Upload
davor-budimir
View
1.470
Download
7
Embed Size (px)
Citation preview
RANA POMAGALA ZA RAĈUNANJE
50000-20000 Stare Ere – Prve metode brojanja
Prva metoda brojanja je korištenje 10 prstiju
(dekadski brojevni sustav); prsti su djelotvorni
kod brojanja ali nisu prikladni za računanje
Kamenčići za brojeve veće od 10
Urezivanje zareza na kosti ili štapu
Kamenčići u rupama, preteča Abaka
Zapisivanje crtica
Korištenje tkanine, duljina i čvorovi
RANA POMAGALA ZA RAĈUNANJE
3000 Stare ere QUIPU, sadašnja južna amerika
do 2000 niti, zapisivanje i računanje čvorovima
RANA POMAGALA ZA RAĈUNANJE
1900 Stare ere – Stonehenge
Razni megaliti koji prate nebeske pojave
Karnak u egiptu, sunce, mjesečeve mijene,
planete i zvijezde
RANA POMAGALA ZA RAĈUNANJE
200 god. Nove Ere, Antikythera
Pronađena 1900. god, objašnjena do kraja 2007. godine
RANA POMAGALA ZA RAĈUNANJE
Antikythera, razvio i usavršio Arhimend
Mala je, veličine današnjeg laptopa
Velike mogućnosti računanja planeta, sunca
ZANIMLJIVA GODINA MATEMATIKE - 820. NE
Muhammed idn Musa Al-Khwarizmi (780 - 850),
Decimalni brojevi tj, njihova notacija njegov doprinos
perzijski matematičar, uveo je decimalni sustav
počeo se koristiti pojmom nule.
moderna riječ algebra je izvedena od njegovih radova
opisuje postupke koje danas nazivamo algoritmima.
PONOVO BUĐENJE – MEHANIĈKI STROJEVI
Leonardo da Vinci 1452-1519 god. ideje za strojeve
Svestran: ljekar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar,
slikar, mislilac, matematičar i inţenjer
Od Antikythere pauza u razvoju strojeva 1200 god. srednji vijek
NOVIJE DOBA – MEHANIĈKI STROJEVI
John Napier 1550–1617 god. matematičar, fizičar, astronom
najpoznatiji je kao izumitelj logaritma i Napierovih kostiju
time je izumio vrstu mehaničkog logaritamskog računala
pularizacija uporabe decimalnog zareza
glavna novost mnoţenje zbrajanjem, dijeljenje oduzimanjem
NOVIJE DOBA – MEHANIĈKI STROJEVI
Wilhelm Schickard 1592.-1635. god.
njemački matematičar
konstruktor prvog mehaničkog kalkulatora, 1623. godine.
NOVIJE DOBA – MEHANIĈKI STROJEVI
1632. god. Šiber Wiliam Oughtreed
na temelju Napierovih kostiju i logaritamskih tablica
direktno je Napier utjecao na pojavu logaritamskog računala
NOVIJE DOBA – MEHANIĈKI STROJEVI
Blaise Pascal (1623.-1662) Paskalina
prvo patentirano mehaničko računalo
stroj se je sastojao od zupčanika, koristio se do 1960.
na plošnoj strani imao označene znamenke 0 do 9.
mogao je raditi + i – sa jako velikim brojevima
NOVIJE DOBA – MEHANIĈKI STROJEVI
Gottfried Leibniz 1673. stroj zvani “Bankovni Službenik”
mehanički kalkulator sa sve 4 operacije
Filozof, ali i matematičar proučavao i binarni brojevni sustav
NOVIJE DOBA – MEHANIĈKI STROJEVI
Joseph Marie Jacquard, francuz 1752 –1834
Trgovac, tkački stručnjak i izumitelj
tkački stroj koji je koristio bušene kartice kao ulaz
NOVIJE DOBA – MEHANIĈKI STROJEVI
Charles Babbage, englez 1791-1871
filozof i matematičar
dva stroja: diferencijalni stroj i analitički stroj niti jedan nije
dovršen za njegova ţivota
koristio je binarni brojevni sustav i skoro sve odlike današnjih
imao je ulazno-izlaznu jedinicu, bušene kartice
centralna jedinica za obradu podataka: tzv. Procesor
analitički stroj je imao skup naredaba kojima se upravljao
programski jezik je napravila Ada Byron 1815-1852
NOVIJE DOBA – MEHANIĈKI STROJEVI
Charles Babbage i Ada Augusta Byron Lovelace
Konačno dovršen diferencijalni 200 god. kasnije
13,6 tona i bio 2,4m visok
Ispisalo je rješenje na 31 znamenku, više nago današnji kalkulatori
Analitički nikada nije dovršen, trebala ga je pokretati para
Stroj bi trebao biti bio dug 30, a širok 10 metara i tu već
vidimo ograničenja mehaničkih strojeva opće namjene
NOVIJE DOBA – MEHANIĈKI STROJEVI
1785 - 1870 francuz Thomas de Colmar
Inovator i poduzetnik, prvi komercijalni mehanički kalkulator
NOVIJE DOBA – ELEKTRIĈNI STROJEVI
Herman Hollerith 1860-1929 njemačko-američki statističar
stroj zvani “Cenzus” koristio pri popisu stanovništva USA
primijenjen princip bušenih kartica – patentiran 1890
Pokreće tvrtka Tabulating Machine Company, kasnije IBM
ZADNJIH 100 GODINA– ELEKTRIĈNI STROJEVI
John A. Fleming 1849 –1945
vakumska diodna cijev, 1904
elektronska cijev će postati osnova računala 1. generacije
udaren temelj i modernoj radio komunikaciji
ZADNJIH 100 GODINA – UTJECAJ NA KULTURU
Karel Čapek češki pisac 1890 - 1938.
1921. postavio u Pragu dramu Rossums Universal Robots R.U.R
djela o opasnosti od naglog razvitka tehničke civilizacije
u R.U.R-u prvi puta upotrjebljena sintagma: ROBOT
ZADNJIH 100 GODINA – ELEKTRIĈNI STROJEVI
Diferencijalni analizator – 1935 god
Vannevar Bush i kolege sa MIT-a
diferencijalne jednadţbe sa osamnaest varijabli.
ZADNJIH 100 GODINA – TEORETSKE OSNOVE
Alan Mathison Turing 1912 –1954
postavio teoretske osnove Informatike kao znanosti
objavio i danas provokativan Turingov test 1950
ZADNJIH 100 GODINA – ELEKTRIĈNI STROJEVI
Konrad Zuse 1910 – 1995, njemačka
Inţenjer i pionir, osmislio prvi “grid computing” 1970.
1941. Z3, prvo potpuno programibilno relejno računalo
1950. Z4, prvo komercijalno računalo
ZADNJIH 100 GODINA – PRIMJENE U RATU
1943. Projekt Colosus – britansko računalo
prvo pravo elektroničko računalo, Turing i ostali
prvi puta upotrjebljen izraz “Computer” od riječi compute
dešifriralo njemačku “Enigmu” (1930) i njezine šifre, kriptografija
ZADNJIH 100 GODINA – KRAJ MEHANIKE
Howard H. Aiken (IBM)1900-1973
“Mark 1-4” od 1944-1952
masovna primjena elektronskih cijevi čak, 3300
1000 puta brţe od tadašnjeg mehaničkog računala
lagano završila era mehaničkih strojeva za računanje
ZADNJIH 100 GODINA – POBOLJŠANJA I VELIKI PROJEKTI
Projekt ENIAC 1946- 1955, unikatan
Skraćeno: Electronic Numerical Integrator And Computer
ekipa inţenjera iza projekta
5 milijuna ručno zalemljenih spojeva
17,468 elektronskih cijevi
7,200 kristalnih dioda
70,000 otpornika
10,000 kondenzatora
1,500 releja
teţina: 30 tona
Ulaz: IBM čitač bušenih kartica
Izlaz: IBM pisač
mod operacije: Paralelan
357 oper. Mnoţenja/sek
38 oper. Dijeljenja/sek
ZADNJIH 100 GODINA – NAPREDAK TEHNOLOGIJE
1947. tranzistor
W. Bratten, J. Bardeen i W. Shockley
mali obujam i bolja pouzdanost u odnosu na elektroničke cijevi
ZADNJIH 100 GODINA – TEORETSKA DOSTIGNUĆA
John von Neumann, mađar 1903-1957
Svestran, kvantna fizika, matematika, ekonomija, računarstvo
von Neumannova arhitektura, jasna podjela dijelova računala
koncept "pohranjenog programa"
ideja je da računalo radi na izmjenjivim programima
ZADNJIH 100 GODINA – JOŠ BRŢA RAĈUNALA
Univac (UNIVersal Automatic Computer), 1951-1954
Bio je napravljen od tranzistora
cijena 1,250,000-1,500,000 $ prodalo se 20-ak. komada
tisuće računskih operacija u sekundi,1000 puta brţe nego Mark 1
ZADNJIH 100 GODINA – JOŠ BRŢE
Seymour Roger Cray, amerikanac 1925-1996
„Cray” prvo pravo super računalo
cijena 8,800,000 $
Cray 1 iz 1976. god. takt 80MHZ 4MB RAM-a i čak 80 Megaflopsa
ZADNJIH 100 GODINA – PROJEKCIJA BUDUĆNOSTI
Gordon Moore, amerikanac rođen 1929
Suosnivač Intel-a u mirovini
Formulirao tzv. “Moorov Zakon”
ZADNJIH 100 GODINA – NOVI PRODORI
IBM je prvo računalo s tvrdim magnetskim diskom - 1956
Integrirani krug – 1958
Izumljen i patentiran prvi računalni miš. -1963
IBM konstruira prvu disketu - 1967
Mikroprocesor – 1971
U SAD-u je izumljen CD optički disk -1972
ZADNJIH 100 GODINA – MIKROPROCESOR
Intel 4004 – 1971.god. 2300 tranzistora
čip koji ima integrirane osnovne funkcije za obavljanje svih
procesa unutar računala.
1984. Motorola mikroprocesor MC68020
sa 250.000 tranzistora
1984. počinje 16-bitno računarstvo
sa 80286 procesorom
ZADNJIH 100 GODINA – MIKRORAĈUNALA
Altair 8800 – 1975 god.
Računalo je kupac morao sam sastaviti - kit
1KB memorije, Intel 8080, programiranje je moguće
ZADNJIH 100 GODINA – UBRZAVANJE – KUĆNI KOMPJUTER
1973.g. Intel 8080, 8-bitni mikroprocesor
1975.g. prvo osobno računalo Altair 8800
1976.g. Apple I
1977.g. Apple II – prvo osobno računalo koje je ušlo u kućanstva. Sadrţavalo je procesor 6502 i 4kb RAM-a, kazetofon za pohranu podataka i televizor kao monitor.
1982.g. Intel 80286 poznatiji kao 286 prvi procesor koji je mogao izvoditi programe pisane za njegove prethodnike
1982.g. Također izlaze najpopularnija osobna računala 80-tih – Commodore 64 i Sinclair ZX Spectrum, ljudi kupuju
ZADNJIH 100 GODINA – POSLOVNI SUSTAVI
1982. god. nastaje prvo IBM prijenosno računalo – teţi 12.8 kg, 4,77 MHz Intel 8088 procesor, 128 kB RAM-a, 320 kB
disketna jedinica, 9" monitor, cijena – 5447 $
1983. IBM predstavlja PC-XT – Intel 8088 procesor, 128 kB RAM-a, 360 kB disketna jedinica, 10 MB tvrdi disk, 12.5"
monitor, cijena – 8800 $
1984. god. IBM predstavlja PC-AT – 6 MHz 80286 procesor, 512 kB RAM-a, 1.2 MB disketna jedinica, 20 MB
tvrdi disk, 12.5 " monitor, cijena 9797 $
1985. broj računala povezanih na Internet dostiţe čak 1000
ZADNJIH 100 GODINA – KUĆNA RAĈUNALA
Microsoft -1977
pišu programski jezik Basic i Fortran za Altair 8800
programi su značajni
1981 licenciraju DOS 1.0 IBM-u
od tada se besramno bogate
1983 Windows 1.0
1995 Windows 95, dominacija
ZADNJIH 100 GODINA – KUĆNA RAĈUNALA
Apple 1977 – Steve Jobs i Steve Wozniak
Dizajn i funkcionalnost ali i visoka cijena
Zatvorena platforma
Apple 1 i 2, Macintosh, zamalo propadaju
Od 2005. suradnja sa Intelom
ZADNJIH 100 GODINA – CIJENE IDU DOLE
PC-XT
1982.g.PC-AT
1983.g.PC 386
1985.g.PC 486
1990.g.Pentium
1993.g.Pentium
II
1997.g.
Pentium
III
1998.g.
Pentium
IV
2000.g.
USD
0
5000
10000
15000
Kretanje cijena računala
USD
BUDUĆNOST – 5. I 6. GENERACIJA
Ideja krenula već 1980 god. Japan 5. generacija
Paralelna arhitektura
Računalo s mogućnošću “mišljenja”
Umjetna inteligencija – nije realizirano
Napuštanje Von Neumannove arhitekture
Ekspertni sustavi - realizirano
Komunikacija govorom
Kućna Super računala
Kvantna računala
Bio računala
Roboti slični čovjeku
Inteligentno okruţje