Ishrana

diplomirala prchra- ..nulnutrldonzaln '1.-.

naGetebodkom -..i',i .'ldnLvefzltett4* .'': ii;

Posfednjedvi- .ti'..,,1,$';.,'jegodinevo- r,t 1,r'.r,'i,:.'

dipopular- . I l.i11,r.r,'

rublogktine ,t t-o_....,

i lazi o hra- , {--,.'*.

va... te rafinirana biljna ulja i margarini. Bira-ju se diste namirnice najbLi|,e svom izvornom

.. i: tuaciju, bar,,,:ti'' u ovom dije-

ni,gdjepiie ;r 'r ri''r':'

o tome ka- , :, ri:,,,:;.r

ko se uz pri- ..:.. .'.:.rodnu i zdravu '. ',:.,

prehranu mo-te dod do boljegzdravlja i normalnetjelesne teLine.

IIVORNA TJUDSKA PREHRANA

Zagovornik ste LCHF dij ete, Molete namteti od tega je izvedena taskraienica i zbogkojih razloga j e preporuiujetei- LCHF zapravo nije dijetaveinatinptehta-ne ili joi bolje redeno - nadin livota. LCHFje skraienica od Low Carb High Fat, Sto zna-di manje ugljikohidrata i vi5e masnoie. Ovajnaiin prehrane najslidn!'i j e izvornoj ljudskojprehrani prije dolaska indusrrijske rafinira-ne hrane i upravo kao takav pruZa opdmalneuvjete za dobro zdravlje i normalnu tjelesnuteLinu. On ima i druge, engleske, nazivekao!;to su Paleo, Primal, Low Carb i zaptavo pred-stavlja cijeli pokret koji jezadnjih godina po-stigao veliku popularnost i proiirio se zapad-nim zemljama. Osnova ove prehrane je pravaizvornahrana - riba, meso, jaja, obilje raznogpovria i priro dne zdrave masnoieJedu se i pu-nomasni mlijedni proizvodi, oraiasti plodoviivo&.Izbjegavaju se namirnice bogate $ede-rom i Skrobom - kruh, tjestenina, raznapeci-

62 c-+*r"+-+

skijedemo punovi5e, zatojer suugljikohidratinutritivno siro-maSni i sadrie samopraznekalonje,panedaju pravu sitost. Ma-snoie su bogatehrarlivimwa-rimaikalori.jxna,enugr-jom,tedajudugotrrynijusitost i zatoseuzLCHF

".,,.,r',,\.t,tr,t'.rt;:ItIii:.iriltrli d! :: lr

,*i:,r;;.iji1 r' l:.1.a1i1:;r

ANITA 5UPE, SIgTNftNKA KOJA JE U SVEDsKOJ DIPTOMIRAIA PREHRANU I NUTRIcIONIZAM

*ob)rr- - koles,t tr$lFmGffim ffiu

Sluibene prehrambene smjernice da se smanji unos masnoda i poveda unos ugljikohidrata staresu tek tridesetak godina O Usprkos awijekenom mi3ljenju, de6ljanje i mr$av-ljenje nisu uvjero-vani kolitinom hrane o Meso, riba, jaja,prirodne masn;ie ipowtL jednostavnol.d"*o do si-tosti bezda se preje4"-9 o Kruh, tjestenina inznapeciva,$eier i $krob, daju turbo energiju imogu sadinj avati dodatak prehrani, a ne njezina bazu

) r*ao, ?dravko {rupovif :dravko@startbih.irfa

'r-,:,.1.- _ ,,,1:'.' lu Evrope, dai ' , .,.{:': li je mogude hra-" . ' .:.": niti se zdravo ztfira-

:' j; - ' -;":;r'::ij"' leParei.. .:i,r::r:.,,i:J::,-', ' _ Ovaj naiin prehrane ne izi-

skuje veii troSak. Prehrana sebaziranaobiinim domaiimjelima i lokalno proizvede-nim namirnic ama i zaptavo predstavlja u3tedunovcajer odbacujemo veliki dio skupih indu,strijskih prer adevina i junk foo da,D ok nam se

pr ehranabazira na ugljikohidratima, kolidin-

JO-'OIFEXAT, :,.Dolazak proljeia je naiieifi alarmda,je vri-jeme za dotjerivanje linije jer d_o mora i pla-ie nije ostalo puno vremena. Sta mislite ostriktnim dijitama koje su nekako najpopu-larnije poput UIU dijete, Antkelulitne, Atkin-sove,TtodneVnedijelr.,,?,,:,. r,' :'.,,- Nema instant rjelenja. Reduhe ijske dijeteilidijete ra'smanjenim uno5om kalorija isma-njenim :unosom masnoee,,mogu samo tre:nutno dovesti do gubitka odredenog brojakilograma, koji se iesto vra(aju ujoi'veiernbroju jer dolazi do takozv-anog jo-jo efekto.Naie tijelo ima genetskirugraden mehani:zam - preiivljavanje. Kad ne unosimo dovoli-no hrane; tada tijelo misli da je doila glad iteika Vremena,:pa se postavlja u stanje Sted-nje. To znaii da se metabolizam usporava itijelo troiiminimalne koliiine enegije za ii-votne funkcije, neito kao ito na primjer,ra-di medvjed za vrijeme zimskog sna.0sim'to:ga, tijelo nastojiStovi$e te energije spremitiza kasnije, pa kada nakon dijete,poinemo je-sti normalno, tijelo sprema ve(inu uneienihkalorija u obliku masnih rezervi itako dolazido ponovnog debljanja iak i sa manjim ko-liiinama hrane.

jede kolidinski

Ishrana

STATNO U TIJEKUNa koji naiin upotpunjujete svoja znanja?- Jako puno iitam, svakodnevno. Pratim strui-nu literaturu na engleskom i Svedskom i stal-no sam u tijeku novih saznanja i zbivanja sa

podruija prehrane i zdravlja.

nie, a sitije! Osim toga, kad je dovjek zdravi-jr, troii manjenovcaza nepotrebne posjete li-jednicima i skupe lijekove.Prehrambene navike ste stitu od malena, astatistike govore da djeca imaju sve vi$e pro-blema sa gojaznosti.. Kalvu ishranu, odno-sno kakve namirnice preporutujete djeci, a3ta je najbolj e za vLin.u u Skoli i zr6to?-Dabidjecazdravo rasla i razvlladobar ima-nitet te da bi imala energije za Skolu i uienje,trebaju jesti pravu domaiu hranu sa obiljemzAr av rh hr aryivih masnoia iz jaja, maslaca, me -

sa, ribe, te voie i povrie. Djeci trebaju punoma-sni mlijedni proizvodikao jogurt, kefir, mile-ram i pravo domaie mlijeko, a neligbtveuije.Kruh, tjesteninainznapeciva, Seier i 3krob,daju turbo energiju i mogu sadinjavati doda-tak prehrani, a ne njezinu baza.

SrR IzeIEGAUATIKoje namirnice generalno treba izbjegavati i zaito?- Seder treba izbjegavati, jer ne samo da deblja, nego dovodi i do brojnih poreme-daja i bolesnih stanja u organizmu. lzmedu ostalog izaziva ovisnost kao droge, al-kohol i cigarete, jer utieie na osjetljivu biokemiju mozga. Zbog toga je izuzetnoStetan za djecu iiji je mozak joS u razvoju jer stvara podlogu za druge vrste ovisno-sti kasnije u iivotu.Proizvodi od iitaricoi braino nam se od struinjaka i medija uporno name(u kaozdravi. No iitarice se ve(im dijelom sastoje od Skroba koji nije niSta drugo nego ii-sti 5eder, glukoza, i zato ga treba izbjegavati, posebice osobe koje iele smriaviti.Osim toga, iitarice sadrie i teiko probavljivi protein"g/uten, koji je jedan od najve-(ih alergena i uzroinik velikog broja autoimunoloikih bolesti. Zitarice sadrie i ta-kozvane antinutrijente kao Stoje fitinskakiselina, koja spreiava apsorpciju vainihminerala ieljeza, magnezija, kalcija, bakra i cinka.Raf inir an a i hidr o g enizir on a biljn o uljo i mar gari fii sad rie previ 5e v i Sestru ko n eza-si(enih masno(a omega 6 koje djeluju inflnmltorno, izazivaju upalna stanja u orga-nizmu i pridonose razvoju brojnih kroniinih oboljenja.Osim toga, ove masno(e se

u procesu rofiniranjaihidrogenacijeizlaiu raznim kemijskim promjenama u kojimase koriste vrlo opasne kemikalije iiji se ostaci nalaze u gotovim proizvodima.

Umjesto slatkiia,dje-ci se mogu dati

miilidrugioralastiplodo-vii sje-

men-ke, tevoie.Treba

izbjegav ati industr{j ske p reradevine - hrenov -ke, salame, pahuljice, peciva, keksg iips, slat-kiSe...jer su prepuni Stetnih sastojaka.

!.UEKOVI PRIKRIVA'U UZROKE

Koje namirnice se mogu jesti u skoro ne,o'granitenim koliiinamai- Samo prehrana koj a sebazfua na previ5e 5e-

iera, Skroba i opienito neprirodnim namir-nicama moie dovesti do potrebe da se ne-5to jede u neogranidenim kolidinama zbogtoga ito je ona nuritivno siroma3na pa tije-lo traiijoS,Ako se driimo praveizvotnehta-ne, dobivamo sve hranjive wari koje trebamo,pa postiZemo kontrolu a.petita i potreba zaprejedanjem nestaje. Meso, ribu, j aja, prirod-ne masnoie i povriejednostavno jedemo dositosti bez da se prejedamo. Pokuiajte, uvje-tit iete se i sami.Idealna linija je ujetia san Lena, aaposljed-nje'vrijeme i muikarci sve vi3e vode ratunao izgleda i zdrav\a, Da li je to mogude po-satibez gladovanja i zakoje vrijemel- Ne samo da je moguio nego se vitka linija

s-S"*:rd 6l

Ishranrajedino moie postiii i zadrLati - bez gladova-nja. Gladovanjem se mogu izgobitildogrami,ali oni se neminovno vraiaju, Usprkos uvrije-L,enom mi5lj enj u, debljanj e i mr5 avlj enj e nis uuvjetovani kolidinom hrane, ve( hormonimai vrstom hrane koja djeluje na na5 hormonal-ni sustav. Prehrana bogata Seierom i Skrobomdovodi do povi3enog Seiera u krvi i izluiiva-nja hormona inzulina koji sav onaj Seier kojegtrenutno ne potro5imo za energtlu, pretvara amasne naslage. Osim toga, inzuhn zalJjuiav ana5e masne stanice i onemoguiava sagorijeva-nje masnoie za energiju. Prehrana sa smanje-nim udjelom u$ikohidrat a odrLava nivo Seie-ra u krvi stabilnim i ne dovodi do izlaiivanjainzulina,Tada se masne stanice otkljuiavajui mi moiemo tro$iti vlastite masne rezervezaenergiju. Thko dolazi do mrSavljenj a i to bezosjetaja gladi, jer slobodno mo2emo jesti onuhranu koja ne stimulira izluiivanje inzalina -masnoie i proteine. Ritam mrdavljenja vrloJer.azliiit od osobe do osobe i ovisi o tjelesnimpredispozicijama, zdravstvenom stanju i ra-n!'emprovodenjuizgladnjujuiihdiy'eta.Ovajproces ne treba ubtzavati niri stres ati naprljed,ve( teba pustiti tijelo da se prirodno dovedeu svoje optimalno stanje i ravnoteLa,Kada govorimo o zdravoj ishrani, podrazu-mijevamo zdrave osobe. Sta savjetujete oni-ma koji imaju neki metabolitki ili hormonal-ni poremedaj poput krvnog pritiska, $titneZlijezde' r aznih oblika dijabetesai- Osobe koje boluju od'neke bolesti narodi-to trebaju voditi raduna o svojoj prehranijerjeveii dio modernih bolesti upravo posljedi-ca moderne ishrane. Na Zalost, ove se bole-sti desto lijede lijekovima koji samo prikriva-ju simptome, umjesto da se taLi pravi uzrokporemeiaja- Dijabetes, povi3eni krvni pritisak,povi5ene masnoie u krvi i debljina u podrud-ju trbuha nazivaju se zajednidkim imenommetabolicki sindrom i posledica su prerjera-nog uno.Senja Seiera i ikrob.a. Z.ato prehranasa smanjenim unosom ugljikohidrat a ima vr -lo pozitivne udinke na ove bolesti. Poremeiajrada Stitne i:Iijezde je autoimunoloika bolest,a danas sve vi5e modernog istrahivanjapoka-zuje snaLnu vezu izmeduvelikog broja autoi-munoloikih bolesti i nepodno5enj aglutenaizLitarica.Zato mnoge osobe sa autoimunolo5-kim bolestima dotle velika poboljianja kadizbace Litarrce iz ptehtane.

KAD HRANA UBIJA

Sve vi$e ljudi obolijeva od raznih karcino-ma. Koliko se to rno e dovesti u vezu sa na-dinom irhrane3

DNEUNI MENIMoiete li nam redi kako bi mogao izgledatimeni za jedan prosjeian dan?DorutaktJaja petena na maslacu, paprika, raj-iica ili drugo povrie, kefir ilijogurt.Rutak: )anjed kotlet ili drugo meso, peteno po-vr(e, recimo tikvice i karfiol, sa umakom od iu-manjaka, maslaca i zatinskog bilja.Desert ili meduobrok: Bademi i orasi, kava.

(A .",- "i.q.r.i'

,STAglt*il SttFRn , .: , ,,,,

,, lllnAil D[il' MoiE liiishrana pomoii u ublaiavanju.sva- ,,

, kodnevnog stresa sa kojim se s{oiavamo?, - Moie, Stabilni nivo iedera u krvi ne dovo-'di do naglih promjena raspoloienja kao 3to

'seto dogaila kad je prehrana bogata iederi: ,

mar pa' je utoliko iovjek mirniji,i staloieniji,,0sim,toga, spoznaja da iinimo neit'o dobro'za sebe donosi bolje raspoloienj€ i unutdr-nje zadovoljstvo.

- Ishr ana je zasigurno jedan od uzroinika kar-cinoma. Mislim da na razvoj karcinoma dje-luju ruzna zagadenja iz hrane, vode i okoli3a,te ztaienjakojima smo izloLeni - mobilni re-lefoni, be*iini internet itd. Razne industrij-ske preradevine sadrie kancerogene sastoj-ke,jedan od mnogih primjeraje natrijev nitritkoji se pod oznakom E250 sredstvo zakon-zewiranje koristi u svim suhomesnatim pro-rzvodima.Na svom blogu vei daLewijerr'e tazbijateprehramben e mitove i zablude. Koji su naj-ie5ii mitovi izablade?- Najdeiia zabluda je opiepr ihv atena * r dnja dasu masnoie Zivotinjskog por!'ekla i kolesterol

Veiera: Salataod raznog svjeieg povr(a (recimo

krastavci, paprika, listovi ipinata, zelena sala-

ta...) sa feta sirom i maslinama.

Desert ili meduobrok: Maline ili drugo Sumsko

voie sa tufenim slatkim vrhnjem.

Nema vaganja hrane niti zbrajanja kalorija.Pravilo LCHF je ledite kad ste gladnii jedite dok

se ne zasitite, ali se nemojte prejedati. Sluiajtesvoje tijelo.

itetni, te da izaziv aju sr iane bolesti, zadeplj enjeLila,padak i rak. Medutim, ova tvrdqja nemaznanstvene osnove veije nesretni tezultatne-utemeljenih mitova, predrasuda, ali i komerci-jalnih interesa. SluZbene prehrambene smjer-nice da se smanji unos masnoia i poveia unosugljikohidrata stare su tek tridesetak godina iotkada su one uvedeng zapadnimse svijetornproiirila epidemija debljine, metabolidkog sin-droma - dijabetes tip Z povi5eni krvni pritisak,poviSene masnoie u krvi, srdano-iilnih bolestii mnogih vrsta raka. Danas se bez sumnje znada prirodne masnoie izmesa, mlijeka ijaja nepredstavljaju opasnost za zdtavlje, a znamo ida su od pamtivijeka predstavljale vrlo vai,andio ljudske prehrana Istralivanjanam porvr-duju da su grupe naroda koje su se hranile naradicionalan nadin prije dolaska civilizaciy'e sabljelim bra5nom i Seierom,bihizuzetno zdra-vi i otporni ljudi koji nisu oboli;'evali od bole-sti tipidnih za dana{nje vrijeme.Da li ste sami provodili neka istraiivanja ido kalvih ste rezultata doSlii- lJ zadnje dvije godine sam u kontaktu sa sto-tinama ljudi koji svjedode kako imje ovajna-din prehrane promyenio Livot na bolje. Mnogiod njih su kod svojih lijednika obavili kontrol-ne preglede koji su pokazali pobolj5anje vri-jednosti $eiera u krvi, masnoie u krvi, krv-nog pritiska i jetrenih proba, Poboljlanja suse osjetila i kod osoba sa alerg!'skim i autoi-munololkim bolestima, a mo|danajmarkan-tnije promjene na bolje mogu se pratiti kodosoba koje su patile od stomaino-crijevnihtegoba. Dijabetiiari tip 2 i osobe sa ruzvije-nom inzulinskom rezistencijom u stanju supotpuno baciti lijekove o kojima su ranije biliovisni, ako se strogo dti,e pravila LCHF pre-hrane. Vrlo povoljan utjecaj ove prehrane uo-dava se i kod iena sa PCOS - sindrom polici-stiinihjajnika. I