Upload
edukacija-obrazovni-portal
View
236
Download
19
Embed Size (px)
Citation preview
REVOLUCIJA ZEMLJE
Revolucija Zemlje -pojam Kretanje Zemlje oko Sunca Ekliptika-putanja po kojoj Zemlja kruži
oko Sunca
Posledice revolucije Zemlje Nejednako trajanje obdanice i noći
(nagnutost Zemljine ose) Smena godišnjih doba Toplotni pojasevi
Nejednako trajanje obdanice i noći
Dva puta u toku godine, 21.marta i 23.septembra granica osvetljenosti između dnevne i noćne polulopte prolazi kroz polove i sva mesta na ZEMLJI jednako vreme provedu u njenom osvetljenom i neosvetljenom delu.Dan i noć traju jednako-12 h.PROLEĆNA I JESENJA RAVNODNEVICA
Posle prolećne ravnodnevice mesta na severnoj polulopti su sve više u osvetljenom delu.
21.juna najduža noć, a najkraći dan-letnja dugodnevica Posle jesenje ravnodnevice (23.septembar) mesta na
severnoj polulopti ulaze u neosvetljeni deo, pa je obdanica kraća od noći.To je zimska kratkodnevica za severnu poluloptu – 22.decembar
Smena godišnjih doba Zbog revolucije Zemlje i nagnutosti Zemljine ose prema
ekliptici, smenjuju se 4 dodišnja doba:proleće, leto,jesen i zima.
Nemaju svi delovi sveta istu smenu godišnjih doba.Tako su prostori oko polova tokom cele godine hladni, dok prostori duž ekvatora cele godine topli.
21.mart sunčevi zraci padaju pod pravim uglom na ekvator
21/22 .jun sunčevi zraci padaju pod pravim uglom na sev.povratnik 23,5 stepeni N
23.septembar sunčevi zraci padaju pod pravim uglom na ekvator
21/22. decembar sunčevi zraci padaju pod pravim uglom na južni povratnik 23,5 stepen S
TOPLOTNI POJASEVIPET TOPLOTNIH POJASEVA: 1 ŽARKI 2 UMERENA 2 HLADNA
Odlike toplotnih pojaseva Žarki –pojas visokih t , sunčevi zraci padaju pod
skoro pravim uglom tokom cele godine.Nema pravilne smene godišnjih doba,velike su vrućine.
Umereni pojasevi – ugao pod kojim padaju sunčevi zraci se menja, ali NIKADA ne iznosi 90 stepeni u odnosu na Zemljinu površinu.Ovde postoji pravilna smena godišnjih doba,a trajanje obdanice i noći varira.
Hladni pojasevi- Sunčevi zraci padaju pod malim uglom, pa je hladno tokom cele godine.Tokom godine se izdvajaju POLARNI DAN osvetljeni deo godine, POLARNA NOĆ – kada Sunce uopšte ne izlazi.
Slika polarne noći -Hamerfest
POLARNA SVETLOST Ovaj fenomen proizvode naelektrisane
cestice iz svemira koje privlace zemljini polovi. Na slici: Polarna svetlost iznad Aberdina 27. novembra 2003.
Aberdin, 21. januar 2005