1

I

URAVNOTETI

..,.,,,"' Paleopr,€hrana (eng. paleolithic,,"ifiit, ?aleo dier),

ri:,,,i:'i" takodeq'$opularno zvana prehraaaltkamenog doba

ili prehrana lovaca-sakupljada,..moderan je nutri-cid1iligfidki pristup koji se temelji na spoznajama o

iri,@,,PJ.hrani na6ih dalekih predaka u paleoli-,ik"'r:p#iifi:.tatdoblju r ramoju iovjeka, koje je

ifrajalo oko 2,5 milijuna godina i zavrSilo prije 10-akti suca god i na razvojem poljoprivrede. Ti davn i preci

,,,:,'' bili su lovci-sakupljaci i prehrana im se sastojala od

.,::..:,'t" samoniklog bilja ie plodova koje su nalaziiu priro-

.;:,::' di i divijih Livotinja koje su 1ovili.

.,,..,,,,.,. Sye vi5e znanstvenika i drugih strudnjaka podri.a-t"'t';;';eoriju

da je dovjek, kao ilvaka druga ziva vrsta

na zemlji, genetski prilagoden odretlenoj vrsti hrane

koju mu je dala priroda tg da mu upravo ona osi-

gurava dobro zdravlje i spreiava razvoj sve uiesta-lijih modernih.

?:l::,t .I**nr.^"ji ryl^^j".91 *Iovci-sakupliaci bili iznimno zdravi. Bili su vi5i, jade

tjelesne goi. i imali veii mozak.Iako im je Livotnlvijek bio kra6i, na to su utjecali izvanjski faktori, kao

5to su vremenski uvjeti, nesrede, infekcije i napadi

divljih Zivotinja. Oni nisu obolijevali od kronidnihdegenerativnih bolesti kao Sto su dijabetes, rak ilisriane bolesti. Pobornici paleoprehrane smatraju da

S indu$trijskom revolucijom dodlo je do novog

velikog preokreta u ljudskoj prehrani: odjednomje postala pristupadna preradena rafinirana hrana,

seier, bijelo bra5no i biljna ulja. Ljudi su prestali

uzgajati vlastitu, doma6u hranu, napustili su sela,

zaposlili se'u gradovima i podeli kupovati industrij-ske preradevine. Rezultat industrijske proizvodnjehrane bio je nedostatak hranjivih wari, Sto je dovelo

do pogorsanja ljudskog zdravlja i poveianja osjetlji-vosti na kronicne i degenerativne bolesti.

Sedamdesetih godina prodlog stolje6a kolesterol iprirodne masnoie Zivotinjskog podrijetla proglaie-ne su uzroinicima sriano-2ilnih bolesti. Lijeinici su

stanovnist\,u podeli preporudivati smanjenje unosa

masno6e. Pratedi te trendove, prehrambena indu-strija u ponudu je pocela uvoditi light proinode.Umjesto prirodnog maslaca poieo se propagiratiindustrijski proizveden margarin, a umjesto svinjske

masti rafinirana biljna ulja. Masno6u s mesa podeli

smo odstranjivati i bacati ili, u kajnjim sludajevi-

ma, zamjenjivati meso Litaricama, sojom i raznimpahulj icama. Zumanjke jedemo maksimalno jedan -

put ili dvaput tjedno, a dvarci su postali prosta rijei.Potpunu zamjenutradicionalne hrane industrijsklm

./L/tu,

je vrsta hrane koju sujeli naSi preci najbolje priiago-dena naSem metabolizmu i da se dovjek nije genet-

ski prilagodio suwemenom ,radit.r piehrane.

Od lovaca do poljoprivrednikaIako nam se dini da se ljudska prehrana oduvijek

temeljila na iitaricama i proizvodima od bra5na do-bivenog iz njih, one su, iz povijesne perspektive, nova

hrana. Uzgoj Lirarica zapoceo je prije nekh 10.000

godina, 5to je mali dio cjelokupne ljudske povijesti.Poljoprivreda je pridonijela ruzvojn dovjeka, koji se

viSe nije trebao seliti zahranom nego ju je mogao

'lr;gajzti tamo gdje bi se naselio. Pristupadna hrana

dovelaje do ekspanzije stanovniStva, nicanja stalnihnaseobina i opienito do razvoja druStva. Medutim,antropologija j e pokzzala da se od tog vremena po-deo smanjivati dovjekov rast i Zivotni vijek, a doiloje do poveianja smrtnosti kod dojendadi, infektiv-nih bolesti, nedostatka ieljeza, poremecaja kostijui zubnog karijesa. Prema nekim istraZivanjima, iakse i mozak smanjio. Ukratko, poljoprivrednici nisutako zdravii otporni kao lovci-sakupljadi.

preradevinama,,blagoslovila" je farmaceutska indu-striia, kojaje pokrenula najve6i biznis dosad: lijeko-ve 71 snTi.avanje kolesterola.

Medutim, upravo posljednjih desetljeda, otkakosu,,eksperti" poieli s prehrambenim propovijedima,svijetom se proiirila epidemija debljine, srdano-Zil-

nih bolesti. dijabetesa, raka, autoimunih bolesti, bo-lesti crijeva, alergija i drugih degenerativnih bolesti.

Energija i masne kiselineHranu trebamo iz dva rzzloga; prvo, radi kalorija

(energije) i drugo, radi hranjivih wari (nutrijenata).

Kalorije su energetska vrijednost namirnica kojudobivamo iz ugljikohidrata, masnoda i bjelanievina,a potrebna nam je za proizvodnju energije u tijelu.Hranjive tvari - vitamini, minerali, aminokiseline izbjelancevina i masne kiseline iz masnocr - esenci-jalni su gradevni materijal za tijelo, nuian za rad ipravilno funkcioniranje hormonskih mehanizama ibiokemijskih procesa u svim vitalnim tjelesnim su-

stavima. Kalorijska vrijednost pojedine namirnicene govori ni5ta o njezinoj nutritivnoj vrijednosti.

BO SOI1SS, nuuerr

::T j.:

(pi

SluZbena prehrambena piramida pokazuje daosno\,n ljudske prehrane trebaju iiniti ugljikohidra-ti, tj. proizvodi od Zitarica i Skroba. Oni su bogatikalorijama, ali siromadni nutrijentima, koji su gra-der,ni materijal zatljelo. Unoseii u njega kalorije uobiiku nutritivno siromaSne hrane kao ito su kruh,tjestenina, krumpir, ri2a, kukuruz, zitarice i pahu-ljice, ne zadovoljavamo njegove potrebe za nuinitnhranjivim tvarima. S takvom hranom desto unosimoi previSe kalorija, pa sb debljamo, a istodobno namnedostaje vitalnih nutrijenata.

Poklonici paleoprehrane smatraju da je videnjeLitaricakao zdrave hrane nutricionisticki mit. Onese sastoje uglavnom od Skroba, koji nije niSta drugonego nzgranate, molekule glukoze - Secer koji nanade tijelo djeluje podjednako negativno kao i deierizkolah i siatki5a. Osim toga, vecina 2itarica sadr-2i teSko probavljivi protein glu,.n, koji veiina ljudine podnosi i koji je uzrodnik mnogih autoimunihbolesti. Ztarice sadri,e i tzv. antinuirijente, spojevekoji spreiavaju apsorpciju, tj. iskoriStavanje mine-rala poput kalcija, magnezija,Leljeza.bakra i cinka.

Jedan od najveiih problema moderne prehraneneuravnote2en je unos masnih kiselina omega-6 iomegar3. One su nuZne na5em tijelu, ali probl.-nastaje kad unosimo viSe omega-6 od omega-3. Vi-sak te kiseline djeluje inflamnlrno, tj. rzaJiva upal-ne procese u tljelu, naroiito u krvnim LrIzma, Etodovodi do taanoja srdano-Zilnih bolesti. U pro5losti,kad su ljudijeli izvornu hranu, dobivali su dovoljnoomega-3 iz ribe,2ivotinja koje pasu i jaja slobod-nih kokoSi, a omjer njih i omega-6 bio je 1:1. Noposljednjih nekoliko desetljeia zn tno se povecalakonzumacija biljnih ulja, margarina i zitarica, boga-

-€e.i

,r.:r:!:jr r3Itr::-:itr.:::+'1 !':: +

tih omegama-6, pa danas taj omjer ','

u prosjeku iznosi 20: 1, tj. hranom se unosi 20 p u t a

vi5e omega-6 od omega-3. Uz prevelik unos Seierai drugih rafiniranih ugljikohidrata, neuravnote2enunos tih masnih kiselina najveii je problem moder-ne prehrane. Takav naiin prehrane krije uzrok pre-tilosti i dijabetesa i potide upalne procese u krvnimi17ama,5to dovodi do srdano-Zilnih bolesti. Kakoje nedavno u medijima izlavio poznati ameriikikardiolog Dwight Lundel: 'Ne moZemo pobjeiidinjenici da, Sto viSe industrijski preradene hranekonzumiramo, to vi5e potiaemo stvaranje upale, izdana u dan. Ljudsko tijelo ne moZe preraditi i nijeosmiiljeno da konzumira hranu nakrcanu Se6erom inatopijenu uljima omega-6. Postoji samo jedan na-din da se suzbiju fa upalna stanja, a to je povratakhrani u njenom izvornom obliku."

Sto je paleo?: Paleoprehrana mnogo je viSe od ,,dijetef i pod-razumljeva nadin ,,iivota koji prihva6a sve viSesljedbenika Sirom svijeta, Sto je iini svo.jevrsnim

,,narodnim" pokretom (grassroots movemenf). Onpromiie ,,pra,v'u", nepreradenu hranu u njenomizvornom obliku:' Meso i masnoie 2ivotinja koje slobodno pasu

travu, a ne iivotinjakol. .. hrurr. Litaricama isojom, hormonima rasta i antibioticima.

' Jaja koja su snijele koko5i 3to slobodno trikarajui kJjucaju po dvoriSru, a ne kokoSi koje Zive

zbijene u kavezima i hrane se koncentratima.

' Ribu koja slobodno 2ivi u morima i rijekama, a

ne iz uzgalaliita, koja se hrani koncentratima ipliva u vlastitom izmeru.

nuoan 9€[IS€L 81

' Povrde ivo(eiz organskog uSgoja,koje nije

,pit\:i" pesticidima i gnojeno umjetnim .

gnoJlvlma.

' Iz\egawlu se Zitarice, mahunarke, biljna ulja

i margarini, pasterizirano mli.leko, industrijske

preradevine i kemijski dodaci hrani.

' Ukratko, bira se hrana koja se mo2e

rzgojiti, uloviti i1i ubrati, niSta rafiniranoi visokoprocesirano. PodrZavaju se lokalniproizvodaii.

' Jedu se zdrave masno6e dobivene iz Livotinjakoje pasu, kokosova oraha, avokada, maslina i

hladno pre5anih ulja.

' Mogu se koristiti domaii pekarski proizvodiod zamjenskog braina: mljevenih oraiastihplodova i sjemenki.

' U prehranu je ukljutena tradicionalna,nutritivno bogata hrana: fermentirano povrce,

iznutrice i domaie juhe od kostiju.Izvorna prehrana po sasta\,'u makronutrijenata

podrazumiieva manle ugljikohidrata. Stoga se uengleskom govornom podruiju osim paleo iesto

koriste i nazivi primal rli lot.t.carb.U Svedskoj je po-

pularan naziv LCHF (loza carb, high fat) koji jasno

ii:::i+= =,ery; :-.- -. o4xjge.jj t

[*[ML /trsi*'[-//--/ ^ ^/l-/ /1 r/*<t^/,r- r(Uten%ln

naglaSava da se manji unos ugljikohidrata nadokna-

duje veiim unosom zdravlh masno6a, a ne protei-na. Masnoia je dovjeku najbolji izvor energije, ali ivaZnih hranjivi,]r tvari kao 5to su esencijalne masne

kiseline i vitamini topivi u masti (A, D, K, E), bez

kojih se ne bi mogle odvijati vaZne funkcije u na5em:

tijelu. LCHF je uivedskoj kliniikol praksi pokazao

najbolje uiinke kod dijabetesa, pretilosti i drugih

bolesti prouzrodenih inzuliaskdm rezistencij om (i I iosjetlj.ivoiiu na ugljikohidrate) upravo zbog drastii-nog smanjenja unosa ugljikohidrata. Zanimljivo je

da se mnoge pozflate i vrlo udinkovite medicinske

dijete (npr. Optimal Diet, The Specific Carbohydra-

te Diet) zasnivaju na naielima izvorne prehrane sa

smanjenim unosom ugljikohidrata i poveianimunosom prirodnih masti, kojima lijeinici Sirom svi-

jeta lijede brojne moderne bolesti. Pozitivni udinci

paleoprehrane primijeieni su kod sljededih:

' Crohnove bolesti, celijakije, sindroma iritabilnogcrijeva i drugih crijevnih bolesti

' dijabetesa tipa 2, pretilosti, sindromapolicistidnih jajnika, neplodnosti i drugih bolesti

vezanih uz inzulinsku rezistenciju

' sriano-Zilnih bolesti, visokog tlaka, poreme6aja

masnoia u krvi, masne jetre

' reumatoidnog artritisa, lupusa i mnogih drugihautoimunih bolesti

' depresije i mnogih drugih psihidkih ineuroloikih bolesti.

Neosporni dokaziSve su brojniji znanstveni dokazi da je moder-

na prehrana krivac za epidemiju bolesti tipicnihza danainje vrijeme. Unatod dinjqnici da sve viSe

ljudi uzima skupe statine (lijekove za sni2avanje

kolesterola) i premda smo smanjili unos masno-

6e, svake godine sve vise ljudi umire od srianihbolesti.,slijedeii sluZbeno preporudenu prehranu,

' koja je siromaina zasiienim mastima, ali bogataviSestruko nezasidenim mastima iz biljnih ulja iuglj ikohi dratima, izaziv amo opetovana o Ste ienj a

krvnih LlIa. One pak uzrokuju kroniinu upalu,

koja dovodi do srdanih bolesti, moZdanog udara,dijabetesa i pretilosti. Yfi,e& prehrambene pre-poruke ne mogu se viSe ni znanstveno ni moralnoopravdati, a suvremena istrai,ivanla neospornopokazuju dvrstu povezanost izmedu industrijskehrane i novih civilizacijskih bolesti. e ini se da jevrijeme da se posluZimo izvornom mudroSiu svo-jih predaka i vratimo se izvornoj vtstL hr&ne, z^

. koju danas zna;mo da ljudskom tijelu daje sav gra-devni materijal koji mu treba i energiju potrebnuza uravnote|en Zivot. S

lUiLtittt t.t,tt, Pcln;it/. ,71. :.ti:t..;1,..:ah'titrl.or;\.501.(t'/11.

L

82 €lOfIE9€, nu;an

{/iie o,4niti **upe i