E: SENSIN ARHIVURA'NAPISALA:

:

r:,;l

i:::ii"

::,

Donedavno su mnogi zagovornici zdravog stila prehrane izbjegavali kravljemlijeko, no u posljednje vrijeme neki od njih na svoje ku(ne adrese narutujuboce sirovog, doma(eg mlijeka. Sve to podsjeia na neka minula vremena i

seoski Zivot naiih djedova i baka. Sto stoji iza tog trenda? Evo Sto o tome kaZepoznata hrvatska nutricionistica i autorica knjige lstine i laii o hroni, Anita Supe

: ..':'4;.,... r - !:::]-:-::::a.-: -::-:. . r,. ':j:.-:r.l

':::rrttx:'rli::

,,,1rrl,1*u:::

.rl.l:l,i!1:14{4,,i,

:!:ilrlli1::.t

ffiiMa.ffiffiw

wi

: !i

#$;wffiffi$s$tryii*fi&ffi

w

'.rya-#i-

#"=* i

&*j

lil*rJ6'eu'*,$o

94 €l€lIl€l€L snrDnrr

Pravo mlijeko izvtnredzn je izvornutrijenata i v:-lro vai,nrh korisnihbakterija kao 5to su laktobakterlje,zakoje danas zn^mo da igraju presud-nu ulogu u jadanju imuniteta i zaititiorganizma od raznlh bolesti. Pravoje mlijeko takoaler izvrstan izvor vi-tamina, minerala i enzima te sadrLipunovrijedne bjelandevine i masnoiekoje dine gradevinski materljal za ti-jelo. Medutim, pastetizacija mlijekapotpuno mijenja njegovu strukturupa se tako, primjerice kalclj, za kojivjerujemo da ga dobivamo iz mlljeka,prema nekim istraLivanlima zapravouop6e ne moZe apsorbirati bez en-zima fasfataza, koji se deaktivira uprocesu pasterizacije. Pasterizac1a,tj. zagrijavanje na visokim tempera-turama takoder deaktivira sve vaZne

enzime, ubija korisne laktobakteri-je i uni5tava brojne druge hranjivekomponente. Nadalje, visoka tempe-tatvra, a posebno nagTo zagrijavanje,potpuno mijenja strukturu osjetljivihmlijednih bjelandevina koje denaturi-raju i postaju vrlo teSke za probavt te

potencijalno Stetne za zdravlle.

Alergija na mlijekoMedu ostalim, pojedina znanstvena

istraLivarya pokazuju da se tijekomprocesa pasterizaclje u mlijeku uni-Stava ve6i dio vitamina B6,B72,tia-mina, folne kiseline, vitamina C i D.Uni5tava se i enzim lipaza potrebanza razgradryu masnode iz mlijeka, a

bjelandevine mlijeka mijenjaju svojustrukturu, Sto moZe dovesti do aler-'gija u djece i odraslih. Nadalje, lak-toza (mlijedni Seier) pasterizacijomse pretvara u betalaktozu koja brZe

podti,e Seder u krvi dto, pak, moZe do-vesti do prekomjerne tjelesne teiine.UniStava se i detvrtina joda iz mhje-ka koji nam je neophodan za srntezuhormona Stitnjaie. Pasterlzacijomslabe i prirodna antibakterijska svoj-stva mlijeka - ono postaje lako pri-jemdivo za Ioie bakterij e. IstraLivanja

su konzumaclju p asterizir anog mlij e-ka povezala s poveianim rizikom odrazvoja nekih bolesti, primjerice di-jabetesa tipa 1. Naime, znanstvenicisu u pasteriziranome mlijeku prona5libjelandevinu koja je moi,da,,okidai"autoimune reakcije kojom se uniSta-vaju stanice zadri,ene za ptoizvodnjtinzuTina.

Ugradeni imunosni sustavMnogi se boje sirovog mlijeka

zbog mogudeg mikrobioloikog one-di5ienja. Naravno, svako se mlijekone bi trebalo piti sirovo. No ako us-pijete naii pouzdan izvor svjeZeg si-rovog mlijeka krava koje se hrane na

painjacima - onediSienja se u pravilune trebate bojati. Naime, pravo mli-jeko ima vlastiti imunosni sustav, svoj

ugradeni zaititt:'i mehanizam. Svj eZe

mlijeko krave, ovce ili koze tako sa-

drZi viSestruke, prirodne, bioaktivnekomponente, poput makrofaga, leu-kocita i antitrjela, koje ubijaju stra-ne bakterije. Za spre(avarye prodorastranih bakterija kroz i,el,tdac i crije-va brinu se, pak, polisaharidi, oligosa-haridi, mucini... Osim toga, u takvomse mlijeku nalaze korisne bakterijelaktobacili i bifidus, bifidus faktor i812 vezni protein. Sve su te kompo-nente prisutne i u majdinu mlijeku,koje je najsigurnija hrana za d1ete.

URAVNOTETI

sirovog mlijeka drZe pod kontrolommnoZenje onih loSih. No pasterizira-no miijeko nema korisnih bakterijakoje bi ga duvale od truljenja, jer su

one uniitene pasterizacijom pa se ta-kvo mlijeko ne moZe ukiseliti, nego

samo pokvariti.Svako je industrijski preradeno

mlijeko pasterizirano, iak i ono kojese naziva svjeZim. Razlika izmedusvje2eg i trajnog mlijeka jest u tem-peraturi i vremenu kojem se mlijekoizlai,e trjekom pasterizacije. SvjeZe se

mlijeko zagrijava na 60 do 70 "C nal-ieiie 30 minuta, a trajno se mlijekonaglo zagrijava na temperatnre iznad130 "C, 5to mu dodatno produljujerok trajanja. S pasterizacijom se po-ielo dvadesetih godina problog sto-lje6a, u razdoblju kad je tuberkulozabiia desta, kao i druge zarazne bolestiprouzroiene IoSim zdravstvenim sta-njem Zivotinja i lodim higijenskimuvjetima i metodama proizvodnje.

Mlijedne mastiMedutim, vremena su se promije-

nila i danas se za proizvodnju mlijekaupotrebljavaju spremnici od nehrda-ju6eg delika, strojevi za muZnju i su-stavi rashladivatlate se provode stro-ge sanitarne inspekcije. Dakle, kad jerijed o kvalitetnom, svjeZem mlijeku,pasterizacrla je zapravo postala nepo-

ho*/ste su

(lTze,rurr r//t<.t rfuan/ r / r /' ./lrnkley/ ht kfu/ra cth'

fttr,,tVnrt"* lru;uhrc r u nrVlru ,ilL//4/ /. /

Prilikom pasteriz{cije tl se sastoJcr trebna. No u industrijskoj proizvod-inaktiviraju, tj. uniStavaju. Dakle, ako nji ona je korisna jer produljuje rokostavimo pravo mlijeko na sobnoj trajarya i poboljSava mlijeko loiijetemperaturi, ono se ne6e pokvariti kvalitete (onediS6eno mlijeko kojenego ie se ukiseliti, tj. dobit 6emo sadrLi patogene bakterije prodiSdava

kiselo mlijeko, 5to je prirodan nadin se pasterizacijom i baktofugiranjem).produljenja trajnosti mlijeka. To ie se Drugi proces kojem se mlljeko izlai,edogoditi zato ito korisne bakterrje iz u industrijskoj proizvodnji jest ho-

srunnrr SOII€18,95

URAVNOTEZI

mogenizacija, \. razb4arye molekulamasno6e pod velikim pritiskom radispredavanja izdvajarya vrhnja na mli-jeku. I to je vrlo neprirodan postupakjer masnoia koju dobijemo viie nemasvoju prirodnu strukturu. Osim toga,iz ml1eka se uklanja (obire) masnoiapa kupovno mlijeko sadrZi najviSe triposto mlijedne masti, iako mlijeko ne-

kih krava, npr. pasmine jersey, sadrLiviSe od Sest posto mlijedne masti.

Zaito bismo Zeljeli mlijeko s viSe

mlijednih masti? Mlijedna mast sadrZi

vitalne wari kao 5to su vitamini A, D i

No kako 1e proizvodadima mlijekaciij da Zivotinje bri,e rastu i daju 5to

vi5e litara mlijeka, tako se kravama u

industrijskoj proizvodnji daje i druga

vrsta krmiva, tzv. koncentrati. Koncen-rrari se dobivaju od 2itarica, nusproi-zvoda nastalih njihovom preradom, te

od sojina zrna.Ti su koncentratiizni-mno bogati lakoprobavljivim Skrobom,

5to dovodi do pretjeranog debljanja,

slabije kondicije i oslabljene reproduk-tivne sposobnosti Zivotinja. Takoder,

dovode do poremeienog tijeka fer-mentacije hrane u probavnom sustavu

tvarima nastaiim proizvodnjom alko-hola. Ovakva loia prehrana i opdenito

lodi i nehigijenski uvjeti rzgoja Livo-tinja dovodili su do njihovih bolesnihstanja, a mlijeko ainili toiiko loiim da

je iako dolazilo do zaraze opasnimbakterijama. Takvo loie mlijeko jedanje od glavnih razlogz 5to se u prvojpolovici proilog stoljeia uop6e uvela

pasterizaclja.Iako su se vremena pro-mijenila i danas su uvjeti :uzgojakrava

drukiiji i bo1ji, nai,alost, i dalje se ko-riste otpadne rvari nastale proizvod'njom alkohola kao hrana za Livotinje.Destilerije imaju velike kolidine otpa-da nastalog od proizvodnje alkoholnihpiia i rado ga i,ele unovditi, tako da

ga prodaju uzgalivaiima L;ottnja kaokrmivo. Ovaj industrijski otpad sadrZi

brojne ostatke opasnih kemikalija koje

se koriste u proizvodnji alkohola Sto,

naravno, loie utjede na zdravlje krava ipogoriava kvalitetu mlijeka.

'l,zborje na namaIako nam se desto dini da smo kao

potroiadi nemodni kad je rijed o kvali-teti namirnica, ipak nije tako. Mi smo

ti koji svakodnevno donosimo odlukegdje i komu iemo ostavljati svoj novac.

Kupujemo 1i doma6e proizvode od 1o-

kalnih podtenih proizvodada, slika tr-ZiSta uskoro 6e se promijeniti. Naravnoda i mi kao potro5adi trebamo biti po-Steni i biti svjesni da i farmeri, kao i svi

ljudi, trebaju biti pla6eni za svoj rad.

Kako paine Livotinje daju manje m1i-jeka nego one hranjene koncentratima,logidno je da cijena takvog mlijeka tre-ba biti vida. Kako potrai,rya za pravimmlijekom i drugim pravim izvornimnamirnicama raste, tako je sve viSe

proizvodada koji dostavljaju mlijeko,jaja, meso idruge izvrsne namirniceu naSu detvrt ili tak na kuinu adresu.

U Hrvatskoj su se podeli pojavljivati imljekomati s domadim, svjeZim krav-ljim mlijekom. Zato brdimo spremnidati koju kunu viie za pr^vu izvornuhranu koja nama i naSoj djeci osigura-va optimalno zdravlje. s

lli .;ntt' tt' nryl dT, roTrrtrr [vta ci/tlt ,'.,tnr'011t,///

. 7., /.'/' / -/

,vl\/, /ttvni. KgluTenl (t /rWrl ,'e, 1r44.r1Ott/ ///'/a

TrttrAtde, sltkrt 1/'<,:k aiklvt' c'( r( f/a//tt/'tu'L'///K2, potrebni za optimalnu asimilaciju krava, Sto uzrokuje poveianu kiselost

kalcija i bjelandevina. Bez njih kalcij u probavnom sustavu, a posljedica je

i bjelandevine postaju teZe iskoristi- naru5eno zdrav\e iivotinla i mlijekovi i potencijalno opasni. Mlijedna je kojemu je oslabljen prirodni imunosnimast takoder bogata kratkim i srednje sustav (takvo mlijeko nije uputno pitidugim lancima masnih kiselina koje nepasterizirano).

predstavljaju zaititr protiv bolesti i Kad je rijed o kolidini proizvedenog

stimuliraju imunosni sustav. Nadalje, mlijeka, svaka mljekata, naravno, LeIi

mlijedna mast sadrZi vrio vrijednu ko- dosegnuti maksimum, medutim kra-njugiranu linolensku kiselinu koja ima va nije stvorena da jede soju i Zitari-snaZno antikancerogeno djelovanje. ce.Jedna velika EU studija nedavno je

Svi ti vaZni hranjivi sastojci nestaju analizirala uzorke s raznih farmi krava

industrijskom preradom. i do5lo se do zakljuika da je mlijekokrava koje pasu tra\,'u mnogo zdravtje

Sunce isvjei,attava od m[j&a krava koje Live u zatvo-Ispada je Hjut. za zdrave.iivoti,rye renom prostoru i Zvadu koncentrate.

i kvalitetno mlijeko. Kao Sto dovjek Paine Zivotinje daju mlijeko koje jetreba prirodnu hranu, tako je trebaju bogatije antioksidansima te ima boljii Zivotinje, a ptavz prirodna hrana za omjer vaZnih masnih kiselina omega-3

krave jest zelenz trava u proljeie, lje- i omega-6. To mlijeko takoder sadrZi

to i jesen te sijeno i stlzi.a zimi. Sijeno viSe vitamina E i karotenoida te 60

je pokoiena i osuiena trlva,a. silaZa se posto viSe konjugirane linolne kiseli-dobiva tako da se pokoSena trava i ra- ne, kojoj se pripisuju brojni pozitivnizno drtgo bilje prirodno konzerviraju udinci na zdravlje.

pomoiu mlijedno-kiselih bakterija u Industrijski otpad koji se koristi kao

silosima. Takoder je vai.an boravak na krmivo za Livotinje jo5 je jedan pro-suncu,jerkaoitodanjesvjetloimapo- blem. Nerijetko su u proSlosti desti-zitivne udinke na hormonsku ravnote- lerije alkoholz u sttai.njim dvoriStlma

Zu ljudi, tako djeluje i na Zivotinje. dri.ale krave koje su hranili otpadnim

96 €l€I1S8, srrmnrr