Upload
undphr
View
206
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Predstavljanje rezultata nacionalnih konzultacija i predloženih mjera za niskougljični razvoj (Pripremio: Vladimir Jelavić dr.sc.)
Citation preview
Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske
Predstavljanje rezultata nacionalnih konzultacija i predloženih mjera za niskougljični razvoj
Zagreb, 21.05.2013.
Pripremio: Vladimir Jelavić dr.sc.
Tim autora LEDS projekta (abecednim redom): Višnja Grgasović, Vladimir Jelavić, Marija Jurčević, Zoran Kordić,
Robert Pašičko, Davor Vešligaj, Sadra Vlašić, Lin Herenčić
Proces izrade Strategije
Okvir utvrđuje smjernice u vezi: • Ciljeva • Vizije • Prioritetnih mjera • Instrumenata provedbe • Procesa izrade Strategije • Indikatora za praćenje uspješnosti provedbe
Nisko-ugljičnom strategijom prema održivom razvoju
Strategija otvara prilike da potakne
• investicijski ciklus,
• rast industrijske proizvodnje,
• razvoj novih djelatnosti,
• konkurentnost gospodarstva
• otvore nova radna mjesta održive perspektive
Vremenski strateški horizont
1. Kyotsko razdoblje
2012.
2. Kyotsko razdoblje, EU cilj 20-20-20
20 2020.
Okvirni cilj EU do 2030.
Okvirni cilj prema nisko-ugljičnom gospodarstvu
Obuzdavanje porasta emisije ETS EU -21% ne-ETS HR +11% u odnosu na 2005.
Obveze Priloga 1 Kyotskog protokola -5% u odnosu na 1990.
Stabilizacija i smanjenje emisije, EU 80 – 95% u odnosu na 1990.
2050.
LEDS projekt
2030.
EU, - 40% u odnosu na 1990.
Nepoznanice
Trajanje financijsko-gospodarske krize
Globalni utjecaj na energetiku proizvodnje tekućeg i plinskog goriva iz škriljevaca
Uspjeh globalnog dugoročnog dogovora 2015. (UNFCCC COP-21 Pariz)
Komercijalizacija tehnologije hvatanja i geološkog skladištenja CO2 (CCS)
Upotreba nuklearne energije
Razvoj i primjena novih tehnologija
Hrvatska – struktura emisije CO2-eq
2010.
Pristup u izradi okvira za Strategiju
Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublaženja klimatskih promjena 2012.-2016.
(javna rasprava u tijeku)
- P
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Sektorske radionice
GRUPNI RAD
STRUKTURA EMISIJA
SWOT ANALIZA SEKTORA
PRJEDLOG MOGUĆI MJERA
IZBOR PRIORITETNIH MJERA KROZ KRITERIJE ODRŽIVOSTI
RASPRAVA O PREPREKAMA I FINANCIRANJU
Jedna od poruka radionice
Analize mjera
• Troškovi smanjenja emisije • Potencijal smanjenja • Nova radna mjesta • Trošak države • Prihod države • Utjecaj na zdravlje • Utjecaj na ruralni razvoj
Porast BDP-a, ukupne potrošnje energije (TPES) i potrošnje električne energije (GES)
2015-2020 2020-2030 2030-2050
BDP Prije krize 5 5 -
LEDS 1,7-3,5 1,7-2,5 1,7-1,8
TPES Prije krize 2,3 2 -
LEDS 0.9-2,0 1 0,5
GES Prije krize 3,3 3,3 -
LEDS 1,0-1,4 1,6-2,0 2
Hrvatska sa scenarijem -80% u odnosu na 1990.
Emisija do 2050. za scenarij -80%
Mjere i vizija
Energetika i industrija
Le
Udio obnovljivih izvora energije do 80% u 2050. (vjetar, hidro, solarna energija,¸biomasa, geotermalna)
Velike termoelektrane i najveći industrijska postrojenja s odvajanjem i skladištenjem CO2 (CCS)
Visoko-učinske kogeneracije u gradovima
Izgradnja sustava za pohranu energije
Razvoj mreža za decentralizirane sustave
‘Pametna energetika – pametno upravljanje proizvodnjom, potrošnjom, mrežom, mjerenjima
Korištenje biomase ne smije ugroziti principe održivog gospodarenja šumom
Novi industrijski proizvodi manjeg ugljičnog otiska
(opcija koja ostaje otvorena)
Promet
- Električna osobna vozila do 50% u 2050. - Korištenje biogoriva i bioplina u svom oblicima transporta - Hibridna vozila s punjenjem - Korištenje vodika i gorivih ćelija - Teretni prijevoz na električni pogon i CNG - Logistika gradova bez emisije CO2 u 2050. - Gradski prijevoz u 2050. potpuno bez konvencionalnih vozila - Do 2030. oko 30% teretnog prijevoza prebaciti na željeznički - Glavnina prijevoza putnika na srednjim udaljenostima trebala bi
biti željezničkim prometom do 2050.
Zgradarstvo
Obnova zgrada postojećeg fonda 3% godišnje
Nova gradnja s blizu nulte energetske potrošnje, oko 25 kWh/m2 god
U 2050. godini obnovljen čitav stambeni fond s gubicima 25-30 kWh/m2 god
Obnovljivi izvori u energetskoj potrošnji do 80%, najviše biomase i sunčeve energije
Poljoprivreda
održivo gospodarenje poljoprivrednim područjima (primjena novih tehnologija, orijentacija na organsku proizvodnju, zadovoljan poljoprivrednik i kupac)
ekološka proizvodnja (razvoj ruralnih krajeva, povratak mladog stanovništva, uspostavljanje biološke ravnoteže, brendiranje Hrvatske kao regionalnog lidera u eko proizvodnji)
integralni pristup razvoju poljoprivrede (sukladno politici EU, poštivanje svih poljoprivrednih mjera u skladu s parametrima održivog razvoja)
samoodrživost (postizanje stupnja samoodrživosti i konkurentnosti, samoodrživost u proizvodnji hrane, razvijanje sektora uz poštivanje mjera zaštite okoliša)
Otpad
sanirana odlagališta (sanirati postojeća odlagališta otpada)
potpuna oporaba otpada (što više uređaja za obradu i oporabu otpada, korištenje postojećih postrojenja za oporabu otpada (cementare), sav selektivno sakupljen otpad iskorišten u energetske svrhe)
Šumarstvo
održivo gospodarenje šumama (odgovorno planiranje uz usuglašavanje sa svim drugim važnim sastavnicama okoliša, održivo gospodarenje koje zadovoljava zahtjeve sektora šumarstva, energetike, zaštite okoliša, očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i dr.)
Šumarstvo kao trajni odliv emisija CO2 (odliv veći od referentne vrijednosti za gospodarenje šumom)
Turizam
iskorištavanje vlastitih resursa (hrane, vode...) – poticanje eko proizvodnje
obnovljivi izvori energije kao sastavni dio potrošnje energije u turizmu
brendiranje „zelene Hrvatske“ – zemlja koja svoj razvoj bazira na održivim načelima, sektor koji ne utječe negativno na okoliš, svojim djelovanjem promovira održivi razvoj;
zeleni turizam
razvijen zdravstveni turizam
Instrumenti
Regulativa
Norme
Kvote i trgovanje emisijskim jedinicama
Poticaji
Dobrovoljni sporazumi
Promidžba za podizanje kolektivne i individualne svijesti
Slobodno tržište
Institucionalno-organizacijski okvir koji omogućava međusektorsku suradnju i sinergiju
Zaključak
Ciljeve je u energetici moguće postići postojećim i predvidivim novim tehnologijama
Potrebne su značajne promjene u svim sektorima
Instrumenti moraju biti mnogobrojni
Potrebna je snažna i kontinuirana politička podrška za promjene
Značajne strukturalne promjene u svim sektorima zahtijevaju nove organizacijske i institucionalne oblike
Promjena obrasca ponašanja temeljni je element uspjeha
Najbolji način da predvidite budućnost
je da je stvorite Peter F. Drucker
otac modernog menadžmenta
Klimatska konferencija u Kopenhagenu 2009., COP16
Hvala na pažnji
Uži tim za izradu Okvirne strategije projekta LEDS
Zoran Kordić, Vladimir Jelavić, Robert Pašičko, Davor Vešligaj Sandra Vlašić, Višnja Grgasović, Daniela Charrington Foto: Inia Herenčić