Upload
sime-suljic
View
8.783
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Prezentacija Antonije H.
Citation preview
Površine četverokuta
Pablo Picasso:
Tvornica
1909.
• Dok se budemo bavili površinama četverokuta, upoznat ćemo nekoliko slavnih slikara koji su u svojoj umjetnosti koristili geometrijske likove.
• Ovakva umjetnička djela pripadaju kubizmu, slikarskom pravcu čiji su začetnici Pablo Picasso i Georges Braque (Žorž Brak).
Picasso
Djevojka s mandolinom
1910.
Picasso
Mrtva priroda s voćem na stolu
1910.
Picasso
Wilhelmov portret
1910.
• Kubizam je umjetnički pravac u modernoj umjetnosti, koji je imao značajan utjecaj na početak apstraktnog slikarstva.
• Apstraktan (latinska riječ)• koji nije opipljiv; koji postoji samo kao pojam;
misaon; suprotno od konkretan• u matematici : apstraktan broj je broj koji nije
praćen mjernom jedinicom• u umjetnosti : apstraktna umjetnost je umjetnost
koja ne prikazuje vidljivu stvarnost, nego su joj jedini sadržaji crta, boja, oblik, površina ili masa.
• u gramatici : apstraktne imenice znače nešto neopipljivo (osobina, osjećaj, stanje...), npr.brzina, dobrota, bol, tuga, sreća, san, um, zvuk, misao, mašta i sl. nazad
Georges Braque
Posuda s voćem
1912.
Georges Braque
Most
1908.
Georges Braque
Violina i svijećnjak
1910.
• Osnova kubizma je kocka (eng. cube), a otuda i naziv kubizam.
• Najuočljivija osobina kubističkog slikarstva je geometrijska kristalizacija.
Kristali nazad
• Poznati predstavnici kubizma su i Fernand Léger i Juan Gris
Juan Gris
Portret Pabla Picassa
1912.
Fernand Léger
Željeznički prijelaz
1919.
(Fernand Leže) (Huan Gris)
U ovoj prezentaciji bavit ćemo se površinama četverokuta, ovim redosijedom:
• Površina paralelograma i romba - izvod formule
• Površina trapeza - izvod formule
• Općenito o površini. Površina pravokutnika i kvadrata - ponavljanje
• Površina četverokuta s okomitim dijagonalama - izvod formule i primjena
(Kliknite na željeni link...)
• Sistematizacija - sve formule
Površina pravokutnika
Pablo PikasoKuća u dvorištu
1908.
Nazad na sadržaj
Prisjetimo se koja je razlika između opsega i površine.Što opisuje opseg, a što površina lika?
Opseg je duljina ruba lika,a površina veličina unutrašnjosti lika.
Opseg je duljina rubne crte...
a površina veličina svega obojanog.
Npr.
Mjerne jedinice za opseg su:
Koje je veličine centimetar? Pokaži!A kvadratni centimetar, cm2 ?
km, m, dm, cm, mm, ...Mjerne jedinice za površinu su: km2, m2, dm2, cm2, mm2...
1 cm1 cm
Procijeni kolika bi bila površina lijevog lika!
P = 12 cm2
Kvadratni centimetar:
Kolike su površine sljedećih pravokutnika:
4 cm
2 cm
P = 4 ∙ 2 = 8 cm25 cm
3 cm
P = 5 ∙ 3 = 15 cm2
a
b
P = a ∙ b
FORMULA ZA POVRŠINU PRAVOKUTNIKA!
1 cm1 cm
• a – duljina pravokutnika
• b – širina pravokutnika
• Kut između stranica je pravi!
• Formula za površinu:P = a · b
a
b
• Kvadrat spada u pravokutnike.
• On ima jednake stranice.
• Njegova površina je:P = a · a
a
a
P = duljina ∙ širina
Za pravokutnik i kvadrat vrijedi:
Dinamički prikaz:
Pravokutnik(cjelobrojne stranice)
Kvadrat
Pravokutnik(necjelobrojne stranice)
Provjerimo jesmo li dobro razumjeli:
c
d
P = c ∙ d P = x ∙ yx
y
x
y
P = 4 a P = n ∙ n
e1
f1d1
P = e1 ∙ f1P = g ∙ n
a 4
a b
c
P = (a+b) ∙ c r
s
k
P = r ∙ (s+k)
x ya
bP = (x+y) ∙ (a+b)
n
n
n
n
g
n x
Površina paralelograma
Georges Braque
Žena s gitarom
1913.
Nazad na sadržaj
P = ?
• Uočimo stranicu a.• Njoj odgovarajuća visina je va .
• Kut između stranice i visine je pravi!• Koji smo lik dobili?• Kolika je njegova površina? (Pazi na oznake!)
• Kolika je onda površina početnog paralelograma?
va
Pravokutnik!
P = a ∙ va
a
a
b b
• A što ako umjesto stranice a promatramo stranicu b?
• Visina na stranicu b je vb.
• Kut između njih je pravi!• Koji smo lik dobili?• Kolika je njegova površina? (Pazi na oznake!)
bvb
P = ?
Pravokutnik!
P = b ∙ vb
Kolika je onda površina početnog
paralelograma?
a
b
a
Paralelogram
a
va
P = a∙va
bvb
P = b∙vbili
Što je zajedničko tim formulama?
P = stranica ∙ visina na tu stranicu
Paralelogram
a
va
P = a∙va
bvb
P = b∙vbili
Ako bismo za isti paralelogrampovršinu računali i po jednoj i po drugoj formuli,što misliš - što bi vrijedilo za dobivene rezultate?Bili bi isti!!! Dakle, obje formule daju isti rezultat!
Provjeri to za zadaću na jednom paralelogramu!
Paralelogram
a
va
P = a∙va
bvb
P = b∙vbili
Uobičajeno je pisati i koristiti prvu formulu, P=a∙va .
Druga formula nam ionako govori isto što i prva(samo s drugim oznakama).
• Romb...• Što misliš, koja je formula za površinu
romba?• Romb spada u paralelograme, pa i za
njega vrijedi...
va
a
P =a a ∙ va
Dinamički prikaz:
Paralelogram Romb
Uočimo i zapamtimo:
Kad računamo površinu,množimo ono što je okomito!
Npr. u prošlim likovima smo imali:
pravokutnik
a
b
P = a ∙ b P = a ∙ aa
a
kvadrat
a
va bvb
paralelogram
P = a ∙ va
P = b ∙ vb
a
va
romb
P = a ∙ va
a
Površina trapeza
Fernand Léger
Mrtva priroda s kriglom piva
1921.
Nazad na sadržaj
• Površina mu je(pazi na oznake)
Pparal. = (a+c)∙v
• Kakva je površina početnog trapeza u odnosu na površinu tog paralelograma?
• Na pola manja!• Koja je onda fomula
za površinu trapeza?
a
c
c
a+c
P =(a + c ) ∙ v
2
Uočimo osnovice trapeza a i c
??
• Koji lik je nastao?• Paralelogram!
bd
P = ?
a?
d ?
i visinu v.
v
Opiši što se dogodilo...
Do iste formule možemo doći i na drugi način:• Prerežemo trapez na pola visine...• Koji smo lik dobili?• Kolika je površina tog paralelograma? (Pazi na oznake!)
• Kolika je onda površina trapeza?
a
P = (a+c)• v2
?
v
P = ?
Paralelogram!
?
c
a + cOpiši što se dogodilo...
d bv2__
Trapezd b
a
c
v
P = (a + c )∙v2
P = ( a + c )∙ v2
Dobili smo dvije formule za površinu:
Govore li nam one isto, ili su to dvije različite formule?Iste su! U obje zbrajamo osnovice, množimo s visinom i dijelimo s 2.
Stoga ćemo pamtiti samo jednu od njih.
Dinamički prikaz:
Trapez (1) Trapez (2)
Kod pravokutnika i paralelograma uočili smo
Je li i ovdje tako? Sa čime se množi visina?Sa zbrojem osnovica a i c.A u kakvom je položaju visina u odnosu na osnovice? Visina je okomita na osnovice!
Trapezd b
a
v
P = (a + c )∙v2
c
Dakle, i ovdje množimo ono što je okomito!
da u formulama za površinu množimo ono što je okomito.
Površina četverokuta s okomitim
dijagonalama
Pablo Picasso
Čovjek s gitarom
1910. Nazad na sadržaj
d
ba
c
Uočimo dijagonale...
P = ?
Opiši što se dogodilo.Gornji lijevi trokut se udvostručio i zarotirao.Što se sad dogodilo?
Je li se time udvostručila i površina cijelog četverokuta? Je.
d1
d2
d1
d2
Koji smo lik dobili? Pravokutnik.
?d1
?d2
Koja je formula za površinu tog pravokutnika? (Pazi na oznake!)
Ppravok. = d1 ∙ d2
Svi trokuti su se udvostručili.Kakva je površina početnog četverokuta u odnosu na površinu cijelog pravokutnika? Na pola manja.Koja je onda formula za površinu početnog četverokuta?
P=d1 · d2
2
Množi li se i u ovoj formuli ono što je okomito?
Da, dijagonale su okomite.
Dinamički prikaz:
Četverokut sokomitim dijagonalama
Uočimo za koje nama poznate četverokute vrijedi ta formula:P= d1 · d2
2
pravokutnik
ab Ima li pravokutnik okomite
dijagonale?Nema!
Onda na njega ne možemoprimijeniti gornju formulu!
Uočimo za koje nama poznate četverokute vrijedi ta formula:P= d1 · d2
2
Ima li kvadrat okomite dijagonale?Ima!Vrijedi li onda za njega gornja formula?
a
a
kvadrat
Vrijedi!Kako ćemo označiti dijagonale?(Jesu li jednake?)
d d
P= d · d2
Kako za njega glasi gornja formula?
Uočimo za koje nama poznate četverokute vrijedi ta formula:P= d1 · d2
2
Koju formulu za površinu kvadrata znamo od prije?
P = a∙a
Koju od ovih dviju formula trebamo koristiti u zadacima?
Ovisi što je zadano.Ako je zadan a, koristit ćemo formulu P= a∙a ,
a ako je zadan d, koristit ćemo formulu P= d · d2
.
a
ad d
P= d · d2
kvadrat
Uočimo za koje nama poznate četverokute vrijedi ta formula:P= d1 · d2
2
Koju formulu za površinu kvadrata znamo od prije?
A ako su zadani i a i d ?Tada je svejedno koju ćemo formulu koristiti -obje vode do istog rješenja!Provjeri to za zadaću na jednom kvadratu!
P = a∙a
a
ad d
P= d · d2
kvadrat
Uočimo za koje nama poznate četverokute vrijedi ta formula:P= d1 · d2
2
Ima li paralelogram okomite dijagonale?Nema!
ab
paralelogram
Možemo li onda na njega primijeniti gornju formulu?
Ne možemo!
Uočimo za koje nama poznate četverokute vrijedi ta formula:P= d1 · d2
2
Ima li romb okomite dijagonale?Ima!
Vrijedi li za njega gornja formula?Vrijedi!Kako ćemo označiti dijagonale?(Jesu li jednake?)Kako onda za njega glasi gornja formula?
romb
a
ad2d1
P= d1 · d2
2
Uočimo za koje nama poznate četverokute vrijedi ta formula:P= d1 · d2
2
Koju formulu za površinu romba znamo od prije?
a
ava
P =
Koju od ovih dviju formula trebamo koristiti u zadacima?Ovisi što nam je poznato...A ako nam je poznato sve?Onda je svejedno koju formulu koristimo - obje vode do istog rezultata.
a ∙ va
romb
a
ad2d1
P= d1 · d2
2
Uočimo za koje nama poznate četverokute vrijedi ta formula:P= d1 · d2
2
Ima li trapez okomite dijagonale?Nema!Možemo li onda na njega primijeniti gornju formulu?
trapez
d b
a
c
Ne možemo!
Postoji još jedan četverokut koji ima okomite dijagonale...
Deltoid
a a
b b
- četverokut kojem su dvije i dvije susjedne stranice jednako duge
Jesu li njegove dijagonale okomite?Jesu!Kako ćemo označiti dijagonale?(Jesu li jednake?)
Kako glasi formula za površinu?
d2
d1
P = d1 · d2
2
Dinamički prikaz:
Kvadrat Romb Deltoid
Sistematizacija - sve formule
Paul Klee
Crveni balon
Nazad na sadržaj
pravokutnik
a
b
P = a ∙ b
a
a
kvadrat
d d
P = a ∙ a
P = d · d2
ab
paralelogram
P = a ∙ va
va
P = d1 · d2
2
a
ava
P =
romb
a ∙ va
d2d1
trapez
d b
a
c
P = (a+c) · v2
v
deltoida a
b bd2
d1
P = d1 · d2
2
KRAJ
Juan Gris
Gitara
Nazad na sadržaj
Autorice prezentacije:
Jelena VolarovOŠ Đorđe Krstić
Beograd
Republika [email protected]
Antonija HorvatekOŠ Josipa Badalića
Graberje Ivanićko
Republika Hrvatskahttp://public.carnet.hr/~ahorvate/
Autor GeoGebra datoteka:
Manuel SadaŠpanjolska
http://docentes.educacion.navarra.es/msadaall/geogebra/index.htm
svibanj 2010.
Najtoplije zahvaljujem kolegici Jeleni Volarov na slanju početne varijante prezentacije, nakon čega smo krenule u zajedničku doradu...
Ujedno zahvaljujem kolegi Manuelu Sadi na dozvoli da njegove GeoGebra datoteke priložim uz ovu prezentaciju, u neke unesem izmjene, prevedem na hrvatski i objavim na webu.
Antonija Horvatek
Ovaj materijal možete koristiti u nastavi, tj. u radu s učenicima. U istu svrhu dozvoljeno je mijenjati ga i prilagoditi svojim potrebama. Za svako korištenje materijala koje nije rad s učenicima, npr. zaobjavljivanje materijala ili dijelova materijala u časopisima,udžbenicima, na CD-ima..., za korištenje na predavanjima,radionicama..., potrebno je tražiti i dobiti dozvolu autora, te vezano uz objavu materijala navesti imena autora (ako dozvolu dobijete). Ukoliko na bilo koji način koristite materijale, bit će nam drago čuti povratnu informaciju, Vaše primjedbe, komentare...
Antonija [email protected]://public.carnet.hr/~ahorvate