Upload
dr-sarac
View
2.049
Download
13
Embed Size (px)
Citation preview
1
OPŠTA ANATOMIJA
UVOD U ANATOMIJU
2
Anatomija
Anatomija čoveka - nauka koja proučava oblik, građu i sastav čovečjeg tela.
Naziv anatomije - grčkog porekla ανατομία (anatomia) ανατέμν (anatemno) ili ανατέμνειν
(anatemnein) rezati, seći, otvarati sečenjem.
Seciranje, disekcija (lat. dissecare – seći) - najstariji metod u proučavanju građe tela.
3
Značaj anatomije
Osnova za razumevanje: funkcije organa i sistema patoloških procesa koji dovode do oboljenja.
Neophodna za dijagnostiku oboljenja i klasičnim ili savremenim metodama.
4
Učenje anatomije Osnovne tehnike učenja u anatomiji:
posmatranje vizuelno predstavljanje (vizualizacija - zamišljanje,
trodimenzionalno predstavljanje) položaja struktura i njihovih odnosa u telu
memorisanje latinskih naziva
Metode učenja:
korišćenjem ANATOMSKIH ATLASA korišćenje multimedijalnih sredstava (posebni
kompjuterski programi)
5
Prema načinu i svrsi rada anatomija se deli na:
1. sistematsku
2. topografsku
3. plastičnu
4. rendgensku
5. kliničku anatomiju.
6
Sistematska anatomija . Sistemi tela su:
1. koštani (systema skeletale)2. zglobni (systema articulare)3. mišićni (systema musculare)4. za varenje (systema digestorium)5. za disanje (systema respiratorium)6. mokraćni (systema urinarium)7. polni (systemata genitalia)8. endokrini (glandulae endocrinae)9. kardiovaskularni (systema cardiovasculare)10. limfni (systema lymphoideum)11. nervni (systema nervosum) 12. čulni (organa sensuum).
7
Topografska anatomija
Proučava odnose organa i opisuje mesto gde se organ nalazi.
Odnosi:
1. holotopske - odnos prema celom telu
2. skeletotopske - odnos prema skeletu
3. sintopski - odnose prema organima Prikazuje:
• delove organizma (npr. glavu, trbuh)• regije (npr. dlan)
8
Plastična ili površinska anatomija
Proučava spoljašnji oblik, tj. izgled
čovečijeg tela u raznim položajima.
9
Rendgenska anatomija
Proučava građu tela pomoću rendgenskog aparata.
Prednost - građa se izučava na živom organizmu.
Nova dijagnostičke metode: magnetna rezonanca (MR) kompjuterizovana tomografija (CT) ultrazvuk (UZ) pozitron emisiona tomografija (PET)
10
Rendgenska anatomija
11
Magnetna rezonanca MR
12
Kompjuterizovana tomografija CT
13
Ultrazvučna dijagnostika
14
Pozitron emisiona tomografija PET
15
Klinička anatomija
Proučava odnose između anatomskih struktura i funkcije, koji su značajni za praktičnu medicinu.
16
ANATOMSKI POLOŽAJ
Standardni referentni položaj tela - opisuje se položaj struktura.
Anatomski položaj: telo u uspravnom stavu, glava i oči usmerene napred, ruke su prislonjene uz telo s
dlanovima okrenutim napred, noge približene jedna drugoj.
17
Anatomske ravni
Zamišljene ravni omogućavaju: • određivanje odnosa, položaja i smera
organa;• opisivanje preseka predela tela.
Ravni:1. frontalna 2. sagitalna3. horizontalna
Preseci:1. transverzalna2. longitudinalni3. kosi
18
Frontalna ravan
Vertikalna, paralelna sa čelom Deli telo u prednji i zadnji deo Plana frontalia seu plana
coronalia
19
Sagitalna ravan
Vertikalna Pruža se od napred prema
nazad Deli telo na desni i levi deo Planum medianum - ravan
simterije mediosagitalna ravan
Plana paramediana parasagitalne ravni
20
Horizontalna ravan
Horizontalna Deli telo na gornji i donji deo Plana horizontalia
21
Preseci Transverzalni
Preseci normalni na osovinu organa Longitudinalni
Preseci koji prate uzdužno osovinu organa Kosi
22
Orijentacione linije Za određivanja položaja i smera organa Vertikalne orijentacione linije
1. Linea mediana anterior (prednja srednja linija)
2. Linea medioclavicularis (srednja ključna linija)
3. Linea mamillaris (bradavična linija)
4. Linea axillaris anterior, media et posterior (prednja, srednja i zadnja pazušna linija)
5. Linea scapularis (lopatična linija)
6. Linea mediana posterior (zadnja srednja linija)
23
ANATOMSKA NOMENKLATURA
Nazivi na latinskom jeziku - latinska nomenklatura Nomina Anatomica - anatomski rečnik U Bazelu, na kongresu anatoma 1895. godine -
(BNA) U Jeni 1935. godine - (INA) U Parizu 1955. godine - (PNA). Terminologia Anatomica - poslednja revizija
Pariska nomenklature, 1998. g..
24
Način dobijanja naziva na osnovu naziva u starim jezicima (grčkom i
latinskom) npr. oesophagus
na osnovu doslovnih tj. bukvalnih opisa npr. dvanaestopalačno crevo (duodenum)
prema funkciji npr. m. levator scapulae
na osnovu izgleda npr. appendix vermiformis
na osnovu položaja u telu npr. mm. intercostales
prema imenu iz mitologije - tendo calcaneus -Achillis osobe koja je prva opisala neku strukturu - circulus arteriosus
cerebri - Willisi
25
Eponimi
Naziv koji je dobijen po nekome ili nečemu. Najčešće - po autorima koji su prvi opisali
strukturu U kliničkoj praksi često. Primer: Varolijev most (pons Varolii).
Constantin Varolius (XVI vek) - profesor anatomije u Bolonji, proučavao mozak.
26
Oznake položaja ili smera
superior = gornjiinferior = donji
cranialis = gornji (u glavi i trupu)caudalis = donji (u glavi i trupu)
anterior = prednji posterior = zadnji
ventralis = prednji (u glavi i trupu)dorsalis = zadnji (u glavi i trupu)
27
Oznake položaja ili smera
medialis = bliži ravni simetrije, unutrašnji lateralis = udaljeniji od ravni simetrije, spoljašnji
medianus = u središnjoj ravni
dexter = desni
sinister = levi
externus = spoljašnji
internus = unutrašnji
superficialis = površni
profundus = duboki
28
Oznake položaja ili smera ipsilateralis = istostrani (na istoj strani tela)
contralateralis = suprotni (na suprotnim stranama tela)
proximalis = bliži izvorištu tj. korenu (u ekstremitetima ili grane krvnih sudova i živaca)
distalis = udaljeniji od izvorišta tj. korena udova
29
Uobičajene skraćenice- za strukture -
1. a. - arteria; aa. - arteriae = arterija, arterije
2. art. - articulatio; artt. - articulationes = zglob, zglobovi.
3. lig. - ligamentum; ligg. - ligamenta = veza, veze
4. m. - musculus; mm. - musculi = mišić, mišići
5. n. - nervus; nn. - nervi = živac, živci
6. r. - ramus; rr. - rami = grana, grane
7. v. - vena; vv. - venae = vena, vene
30
Uobičajene skraćenice- za pravac i položaj -
ant. - anterior = napred post. - posterior = nazad
dex. - dexter = desno sin. - sinister = levo
sup. - superior = gore inf. - inferior = dole
lat. - lateralis = spoljašnji med. - medialis =
unutrašnji
int. - internus = unutra ext. - externus = spolja
prof. - profundus = dubok superf.-
superficialis=površan
31
Uobičajene skraćenice
s. = seu, sive – (ili) – više naziva za istu strukturu a. splenica s. a. lienalis
var. = varijanta, varijetet