Hrvatska Obalna straža - sažetak za novinare

Do kada će politika upravljati brodogradnjom ?

Populističko, predizborno obedanje premijerke Kosor a kojim je 26. veljače o.g. izrazila Vladinu namjeru da se novogradnje Obalne straže izgrade u Brodosplitu, izazvalo je pozor u brodograđevnim krugovima.

Ovo obedanje, potencirano traženjima Sindikata Brodosplita za gradnjom „obedanih“ pet objekata, nalikovalo je na dogovoreni predizborni folklor, jer se očekivala procedura raspisa javne nabave.

Dana 13.07. 2011. četiri hrvatske brodograđevne tvrtke sazivaju konferenciju u Hrvatskom novinarskom društvu.

Razlog : Vlada je uputila u hitnu proceduru izmjene, koje ukidaju proceduru javne nabave i omoguduju izravnu dodjelu posla neovisno o kriterijima tržišnog natjecanja.

Stav HNS-a

U svakoj demokratskoj državi procedure javne nabave predstavljaju tehničko pitanje, a nikako političko, što je još uvijek slučaj u RH.

Kao primjer iznijeti demo postupak javne nabave patrolnih brodova USCG-a ( US Obalne straže), a koji su 2010.god. započeli gradnju prvog objekta iz serije:

Strategija ugovaranja:

potpuno otvoreno i transparentno javno nadmetanje

ispitan design

fiksna ugovorna cijena zasnovana na tržišnim parametrima

Kako se npr. ovi kriteriji reflektiraju na predmetnu gradnju brodova u RH:

1 ) Brodogradilište Specijalnih Objekata - Split , nije do sada izgradilo niti jedan patrolni

brod i nema referenci za gradnju ovakvih objekata !

2) Ukoliko je premijerka, odnosno Vlada RH, izrazila namjeru da se objekti Obalne

straže grade u državnom brodogradilištu, trebala je biti informirana da postoji

Brodogradilište Kraljevica, koje je do sada izgradilo 72 ratna brza površinska broda

od čega 46 patrolnih. !!

3) Mala hrvatska brodogradilišta imaju također brojne reference…

Zaključak: HNS zahtijeva javan i potpuno transparentan natječaj javne

nabave na osnovi precizno definiranih kriterija za izbor graditelja.

Zbog čega HNS posveduje posebnu pažnju ovom pitanju:

1. Zakonom o obalnoj straži RH, Obalnoj straži dodijeljene su ozbiljne ovlasti i obaveze zaštite RH na moru.

2. Ulazimo u EU, prihvadamo Shengen, a stanje flote Obalne straže je vrlo loše i sa ovakvim stanjem flote obalna straža nede modi kvalitetno obaviti zadatak.

3. Naši susjedi su daleko ozbiljnije pristupili ovom problemu i njihove flote su daleko modernije (Italija, Slovenija, Albanija i Rumunjska kao primjer).

4. Velike turbulencije u svijetu stvaraju i velike potrebe za takvim tipom brodovlja:

a. Report specijalizirane konzultantske kude, a koji je obuhvatio planove 72 Ratne Mornarice, na osnovi prihvadenih planova pokazuje potrebu za izgradnjom slijededih brodova u periodu: 2008.-2028.god.

i. Patrolni brodovi: 1.423 broda / prosiječna cijena: 10,8 mio US$

ii. OPV patrolni : 234 broda / prosječna cijena: 83,45 mioUS$

b. Zbog najnovijih događnja, posebno na Bliskom Istoku , ovi su podaci ažurirani god. 2010. i budžetska sredstva za nabavku patrolnih brodova povedana su za 13%.

Stoga HNS inzistira na korektnom natječaju koji treba rezultirati primjerenom kvalitetom.

To je ujedno i prilika da se Hrvatska ponovno pozicionira na tom zahtjevnom tržištu. Hrvatska brodogradnja, a koja može graditi ove vrste brodova mora biti spremna i sposobna uzeti svoj dio kolača sa svjetskog tržišta. Izlaz iz gospodarske krize zahtijeva hitnu promijenu trgovinske bilanse, prvenstveno izvozom sofisticiranih proizvoda.

Gradnja brodova Obalne straže, predstavlja ozbiljan trenutak u kojem trebamo potvrditi svoje sposobnosti za izgradnjom vlastite Ratne flote i stvaranjem „brenda“ za ponovan izlazak na svjetsko tržište.

Bududa Vlada, tijekom procesa privatizacije, treba odlučiti dali de u vlasništvu Države zadržati jezgru specijalne proizvodnje (20-25 ljudi), a koji bi uz stručnu podršku Brodarskog Instituta gradili objekte za potrebe HRM i posebno za izvoz.