1

PERMAKULTURNI DIZAJN – SOLIN

(Ivan Rako, Katja Četipović-Krnić, Karla Fabijanović, Mirela Despotović)

Lokacija se nalazi u Solinu (18 km 2), gradiću pokraj Splita koji ima 24 215

stanovnika. Otprilike, jedna polovina stanovništa živi u privatnim kućama (7 967), druga u

stanovima (9 283). Prema tim podacima, Solin se može identificirati kao urbano-ruralno

područje1. Solin ima umjerenu klimu. Permakulturni dizajn obuhvaća privatnu kuću od 38

m2 sa pripadajućim vrtom od 126 m2.

1 Statistički podaci za 2011. godinu

slika 1. šira situacija

2

slika 3. tlocrt lolacije

slika 2. bliža situacija

3

Analiza 5 elemenata

Kako bi se mogao primjeniti permakulturni pristup u dizajnu, prvo je potrebno

analizirati 5 elemenata koji idu redom:

1. Voda

Lokacija se nalazi u blizini ušća rijeke Jadro. U njegovom užem

kontekstu nema prirodnih izvora vode, osim slivne vode koja se

pojavljuje nakon kišnih oborina.

Prema DHMZ-u u 2011. godini u Splitu i okolici Splita (što uključuje i

Solin) je bilo vrlo sušno.

2. Tlo

Na tlu nisu vidljivi izraženi nagibi ili nejednakosti. Vlasnici su uočili kako

se nakon intenzivnog zalijevanja tla na njemu pojavljuju pukotine što

ukazuje na njegovu suhoću. Prije kultivacije na tlu su prevladavale

slijedeće biljke: amaranthus retroflexus, bijela dijetelina, kopriva,

maslačak, tušt, itd. Amaranthus retroflexus ukazuje na suho i nabijeno

Analiza kišnih oborina: Solin, 2012

mjesec količina oborina (mm)

siječanj 43

veljača 36

ožujak 2

travanj 141

svibanj 47.5

lipanj 36

srpanj 16

kolovoz 0

rujan 140

4

tlo; kopriva na vlažno, kiselo i nabijeno; maslačak na glineno, kiselo i

nabijeno; Biljni indikatori ukazuju kako je tlo nabijeno i kiselo. Test

razvlačenja vlažne zemlje u zmijoliki oblik pokazao je kako je tlo više

glinasto nego pjeskovito (nabijeno je, ali ima veću mogućnost

zadržavanja vode).

U vrtu trenutno preživljavaju voćke kao što su: šipci (nar), smokva,

agrumi, marelica i trešnja; začinsko bilje (bosiljak, timjan, kadulja,

metvica, matičnjak); amaranthus caudatus; biljne pomoćnice (kadifice,

dragoljub, neven); cvijeće (divlja ruža, jasmin, bounguvilia, patuljasti

suncokret...); ostatci ljetne sjetve (paprika, patlidžan, tikvica);

dvogodišnje stablo goji bobica...

Zapaženo je obitavanje raznolikih životinja u vrtu kroz cijelu godinu:

gušterice, ptice, kukci, leptiri, gliste, pčele... Vlasnici su otkrili kako netko

u njihovoj neposrednoj blizini drži košnice sa pčelama koje svakodnevno

posjećuju i njihov vrt.

3. Zrak

Na lokaciji su zapaženi izraziti naleti vjetra u obliku bure (u hladnije doba

godine) i juga (u toplije doba godine). Potrebno je osigurati adekvatnu

zaštitu od vjetra. Godišnja se temperatura kreće od -3 do 37 ºC, to je

područje umjerene klima koja je povoljna za uzgoj kultura kroz veći dio

godine.

4. Energija

Uočeno je kako se može iskoristiti energija vjetra (vjetrenjača) i energija

sunca (pasivni/aktivni solarni sistemi). Kuća trenutno ovisi o energiji iz

mreže.

5

5. Zajednica

U prizemlju kuće od 38 m2 (koji je za sada renoviran) žive Mirela i Ivan -

mladi par u kohabitacijskoj zajednici. Jedno od njih je zaposleno i ima

prosječne hrvatske mjesečne prihode, a drugo je nezaposleno.

Financijska situacija im je stabilna, bez čestih viškova. Glavninu

prehrane im čini povrće i žitarice. Vrt su počeli hortikultirati prije 1 godinu

i sigurno žele nastaviti u tom smjeru. Ekološki su osvješteni i nastoje

smanjiti potrošnju energenata, kao i povećati pravilno odlaganje otpada.

Isključivo su zainteresirani za primjenu holističkog permakulturnog

dizajna u svojoj životnoj okolini

Sektori

U okolini lokacije (10-15 minuta hoda) nalazi se centar grada sa urbanom

infrastrukturom, arheološko nalazište „Salona“ i rijeka Jadro.

Stambeni objekt je otvoren prema istoku i zapadu (kuća se nalazi u bloku) .

Zapadna strana kuće nema obradive površine nego terasu, što je iskoristivo u vidu

urbanske „balkonske“ permakulture. Sa sjeverne strane lokacije prolazi sporedna aktivna

prometnica.

Na vrt se sa sjeverne strane naslanja parking jednog susjeda, a sa južne strane

vrt drugog susjeda. Istočno je vrt orijentiran prema obraĎivanoj površini koja je 4 metra

ispod njega.

6

Zoniranje

1. Nulta zona:

U stambenom objektu poželjna je maksimalna adaptacija

energetske održivosti u postojeće energetsko stanje, što se predlaže

uključivanjem permakulturnih rješenja:

raketna peć za grijanje smatra se najpraktičnijim održivim rješenjem;

smanjenje potrošnje energenata planskom štednjom električne

energije;

odvajanje otpada;

recikliranje namještaja;

solarni paneli za proizvodnju električne energije

2. Prva zona

Prva zona obuhvaća vrt od 120 m2 na istoku i terasu od 10 m2

na zapadu. Uz zapadnu fasadu kuće uzgajat će se penjačice koje bi

tvorile zeleni zid koji bi trebao služiti kao izolator od jakog ljetnog sunca.

Kod terase se predlaže uporaba „balkonskog“ permakulturnog dizajna

oblikovanjem vertikalnih i horizontalnih gredica za uzgoj sezonskog

povrća.

Kod adaptacije prostora vrta predlažu se slijedeća rješenja:

reed bed za pročišćavanje sivih voda za navodnjavanje vrta;

sakupljanje kišnice kroz oluk na kući za vanjsko tuširanje i zaljevanje;

crni bojler uz kuću za grijanje vode za vanjsko tuširanje;

kompostna hrpa za gnojidbu biljaka u vrtu;

šumski vrt na sjevero-istoku za zaštitu od vjetra i oblikovanje održivog

ekosustava kroz sustav trajnica;

zelena ograda od zimzelene biljke koja upija metale sa prometnice

sjeverno od vrta

7

ulegnute i povišene gredice za uzgoj sezonskih kultura;

stvaranje mikroklime pomoću jezerca za poboljšanje općeg stanja

ekosustava, povećanje bioraznolikosti kao i za zalijevanje kultura po

vrtu.

Postojeći kokošinjac u vrtu planira se adaptirati u održivi

gospodarski prostor, pomoću permakulturnih rješenja:

korištenje vjetrenjače kroz energiju vjetra za električnu energiju;

solarni kolektor, umjesto grijača, za zagrijavanje vode u perilici za

rublje;

solarno kuhalo za ljetnu kuhinju;

kompostni wc;

staklenik za presadnice;

slika 4. skica dizajna zapadne fasade i terase

8

2. Četvrta zona

U blizini lokacije (100 m) nalazi se močvarno područje koje

obiluje trstikom. Planira se korištenje trstike za reed bed i usitnjavatnje

za malč. Postoji mogućnost prikupljanja sijena na udaljenosti od 1 km u

obližnjoj Saloni.

Humus i slamu moguće je dobaviti iz Sinja koji je udaljen 25 km

od lokacije. Iz konjičkog kluba „Tramontana“ sa otoka Visa (2h vožnje

trajektom) postoji mogućnost redovite dostave gnjojiva i sijena.

Postoji mogućnost uspostave ekstenzivnog povrtnjaka na

području udaljenom 20 km od nulte zone.

slika 5. skica dizajna vrta s pripadajućim gospodarskim prostorom

9

Dizajn za Permablitz

(Ivan Gregov, Damir Šeler, Mirela Despotović, Ivan Rako)

Za potrebe Permablitza razraĎen je dio vrtnog dizajna: gredice, jezero i šumski

vrt. Takve su intervencije zamišljene u obliku realizacije triju radionica unutar

Permablitza.

1. šumski vrt na sjeverno-istočnoj strani u vrtu. Njegova je uloga

višestruka: zaustavljanje snažnih naleta vjetrova i uspostavljanje

održivog ekosustava kroz sistem trajnica. U šumski vrt se uključuje

živica od lovora koji ima funkciju upijanja metala sa prometnice i

parkinga. Potreban materijal je: sadnice i sijeno/slama za malč.

Planirane trajnice za šumski vrt rasporeĎene su u tablici:

velika stabla manja stabla grmoliko bilje

marelica

naranča

mandarina

patuljasta jabuka

limun

brnistra

ribiz

kupina

aronija

ogrozd

vučje bobice

planika

lovor

penjačice niže raslinje pokrivači tla

malina Smilje

buhač

kadifice

neven

bijela djetelina

crvena djetelina

tablica 2. biljke za šumski vrt

10

U dizajn šumskog vrta uključen je i dizajn humka sa

začinjskim i ljekovitim biljem. On se nametnuo kao logično rješenje

zbrinjavanja viška zemlje od iskopa za jezero. Planirano je u humak

zasaditi bilje: kadulja, vlasac, ruža, matičnjak, bosiljak, smilje, origano,

aloe vera i planinska metvica.

2. jezero koje će biti iskopano po sredini vrta i ulaziti u šumski vrt. Ono

će stvoriti mikroklimu u vrtu koja pogoduje napredovanju ekosustava

kroz privlačenje novih životinjskih vrsta. Jezero se namjerava koristiti i

kao sustav za skladištenje vode kojom se zaljeva vrt. Materijal potreban

za izradu jezera: čepasta membrana, klinovi, kamenje za obrub i vodeno

bilje.

3. priprema gredica za proljetnu sadnju koje će spremne dočekati

proljeće. Gredice su modelirane u slobodnom prostoru u vrtu. Planirano

je gredice oblikovati na slijedeći način: na dno se postavlja namočeni

karton (kako bi spriječilo izbivanje korova), na njega se postavlja stajski

gnoj, a na sami vrh gredica sijeno i slama. Kada se sva tri sloja razgrade

zemlja u gredicama će biti humusna i kao takva idealna za proljetnu

sadnju. Gredice će biti ograničene kamenjem. Potreban materijal:

karton, stajsko gnjojivo, slama, sijeno i kamen.

11

slika 6. permablitz dizajn vrta