanje kvalitetom – sustav obrazovanja ne osigurava dovoljno kvalitetne kadrove, društvena svijest o turizmu na niskoj razini

Zakonski okvir – veliki broj zakona i podzakonskih akata, birokracija, nedovršena privatizacija

Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja

(Institut za turizam na osnovu zaključaka „ Strategije”)

Ciljevi: stvaranje novih turističkih proizvoda, unapređenje kvalitete smještaja, zajednički nastup na tržištu, sprečavanje „sive ekonomije”, prepoznatljivost smještajnih objekata, profesionalizacija, povećanje popunjenosti i produženje sezone

Rezultat: izmjene i dopune Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugost. objekata iz skupine hoteli

Nova klasifikacija hotela: hotel baština, difuzni hotel, hotel, aparthotel, turističko naselje, turistički apartmani, pansion i integralni hotel (*)

Difuzni hotel

Broji tri ili više objekata u jednom naselju, smješten u starim, tradicijskim, ruralno-urbanim strukturama, uređen i opremljen na tradicijski način .

Pruža usluge smještaja, doručka i ostale ugostiteljske usluge.

Zajednički sadržaji koje hotel pruža su prijamni hol s recepcijom, zajedničke prostorije za boravak, zajednički sanitarni čvor, smještajne jedinice i ostali sadržaji.

Smještajne jedinice difuznog hotela mogu biti sobe, hotelski apartmani (2 ležaja u prostoriji), obiteljske sobe (2 prostorije), studio apartmani (do 4 ležaja u prostoriji) i apartmani (do 6 ležaja u tri prostorije).

Razvojne mogućnosti difuznih hotela u RH

Određene obilježjima lokacije na kojoj postoji tradicionalna infrastruktura i gdje su moguće adaptacije po principu brownfield investicija.

Razvoj na lokacijama koje su ujedno povijesni centri, a koji se uglavnom nalaze u obalnom području, u kontekstu kulturnog turizma, gastronomije i enologije, ruralnog, planinskog, lovnog i ribolovnog, te eko turizma.

Na kontinentalnom području uglavnom nisu sačuvani povijesni centri i tradicionalne građevine u izvornom obliku (integralni hotel).

Primjer: Difuzni hotel Šibenik

Pilot-projekt nakon donošenja Nacionalnog plana unapređenja obiteljskog smještaja.

Ogledni primjer za uočavanje proceduralnih problema, donošenje izmjena u zakonskom okviru i utvrđivanje točne procedure pokretanja nove vrste hotela.

Zbog specifičnih administrativnih i infrastrukturnih problema nije bio prvi otvoreni difuzni hotel u RH (Ražnjevića dvori, Polača).

Od ideje do realizacije prošlo je 8 godina (2006. – 2014.).

Pokrenut osnivanjem udruge „Raspršeni hotel Šibenik” kao vlasnika hotela, a članove čine iznajmljivači, ugostitelji i vlasnici drugih objekata u funkciji turizma.

U sastavu hotela 2014. godine nalazilo se 58 smještajnih jedinica.

ZaključakPošto je širenje masovnog turizma dovelo do devastacije i zasićenja destinacija, te narušilo kulturnu baštinu, tradiciju i način života, u središtu interesa modernog turizma je sprečavanje navedenih pojava. Model Albergo Diffuso se u Italiji pokazao kao efikasan način za očuvanja kulturne baštine, ali i kao sredstvo sprečavanja depopulacije ruralnih područja, širenja turizma na kontinent, ekonomski napredak destinacije i produženje turističke sezone. U RH difuzni hoteli uz navedeno imaju zadaću diferencijacije turističke ponude, sprečavanja „sive ekonomije”, te bolju organizaciju i podizanje kvalitete usluge u obiteljskom smještaju, a sve to u skladu s teorijom održivog razvoja i nacionalnom strategijom razvoja turizma i unapređenja kvalitete smještaja i usluge. Model je provediv na lokacijama s očuvanom tradicionalnom arhitekturom i s mogućnošću autentičnog doživljaja destinacije. Hrvatski model difuznog hotela u konačnici se razlikuje od originalnog talijanskog modela, ponajviše zbog spomenutih razvojnih ograničenja, ali u budućnosti ima perspektivu da ispuni sve zadane ciljeve zbog kojih je uveden.

HVALA NA PAŽNJI !