RAZGRADNJA ORGANSKIH TVARI U PRIRODI

Katarina Čamber, prof.

ORGANSKI otpad - smeće ili korisno dobro?

Kada bismo sve otpatke u našoj posudi za smeće razvrstali i odvojeno složili, ustanovili bismo da organski otpad čini čak oko 30% ukupnog otpada u kućanstvu.

U organski otpad ubrajamo sav biorazgradivi otpad, npr. ostatke voća i povrća, ljuske jaja, talog kave, ostatke čaja (s vrećicama), biljne ostatke iz vrta i sl.

Kompostiranje je, naime, prastara metoda pretvaranja organskih ostataka tvari u plodni humus.

Možemo je primijeniti u vlastitom vrtu, a korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje čak i na balkonu. To je ujedno i najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog otpada. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.

ZAŠTO KOMPOSTIRATI ?

Kompostiranjem zatvaramo prirodni ciklus kruženja tvari u prirodi: od biorazgradivih otpadaka nastaju vrijedne organske tvari.

Na taj način odgovorno i aktivno sudjelujemo u rješavanju problema otpada, tj. sami recikliramo oko jednu trećinu svojih otpadaka. Tako pridonosimo:- smanjenju volumena otpada i rasterećenju odlagališta- smanjenju troškova odlaganja otpada - smanjenju onečišćenja tla, vode i zraka- povećanju kakvoće tla - povećanju kakvoće okoliša

KADA KOMPOSTIRATI?

Kompostirati možemo tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima aktivnost mikroorganizama i ostalih “stanovnika” kompostne hrpe smanjuje se zbog hladnoće, pa kompostnu hrpu moramo zaštititi od prevelike vlage i hladnoće. Ljeti je moramo štititi od isušivanja i redovito provjeravati vlažnost. 

GDJE KOMPOSTIRATI?

Prije nego započnemo s kompostiranjem, moramo odlučiti na kojem mjestu ćemo smjestiti kompostište i na koji način ćemo kompostirati.

Kompostirati možemo u hrpi koja može biti slobodnostojeća (a) ograđena drvom (b), ciglom, žicom (c),...ili u specijalnim komposterima koje nudi trgovina

Kompostiranje na hrpu, i ograđeno drvetom

Kompostiranje u hrpama

Najjednostavnije je da organski otpad složimo na hrpu. 

Hrpa bi trebala biti visoka oko 1m -1,5m, isto toliko široka, a dužina hrpe ovisi o količini materijala kojeg imamo na raspolaganju.

U kućanstvima s malim brojem članova i malom okućnicom obično nema dovoljno biomaterijala za velike slobodnostojeće hrpe, pa biootpad možemo smjestiti u spremnike koje je lako izraditi od dasaka, žice ili cigle. 

 Kompostiranje u hrpama omogućuje lakši pristup kompostnom materijalu te lakše preokretanje i kontrolu vlažnosti i prozračnosti. Nedostatak kompostne hrpe je u tome što zauzima više mjesta nego specijalni komposteri koje nudi trrgovina.

Kako kompostirati

Ako imamo vrt i odlučimo se za najjednostavniju i najjeftiniju metodu, tj. kompostiranje u hrpi, iz praktičnih razloga dobro je predvidjeti mjesto za dvije hrpe te mjesto za odlaganje suhog, drvenastog vrtnog otpada.

Na jednom mjestu skupljamo zalihe suhog, drvenastog otpada iz vrta (lišće, suho pruće, usitnjeno granje, grančice) i drugi slični suhi otpad (piljevina, iverje...). Taj otpad usitnimo i ostavimo da nam je uvijek pri ruci za miješanje s kuhinjskim otpadom. Tako reguliramo vlažnost i poboljšavmo strukturu otpada namijenjenog kompostiranju.

Na mjestu određenom za kompostne hrpe stavimo podlogu od krupnijeg materijala (usitnjeno granje, grančice, iverje). Prva hrpa je privremena hrpa

Na nju stavljamo otpad kako nastaje u kuhinji i vrtu (svakodnevno ili nekoliko puta tjedno).

Pritom ga uvijek miješamo sa suhim, drvenastim vrtnim otpadom, pospemo s malo gašenog vapna ili kamene prašine ili pokrijemo tankim slojem zemlje kako bi se neutralizirali mirisi i spriječilo skupljanje mušica. Hrpu povremeno rastresemo vilama. Kad sakupimo dovoljno materijala, a najkasnije nakon 3 mjeseca, ovako prikupljeni organski otpad prebacimo na drugo mjesto, tj. načinimo konačnu kompostnu hrpu koju ostavimo da dozrijeva.

U kućanstvima s prostranim vrtom i okućnicom, velike količine organskog otpada omogućuju da se odmah složi konačna slobodnostojeća hrpa, a novonastali biootpad slaže se uz postojeću hrpu tako da se ona produžuje ili se načini nova kompostna hrpa.Način na koji ćemo kompostirati biomaterijal ovisi, dakle, o veličini vrta i domaćinstva, o količini organskog otpada, o površini koju imamo na raspolaganju za kompostište, itd.

Ovisno o uvjetima kompostiranja (vlaga, sastav mješavine otpada, temperatura), nakon 6 - 12 mjeseci iz organskog otpada nastalo je prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima - kompost.

Što kompostirati?

Otpaci iz vrta: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, -stara zemlja iz -lonaca za cvijeće, usitnjeno granje,-kuhinjski otpaci: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci -voća, kore agruma (usitnjene), talog kave, ostaci čaja, ljuske -jaja, -ostalo: životinjska dlaka, perje, male količine papira, pepeo -drvenog ugljena ili drva, -neki organski otpaci teško se razgrađuju pa se na -kompostište ne preporučuje stavljati velike količine takvih -otpadaka. Tu spadaju: čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri, -kosti .....

Što se ne kompostira

-Otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke, -kuhinjski otpaci: otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso, -kosti...-ostalo: velike količine novinskog papira, časopisa u boji, -pelene, pseći i -mačji izmet, izmet općenito, ostaci duhana, -sadržaj vrećica iz usisivača, -pepeo kamenog i smeđeg -ugljena te ugljena za gril (zbog sadržaja teških metala)...-Na kompostište nikako ne smijemo stavljati otpatke koji sadrže -kemikalije, -npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, -bojano-i impregnirano drvo, stiropor...

Ako organski otpad pripremimo za kompostiranje već u kuhinji, štedimo mnogo vremena na kompostištu.

Zato skupljamo samo otpatke koji se mogu kompostirati.Nadalje, što organske otpatke bolje usitnimo, brže će teći procesi razgradnje. Naime, mikroorganizmi tako dobivaju veću površinu za svoju aktivnost.

Zato:-sve otpatke usitnimo, -ljuske jaja zgnječimo,-mokre otpatke ostavimo da se ocijede,-tekuće otpatke (ostatke juha, umaka i sl.) ne stavljamo na -kompost. Kako bismo izbjegli stvaranje neugodnog mirisa u -kuhinji, posudu u kojoj skupljamo kuhinjski otpad ne -pokrivamo, -posudu s organskim otpadom ne držimo na suncu,-posudu praznimo što češće, najbolje dnevno.