View
346
Download
6
Category
Preview:
Citation preview
RAZVOJNA AGENCIJA KARLOVAČKE ŽUPANIJE- KARLA D.O.O.
1 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Izdavač Općina Krnjak Uredništvo Dejan Mihajlović, Mirko Martinović, Željka Stojković Koordinator izrade Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o. Mile Sokolić Suradnici: Martina Dvoržak, Lidija Mateša Radna skupina Dejan Mihajlović Mirko Martinović Nada Coha Ljubica Šolić Goran Bižić Ilija Matijević Ljiljana Plazibat Petar Kunić Željka Stojković Zdravko Valentino Novosel Partnersko vijeće Članovi Općinskog vijeća i predstavnici radne skupine Naklada Broj primjeraka Priprema za tisak Naziv poduzeća/obrta Tisak Naziv poduzeća/obrta i godina izdanja
2 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Sadržaj:
1.UVOD.................................................................................................................................................. 5
1.1. Koncepcija lokalne razvojne strategije ................................................................................................. 6
1.2. Lokalna strategija i održivi razvitak ...................................................................................................... 7
1.3. Što je i čemu služi Razvojna strategija Općine Krnjak? ......................................................................... 7
1.4. Financiranje razvoja JLS ............................................................................................................................ 7
1.5. Provedba aktivnosti iz lokalne razvojne strategije ..................................................................................... 8
1.6. Rezultati provođenja dosadašnjih strategija .............................................................................................. 9
2. IZVORI SREDSTAVA ZA RAZVOJNE PROJEKTE ............................................................. 10
2.1. Strukturni fondovi ............................................................................................................................. 10
2.1.1. Europski fond za regionalni razvoj ................................................................................................. 10
2.1.2. Europski socijalni fond..................................................................................................................... 11
2.1.3. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ................................................................................ 11
2.2. Program ruralnog razvoja 2014.-2020. ............................................................................................... 12
2.3. Leader program ................................................................................................................................. 12
2.4. Ostali programi .................................................................................................................................. 13
2.5. Korištenje sredstava iz EU fondova na području Općine Krnjak ............................................................... 13
3. OSNOVNA ANALIZA STANJA ................................................................................................... 14
3.1. Zona obuhvata ........................................................................................................................................ 15
3.2. Karlovačka županija ................................................................................................................................. 15
3.3. Općina Krnjak .......................................................................................................................................... 17
3.3.1. Demografska analiza ............................................................................................................................... 19
3.3.1.1. Negativan prirodni prirast i starenje stanovništva .......................................................................... 19
3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva .......................................................................................................... 21
3.3.3. Tržište rada ............................................................................................................................................. 24
3.3.4. Zaposlenost i nezaposlenost ................................................................................................................... 25
3.3.5. Poljoprivredno stanovništvo ................................................................................................................... 26
3.3.6. Migracije ................................................................................................................................................. 27
3.4. Komunalna infrastruktura na području općine Krnjak ............................................................................. 28
3.4.1. Vodoopskrba ........................................................................................................................................... 29
3.4.2. Odvodnja ................................................................................................................................................ 30
3.4.3. Nerazvrstane ceste ................................................................................................................................. 30
3 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
3.4.4. Groblja i javne površine .......................................................................................................................... 31
3.4.5. Opskrba električnom energijom plinom i toplinskom energijom ........................................................... 31
3.4.6. Pošta i telekomunikacije ......................................................................................................................... 32
3.4.7. Promet .................................................................................................................................................... 32
4. GOSPODARSTVO ........................................................................................................................ 34
4.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora.................................................................................................... 34
4.2. Obrtništvo ............................................................................................................................................... 36
4.3. Trgovačka društva ................................................................................................................................... 37
4.4. Zadruge ................................................................................................................................................... 38
4.5. Poljoprivreda ........................................................................................................................................... 39
4.5.1. LAG Petrova Gora i LEADER program...................................................................................................... 42
4.6. Šumarstvo ............................................................................................................................................... 43
4.7. Turizam ................................................................................................................................................... 45
4.7.1. Lovni turizam na području Općine Krnjak ............................................................................................... 47
4.8. Poticaji za razvoj poduzetništva .............................................................................................................. 48
4.9. Poduzetničke zone................................................................................................................................... 48
4.10. Gospodarska udruživanja ...................................................................................................................... 49
4.11. Bankarstvo i financijske usluge .............................................................................................................. 49
5. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA OPĆINE KRNJAK .................................................... 50
5.1. Prirodna baština ...................................................................................................................................... 50
5.2. Zaštićena kulturno spomenička baština Općine Krnjak ........................................................................... 50
5.3. Kulturne manifestacije u Općini Krnjak .................................................................................................... 52
5.4. Program javnih potreba u kulturi Općine Krnjak ...................................................................................... 52
6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI OPĆINE KRNJAK ................................................................... 53
6.1. Nadležnosti ............................................................................................................................................. 54
6.2. Obrazovanje ........................................................................................................................................... 55
6.3. Udruge građana općine Krnjak ............................................................................................................... 57
6.4. Sport ....................................................................................................................................................... 57
4 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
6.5. Zdravstvo ................................................................................................................................................ 58
6.6. Socijalna skrb .......................................................................................................................................... 59
7. ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA ............................................................................................. 59
7.1. Gospodarenje otpadom i utjecaj na okoliš .............................................................................................. 60
7.2. Odlaganje čvrstog otpada ....................................................................................................................... 61
7.3. Zbrinjavanje otpada u Općini Krnjak ....................................................................................................... 62
7.4. Ispuštanje otpadnih voda ....................................................................................................................... 62
7.5. Zrak i Buka ............................................................................................................................................... 63
8. SWOT ANALIZA OPĆINE KRNJAK ......................................................................................... 64
9. CILJEVI RAZVOJA OPĆINE KRNJAK – RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE .... 65
9.1. Sudionici izrade Razvojne strategije Općine Krnjak.................................................................................. 69
9.2. Vizija i ciljevi razvojne strategije Općine Krnjak ....................................................................................... 69
10. POPIS RAZVOJNIH PROJEKATA OPĆINE KRNJAK 11-2014. ...................................... 76
11. FINANCIJSKI PLAN .................................................................................................................. 87
12. PRAĆENJE PROVEDBE I REZULTATA RAZVOJNE STRATEGIJE ................................ 87
13. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 89
14. PRILOZI/POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA ............................................................ 91
5 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
1.UVOD
Razvojna strategija Općine Krnjak novi je dokument usmjeren na identifikaciju razvojnih potencijala
ove jedinice lokalne samouprave koja želi biti što spremnija za razdoblje korištenja Strukturnih
fondova od 2014. – 2020. godine. Izrada razvojne strategije kao svojevrsnog poslovnog plana
započela je kroz sveobuhvatan konzultacijski proces dionika iz javnog i privatnog sektora koji su se
sastajali, raspravljali i predlagali modele koji bi pokrenuli sve one koji mogu doprinijeti razvoju ove
jedinice lokalne samouprave koja je zbog niza nesretnih okolnosti postala područje sa kojeg se odlazi
i gdje je mogućnost stjecanja prihoda znatno otežana za sve stanovnike koji žive na njenom području.
Treba istaknuti da su se konzultacijama o novom strateškom dokumentu koje je aktivno predvodio
načelnik Općine Krnjak Dejan Mihajlović odazvali mnogobrojni dionici, posebno oni iz privatnog
sektora što je rezultiralo sa dosta projektnih prijedloga, posebno onih koji su usmjereni na turizam i
poljoprivredu.
Razvojna strategija Općine Krnjak 2014. – 2020. je, ako se izuzme Prostorni plan ove općine, treći
razvojni dokument u poslijeratnom razdoblju kroz koji se pokušavaju identificirati razvojni problemi
ovog područja i definirati ciljevi, prioriteti i mjere koje mogu donijeti kvalitativni pomak i zaustaviti
osnovne probleme koji su istaknuti u SWOT analizi, a njih je zaista dosta. Najvažniji među njima su
visoka nezaposlenost, veliki postotak starijeg stanovništva, slaba razvijenost komunalne
infrastrukture, što uključuje i električnu mrežu, nerazvijenu poduzetničku klimu i nedostatak
kapitalnih investicija. Zbog svega navedenog Općina Krnjak spada u nerazvijena područja Karlovačke
županije iako se nalazi relativno blizu centra županije (Grad Karlovac), a kroz općinu vodi frekventna
prometnica D-1 kojom se, između ostalog, kreće i veliki broj turista na putu prema Plitvičkim jezerima
i srednjem Jadranu, što za sada nije iskorišteno kao neka posebna prednost.
Razvojna strategija Općine Krnjak je izrađena prema metodologiji koju je propisalo nadležno
državno tijelo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga
gospodarstva Republike Hrvatske1. Kada se kaže da je strategija izrađena prema propisanoj
metodologiji to znači da se poštivao partnerski pristup u pripremi ovog
dokumenta, da je napravljena osnovna analiza i ocjena stanja Općine Krnjak u trenutku izrade ovog
dokumenta, te da je kroz rad članova radne skupine definirana razvojna vizija, osnovni
strateški ciljevi, prioriteti i mjere, što uključuje definiranje baze projekata odnosno financijskog
okvira i akcijskog plana za provedbu razvojnih projekata u ovoj lokanoj zajednici.
Treba naglasiti da je svrha pripreme ove strategije usmjerena na nastojanje da se za određeni broj
projektnih prijedloga koji bi mogli potaknuti ekonomsku dinamiku u ovoj općini dobiju sredstva iz
Strukturnih fondova Europske unije, ali nije samo to cilj.
Strateška orijentacija svakog poslovnog subjekta, što je na neki način i jedinica lokalne samouprave,
neophodan je preduvjet ozbiljnog planiranja, iz čega proizlazi spoznaja o vlastitim mogućnostima i
kapacitetima koji su na raspolaganju u ostvarenju zacrtanih ciljeva. Iako članovi Radne skupine nisu bili
pretjerano optimistični u mogućnostima koje nositeljima razvoja ove općine stoje na raspolaganje broj
prikupljenih projektnih prijedloga upućuje na svojevrsni optimizam da situacija ipak nije bezizlazna.
Vrijeme će pokazati dali je to zaista tako.
1 Metodologija je donesena 2010. godine u tadašnjem Ministarstvo regionalnog razvoja,šumarstva i vodnoga
gospodarstva, na temelju članka 14. stavka 4. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske /»Narodne novine«, broj 153/09
6 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
1.1. Koncepcija lokalne razvojne strategije
Zbog specifičnih uvjeta organizacije prikupljanja podataka, analize i komunikacije lokanih dionika
koncept lokalne strategije Općine Krnjak usmjeren je na pokušaj da se sastavi sažet i razumljiv
dokument koji neće opterećivati svojom dužinom i ponavljanjem činjenica koje već postoje u drugim
dokumentima, (Prostornom planu, Planu ukupnog razvoja i sl.) a služit će kao podsjetnik vodstvu
jedinice lokalne zajednice o čemu su lokani dionici raspravljali prilikom konzultacijskog procesa u
pripremi ove strategije. Razvojna strategija bi trebala biti poslovni plan čija će se realizacija pratiti
kroz vrijeme koje dolazi. Ova Razvojna strategija obuhvaća stanje od 2014. do 2020. godine i
podudara se sa sedmogodišnjim obračunskim razdobljem Europske unije. Ciljevi i prioriteti definirani
u ovoj strategiji u skladu su sa strategijom LAG-a Petrova Gora što uključuje povezanost sa LEADAR
programom, Županijskom razvojnom strategijom Karlovačke županije i drugim strateškim
dokumentima, posebno onima koji se odnose na ruralni razvoj i turizam jer je područje Općine Krnjak
ruralno područje čije gospodarstvo se najlakše može prilagoditi ovim gospodarskim granama.
U tom smislu ovaj dokument je u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, sa
Strategijom razvoja turizma, Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014- - 2020. , i
Strategijom razvoja sustava socijalne skrbi 2011 – 2016 jer je riječ o području sa dosta osoba kojima
je neophodna socijalna pomoć u raznim područjima.
Polazišta, ciljevi i prioriteti ove strategije također su usklađeni, koliko je to bilo moguće, sa ciljevima i
prioritetima Sektorskih operativnih programa Republike Hrvatske, Nacionalnog strateškog
referentnog okvira, a u konačnici, rezultati planiranih aktivnosti na određeni način će doprinijeti
realizaciji Strategije Europa 2020. kao generalnoj strateškoj smjernici najviše razine Europske unije.
Organizacijski, Strategija razvoja je postavljena tako da se u prvom dijelu pojašnjava što je i čemu
služi lokalna razvojna strategija, kakva je njena veza za održivim razvitkom i na koji način se financira
razvoj.2
Drugi dio pojašnjava gdje su izvori sredstava za razvojne projekte. Tu je poseban naglasak dan na
Strukturne programe EU (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Europski
poljoprivredni fond za ruralni razvoj), Program ruralnog razvoja 2014.- 2020., Leader program i druge
programe iz kojih se mogu financirati programi važni za stanovnike lokalne zajednice.
U trećem poglavlju slijedi Osnovna analiza u kojoj se pojašnjava kakvo je stanje u Općini Krnjak u
trenutku pisanja ove strategije uzimajući u obzir demografske, socijalne, obrazovne, gospodarske
faktore. U okviru ovog poglavlja provedena je analiza institucija i okruženja, sa posebnim naglaskom
na analizu razvojnih mogućnosti s obzirom na stanje u kojem se Općina Krnjak danas nalazi.
Četvrto poglavlje posvećeno je analizi gospodarstva na području Općine Krnjak sa posebnim fokusom
na one sektore koji mogu biti temelj budućeg razvoja ovog područja.
2 U svrhu argumentacije čemu služi lokalna strategija razvoja korištena su pojašnjenja koja su u Strategiji Općine
Pisarovina formulirali konzultanti tvrtke Micro project d.o.o. koja na jasan i razumljiv način daju upute kako se financiraju projekti, tko je odgovoran i nadležan za razvoj lokalne infrastrukture, kako provoditi lokalnu strategiju itd.
7 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
U petom poglavlju opisuju se kulturna i prirodna baština, a u šestom se analiziraju društvene
djelatnosti, što uključuje obrazovanje, sport, zdravstvo i socijalnu skrb.
Sedmo poglavlje se bavi zaštitom prirode i u njemu je, između ostalog riječ o zbrinjavanju otpada.
Osmo, deveto i deseto poglavlje su na neki način glavni dio strategije i ona su rezultat rada članova
radne skupine. To su Swot analiza (8), Strateški ciljevi, prioriteti i mjere (9), što uključuje i viziju, te
Bazu projekata (10) Općine Saborsko u kojoj su naznačeni razvojni projekti čijom realizacijom bi
moglo doći do promjene sadašnje gospodarske i društvene stagnacije.
1.2. Lokalna strategija i održivi razvitak
Integrirani odnosno održivi razvitak je cilj kojem teži svako planiranje počevši od državne razine pa do
županijske i gradske tj. općinske. Integrirani razvitak objedinjuje gospodarske, socijalne (društvene) i
ekološke ciljeve nekog područja. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica u svim
strategijama razvoja pa tako i u strategiji razvoja Općine Krnjak.
1.3. Što je i čemu služi Razvojna strategija Općine Krnjak?
Lokalna razvojna strategija je važan dokument kojeg izrađuje općina ili grad,te na taj način preuzima
odgovornost za gospodarski razvoj svojeg područja.
Lokalna razvojna strategija je dokument koji za cilj ima pronaći odgovore na razna pitanja kako bi se
osigurao razvoj određene jedinice lokalne samouprave. Činjenica je da se neko područje može
razvijati i spontano bez prethodnog planiranja i razmatranja načina njegova razvoja, ali problemi u
tom trenutku nastaju zbog toga što je takav razvoj stihijski i mogli bi reći divlji. Takav razvoj najčešće
se ne odvija tempom koji se priželjkuje i/ili se razvija uglavnom vođen kratkoročnim ciljevima, te se
pri tome zaboravljaju svekolike potrebe o kojima lokalna zajednica mora voditi računa. Dakle da bi se
osigurao razvoj neke jedinice lokalne samouprave potrebno je izuzev uloženih financijskih sredstava i
želje odnosno napora imati i jasno definiran cilj koji želimo postići i strategiju na koji način taj cilj i
ostvariti. Razvoj koji se temelji na dugoročnim ciljevima i strategijama najčešće se manifestira
ekonomskom razvijenošću, dobrom gospodarskom koordinacijom, kompatibilnošću gospodarskih
subjekata, dobrom socijalnom politikom, te očuvanjem i zaštitom prostora kao najvrjednijeg resursa
nekog područja.
1.4. Financiranje razvoja JLS
Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave snose
općine i gradovi. Tako da projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju,vodovodnu i
kanalizacijsku infrastrukturu ali i svi drugi projekti, njihova izgradnja i održavanje predstavljaju
izniman financijski trošak. Zbog tog pritiska lokalne samouprave su prisiljene potražiti alternativne
8 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će učinkovito
pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih nedostataka u financiranju infrastrukture.
Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanja privatnog sektora i sredstava za pružanje usluga
vezanih za infrastrukturu lokalnih samouprava javno-privatno partnerstvo).
Postoji mogućnost financiranja takvih projekata i putem kreditiranja lokalnih samouprava u RH. To
tržište koje predstavljaju jedinice lokalne samouprave još je relativno novo i slabo zastupljeno kod
financijskih institucija, ali se vrlo brzo razvija. Iako su novim stanjem tržišta koje je rezultat globalne
recesije smanjeni plasmani komercijalnih kredita, a kapitalno financiranje sve je manje dostupno iz
državnih i međunarodnih financijskih institucija u visokim iznosima, lokalne samouprave trebaju
započeti s korištenjem alternativnih oblika financiranja.
Danas vodstvo lokalne samouprave ima nove mogućnosti za financiranje na raspolaganju to su:
Međunarodne financijske institucije i državni fondovi koji daju potpore i izravne kredite lokalnim
samoupravama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Fond za
regionalni razvoj i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR). Te institucije i programi imaju već
uhodane procese kroz koje upoznaju lokalnu upravu o načinu podnošenja zahtjeva za kreditiranjem i
uvjetima kreditiranja.
U skladu sa navedenim, jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj financiraju se kroz: 1. domaće izvore financiranja i 2. strane izvore financiranja Postoji 5 osnovnih izvora iz kojih se jedinice lokalne samouprave mogu financirati:
krediti poslovnih banaka,
financiranje leasingom ( operativni i financijski leasing),
izdavanje obveznica ( moguće samo za određene JLS-e koji zadovolje uvjete),
krediti i potpore državnih financijskih institucija ( HBOR, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstva Republike Hrvatske) te
krediti i potpore Europske unije i međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, EU – fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).
Za općinu Krnjak najzanimljiviji su izvori iz EU fondova koji se odnose na financiranje regionalnog i ruralnog razvoja kao i socijalni programi za osobe treće životne dobi.
1.5. Provedba aktivnosti iz lokalne razvojne strategije
Kako bi se postigla adekvatna efikasnost potrebno je započeti s aktivnom provedbom Lokalne
razvojne strategije. U trenutku kada se Lokalna razvojna strategija izradi treba je usvojiti Općinsko
vijeće. Njezina provedba treba započeti što je prije moguće kako ne bi došlo do razilaženja Lokalne
razvojne strategije od trenutka kada je izrađena do trenutka kada je se počne primjenjivati tj. njene
implementacije. Realizacija programa zahtijeva stoga strogo povezivanje planiranja projekta s
godišnjim ili višegodišnjim proračunskim planiranjem u lokalnoj zajednici.
Proračun lokalnih zajednica trebao bi biti zasnovan na operativnom planu koji proizlazi iz Lokalne
razvojne strategije. Kako bi se srednjoročni operativni plan, koji pokriva razdoblje od nekoliko godina
9 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
proveo, plan aktivnosti treba podijeliti na godišnje planove aktivnosti,koji sadrži projekte ili specifične
korake projekata u slijedećoj godini.
1.6. Rezultati provođenja dosadašnjih strategija
Kao i većina jedinica lokalne samouprave Karlovačke županije Općina Krnjak do sada nije imala
prikladan strateški razvojni dokument u kojem bi se, na temelju provedenog konzultacijskog procesa
svih važnih dionika ove po mnogočemu specifične jedinice lokalne samouprave, mogla pratiti
realizacija pojedinih razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera, kao i provedba projektnih prijedloga
predstavnika javnog, civilnog i poslovnog sektora. Bar ne na način kako je to predviđeno europskim
procedurama. Doduše, koncept lokalnog razvoja ovog područja razrađen je kroz Prostorni plan
uređenja Općine Krnjak koji je 2005. godine izradio Urbanistički institut Hrvatske d.o.o. Iako se u
njemu na sveobuhvatan način definirani općinski razvojni potencijali kako se to prostornim
planovima regulira, što između ostalog znači usklađivanje plana sa Strategijom i Programom
prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostornim planom Karlovačke županije, kao i prostornim
planovima uređenja susjednih jedinica lokalne samouprave, i sl. ovaj dokument ipak je više usmjeren
na prostorno planiranje a manje na identificiranje projekata koji mogu dovesti do kvalitativne
promjene dosadašnje gospodarske dinamike.
To se dosta ambiciozno pokušalo riješiti izradom Projekta ukupnog razvoja (PUR) Općine Krnjak
(2006.) kroz koji su se na dosta neodređen način pokušalo sugerirati što bi to moglo pokrenuti
razvojni ciklus na području Općine Krnjak. Opsežan finalni dokument na više od 800 stranica zbog
svoje općenitosti nije prihvaćen kao poslovni plan općine između ostalog i zbog toga jer su okolnosti
nametale nove prioritete, pa je on ostao samo neuspješan pokušaj razvojnog planiranja koji nije
realiziran na način kako se to očekivalo.
Uz dva navedena dokumenta treba spomenuti i Zelenu plan (2006), koja je također izrađen u svrhu
razvojnog planiranja Općine Krnjak. Taj je dokument tiskan uz potporu Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva a kao njegov izdavač navodi se udruga ZEO Nobilis, iz Međimurja.
Metodološki, dokument je, kako to piše u impresumu, izrađen uz sudjelovanje javnosti sa područja
općine Krnjak. Zeleni plan Općine Krnjak nije dakle izrađen kao standardni strateški dokument ali je u
dosta svojih elemenata odgovorio na neka važna pitanja koja se odnose na razvoj ovog područja. Na
nešto manje od dvadesetak stranica A5 formata pokušalo se istaknuti koji su osnovni problemi i
prednosti a provedena je i anketa o pitanjima vezanim za okoliš na uzorku od 100 ispitanika. U
kratkoj analizi ispravno su se istaknule prednosti ovog područja koje se odnose na prirodne
vrijednosti, od čega je posebno spomenuta rijeka Korana, izvorišta i pećine, površine pod šumom,
kao i kulturna baština ovog područja. Kao osnovni problemi kroz Zeleni plan istaknuti su negativni
demografski trendovi, upravljanje otpadom, problemi sa pitkom vodom, ali i oronuli objekti,
raspršenost groblja i sl. Konačno, kroz ovaj mali ali sažet dokument predloženo je nekoliko projektnih
prijedloga (Eko selo, Poučne staze, Biciklističke rute, Zavičajna zbirka Krnjaka) i određene smjernice
kako realizirati budući razvoj, koje se podudaraju sa ovom strategijom. Zato treba reći da je Zeleni
plan još uvijek upotrebljiv dokument kao izvor podataka i potvrda da se na području Krnjaka strateški
razmišljalo.
10 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Na temelju podataka navedenih u gore spomenutim dokumentima i konzultacijama sa dionicima
tijekom pripreme ovog dokumenta nastala je Razvojna strategija Općine Krnjak kao sinteza ciljeva i
prioriteta koji, zajedno sa projektnim prijedlozima privatnog, javnog i civilnog sektora, daju smjernice
za budući razvoj Općine Krnjak.
Tablica 1. Razvojni dokumenti Općine Krnjak
Red. br.
Naziv Autor/ Godina
1. Prostorni plan uređenja Općine Krnjak, Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb, 2005.
2. Projekt ukupnog razvoja Općine Krnjak, Consulting Project d.o.o., Kalnik, 2006.
3. Zeleni plN Općine Krnjak Udruga ZEO Nobilis, 2006.
4. Razvojna Strategija Općine Saborsko 2014. - 2020. RA Karla d.o.o., 2014. Izvor: Općina Krnjak
2. IZVORI SREDSTAVA ZA RAZVOJNE PROJEKTE
Europski su fondovi značajan izvor sredstava za razvojne projekte. Ulaskom Hrvatske u EU 2013.g.
umjesto sadašnjih predpristupnih fondova u okviru IPA moći će se koristiti Strukturni fondovi.
2.1. Strukturni fondovi
Strukturni fondovi su dio kohezijske politike EU čiji su ciljevi sljedeći: konvergencija,
regionalna konkurentnost i zapošljavanje te prekogranična suradnja. Vrste strukturnih
fondova: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) i Europski socijalni fond (ESF), te
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD).
2.1.1. Europski fond za regionalni razvoj
Usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije
te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
U razdoblju od 2014. do 2020. godine, očekivana sredstva proračuna iznose 183,3 milijarde
eura.
Područja aktivnosti:3
Infrastrukturni projekti ključni za gospodarski razvoj određenog područja, ulaganja u
sektor obrazovanja i zdravstvene skrbi te lokalne razvojne inicijative usmjerene na
razvoj novih ili podršku postojećim malim i srednjim poduzećima
3 http://www.europski-fondovi.eu/program/europski-fond-za-regionalni-razvoj
11 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Ulaganja u proizvodnju: potpore ulaganjima (ponajviše za mala i srednja poduzeća) s
ciljem povećanja ili modernizacije proizvodnje
Jačanje gospodarskih potencijala: jačanje turističke ponude, atraktivnosti područja
za ulaganje, informacijsko društvo (pristup Internetu, on-line usluge, mala i srednja
poduzeća), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i
inovacije za mala i srednja poduzeća)
2.1.2. Europski socijalni fond
Fond koji pruža podršku regijama koje imaju visoku stopu nezaposlenosti. Predviđena
sredstva ESF-a za Hrvatsku u razdoblju 2014.-2020. trebala bi iznositi 1,44 milijardi eura ili
206,4 milijuna eura godišnje.
Područja aktivnosti:4
Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage
Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva
Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitost javne uprave
2.1.3. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
Ovaj fond pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju
inovacija u poljoprivredni sektor. U financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine,
planirani proračun programa trebao bi iznositi 84,93 milijarde eura.
Područja aktivnosti:5
Poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim
područjima
Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva
Promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi
Obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu
Promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog
dioksida i klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu
Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih
područja
4 http://www.europski-fondovi.eu/content/europski-socijalni-fond
5 http://www.europski-fondovi.eu/eafrd
12 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
2.2. Program ruralnog razvoja 2014.-2020.
Ovaj dokument trebao bi pridonijeti razvoju hrvatske poljoprivrede i ruralnom razvoju a ujedno je i
preduvjet za korištenje sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj – fonda iz kojeg
će hrvatskim poduzetnicima biti dostupno nešto više od 2 milijarde eura u razdoblju od 2014.-2020.
Područja aktivnosti:6 ( Mjere)
M04 – Ulaganja u fizičku imovinu
M06 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
M07 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
M10 – Poljoprivreda, zaštita okoliša i klimatski uvjeti
M11 – Ekološki uzgoj
M13 - Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim
ograničenjima
M17,1 - Osiguranje usjeva, životinja i biljaka
M19 – LEADER
M20 – Tehnička pomoć
2.3. Leader program7
Provedba LEADER pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014. – 2020. doprinijeti će razvoju
ruralnih područja putem provedbe lokalnih razvojnih strategija.
Intenzitet potpore iznosi do 100%. Maksimalna visina javne potpore po korisniku za razdoblje
2014. – 2020. iznosi do 150.000 €.8
Područja aktivnosti:9
jačanje kapaciteta među ruralnim stanovnicima i partnerstvima
razvoj, organizacija i vođenje LAG-ova
priprema i provođenje LRS-a
suradnja između područja i skupina
6 www.mps.hr
7 Leader program temelji se na uspostavi LAG-ova koji se formiraju na području koje ima više od 5000 a manje
od 150.000 stanovnika uključujući manje gradove ispod 25.000 stanovnika. Općina Saborsko uključena je u LAG 8 www.mps.hr/ipard
9 www.mps.hr/ipard
13 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
2.4. Ostali programi
Uz Strukturne fondove, odnosno uz sredstva iz EU fondova što uključuje dosta drugih programa koji
ovdje nisu spomenuti (Programi zajednice, i sl.) za manje jedinice lokalne samouprave kao što je
Krnjak prikladni su i svi drugi programi kroz koje se može doći do sredstava za financiranje lokalnog
razvoja. Od raznih županijskih poticaja i natječaja za razvoj ruralnog ili gospodarskog razvoja, preko
namjenskih sredstava ministarstava za branitelje, mlade, osobe sa invaliditetom (Lutrijska sredstva na
primjer), predstavnike nacionalnih manjina, ranjivih skupina, i sl. do natječaja UNDP-a, Svjetske
banke, raznih zaklada, veleposlanstava, tvrtki poput Karlovačke pivovare, Zagrebačke banke i sl. koje
također potiču predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora da predlažu svoje projektne ideje u
cilju razvoja zajednice. Više malih projekata na području Općine Krnjak može postići značajne efekte i
potaknuti optimizam ali i stvaranja uvjeta za realizaciju većih programa koji se iz današnje
perspektive čine neostvarivi.
2.5. Korištenje sredstava iz EU fondova na području Općine Krnjak
Korištenje sredstava iz EU fondova na području Općine Krnjak nije realizirano u omjeru sa kojim bi bili
zadovoljni predstavnici vlasti kao ni stanovnici općine. Zapravo, kada se pogleda tablica projekata ili
sredstava koje je iz nekih vanjskih izvora dobila Općina Krnjak dolazi se do zaključka da je više riječ o
donacijama a manje o projektima koje su predložili dionici sa ovog područja. To je na neki način i
razumljivo s obzirom da je prvih desetak godina nakon završetka rata na području Krnjaka bilo više
problema sa uspostavom osnovnih organizacijskih mehanizama ove općine i stvaranjem uvjeta za
povratak izbjeglih stanovnika u devastirane kuće, odnosno u stvaranju uvjeta za život naseljenika iz
BiH koje je rat donio na područje Krnjaka. Zato se među projektima financiranim na području Krnjaka
nalaze oni za koje je sredstva dalo Japansko veleposlanstvo, Norveška vlada, UNDP, itd. Oni su
uglavnom usmjereni na obnovu osnovne infrastrukture (ceste, mostovi, vodovod, elektroenergetska
mreža).
Početkom predpristupnog procesa malobrojni djelatnici općine imaju malo vremena za edukciju o EU
fondovima ali i malo proračunskih sredstava za pripremu i sufinanciranje značajnijih investicija za
koje nema spremne dokumentacije. To potvrđuje i činjenica da je za vrijeme pripreme Županijske
razvojne strategije Karlovačke županije 2012. godine Općina Krnjak u zajedničku bazu predložila samo
tri projekta; (1) Gospodarsku zonu Općine Krnjak, (2) Izgradnju cjevovoda za južni dio općine Krnjak
(naselja: Čatrnja, Gornji Skrad, Ponorac, Dvorište i Velika Crkvina) i (3) Izgradnju kolektora i pročistača
otpadnih voda u općini Krnjak. Za ni jedan od tri navedena projekta nije bio riješen imovinsko pravni
status i nije postajala dokumentacija koja je preduvjet kandidiranja za sredstva iz EU fondova.
Kako je vrijeme prolazilo i dionici sa područja općine Krnjak počeli su se javljati na natječaje za
sredstva iz EU fondova. Udruge „Breza“ i Ženska grupa Krnjak kao predstavnici civilnog sektora
pokazali su da postoje kapaciteti i znanje za pripremu i provedbu projekata i na području Općine
Krnjak. U novije vrijeme tu se kao posebno uspješna pokazala Osnovna škola „Katarine Zrinski“ iz
Krnjaka koja je u partnerstvu sa školom iz susjednog Vojnića kandidirala i dobila projekt iz IPA
programa „Djeca za budućnost-učenje u Krnjaku i Vojniću iz multikulturalne perspektive''. Ista je
14 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
ustanova uspjela dobiti i značajna sredstva za zamjenu postojeće i ugradnju nove energetski
učinkovite vanjske stolarije na školskoj zgradi te za izradu toplinske fasade zgrade škole i športske
dvorane. LAG Petrova gora također je započeo sa pripremom i provedbom programa i aktivnosti koje
se odnose i na područje Krnjaka pa se može zaključiti da se nakon faze kada su donacije bile u većini
stvari mijenjaju i počinje ozbiljno vrijeme planiranja i pripreme projektnih prijedloga za sve veći broj
dionika sa područja ove općine.
Tablica 2. Donacije i projekti odobreni Općini Krnjak
Redbr.
Naziv projekta Ukupna vrijednost projekta
Donator Iznos Sufinanciran od donatora
Vrijeme provedbe
1. Obnova lokalne vodoopskrbne mreže
109.977,80 KN UNDP 109.977,80 2006.
2. TSZ Gornji Skrad 306.754,14 KN UNDP 306.754,14 KN 2006.
3. Obnova vodovoda u općini Krnjak
70,128,00 EUR Veleposlanstvo Japana
70,128,00 EUR 2006.
4. Most u Gredaru 122.000,00 KN UNDP - Kraljevina Norveška
100.000,00 KN 2007.
5.
Ugradnja klorimetra na izvorištu Gredar
2.994,29 KN
UNDP
2.994,29 KN
2008.
6.
Obnova poduzetničke klime – obnova prometnice unutar poduzetničke zone
51.560,00 KN
UNDP
51.560,00 KN
2008.
7.
Izrada dokumentacije za vodoopskrbu – Hrvatsko žarište
107.440,00 KN
107.440,00 KN
2010.
8. ,Djeca za budućnost-učenje u Krnjaku i Vojniću iz multikulturalne perspektive''
161.359,15 EUR IPA 2007.- 2013. 137.155, 28 EUR 2013.
9. Zamjena postojeće i ugradnja nove energetski učinkovite vanjske stolarije te povećanja toplinske zaštite vanjske ovojnice zgrade škole i športske dvorane
2.825.860,79 KN Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti/ ostatak je financirala KA županija
2.260.689,00 KN 2013.
10. EIB ???
11. Investicija za budućnost 91.853,00 KN LAG Petrova Gora 91.853,00 KN 2014. - 2015.
3. OSNOVNA ANALIZA STANJA
Unutar osnovne analize promatranog područja dati će se pregled osnovnih obilježja Karlovačke
županije te same Općine Krnjak. Kao neka od osnovnih obilježja analizirat će se: Administrativna
podjela područja, Teritorijalni položaj, Prometni položaj područja, Demografska slika područja te
Prirodna obilježja (reljef i klima).
15 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
3.1. Zona obuhvata
Centralni dio strategije lokalnog razvoja predstavlja analiza okruženja Općine Krnjak. Unutar analize
okruženja dati će se pregled različitih aspekta (teritorijalni, demografski,ekonomski itd. ) područja
koje pokriva Općina Krnjak. Pri tome će se pojedini pokazatelji uspoređivati s državnim i županijskim
prosjecima da bi se mogle ocijeniti njene prednosti i nedostaci. Državni zavod za statistiku, glavni
nositelj službene statistike Republike Hrvatske sve analize provodi na razini Republike Hrvatske,
županija te jedinica lokalne samouprave – stoga će se analize pojedinih pokazatelja prilagoditi tim
izvorima. Analiza okruženja predstavlja temelj za donošenje strateških smjernica budućeg razvoja.
3.2. Karlovačka županija
Karlovačka županija smještena je u središnjoj Hrvatskoj a prema NUTS klasifikaciji pripada regiji
Kontinentalna Hrvatska. Prostire se na površini od 3.626 km2 te prema Popisu stanovništva iz 2011.
godine ima ukupno 128.899 stanovnika. Zbog svog tranzitnog, prometnog i geostrateškog položaja,
jedna je od najvažnijih županija u Republici Hrvatskoj. Grad Karlovac središte je Karlovačke županije i
čini 11,07% ukupne površine Karlovačke županije. Republika Bosna i Hercegovina te Republika
Slovenija su države s kojom graniči Karlovačka županija. Karlovačka županija sastoji se od 5 gradova i
17 općina čiji su podaci o broju stanovnika sažeti u sljedećoj tablici10:
Tablica 3. Popis gradova i općina te njihov broj stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2011.
Gradovi Broj stanovnika Općine Broj
stanovnika
1 Karlovac 55.705 1 Barilović 2.990
2 Ogulin 13.915 2 Bosiljevo 1.284
3 Duga Resa 11.180 3 Cetingrad 2.027
4 Slunj 5.076 4 Draganić 2.741
5 Ozalj 6.817 5 Generalski Stol 2.642
6 Josipdol 3.773
7 Kamanje 891
8 Krnjak 1.985
10
Tablica 1. prikazuje popis gradova i općina te njihov broj stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva. Od pet gradova u Županiji očekivano najveći broj stanovnika ima grad Karlovac (55.705) što čini 43% ukupnog broja stanovnika Karlovačke županije dok najmanji broj stanovnika ima grad Slunj (5.076) što čini svega 3,94% ukupnog broja stanovnika Županije. Od općina, najveći broj stanovnika ima općina Vojnić (4.764) što čini 3,7% ukupnog broja stanovnika Županije dok općina Ribnik ima svega 475 stanovnika. Općina Krnjak je na osmom mjestu po broju stanovnika što čini 1,54% ukupnog broja stanovnika Županije.
16 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
9 Lasinja 1.624
10 Netretić 2.862
11 Plaški 2.090
12 Rakovica 2.387
13 Ribnik 475
14 Saborsko 632
15 Tounj 1.150
16 Vojnić 4.764
17 Žakanje 1.889
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.
Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine broj stanovnika Karlovačke županije
iznosio je 128.899 stanovnika. Od posljednjeg popisa stanovništva iz 2001. godine broj stanovnika
županije smanjio se za 12.888 osoba ili 9,1%. Proces depopulacije prisutan je već više od desetljeća i
ima izrazito negativan utjecaj na gospodarsku i socijalnu situaciju u županiji. U analizi demografske
slike karlovačke županije iz 2011. godine, kada su postojali samo procijenjeni podaci o broju
stanovnika, iznesena je pretpostavka da bi se do 2020. godine broj stanovnika Županije mogao
smanjiti na 120.000 stanovnika. Popisom iz 2011. godine potvrđen je snažan negativni trend koji u
velikoj mjeri prijeti ostvarivanju razvojnih planova i jačanju razvojnih potencijala.11
Tablica 4. Broj stanovnika Karlovačke županije po gradovima i općinama prema popisu stanovništva iz 2011. godine i % smanjenja broja stanovnika u odnosu na popis iz 2001. godine. (Napomena: Kamanje je konstituirano 2004. godine i relevantan podatak o % promjene broja stanovnika nije moguće izračunati.)12
Grad/ općina
Broj stan.
% u odnosu na 2001.
Grad/ općina
Broj stan.
% u odnosu na 2001.
Grad/ općina
Broj stan.
% u odnosu na 2001.
Karlovac 55.705 -6,21 Ogulin 13.915 -7,57 Duga Resa 11.180 -7,71
Ozalj 6.817 -14,06 Slunj 5.076 -16,73 Vojnić 4.764 -13,30
Josipdol 3.773 -5,37 Netretić 2.862 -14,13 Generalski stol 2.642 -17,41
Žakanje 1.889 -12,93 Barilović 2.990 -3,39 Draganić 2.741 -7,08
Cetingrad 2.027 -26,18 Rakovica 2.387 -9,00 Plaški 2.090 -8,81
11
Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovačke županije 2014. - 2016. 12
Isto
17 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Krnjak 1.985 -9,10 Lasinja 1.624 -16,20 Bosiljevo 1.284 -13,59
Tounj 1.150 -8,15 Saborsko 632 -26,51 Ribnik 475 -18,52
Kamanje 891 N/A
Izvor: Državni Zavod za statistiku RH
Tablica potvrđuje da su Demografski pokazatelji u Karlovačkoj županiji vrlo loši. To se odnosi i na
Općinu Krnjak u kojoj se broj stanovnika u odnosu na popis iz 2001. smanjio za 9,10 % što je jednako
sa županijskim prosjekom depopulacije.
3.3. Općina Krnjak
Općina Krnjak13 je jedna od 22 jedinice lokalne samouprave u Karlovačkoj županiji.
Općina je većim dijelom smještena uz cestu Karlovac-Slunj. Prema popisu stanovništva iz 2011.godine
općina ima 1985 stanovnika, 68,81 % Srba (1362), 29,17 % Hrvata (579) i 2,02 % ostalih (44). Središte
općine istoimeno je naselje Krnjak. U sljedećoj tablici se mogu vidjeti neki od osnovnih podataka o
općini Krnjak.
Tablica 5. Podaci o Općini Krnjak
Površina (km2) 111,98 km2
Broj stanovnika 1.985
Gustoća naseljenosti 19,3
Administrativni centar Krnjak
Naselja Bijeli Klanac, Brebornica, Budačka Rijeka, Burić Selo, Čatrnja, Donji Budački,Dugi Dol, Dvorište, Gornji Budački, Gornji Skrad, Grabovac Krnjački, Grabovac Vojnički, Hrvatsko Žarište, Jasnić Brdo, Keserov Potok, Krnjak, Mala Crkvina, Mlakovac, Pavković Selo, Perići, Podgorje Krnjačko, Poljana Vojnička, Ponorac,Rastovac Budački, Suhodol Budački, Trupinjak, Velika Crkvina, Vojnović Brdo, Zagorje i Zimić
Proračunska sredstva – Plan za 2014.
6.605.747,00 kn
13
Predmetno područje općine Krnjak određeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” br. 10/97.) kojim su u članku 9. u okvirima Karlovačke županije određeni gradovi i općine, uključivo naselja u njihovom sastavu. http://krnjak.hr
18 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Po svom prostornom položaju u okviru Karlovačke županije, općina Krnjak zauzima dio središnjeg
područja, pri čemu se glavno centralno naselje općine nalazi relativno blizu (na udaljenosti oko 18
km) od županijskog centra – Grada Karlovca. Svojim rubnim dijelovima Općina Krnjak graniči sa
drugim jedinicama lokalne samouprave unutar Karlovačke županije i to: sa Općinom Barilović na
zapadnoj strani, Gradom Slunjom sa južne strane, Općinom Vojnić na istočnom rubu, te Gradom
Karlovcem na sjevernoj granici.14 Prostorno-zemljopisna lokacija područja Općine nalazi se u
direktnom kontaktu sa teritorijem Grada Karlovca kao središta Karlovačke županije, te se može
zaključiti da je u odnosu na neke druge – udaljenije jedinice lokalne samouprave u okviru Karlovačke
županije, prostorni položaj ove Općine relativno povoljniji.
Najvažniji prometni pravci: Već je spomenuto da je Općina Krnjak većim dijelom smještena uz
prometnicu D-1 na putu između Karlovca i Slunja. Osim blizine Grada Karlovca, dobra povezanost
prema okolnim većim središnjim naseljima ostvarena je prvenstveno zahvaljujući državnoj cesti D-1
koja omogućava dobru i brzu vezu prema središnjem području Županije, ali i drugim gradovima i
sjedištima općina (Vojnić, Slunj, Cetingrad, Rakovica). Opisani položaj Općine Krnjak u odnosu na širi
državni teritorij, kao i lokacija unutar jednog od županijskih razvojnih koridora (Karlovac – Slunj -
Nacionalni park Plitvička jezera - Jadransko more, s jedne strane, i Vojnić – Velika Kladuša – BiH s
druge strane), daje općini Krnjak povoljnije uvjete (u odnosu na druge udaljenije općine Karlovačke
županije) za budući gospodarski razvitak.
Teritorijalna i administrativna organiziranost: 2001. godine općina Krnjak je imala 2.164 stanovnika
dok 2011. godine ima 1.985 stanovnika15. Središte općine koja je u sastavu Karlovačke županije
istoimeno je naselje Krnjak. Područna naselja općine čine: Bijeli Klanac, Brebornica, Budačka Rijeka,
Burić Selo, Čatrnja, Donji Budački,Dugi Dol, Dvorište, Gornji Budački, Gornji Skrad, Grabovac Krnjački,
Grabovac Vojnički, Hrvatsko Žarište, Jasnić Brdo, Keserov Potok, Krnjak, Mala Crkvina, Mlakovac,
Pavković Selo, Perići, Podgorje Krnjačko, Poljana Vojnička, Ponorac, Rastovac Budački, Suhodol
Budački, Trupinjak, Velika Crkvina, Vojnović Brdo, Zagorje i Zimić. Kao jedinica lokalne samouprave
općina Krnjak ima Općinsko vijeće kao predstavničko tijelo u kojem su, proporcionalno broju
stanovnika, zastupljeni predstavnici političkih stranaka sa područja općine koji se biraju na
neposrednim izborima. Općinsko vijeće Općine Krnjak broji 11 članova. Kao predstavnike izvršne
vlasti jedinica Općina Krnjak ima općinskog načelnika i dva zamjenika. Općina Krnjak ima 5 mjesnih
odbora a to su: MO Krnjak, MO Budačka Rijeka, MO Donji Budački, MO Gornji Skrad te MO Trupinjak.
Prema Prostornom planu Karlovačke županije površina Općine Krnjak iznosi 115 km2. Ukupna
obuhvaćena površina općine Krnjak iznosi 111,98 km2 (11.198 ha).16
Klimatska obilježja: područje Općine Krnjak spada u prostor Kordunske zaravni, čime su definirana i
njegova osnovna klimatska obilježja. Klimatske karakteristike proizlaze iz kontinentalne klime kao
osnovnog klimatskog tipa. To znači da su na predmetnom području prisutne veće oscilacije godišnjih
temperatura sa karakteristikama vrućih ljetnih perioda i ograničenih oborina te hladnih zimskih
razdoblja sa značajnim oborinama u hladnijem (jesensko-zimskom) periodu godine. Postojeća
14
www.krnjak.hr 15
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 16
Ibidem.
19 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
klimatska obilježja i prostorni položaj ovog područja rezultiraju sa srednjom godišnjom
temperaturom zraka koja se kreće u rasponu od 10-12 °C.17
Reljef: čitavo područje Općine Krnjak može se promatrati kao prostor jedinstvene tipologije
razvedenog reljefa. Unutar tog prostora konfiguraciju terena obilježavaju riječne udoline i
brežuljkaste uzvisine – sedla i hrbati koji se izmjenjuju sa udolinama vodotoka. Takvu karakterističnu
prostornu tipologiju dopunjavaju kraške vrtače. Unatoč atraktivnoj slikovitosti prostora navedena
obilježja dodatno otežavaju korištenje prostora, kako za poljoprivrednu proizvodnju, tako i za
formiranje prostora naselja.18
3.3.1. Demografska analiza
3.3.1.1. Negativan prirodni prirast i starenje stanovništva
Na prostoru Općine Krnjak, sa površinom od 111,98 km2, boravilo je u prethodno navedenih 30
naselja prema popisu 2011. godine 1985 stanovnika, što je smanjenje u odnosu na popisnu godinu
2001. (2.164) za 9,1% odnosno za 179 stanovnika. Analizom demografskih pokazatelja može se
konstatirati da je nakon prvog popisa stanovništva 1857. godine, kada je na području današnje
Općine Krnjak živjelo 4370 stanovnika, prisutan gotovo stalni porast broja stanovnika (samo tijekom
1921. godine dolazi do blagog kolebanja – smanjenja broja stanovnika), do 1931. godine, kada na
tom prostoru boravi 6339 stanovnika ili gotovo 50% više stanovnika u odnosu na popis iz 1857.
godine. Izneseni podaci pokazuju da je kroz vremenski period od gotovo 74 godine ukupno
stanovništvo poraslo za 1969 stanovnika. Daljnji period od 1931. do 2011. godine obilježava
konstantan pad broja stanovnika, pa ukupan gubitak u 2011. godine iznosi 4.354 stanovnika u odnosu
na 1931. godinu. Gustoća naseljenosti u Općini iznosi 19,3 stanovnika na jedan km2.
Tablica 6. Usporedba broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, Karlovačkoj županiji i Općini Krnjak prema Popisu stanovništva 2001. i 2011. godine
Područje Broj stanovnika Popis 2001.
g.
RH %
KŽ %
Broj stanovnika
Popis 2011. g.
RH %
KŽ %
Indeks
Republika Hrvatska
4.437.460 100,00 4.284.889 100,00 96,56
Karlovačka županija
141.787 3,19 100,00 128.899 3,01 100,00 90,91
Općina Krnjak
2.164 0,0004876 1,52 1.985 0,000463 1,54 78,99
Izvor: Državni zavod za statistiku
Rijetka naseljenost ruralnih krajeva prisutna je u cijeloj Karlovačkoj županiji i vidljiva je njihova daljnja
depopulacija. U okviru razmatranih naselja unutar prostora Općine Krnjak može se zaključiti da je na
svim područjima prisutno gubljenje broja stanovnika te se u tom smislu ne može izdvojiti niti jedno
17
Prostorni plan uređenja Općine Krnjak, 2005.,str.22. 18
Isto
20 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
naselje koje bi imalo pozitivna demografska obilježja pa je iz tog razloga nužno ojačati nova općinska
središta i naselja sa više stanovnika kao žarišta lokalnog razvoja.
Praćenjem prirodnog kretanja stanovništva moguće je uočiti neke osnovne trendove u kretanju
stanovništva. U Općini Krnjak prirodni prirast posljednje je desetljeće bio negativan. Negativan
prirodni prirast utjecao je na proces depopulacije, što je potvrđeno rezultatima Popisa stanovništva iz
2011. godine.
Tablica 7. Prirodni prirast u Općini Krnjak u razdoblju 2008. – 2012.
Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenja i Statistička izvješća
Treba istaknuti da je uzrok radikalnog demografskog pražnjenja ruralnog prostora Općine Krnjak
najprije povezan sa posljedicama rata a zatim i napuštanja prostora u potrazi za poslom i odlaskom u
veće gradove zbog nemogućnosti zapošljavanja na području općine. Nepovoljna demografska
situacija u novije doba posebno se odražava i kroz starenje populacije te izumiranje sela. Radi toga je
revitalizacija ruralnih područja ključna pretpostavka obnove i razvitka Općine Krnjak, kao uostalom i
drugih područja Karlovačke županije.
Karlovačka županija, kao i Općina Krnjak, imaju vrlo veliki udio starijeg stanovništva u svojoj strukturi.
Starenje stanovništva je izrazito vidljiv trend koji dovodi do smanjenja ukupno aktivnog stanovništva i
povećanja ekonomski ovisnog stanovništva. Osim opterećenja mirovinskog sustava starenje
stanovništva dovodi do brojnih socijalnih problema te će u budućem razdoblju biti potrebno razviti
dodatne programe pomoći starijim osobama. Prosječna starost stanovnika Općine Krnjak prema
posljednjim podacima iz 2011. godine iznosila je 48,9 godina, što je relativno dobar prosjek kad se
zna, na primjer, da se u Općini Saborsko taj prosjek penje na 51,8 godina.
Tablica 8. Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice Općine Krnjak 2011. po naseljima
Općina/ Naselje
Ukupno popisane osobe
Ukupan broj
stanovnika
Kućanstva Stambene jedinice
Ukupno
Privatna kućanstv
a
Ukupno Stanovi za stalno
stanovanje
Krnjak 2.201 1985 811 810 1.175 1.087
Bijeli Klanac 1 1 1 1 5 5
Brebornica 64 63 29 29 47 45
Budačka Rijeka 269 245 94 94 164 156
Burić Selo 38 29 17 17 28 25
Čatrnja 154 133 50 50 60 56
Donji Budački 143 136 53 52 57 44
Dugi Dol 99 94 36 36 49 47
Dvorište 51 53 22 21 33 27
Godina Prirodni prirast
2008. -19
2009. -21
2010. -21
2011. -22
2012. -26
21 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Gornji Budački 30 28 11 11 26 24
Gornji Skrad 71 67 27 27 25 24
Grabovac Krnjački 96 85 34 34 73 71
Grabovac Vojnićki 78 55 28 28 37 37
Hrvatsko Žarište 40 35 16 16 20 20
Jasnić Brdo 12 10 6 6 11 11
Keserov Potok 8 8 6 6 8 8
Krnjak 378 371 127 127 151 149
Mala Crkvina 45 42 19 19 24 24
Mlakovac 123 118 43 43 62 43
Pavković Selo 65 51 21 21 31 28
Perići 27 22 9 9 10 10
Podgorje Krnjačko 60 48 23 23 32 32
Poljana Vojnićka 23 18 10 10 17 17
Ponorac 52 40 20 20 30 30
Rastovac Budački 13 13 7 7 6 6
Suhodol Budački 8 8 3 3 7 5
Trupinjak 3 1 2 2 3 2
Velika Crkvina 83 68 35 35 72 60
Vojnović Brdo 13 9 3 3 5 5
Zagorje 98 83 41 41 57 54
Zimić 56 51 19 19 25 22
Izvor: Državni zavod za statistiku, Rezultati Popisa stanovništva 2011.
U tablici 5. prikazane su popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice. Rezultati popisa po naseljima
pokazuju da naselja Bijeli Klanac i Trupinjak imaju samo jednog stanovnika dok naselje Krnjak ima
najveći broj, 371 stanovnika.
3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva
Iako je veći od prosječnog postotka nepismenih u Karlovačkoj županiji (1,4) , prosjek nepismenih na
području Općine Krnjak (4,8) ipak nije tako veliki kao u nekim drugim jedinicama lokalne samouprave
na području Karlovačke županije gdje je broj nepismenih u strukturi stanovništva i dvostruko veći.
Podaci o nepismenim osobama prikupljeni u zadnjem popisu stanovništva pokazuju da je značajno
veći broj nepismenih žena (8,1) nego muškaraca (1,3), što je prisutno i na drugim ruralnim
područjima.
Tablica 9. : Stanovništvo staro 10 i više godina prema spolu, a nepismeni – 2011. god.
22 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Jedinica regionalne/lokalne samouprave
Spol Ukupno Nepismeni Postotak u ukupnom
Karlovačka županija
Svi 117.828 1.659 1,4
M 56.737 387 0,7
Ž 61.091 1.272 2,1
Općina Krnjak Svi 1.843 88 4,8
M 901 12 1,3
Ž 942 76 8,1
Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. god.
Kada se uspoređuju podaci o završenoj osnovnoj i srednjoj školi na području Općine Krnjak statistika
pokazuje da postotak onih koji su stekli osnovno i srednje obrazovanje u odnosu na ukupni broj
stanovnika nije značajno manji na području Općine Krnjak (58,5%) nego na području cijele Karlovačke
županije (64,6%), čemu je razlog vjerojatno i već spomenuta blizina Grada Karlovca kao županijskog
centra.
Tablica 10. Općina Krnjak – završena osnovna škola
JLRS Spol Ukupno Bez škole 1-3 razreda OŠ
4-7 razreda OŠ
Osnovna škola
Srednja škola
Karlovačka županija
Svi 111.569 2.767 1.607 9.025 26.842 56.488
M 53.477 654 403 3.102 11.039 31.224
Ž 58.092 2.113 1.204 5.923 15.803 25.264
Općina Krnjak
Svi 1.768 123 70 313 455 707
M 861 19 23 135 219 413
Ž 907 104 47 178 236 294
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god.
Kada je riječ o osobama koje su završile visoko obrazovanje razlika je znatno veća. Naime, na
području županije dvostruko je veći prosjek (12,9%) osoba koje su visoko obrazovane nego što je to
na području Općine Krnjak (5,66%). Ovdje treba spomenuti da znatan broj visoko obrazovanih osoba
napustio ovo područje u zadnjih dvadesetak godina i otišao u veće centre širom bivše države a
određeni broj je završio i u inozemstvu.
Tablica 11. Općina Krnjak – završeno visoko obrazovanje
JLRS Spol Visoko obrazovanje Nepoznato
Svega Stručni studij
Sveučilišni studij
Doktorat znanosti
Karlovačka županija
Svi 14.332 6.491 7.752 89 508
M 6.775 3.219 3.500 56 280
Ž 7.557 3.272 4.252 33 228
Općina Krnjak
Svi 100 61 39 - -
M 52 34 18 - -
Ž 48 27 21 - - Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. god.
23 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Ono što se u današnje vrijeme posebno vrednuje je informatička pismenost. U tome općina Krnjak
značajno zaostaje za županijskim prosjekom. U tablici 9. može se vidjeti da se gotovo 75% ispitanih
izjasnilo da ne znaju obraditi tekst, a još veći je postotak (77,6%) onih koji nisu u stanju na računalu
obavljati tablične izračune. Razloge zašto je to tako treba također tražiti u činjenici da na prostoru
općine živi veći broj osoba treće životne dobi ali i onih slabijih socijalnih mogućnosti koji svojoj djeci
nisu u mogućnosti osigurati računala i drugu suvremenu informacijsku opremu.
Tablica 12. Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti i spolu u 2011. god.
Jedinica lokalne/regionalne samouprave
Spol
Ukupno Obrada teksta Tablični izračuni
Da Ne Nepoznato
Da Ne Nepoznato
Karlovačka županija
Svi 117.828 52.541 64.314 973 44.712 72.057 1.059
M 56.737 26.556 29.667 514 22.726 33.447 564
Ž 61.091 25.985 34.647 459 21.986 38.610 495
Općina Krnjak Svi 1.843 464 1.373 6 407 1.430 6
M 901 245 654 2 221 678 2
Ž 942 219 719 4 186 752 4 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god.
Statistički je značajan i broj osoba koje se ne znaju koristiti internetom i slati elektronsku poštu. U
tablici 10. prikazani su statistički podaci koji pokazuju da se elektroničkom poštom u 2011. godini ne
zna služiti 68% stanovništva općine Krnjak dok se internetom ne zna služiti 65% stanovništva.
Tablica 13. Korištenje interneta i elektroničke pošte u 2011.godini
Jedinica regionalne/lokalne samouprave
Spol Korištenje elektroničkom poštom Korištenje internetom
Da Ne Nepoznato Da Ne Nepoznato
Karlovačka županija
Svi 52.481 64.365 982 58.079 58.750 999
M 26.852 29.368 517 29.840 26.377 520
Ž 25.629 34.997 465 28.239 32.373 479
Općina Krnjak Svi 584 1.253 6 641 1.193 9
M 309 590 2 340 557 4
Ž 275 663 4 301 636 5 Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. god.
Kad se u obzir uzmu podaci o obrazovnoj strukturi stanovnika Krnjaka može se zaključiti da oni mogu
konkurirati samo za određeni krug poslova koji se nude za osobe bez završene osnovne škole,
odnosno sa završenom osnovnom školom. U tablici 11. prikazan je broj nezaposlenih u općini Krnjak
po kvalifikacijskoj strukturi u svibnju 2014. godine gdje se vidi da je od 213 nezaposlenih najveći broj
osoba sa završenom osnovnom školom dok su samo 3 osobe sa završenim fakultetom.
Tablica 14. Nezaposleni u općini Krnjak po kvalifikacijskoj strukturi u svibnju 2014.
Općina Krnjak Ukupno Bez OŠ Sa OŠ KV-VKV SSS VŠS VSS
Tražitelji posla, 3-2014. 213 27 72 71 36 4 3
Izvor: HZZ – Područni ured Karlovac, Statistički bilten br. 5, 2014.
24 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
3.3.3. Tržište rada
U Općini Krnjak, kao i u većini jedinica lokalne samouprave na području Karlovačke županije, a
posebno onima gdje je rat značajno promijenio gospodarsko razvojne aktivnosti, tržište rada vrlo je
ograničeno. Prema podacima Bizneta19 u Krnjaku je 2014. godine registrirano 38, odnosno 39 ako se
računa Ljekarna Mahično koja zapošljava jednu osobu, poslovnih subjekata, što uključuje tvrtke,
zadruge, i osnovnu školu. Od navedenih 28 se vode još kao aktivne iako je određeni broj njih zapravo
u fazi mirovanja ili likvidacije. Kada se promatra struktura registriranih tvrtki indikativno je da veći
broj njih nema ni jednog zaposlenog. To upućuje na zaključak da stanovnici sa područja općine imaju
vrlo malo mogućnosti za zapošljavanje u tvrtkama registriranim na svom području, odnosno da je na
području Općine Krnjak tržište rada vrlo ograničeno.
Tablica 15. Registrirani poslovni subjekti na području Općine Krnjak 2014. g.
Red. br.
Registar poslovnih subjekata na području Općine Krnjak – 2014.
Broj zaposlenih
1 DRVO-PRERADA d.o.o. 6
2 TUTIĆ d.o.o. 4
3 KA-PA d.o.o. 3
4 PISARIĆ-TRADE d.o.o. 0
5 JERKOVIĆ d.o.o. 1
6 KARLOVAČKA KISELICA d.o.o. 0
7 ŠTROK ENERGY d.o.o. 0
8 MIRIĆ j.d.o.o. 0 9 I.B. VULJANIĆ d.o.o. 0 10 KRNJAK, PZ 0 11 MAT-TRANS d.o.o. 0 12 REMONT INŽENJERING d.o.o. 0 12 AGRO-KA d.o.o. 0 14 PGZ KORANA 0 15 VARIANT d.o.o. 0 16 KOZMOS-BOŽIĆ-MOMTAŽE d.o.o. 0 17 NERAL & BOLJKOVAC d.o.o. 0 18 OSNOVNA ŠKOLA KATARINE ZRINSKI 35 19 PPU ZADRUGA MARKOVIĆ 0 20 PGZ KORDUN 1 21 ART NOVA d.o.o. 2 22 BRANITELJSKA ZADRUGA DOM 0
23 ZAVARIVANJE PERKOVIĆ-LACKOVIĆ d.o.o. 2
24 ZELENI SVIJET d.o.o. 0 25 BRZ D.O.O. 0 26 GRBIĆ d.o.o. 0 27 GRADINA d.o.o. 0 28 POLJOPRIVREDNO-GOSPODARSKA ZADRUGA MIR
KRNJAK 0
29 POLJOPRIVREDNA ZADRUGA POLJANA 0
30 VICTUS EKO zadruga 0
31 LEGO PLUS j.d.o.o. 0
32 PALESTRA d.o.o. 0
33. GAVRANOVIĆ d.o.o. -trgovina 4
19
http://www1.biznet.hr/HgkWeb
25 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
34. MRVICA 2 j.d.o. 2
35. MAĆEŠIĆ d.o.o.- restoran SAVIĆ 4
36. CESTE KARLOVAC .d.d. – asfaltna baza 10
37. HŠ ŠUMARIJA KRNJAK 10
38. DOBRO ŽAKANJE d.o.o. -trgovina 2
39. Ljekarna Pharma – Mahično 20
1
UKUPNO ZAPOSLENIH 85
Izvor: http://www1.biznet.hr/HgkWeb/ 2014.g
Na području Općine Krnjak djeluje 10 aktivnih obrta koji se bave popravkom vozila, uređenjem
interijera, ugostiteljskom, trgovinom, stolarskim radovima i uzgojem šampinjona. Najviše je obrta
registriranih za poljoprivredne djelatnosti što upućuje da u sektoru poljoprivrede postoje naznake za
povećanje proizvodnih kapaciteta, što znači i mogućnosti zapošljavanja na području Krnjaka. Za sada
su te mogućnosti vrlo skromne i stanovnici sa područja Općine Krnjak koji traže posao upućeni su na
veće centre u traženju posla, što je također povezano sa nizom problema.
3.3.4. Zaposlenost i nezaposlenost
Od 1.985 stanovnika Krnjaka popisanih 2011. godine na području općine prihode od stalnog rada
prijavilo su 264 osobe, a 124 osobe istaknule su da imaju prihode od povremenog rada, dok je 115
osoba izjavilo da ima prihode od poljoprivrede. Starosnu mirovinu primalo je 2011. godine 418
osoba, a 216 korisnici su ostalih mirovina, dok 411 osoba prima socijalnu naknadu21. U trenutku
provođenja popisa stanovništva na području Općine Krnjak 414 osoba se izjasnilo da su zaposleni a
1.164 osobe su se odredile kao ekonomski neaktivne, što se odnosi na umirovljenike (619), učenike ili
studente (83), one koji imaju obaveze u kućanstvu (232) i ostale neaktivne osobe (230). Kao
nezaposleni se izjasnilo 190 osoba od čega je 64 tražilo prvo zaposlenje. Najveći broj zaposlenih na
području općine odnosi se na zaposlenost u privatnom sektoru. U svibnju 2014. broj nezaposlenih
osoba je veći i iznosi 213 a to je povećanje za 12,1% u odnosu na popis 2011.22 Navedeni podaci
pokazuju da se stanje u posljednje tri godine pogoršalo.
20
Ljekarna Pharma – Mahično nije registrirana na području Krnjaka ali na području općine ima zaposlenu jednu osobu. 21
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 22
Statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Karlovac – PS Karlovac, br. 5, 2014.
26 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Grafikon 1. Struktura nezaposlenih u Općini Krnjak prema kvalifikacijskoj strukturi, svibanj 2014.
Izvor: Statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – područni ured Karlovac, svibanj 2014.
Grafikon 1. pokazuje strukturu nezaposlenih u općini Krnjak po kvalifikacijskoj strukturi u svibnju
2014. gdje je uočljivo da je najveći postotak nezaposlenih sa završenom srednjom školom (33,80%) a
najmanji postotak osoba koje ne rade su oni sa visokom stručnom spremom sa malih 1,41%.
3.3.5. Poljoprivredno stanovništvo
Općina Krnjak spada u nerazvijeno ruralno područje u Republici Hrvatskoj i nalazi se u I skupini
razvijenosti, odnosno vrijednosti indeksa razvijenosti ispod 50% nacionalnog prosjeka što upućuje da
je i poljoprivreda, zajedno sa svim ostalim gospodarskim granama nerazvijena. Prema analizi
navedenoj u Lokalnoj razvojnoj strategiji LAG-a Petrova Gora 2012.-2014. na području LAG-a, kojeg je
sastavni dio i Općina Krnjak, najveće prihode ostvaruju prerađivačka industrija i trgovina, a najmanje
poljoprivreda i šumarstvo (cca, 4%).23
Prema podacima navedenim u Popisu stanovništva 201124 godine na području Općine Krnjak 115
osoba se izjasnilo da ima prihode od poljoprivrede, što je 22% od ukupnog broja onih koji su se
izjasnili da imaju prihode od neke vrste rada. Navedeni postotak ne bi bio tako loš da se ne radi o
manje od jedne trećine (25,3%) stanovnika općine koji su aktivno uključeni u tržište rada. S druge
strane kad se zna da se gotovo 46,5% stanovnika Krnjaka izjasnilo kao radno neaktivni, odnosno bez
prihoda (359), kao korisnici socijalne naknade (411) ili kao primatelji povremene potpore od drugih
(155) jasno je da je poljoprivreda na području Krnjaka nedovoljno iskorišteni potencijal koji može biti
izvor prihoda za sve veći broj stanovnika općine. To potvrđuje i činjenica da je na području Općine
Krnjak, prema dostupnim podacima, evidentirano gotovo 273 OPG- a i desetak tvrtki, obrta i zadruga
čija je glavna djelatnost poljoprivreda. Kad je riječ o OPG-ovima većina njih nije aktivna i njihov
23
Prema pokazateljima ostvarenih prihoda u 2012-toj godini, vidljivo je kako značajno najveće prihode ostvaruju prerađivačka industrija i trgovina (C+G 71,7% ukupnih prihoda poduzeća LAG-a), dok poljoprivreda i šumarstvo ostvaruju samo 3,9% ukupnih prihoda područja LAG-a. / Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014. 24
http://www.dzs.hr/
0%
50%
BEZ OŠ OŠ KV,VKV SSS VŠS VSS
3,70%
33,80% 33,33% 16,90%
1,88% 1,41%
Struktura nezaposlenih općine Krnjak po kvalifikacijskoj strukturi u svibnju
2014.
27 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
status temelji se na činjenici da su svoje poljoprivredne površine upisali u Upisnik poljoprivrednih
gospodarstava. Ipak, sama činjenica da je tako veliki broj stanovnika općine evidentiran kao, kakvi
takvi, poljoprivredni proizvođači sugerira da je poljoprivreda na području Krnjaka značajan potencijal
u koji vrijedi ulagati i gdje postoje mogućnosti zapošljavanja.
3.3.6. Migracije
Migracije na području Općine Krnjak traju kroz cijelu njenu povijest koja počinje još u antičko doba,
jer je riječ o prostoru na kojem su se tijekom tisućljeća događali različiti društveni konflikti, što je
utjecalo na stanovnike koji su živjeli na tom području. Najintenzivnije demografsko pražnjenje ovog
prostora dogodilo se još u srednjem vijeku kada domicilno stanovništvo bježi pred turskim provalama
u Kranjsku, Štajersku i Austriju25. Nakon napuštanja tog prostora od gotovo svih stanovnika koji su tu
živjeli područje današnje Općine Krnjak postaje dio obrambene oblasti (Vojna Krajina) koju formira
Habzburška monarhija prema Turskoj. U nju se doseljavaju novi stanovnici čija je uloga pretežito da
služe kao vojnici u vrijeme turskih prodora.26
Prvi popis stanovništva napravljen 1857. godine pokazuje da na području današnjeg Krnjaka živjelo
4370 stanovnika, čiji broj raste sve do dvadesetih godina prošlog stoljeća kada se porast broja
stanovnika malo zaustavio. Ipak, 1931. godine Općina Krnjak ima najveći broj stanovnika (6339) u
svojoj povijesti. Nakon toga započinje pad koji je najizraženiji za vrijeme rata 1991. – 1995. kada se
područje općine ponovno prazni. Poslije rata na područje Krnjaka naseljavaju se prognanici iz BiH
(Hrvati) ali se vraćaju i domicilni stanovnici (Srbi) izbjegli uglavnom u Republiku Srbiju.
Struktura te posljednje velike migracije vidljiva je u podacima prikupljenim u Popisu stanovništva
2011. Prema tim podacima na području današnje Općine Krnjak živi 434 stanovnika iz Hrvatske i 1363
iz inozemstva. Od rođenja u Krnjaku stanuje 188 osoba. Da su iz drugog naselja istog grada ili općine
(Krnjak) izjasnilo se 119 osoba a iz drugog grada ili općine Karlovačke županije u Krnjaku živi 171
osoba. Iz druge Županije u Krnjaku žive 144 osobe. Navedeni podaci pokazuju da je uz doseljenike iz
inozemstva na područje Krnjaka došlo živjeti dosta osoba iz drugih Županija.
Ono što na neki način zbunjuje kada je riječ o popisu stanovništva i procesu migracija je podatak da je
1099 stanovnika Krnjaka porijeklom iz Srbije. Naime, kao i kod drugih područja u Karlovačkoj županiji
gdje su stanovnici srpske nacionalnosti u završnim ratnim operacijama 1995. godine izbjegli u
Republiku Srbiju, riječ je uglavnom o domicilnim stanovnicima koji su i prije živjeli na području
Krnjaka i nakon što su ratne operacije završene i organizirana obnova obiteljskih kuća ponovno se
25
Zbog turskih provala i nečovječnog odnosa feudalaca prema narodu počelo je iseljavanje stanovništva sa ovog područja dalje na zapad – u Kranjsku, Štajersku i Austriju. Nakon pada Drežnika 1578. godine područje Korduna i u okviru njega područje današnje općine Krnjak je postalo nenaseljena „ničija zemlja“ između Austrije i Turske. Turski prodori dalje na zapad su zaustavljeni stvaranjem obrambene oblasti koja je ostala poznata kao Vojna Krajina/ http://krnjak.hr 26
Novo naseljavanje područja općine Krnjak počinje 1685. godine, kad su u krajeve opustjele „ničije zemlje“ od strane habzburških oficira naseljene 284 srpske pravoslavne porodice. Tada je naseljeno područje Krnjaka, Gornjeg i Donjeg Budačkog, a među naseljenima je bilo 747 pješaka, 184 konjanika i još 294 vojno sposobnih muškaraca. Ovo naseljavanje su izveli karlovački kapetan Matija Štrasold i turanjski kapetan Franjo Oršić./ http://krnjak.hr
28 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
vratili na svoja imanja. Značajan broj useljenika iz inozemstva su osobe iz Bosne i Hercegovine kojih
prema posljednjem popisu ima 192, iako je taj broj odmah poslije rata bio veći.27 Ukratko, treba
konstatirati da se u proteklih dvadesetak godina društveni život na području Krnjaka ponovno
formira, što nije jednostavan ni lak proces posebno s obzirom na činjenicu da na ovom području
zajednički život grade predstavnici dviju zajednica koje nose ozbiljne ožiljke proteklog rata čije uzroke
i posljedice različito interpretiraju. Iz takve pozicije vrlo je zahtjevno graditi novu socijalnu i
gospodarsku infrastrukturu jer uz izgradnju nove društvene infrastrukture treba izgraditi i
međusobne povjerenje, što je preduvjet novog razvojnog ciklusa koji je u interesu svim stanovnicima
općine.
3.4. Komunalna infrastruktura na području općine Krnjak
Razvijena infrastruktura temelj je kvalitete života stanovnika nekog područja i neophodan preduvjet
razvoja. Bez razvijene infrastrukture, što uključuje prometnu, komunalnu, informacijsko-
komunikacijsku infrastrukturu i sl., razvoj je uvelike otežan. Općina Krnjak poput velikog broja
jedinica lokalne samouprave na području Karlovačke županije ima problema sa osnovnom
infrastrukturom, što značajno utječe ne njene razvojne potencijale. Zaključak koji se nameće
gledajući bazu predloženih projekata Općine Krnjak ukazuje da se u mnogim područjima ova općina
nalazi tek na početku nekog razvoja iako na svom području ima izgrađene prometnice,
elektroenergetsku mrežu, vodoopskrbnu mrežu, a postoje i određeni poslovni resursi izgrađeni u
prošlosti koji su sada zapušteni ili se koriste u zanemarivom opsegu. Nepostojanje izgrađene
poduzetničke ili poslovne zone, potreba za strojevima za održavanje komunalne infrastrukture,
potreba za rekonstrukcijom i izgradnjom lokalnih cesta, uspostavljanje sabirnog centra za mlijeko,
izgradnja kolektora i pročistača otpadnih voda, izgradnja cjevovoda za neke dijelove općine (Budačka
Rijeka – Trupinjak, Južni dio općine Krnjak,itd.), izgradnja tržnice, sportskih i objekata za kulturne
aktivnosti, i sl. upućuje na to da se stanovnici Općine Krnjak, zajedno sa poslovnim dionicima, te
civilnim i javnim institucijama, nalaze pred velikim poslom pokretanja gospodarske i društvene
dinamike koja bi trebala donijeti značajnu kvalitativnu promjenu u životu na području Krnjaka.
Na području Općine djeluje zajedničko komunalno poduzeće Vojnić - Krnjak komunalac d.o.o. To je
komunalno društvo općina Vojnić i Krnjak. Općina Krnjak se kao suosnivač pridružila Vojnić Krnjak
komunalcu d.o.o u namjeri da se dobije kvalitetnija i jeftinija usluga za stanovnike područja obje
općine. 28
Društvo, između ostalog, zbrinjava otpad sa područja Općine Vojnić i Općine Krnjak. Prikupljanje
otpada sa područja općine Krnjak obavlja se putem tipiziranih posuda/kanti zapremine 120 litara i
240 litara; i kontejnera od 1100 litra. U posude se može odlagati isključivo komunalni otpad koji
nastaje u kućanstvu, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po svojim svojstvima
i sastavu sličan komunalnom otpadu. U posude za komunalni otpad ne smije se odlagati: industrijski
27
Deset godina ranije (2001.) kao useljenici iz BiH izjasnile su se 574 osobe a kao useljenici iz SRJ samo 21 osoba. Popis stanovništva 2001/ http://www.dzs.hr 28
Vojnić Krnjak komunalac d.o.o djeluje od 2004 godine kada je prvi put registrirano kao „Vojnić komunalac".
2011. godine tvrtka mijenja ime u Vojnić Krnjak komunalac i tada je registrirana sa svim djelatnostima kojima se bavi i danas.
29 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
otpad, građevinski otpad, električni otpad, otpadna vozila i gume te opasni otpad. Otpad se odvozi
jednom tjedno prema rasporedu odvoza.29
Djelatnosti komunalnog poduzeća Vojnić-Krnjak:30
Vađenje ostalih ruda i kamena
Iznajmljivanje strojeva i opreme
Opskrba pitkom vodom
Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Održavanje čistoće
Odlaganje komunalnog otpada
Održavanje javnih površina
Održavanje nerazvrstanih cesta
Tržnica na malo
Održavanje groblja i krematorija te obavljanje pogrebnih poslova
Obavljanje dimnjačarskih poslova
Javna rasvjeta
Kupnja i prodaja roba
Gospodarenje neopasnim otpadom
Prikupljeni komunalni otpad se odlaže na odlagalište Kokirevo.31
3.4.1. Vodoopskrba
Što se tiče vodoopskrbe na području općine Krnjak ona se ostvaruje na sljedeći način:
a) za naselja Mlakovac, Pavković selo, Donji Budački i dio naselja Krnjak direktnu isporuku vode
vrši Komunalno Duga Resa d.d. iz Duga Rese sa izvorišta Velemerić;
b) za naselje Zimić direktnu isporuku vode vrši Vojnić - Krnjak - komunalac d.o.o. Vojnić iz
Vojnića sa izvorišta Utinja Vrelo;
c) za ostala naselja (Dugi Dol, Podgorje Krnjačko, dio naselja Krnjak, Budačka rijeka, Hrvatsko
žarište, Krnjački Grabovac, Brebornica i Bijeli Klanac) opskrbljuju se sa izvorišta Velemerić
preko glavnog protokomjera i izvorišta Gredar, isporuku vode vrši Općina Krnjak, vlastiti
komunalni pogon općine Krnjak.
Preostala naselja za vodoopskrbu koriste lokalne resurse – izvorišta na koja se nadovezuju manji
lokalni («divlji») vodovodi, nedovoljnih tehničkih karakteristika i sanitarne sigurnosti.
U 2013. godini izrađena je projektna dokumentacija glavnog projekta vodoopskrbnog
(magistralnog) cjevovoda Budačka Rijeka – Trupinjak, kao i natječajna dokumentacija neophodna za
raspisivanje javnog natječaja za izvođenje radova.
29
http://www.vojnic-krnjak-komunalac.hr/usluge/komunalni-otpad 30
http://www.vojnic-krnjak-komunalac.hr/o-nama 31
http://www.vojnic-krnjak-komunalac.hr/usluge/komunalni-otpad
30 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Također je izrađena projektna dokumentacija i ishođena građevinska dozvola za glavni (magistralni)
cjevovod, za crpnu stanicu Čatrnja i vodospremu Vetiljača koji bi prolazio kroz naselja u južnom djelu
općine Krnjak.32
Ukupna planirana vrijednost oba magistralna cjevovoda je 15.000.000,00 kuna.
3.4.2. Odvodnja
U okvirima postojeće izgrađenosti infrastrukturnih sustava može se zaključiti da na području Općine Krnjak nije realiziran sustav odvodnje, kao dio ukupnog vodno gospodarskog sustava. Danas su unutar naselja za potrebe domaćinstava izgrađene neadekvatne septičke jame (propusne i sa preljevima u izgrađeni kanalni sustav ili u cestovne jarke i obližnje recipijente) ili se pak procjeđuju u podzemlje.33 Općina Krnjak je izradila kompletnu dokumentaciju za kolektor i pročišćivač otpadnih voda. Za I- dionicu kolektora na relaciji Osnovna škola „Katarine Zrinski“ - mjesto Krnjak ishođena je potvrda glavnog projekta. Ukupna planirana vrijednost sustava odvodnje i pročišćivača otpadnih voda je 9.950.000,00 kuna. U 2013. godini započeti su radovi na izgradnji transportnog kolektora u sustavu odvodnje I- dionica. Obzirom da je isticao rok važenja potvrde glavnog projekta (građevinske dozvole), te da se ista nije mogla produživati bilo je potrebno započeti sa radovima.34
3.4.3. Nerazvrstane ceste35
Održavanje nerazvrstanih cesta na području Općine Krnjak vrši se putem javnog natječaja ili narudžbenicom od isporučitelja komunalnih usluga. Isto obuhvaća slijedeće aktivnosti:
navoz kamenog agregata,
iskop kanala a u zimskim uvjetima čišćenje snijega i
sprečavanje poledice. Poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama odnose se i na:
građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta,
održavanja nerazvrstanih cesta,
evidentiranje nerazvrstanih cesta kod nadležnog ureda za katastar i
upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige. U 2013. godini u svezi održavanja putova utrošeno je ukupno 115.020,00 kn.36
32
Glasnik Općine Krnjak 02/2014, str.19. 33
PPU općine Krnjak, str. 34
Glasnik Općine Krnjak 02/2014, str.19 35
Nerazvrstana cesta na području općine je javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu općine. Mrežu nerazvrstanih cesta na području općine čine ulice, seoske ceste, seoski i poljski putovi i ceste koje spajaju dva naselja, a nisu razvrstane po posebnim propisima, te druge nerazvrstane javne prometne površine na kojima se odvija promet, a upisane su u registar nerazvrstanih cesta, ili se u javnim registrima (katastar, zemljišne knjige) vode kao javno dobro, putovi i ceste. Nerazvrstane ceste koriste se na način koji omogućuje uredno odvijanje prometa, ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne oštećuje cestu. (Glasnik općine Krnjak 02/2014, članak 3-Odluka o nerazvrstanim cestama) 36
Glasnik općine Krnjak, 02/2014. Odluka o prihvaćanju Izvješća o ostvarenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2013. Godinu, članak
31 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
U prosjeku, godišnje se planira cca 100.000 kn za održavanje nerazvrstanih cesta,
3.4.4. Groblja i javne površine
Na području Općine Krnjak nalazi se 35 groblja, od čega se 6 vode kao glavna groblja, koje održava
općina Krnjak, dok ostala groblja održavaju mjesni odbori i lokalno stanovništvo. Za glavna groblja
postoji Položajni plan grobnih mjesta sa planom uređenja groblja. Međutim, niti na jednom groblju
nema izgrađene mrtvačnice.
Za izgradnju mrtvačnice na glavnom groblju Vukosovac planira se 1.000.000,00 kuna.
Na području općine se redovito čisti dio javnih površina kojima upravlja Općina Krnjak, a košnja dijela
javnih površina obavljaju se prema zahtjevu naručitelja.
Tablica 16. Održavanje javnih površina u Općini Krnjak
Red. br. Održavanje javnih površina37
Naručitelji
1. Sadnja cvijeća u žardinjera ispred zgrade Općine Krnjak, JLS
2. Košnja travnjaka u centru Općine Krnjak, JLS
3. Uređenje parkirališta JLS, Privatni sektor
4. Uređenje okoliša oko spomenika kulture. JLS
IZVOR: Općina Krnjak
U 2013. godini održavanje javnih površina su obavljale osobe zaposlene na programu javnih radova.
3.4.5. Opskrba električnom energijom38 plinom i toplinskom energijom
Opskrbu električnom energijom za područje Općine Krnjak pokriva HEP-DP Elektre Karlovac. Trase i
objekti postojećeg elektroenergetskog sustava više razine nalaze se izvan granica Općine Krnjak i
zadovoljavaju potrebe korisnika prostora sa opskrbom preko 110/35/10 kV transformatorske stanice
u Vojniću. Daljnje proširenje prijenosnih energetskih sustava preko područja Općine Krnjak realizirati
će se zajedno sa novom HE Lučica.
Iako je plinifikacija na području Karlovačke županije započela 2006. godine kroz područje općine
Krnjak ne prolaze plinovodne instalacije pa se privatne osobe i poslovni subjekti ne mogu koristiti
ovim energentom.
Na području općine ne postoji ni organizirana opskrba toplinskom energijom već se za grijanje
uglavnom koristi drvo kao sirovina kojeg na području općine ima dovoljno.
Preko područja Općine Krnjak prolaze instalacije Jadranskog naftovoda za prijenos sirove nafte.
37
Glasnik općine Krnjak, 02/14, Odluka o prihvaćanju Izvješća o ostvarenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2013. godinu. 38
Ibidem
32 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
3.4.6. Pošta i telekomunikacije39
Poštanska mreža unutar područja Općine Krnjak izgrađena je usklađeno sa koncentracijom korisnika
prostora. Tako je jedinica poštanske mreže locirana na prostoru naselja Krnjak sa dostavom na
području drugih naselja.
Mreža telekomunikacija u ovom trenutku zadovoljava potrebe svih dijelova područja Općine, a
posebno najrazvijenijeg središnjeg dijela. Pri tome se ukupna telekomunikacijska mreža rješava
putem mjesnih AXE centrala na područjima naselja Krnjak i Zagorje, kao udaljenih pretplatničkih
stupnjeva (UPS) povezanih preko magistralnog svjetlovodnog kabela sa komutacijskim središtima više
razine. Budućim povišenjem telekomunikacijskog standarda i realizacijom boljeg povezivanja unutar
područja Općine, dugoročno se predviđa daljnje proširenje korisničke fiksne i mobilne mreže, čime će
se ostvariti vrlo visoka razina telekomunikacijske povezanosti unutar Općine, ali i prema drugim
područjima.
3.4.7. Promet
Iako prometna infrastruktura na području Krnjaka nije izgrađena na zadovoljavajući način prometni
položaj Općine Krnjak je dobra osnova za njen gospodarski razvoj jer je cijelo područje relativno blizu
županijskog i najvećeg urbanog centra Grada Karlovca a kroz općinu prolazi prometnica D-1 koja
usprkos izgradnji nove autoceste (Dalmatine) od unutrašnjosti prema Dalmaciji još uvijek predstavlja
vrlo važnu komunikaciju na putu od Karlovca prema Plitvicama i Jadranskom moru (Zadru, Splitu,
itd.).
Uz prometnici D-1 koja prolazi smjerom sjever-jug gotovo cijelom dužinom Općine Krnjak za ovo
područje je značajna prometnica D-6 koja u smjeru istok - zapad povezuje Krnjak sa susjednim
Vojnićem, te Topuskom, Glinom itd.
Na području Krnjaka dobra je povezanost i unutar općine40 iako je veći dio tih prometnica u fazi da
treba rekonstrukciju ili prevlačenje novog asfaltnog sloja.
Osim postojeće cestovne prometne infrastrukture, Prostornim planom uređenja Općine Krnjak (u
suglasju sa prostorno-planskim dokumentima državne i županijske razine, te drugim studijama i
projektima) predviđa se realizacija prometno-tehničkih poboljšanja i zaobilaznica naselja na cesti D-1,
uključivo i izgradnju buduće brze ceste - prometnog koridora državnog značaja koji obuhvaća
prometni pravac Zagreb – Karlovac – Slunj. U okviru tih projekata planirana je i izgradnja cestovne
39
Značaj lokacije Općine Krnjak unutar ukupnog prostora Karlovačke županije proizlazi i iz njezinog položaja na važnim prometnim i infrastrukturnim pravcima države i županije. Njezinim središnjim područjem u transverzalnom smjeru sjever-jug prolazi državna cesta D-1, dok je istočnim dijelom u longitudinalnom pravcu istok-zapad položena državna cesta D-6. Preostala prometna infrastruktura ima prvenstveno županijski i lokalni značaj, a sastoji se od županijske ceste Ž-3189, koja u longitudinalnom smislu predstavlja glavni lokalni pravac i povezuje razmatrano područje sa zapadno lociranom Općinom Barilović/ PPU općine Krnjak,str.18 40
Drugi prometni pravci lokalnog značaja prema unutrašnjim naseljima i okolnom području predstavljaju lokalne ceste LC 34113, 34114, 34116, 34117, 34188, 34119, 34120, 34122, 34123, 34125, 34115 i 34094 čiji koridori presijecaju čitavo razmatrano područje / PPU općine Krnjak,str.18
33 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
obilaznice naselja Krnjak iako ona u ovom trenutku nije nužno potrebna i za gospodarski razvoj
općine je trenutno važnija cesta kroz središte ove općine.
U županijske ceste se razvrstavaju sljedeće ceste:41
Tablica 17. Popis županijskih cesta u Općini Krnjak
Naziv ceste km
ŽC 3189 Barilović (Ž3185) – Krnjak (D1) 8,7
ŽC 3290 Krnjak (D1) – Kolarić (D216) 5,7
Ukupno 14,4
Izvor: Općina Krnjak
U lokalne ceste se razvrstavaju sljedeće ceste:
Tablica 18. Popis lokalnih cesta u Općini Krnjak
Naziv ceste Km
LC 34094 Zimić – A.G. Grada Karlovca 1,4
LC 34113 Mlakovac (L34082) – D. Budački (L34114) 2,1
LC 34114 Dugi Dol (Ž3189) – Donji Budački (D1) 3,7
LC 34116 Krnjak (Ž3189) – Podgorje Krnjačko 1,7
LC 34117 Ponorac – Gornji Skrad – L34118 2,2
LC 34118 Velika Crkvina – Čatrnja – Zagorje (D1) 6,5
LC 34120 Zagorje (D1) – Vođević – Veljun (D1) 6,2
LC 34121 Brebornica (D1) – G. Budački – Vođević (L34120) 6,0
LC 34123 Budačka Rijeka (D1) – Trupinjak 6,7
LC 34125 Grabovac Vojnički (Ž3290) – Žarište 1,6
LC 34161 D42 – Čatrnja – D1 2,1
LC 37066 Rastovac (L37065) – Ž3081 1,6
Ukupno 41,8
Izvor: Općina Krnjak
41
Odluka o razvrstavanju javnih cesta (Narodne novine 64/2013)
34 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Nerazvrstane ceste42 u općini Krnjak su u dužini cca 110 km. Na asfaltirane ceste se odnosi 20 km dok
na makadamske približno 90 km.
4. GOSPODARSTVO
Unutar ovog poglavlja prikazat će se pregled ključnih elemenata gospodarstva općine Krnjak,
odnosno analiza stanja kroz usporedbu dostupnih podataka o gospodarskom razvoju, ili bolje rečeno
gospodarskoj stagnaciji Općine Krnjak. U tom smislu posebna pažnja posvetit će se slijedećim
poslovnim subjektima:
obrtništvu,
trgovačkim društvima i
zadrugama
U drugom dijelu poglavlja razmotriti će se pojedine gospodarske grane te će se prikazati pregled
trenutnog stanja i mogućnosti daljnjeg razvoja u sektorima, poljoprivrede, šumarstva, turizma, a bit
će riječi o poduzetničkim asocijacijama, izgrađenosti poduzetničkih zona i uslugama povezanim sa
gospodarstvom na području Krnjaka.
4.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora
Općina Krnjak je područje koje je u posljednjih 25 godina, spletom nesretnih okolnosti potpuno
promijenilo svoju razvojnu dinamiku, iz pozitivne u negativnu. Temeljiti podaci izneseni o prijeratnom
gospodarstvu (podaci iz 1991) u Prostornom planu Općine Krnjak koji je izrađen 2005. godine
pokazuju svu dramatičnost društvenih promjena koje svoj najbolji odraz imaju u pregledu
gospodarskih pokazatelja.43
Na području Općine Krnjak je 1991. godine bilo 1.688 ili 54.1% aktivnog stanovništva, 642 ili 20.5%
osoba s osobnim prihodom i 793 ili 25.4% uzdržavanog stanovništva. Na području Općine Krnjak je
1991. godine bilo 747 radnika ili 23.9% u ukupnom stanovništvu ili 44.3% u ukupnom aktivnom
stanovništvu44. Na istom području 1991. godine živjelo je oko 3 125 stanovnika.
42
Izvješće Državne revizije o obavljenoj reviziji učinkovitosti održavanja nerazvrstanih cesta u jedinicama lokalne samouprave Karlovačke županije (Klasa: 041-01/13-15/3 od 07 studenog 2013) 43
Stanovnici općine Krnjak su imali mnogo bolje materijalne uslove života nego ranije i dobre uslove za zasnivanje radnog odnosa u brojnim karlovačkim tvornicama (prije svega „Jugoturbina“, ali i „Kordun“, „Že – Če“, „Kupaplastika“,„Velebit“, „Karlovačka Mljekara“, „Karlovačka Pivovara“, „Žitoproizvod“, Robna kuća „Karlovčanka“, „OTP“, „Tehnomerkur“, „Kraš“, „Ivo Lola Ribar“ i dr.), ali i u PZ „Krnjak“ i proizvodnim pogonima „Vrpca“ i „Josip Kraš“ otvorenim u Krnjaku. https://www.google.hr 44
Po sektorima djelatnosti, većina ih je bila zaposlena u primarnim djelatnostima (njih 48.1%) i to najviše u poljoprivredi, a zatim slijede u tercijarnim djelatnostima (njih 24.8% ) najviše u obrtništvu i osobnim uslugama,
35 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Većina zaposlenih je radila izvan mjesta svog stanovanja njih 530 ili 71.0% i to skoro svi u nekom
drugom mjestu u istoj općini. Nakon deset godina tj. 2001. godine došlo je do većih promjena u
aktivitetu. Aktivnih je bilo 861 ili 39.8%, osoba s osobnim prihodom 1.011 ili 46.7% i uzdržavanih 292
ili 13.5%.45
Poljoprivreda je 1991. godine bila glavna gospodarska grana, na području Krnjaka prijavljen je 1.031
poljoprivrednik ili 33.0% od ukupnog broja stanovnika i to aktivnih 847 ili 82,1%. Više od 50%
poljoprivrednika bile su žene.46
Godine 2001. na ovom području je bilo 452 poljoprivrednika ili 20.9% od ukupnog broja stanovnika.
Aktivnih je bilo 340 ili 75.2% (udio aktivnih poljoprivrednika u ukupnom broju aktivnog stanovništva
je 39.5% ) i uzdržavanih 112 ili 24.8%. Žene su sve manje prisutne u poljoprivredi. 47
Iako su predviđanja bila usmjerena na to da će se u budućnosti na području Općine Krnjak zadržati
trend gospodarskog razvoja on se smanjio u svim sektorima i svi pokazatelji imaju negativne
trendove, od onih koji se odnose na broj stanovnika, pa do svih gospodarskih grana koje su bile
osnova gospodarskog života ovog područja prije 25 godina. U odnosu na podatke iz 2005. odnosno
na popis stanovništva iz 2001. stanje u gospodarstvu na području Krnjaka 2011. godine pokazuje
daljnje trendove smanjenja i depresije. Od 1768 ukupno popisanih osoba, ekonomski neaktivnih je
1164 (65,8%) a zaposlenih 414 (23,4%)48.
Kao nezaposleno 2011. godine identificirano je 190 osoba. Tri godine kasnije stvari se nisu puno
promijenile. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za rujan 2014. na području Općine
Krnjak evidentirano je 187 osoba koje traže posao od čega 87 (46,5%) žena.
Ukratko, na području Krnjaka postoji određena gospodarska aktivnost ali ona je dosta kaotična i
nepovezana, u dobrom dijelu usmjerena na šumarstvo, poljodjelstvo, stočarstvo i voćarstvo,
uključujući proizvodnju ekoloških prehrambenih proizvoda.
Na području Krnjaka postoje kapaciteti i za industrijsku proizvodnju. U centru mjesta Krnjak 1998.
uređen je devastirani pogon bivše Karlovačke industrije obuće u Krnjaku. Tvrtka „Kelteks“ iz Karlovca
uložila je osam milijuna kuna za pokretanje proizvodnje staklenih mreža i tkanina49 . Sa 25 zaposlenih
imali su ambiciju proširiti proizvodnju, što se nije dogodilo i broj zaposlenih se vremenom smanjio do
mjere da se pogoni samo održavaju. Postojale su i neke druge najave da će se na području Krnjaka
realizirati neka veće investicija. Poznati gospodarstvenik Goran Štrok50 najavio je 2013. godine da bi u
Krnjaku uložio u pogon za proizvodnju peleta za ogrjev gdje bi se zaposlilo oko 70 radnika. Ta je
u sekundarnim djelatnostima (njih 19.5% ) najviše u industriji i u kvartarnim djelatnostima (njih 4.5%)/ PPU općine Krnjak, str.114 45
PPU općine Krnjak, str.114. 46
Isto 47
Isto 48
Podaci iz Popisa stanovništva 2011. 49
http://www.hrt.hr/arhiv/98/06/03/a4_hrv.html 50
http://kaportal.hr/goran-strok-tvornica-peleta
36 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
investicija također ostala samo na najavama i za sada nema naznaka da će se u Krnjaku zaista i
pokrenuti spomenuti proizvodni program.
Sudeći prema projektnim prijedlozima pristiglih u tijeku pripreme Razvojne strategije ozbiljnija
ulaganja na području Krnjaka planiraju se u eksploataciju kamena u Trupinjaku sa čime se bavi
Proizvodno prometna zanatska zadruga „Dolomit“. Ova zadruga koja je registrirana za vađenje
ukrasnoga kamena i kamena za gradnju, vapnenca, gipsa, krede i škriljevca namjerava obnavljati svoj
strojni park u svrhu povećanja proizvodnje.
Uz „Dolomit“ ozbiljna ulaganja najavljuju se u proizvodnji gljiva koju na području Krnjaka razvija
tvrtka GEA – COM d.o.o. iz Budačke Rijeke. Ova tvrtka planira ozbiljna ulaganja u preradu komposta
te opremanje i modernizaciju kapaciteta za proizvodnju gljiva čija se ukupna vrijednost procjenjuje na
više od 45 milijuna kuna. Vrijedno je spomenuti i najavu u ekološku proizvodnju voća i ekološki
turizam za što su tri tvrtke (Eco Norah d.o.o., Kerasan d.o.o. i Jerković d.o.o.) ozbiljno pripremaju.
Turizam je općenito područje gdje se planiraju investicije koje potiče i Općina Krnjak. Jedna od
zanimljivih investicija je izgradnja Turističke zone Mlakovac, sa čime bi ova Općina postala destinacija
zdravstvenog turizma.
Da bi se sve spomenuto realiziralo potrebna je dobra koordinacija javnog, privatnog i civilnog sektora
koji, usprkos određenoj rezerviranosti, također ima svoju viziju razvoja ovog područja koja se očituje
kroz dosta projektnih prijedloga koji su usmjereni na poboljšanje kvalitete života stanovnika ove
općine čiji stanovnici s razlogom čekaju neka bolja vremena.
4.2. Obrtništvo
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa
svrhom postizanja dohotka koji se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu
(NN 49/2003; 68/2007; 79/2007).
Obrtnici čije je sjedište na području Općine Krnjak, nalaze se pod nadležnošću Županijske obrtničke
komore Karlovačke županije.
Na području Općine Krnjak, prema podacima Obrtnog registra u listopadu 2014., prijavljeno je 11
obrta.
U nastavku je prikazana tablica s brojem obrtnika na području Općine raspodijeljenih prema
pojedinim grupama djelatnosti.
Tablica 19. Broj obrtnika na području Općine Krnjak
Djelatnost Broj obrta Struktura
Proizvodnja – poljoprivreda i
šumarstvo 651 54,5%
Trgovina i ugostiteljstvo 2 18,3%
Usluge 352 27,2%
51
Djelatnost četiri obrta je poljoprivreda i šumarstvo a jedan se bavi obradom drveta. http://or.minpo.hr 52
Registrirani obrti nude tri vrste usluga; vodoinstalaterski i automehaničarski radovi te uređenje interijera. http://or.minpo.hr
37 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Ukupno 11 100%
Izvor: Obrtni registar/ or.mnpo.hr, 2014.
Sama struktura i broj registriranih obrtnika na području Općine Krnjak ukazuje da na njenom
području postoji ozbiljan problem sa gospodarskim razvojem. Nezainteresiranost njenih stanovnika
da pokrenu svoj vlastiti posao ukazuje sa jedne strane na problem slabe podrške razvoju ovog sektora
od nadležnih institucija, ali i ograničenosti unutrašnjeg tržišta na kojem žive potrošači sa vrlo slabom
kupovnom moći jer je riječ uglavnom o osobama koje su nezaposlene, žive od tuđe pomoći ili koriste
neki oblik socijalne pomoći.
4.3. Trgovačka društva
Stanje sa trgovačkim društvima na području Krnjaka nešto je bolje od situacije sa obrtima ali se ipak
ne može smatrati posebno dobrim. Trgovačko društvo je trgovac - pravna osoba, koja samostalno i
trajno obavlja gospodarsku ili bilo koju drugu djelatnost, radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom,
prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu, a čiji su osnivanje i ustroj određeni Zakonom o
trgovačkim društvima (NN 111/93., 34/99., 52/00, 118/03,107/2007, 146/2008).
Prema evidenciji Bizneta.hr na području Općine Krnjak prijavljeno je 37 tvrtki što uključuje i nekoliko
zadruga i osnovnu školu. Pet tvrtki su registrirane na drugim mjestima i imaju svoje izdvojene pogone
u općini u kojima radi određeni broj stanovnika sa ovog područja.53 Prema podacima koji su dostupni
u navedenim poslovnim subjektima rade 84 zaposlenika. Ako se isključi škola koja se ipak ne ubraja u
tvrtke broj zaposlenih u privatnom sektoru smanjuje se za 35 osoba, koliko je u trenutku izrade ovog
dokumenta bilo zaposleno u O.Š. Katarina Zrinski iz Krnjaka, pa ispada da je u svim trgovačkim
društvima i zadrugama na području općine u listopadu 2014. zaposleno 49 osoba.
Tablica 20. Tablica trgovačkih društava na području Općine Krnjak
Djelatnost Broj trgovačkih društava
Struktura
Poljoprivreda, lov, šumarstvo54 11 29,7%
Usluge55 11 29,7%
Proizvodnja 14 37,9%
Programiranje 1 0,27%
Ukupno 37 100%
Izvor: www.biznet.hr
Ono što je na neki način zabrinjavajuće i ne upućuje na pozitivne gospodarske razvojne trendova je
činjenica da u 24 tvrtke nije prijavljena kao zaposlena ni jedna osoba. To upućuje na zaključak da
većina tih poslovnih subjekata posluje sa gubicima, odnosno da ne ostvaruju prihode koji bi imali
značajne razvojne efekte na područje Općine Krnjak.
53
To su; GAVRANOVIĆ d.o.o. –trgovina, MRVICA 2 j.d.o., CESTE KARLOVAC .d.d. – asfaltna baza, Hrvatske Šume - Šumarija Krnjak i Dobro Žakanje d.o.o. - trgovina 54
Uključuje i zadruge. 55
Uključuje trgovinu, ugostiteljstvo, građenje, inženjernig, itd.
38 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Gospodarska orijentacija registriranih tvrtki na području Krnjaka relativno je sektorski ujednačena.
Proizvodno je orijentirano 37,9 % poslovnih subjekata i što se ne odnosi na poljoprivredu. Uslugama
se bavi 29,7 % tvrtki. U te usluge su uključeni trgovina, ugostiteljstvo, građevina i različiti oblici
konzaltinga ili inženjeringa. U smjeru poljoprivredne proizvodnje orijentirano je oko 30% tvrtki na
području Krnjaka.
Ono što je već pomalo pravilo kada je riječ o tvrtkama na području pojedinih jedinica lokalne
samouprave na području Karlovačke županije teško je doći do relevantnih podataka o stvarnom broju
aktivnih tvrtki, o glavnoj djelatnosti kojom se bave, i financijskom opsegu njihovih aktivnosti na
godišnjoj razini. Predstavnici poslovnog sektora sa područja Općine Krnjak, kao uostalom i većina
drugih na području Karlovačke županije, ne ažurira redovito podatke u bazama podataka o broju
zaposlenih pa čak ni kontakti navedeni na internet stranicama nisu točni pa su ponekad potrebna
prava umijeća da se dođe do vlasnika ili predstavnika pojedine tvrtke.
4.4. Zadruge
Iako se to iz današnje perspektive baš i ne primjećuje zadrugarstvo na području Općine Krnjak ima
bogatu tradiciju. Naime na tom prostoru je prije rata djelovala Poljoprivredna zadruga „Krnjak“ koja
je imala dosta zaposlenih i kooperanata koji su surađivali sa zadrugom.
PZ „Krnjak“ je bila jedna od najuspješnijih zadruga u bivšoj Jugoslaviji. Nastala je udruživanjem manjih
zadruga Tušilović, Budačka Rijeka – Krnjak, Trupinjak i poljoprivrednog dobra „Partizansko Žarište“.
Imala je 129 radnika i 140 kooperanata.56
Zadruga u Krnjaku je uspješno organizirala sajmove i opskrbu stanovništvom mješovitom i drugom
vrstom roba a kooperanti su preko zadruge dobivali repromaterijal. Zadruga je vršila i otkup
poljoprivrednih proizvoda.
PZ Krnjak imala je 2 prodajno servisna centra (Krnjak i Udbina) i ugovor sa tvornicom traktora IMT o
isporuci traktora i poljoprivrednih priključaka. Zadruga je imala i razvijenu zadružnu ekonomiju i
jedan vlastiti ugostiteljski objekt.
Pokušaj da se poslije rata ponovno organizira zadružna proizvodnja nije uspio u onoj mjeri kako se to
očekivalo. Na području Općine Krnjak osnovane su 3 zadruge, od kojih je jedna braniteljska zadruga a
to je Braniteljska zadruga „Dom“, pokrenuta sa ciljem zapošljavanja branitelja i njihovih kooperanata.
Braniteljska Zadruga Dom osnovana je u ožujku, a registrirana u lipnju 2006.god. sa svrhom
zapošljavanja i razvoja poljoprivrednih gospodarstava svojih osnivača na području općine Krnjak. Na
samom početku zadruga je proglašena perspektivnom i dobila je poticaj od 50 tisuća kuna od Vlade
Republike Hrvatske.57 Braniteljska zadruga je danas pred likvidacijom.
Druge dvije zadruge koje se vode u evidenciji poslovnih subjekata na području Općine Krnjak su
Poljoprivredna zadruga Poljana koja je registrirana za uzgoj voća, oraha i sličnog orašastog voća, te
56
http://krnjak.hr 57
Financijsku pomoć zadruzi dodijelila je tadašnja potpredsjednica Vlade i ministrica Jadranka Kosor. http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/28-9-2008/braniteljska-zadruga-dom-medju-najboljima-u-drzavi
39 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
usjeva za pripremanje napitaka i začina i Poljoprivredno gospodarska zadruga Korana koja je
registrirana za posredovanje u trgovini raznovrsnim proizvodima.
Tablica 21. Zadruge na području Općine Krnjak
Djelatnost Broj zadruga Struktura
Poljoprivreda, lov, šumarstvo 2 66,6%
Posredovanje u trgovini 1 33,3%
Ukupno 3 100%
Izvor: www.biznet.hr
4.5. Poljoprivreda
Iako je, prema podacima iz Prostornog plana, na području Općine Krnjak vrlo malo osobito vrijednih
površina koja se mogu intenzivno koristiti u poljoprivredi ona se smatra jednim od ključnih pravaca
gospodarskog razvoja ove općine.
Područja pogodna za bavljenje intenzivnom poljoprivredom zauzimaju vrlo male površine u dolini
Budačke Rijeke te njene glavne pritoke, rijeke Radonje. Manji dio površina pogodnih za profitabilniju
poljoprivrednu proizvodnju nalazi se i u kraškom polju jugoistočno od naselja Čatrnje.
Usprkos ograničenim resursima prijeratna poljoprivredna proizvodnja pokazuje da je moguće i na
prostorima gdje nema previše prikladnih površina razviti uspješne poljoprivredne programe. Podatak
de se krajem prošlog stoljeća na području općine Krnjak 1031 osoba bavila poljoprivredom, što je bilo
33% ukupnog broja stanovnika, upućuje na zaključak da ima i dalje smisla poticati razvoj ovog
sektora.
Iako je u SWOT analizi kao jedna od snaga ovog područja istaknuto da je ono ekološki očuvano za
bavljenje ekstenzivnom poljoprivredom stvari spomenute kao slabosti vezane uz poljoprivrednu
proizvodnju (neriješeno vlasništvo, slabu iskorištenost poljoprivrednih površina, visok postotak
starijeg stanovništva58) dovode u pitanje povratak na staru razinu organizacije poljoprivredne
proizvodnje. Posebno kada se zna da se samo 115 stanovnika općine u posljednjem popisu (2011.)
izjasnilo da su njihovi prihodi vezani uz poljoprivrednu proizvodnju. U odnosu na broj stanovnika to je
samo 5,7%, što je vrlo daleko od prijeratnih 33% od ukupnog broja stanovnika.
Ove pomalo obeshrabrujuće podatke o malom broju osoba koje se bave poljoprivredom, koji se u
međuvremenu vjerojatno i smanjio, malo vedrijim čini informacija o broju registriranih OPG-ova na
području općine (273), što ukazuje da na individualnoj razini ipak postoji orijentacija prema bavljenju
poljoprivredom.
58
Poljoprivreda je glavna grana privređivanja na ovom području i to naročito stočarstvo. Iako je poljoprivreda primarna grana privređivanja, smanjuje se broj i udio poljoprivrednika na ovom području što je logično glede dobne strukture stanovništva. Ta je poljoprivreda orijentirana za svoje vlastite potrebe bez neke veće tržne proizvodnje. Iznesenu gospodarsku situaciju vezano uz aktivnost lokalnog stanovništva ilustriraju priložene tablice (tablice 14-19)./ PPU općine Krnjak str. 115
40 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Prema analizama koje se spominju u Prostornom planu Općine Krnjak (2005.) poljoprivredna
proizvodnja na ovom području trebala bi se najviše razvijati u smjeru voćarstva59 i povrtlarstva s
jedne strane i stočarstva sa druge strane.
Ratarstvo je prije svega u funkciji razvitka ostalih grana poljoprivrede (kukuruz se najviše koristi za
ishranu stoke, a držanje organiziranih zaliha kukuruza utječe na stabilnost snabdijevanja kukuruzom i
posljedično do pojeftinjenja stočarskih proizvoda – mlijeka, mesa, jaja, meda, a bila bi stabilnija i
proizvodnja neprehrambenih proizvoda stočarstva, npr. kože).60 Sa druge strane stočarstvo preko
prirodnog đubriva – stajnjaka pospješuje razvoj ratarstva. Ratarstvo stoji i u funkciji razvoja
voćarstva61 – u slučaju da se nakon žetve pšenice na istom zemljištu posade jagode, to doprinosi
velikom prinosu jagoda. Voćarstvo se može nadopunjavati i sa pčelarstvom, zbog velikog značaja
pčela u povećanju prinosa voća; osnovni pčelarski proizvodi – med, vosak i dr. su poseban izvor
prihoda.62
Osobe koje se bave poljoprivredom na području Općine Krnjak, kao i na drugim područjima
Karlovačke županije, mogu dobiti poticaje za poljoprivrednu proizvodnju. Uz uobičajene poticaje koje
dobivaju kad upišu svoju zemlju u Upisnik i time steknu mogućnost korištenja tzv. plavog dizela,
postoje i drugi programi.
Tako su se tijekom 2013. godine mogle koristiti sljedeće mjere poticanja poljoprivredne
proizvodnje:63
1.a. Sufinanciranje izrade i ishođenje projektne dokumentacije za izgradnju, rekonstrukciju,
adaptaciju i opremanje farmi, pogona za preradu i skladištenje voća i povrća, preradu i sušenje
ljekovitog bilja na poljoprivrednim gospodarstvima.
Iznos subvencije: - do 50% ukupnih opravdanih troškova, najviše do 3.000,00 po korisniku
1. b. Legalizacija farmi
59
Veliku budućnost može i treba biti intenzivno voćarstvo i povrtlarstvo – posebno proizvodnja voća i povrća u plastenicima. Dobra podloga i poticaj za razvoj voćarstva na području općine Krnjak je i razvoj turizma i blizina Jadranskog Mora. Pored tradicionalnih vrsta voća na području općine Krnjak – šljiva, jabuka, krušaka, višnje i trešnje treba pokrenuti i druge grane voćarstva. Na području Korduna i konkretno općine Krnjak su najpogodnije jabučaste, jezgraste i jagodaste vrste voća, a odabir vrste i sorte voća zavisi od rezultata ispitivanja kakvoće i sastava zemljišta./ PPU općine Krnjak 60
PPU općine Krnjak 61
Voćarstvo je grana poljoprivrede koja u brdsko – planinskim područjima najlakše donosi značajnu zaradu proizvođačima. Za ova područja (u koje spada i općina Krnjak) voćarstvo je zbog toga uz povrtlarstvo i proizvodnju voća i povrća u zatvorenom prostoru (staklenici i plastenici) jedan od glavnih oslonaca razvoja. Da bi se ljudi ohrabrili da krenu u intenzivnu voćarsku i povrtlarsku proizvodnju potrebno je postavljanje i pokaznih pilot – ogleda na pojedinim imanjima koji bi pokazali isplativost ovog rada. Na ovim imanjima je neophodno ispitati kakvoću tla i odabrati najpogodnije vrste voća i/ili povrća i primijeniti savjete stručnjaka kao neophodne uvjete uspjeha. Da bi današnji proizvođači voća i povrća bili konkurenti na tržištu moraju koristiti suvremenu tehnologiju i visoke standarde koje propisuje EU. Pojedinci male gospodarske snage i skromnog proizvodnog potencijala nemaju šanse za opstanak u ovim uvjetima poslovanja, pa je neizbježno udruživanje u zadruge i druge vrste kooperativa svim malim posjednicima i proizvođačima koji žele ne samo opstanak na tržištu nego i poslovni uspjeh. 62
Isto 63
Glasnik općine Krnjak 02/14, Odluka o prihvaćanju izvješća ostvarenju Programa poticanja poljoprivrede za 2013. godinu.
41 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Iznos subvencije: - do 50% ukupnih opravdanih troškova, najviše do 5.000,00 po korisniku
2. Unapređenje proizvodnje, prerade i prodaje domaćih proizvoda na kućnom pragu
Iznos subvencije: -do 50% ukupnih opravdanih troškova, najviše do 5.000,00 kuna po
poljoprivrednom gospodarstvu
3. Opremanje objekata za uzgoj domaćih životinja i proizvodnju i skladištenje meda OPG-a.
Iznos subvencije: - do 50% ukupnih opravdanih troškova, najviše do 5.000,00 kn po korisniku
4. Osiguranje usjeva, nasada i stoke:
Iznos subvencije: - 15% police osiguranja iz Proračuna općine Krnjak
- 15% police osiguranja iz Županijskog proračuna, maksimalno do 5.000,00
kn po korisniku.
5. Uzgoj pčelinjih zajednica
Iznos subvencije: - do 20% ukupnih opravdanih troškova, najviše do 2.000,00 kuna po korisniku
Usprkos spomenutim mogućnostima u 2013. godini na području Krnjaka koristila se samo jedna vrsta
potpore i to ona za uzgoj pčelinjih zajednica u iznosu od 690,00 kn.64
Poljoprivredni proizvođači sa područja Karlovačke županije, pa tako i oni iz Općine Krnjak, malo su
koristili i sredstva iz SAPARD i IPARD65 programa, dvaju predpristupnih fondova kroz koje su se
financirali različiti oblici poljoprivredne proizvodnje. Jedan od razloga za takvo stanje je nepostojanje
većih i organiziranih poljoprivrednih sistema na području općine, nesređenost vlasništva na
zemljišnim posjedima, nezavršen proces legalizacije gospodarskih i stambenih objekata i sl. Sve to i
još dosta drugih stvari od kojih je svakako i zahtjevna procedura i veliki troškovi za pripremu
dokumentacije sa neizvjesnim ishodom utjecalo je da mali poljoprivredni proizvođači ni ne
pokušavaju za svoje projekte dobiti sredstva iz EU fondova.
Tablica 22. OPG-ovi na području Općine Krnjak
Djelatnost Broj OPG- a Struktura
Poljoprivreda 269 98%
Turizam 4 2%
Druge djelatnosti / /
Ukupno 273 100%
Izvor: Općina Krnjak
64
Tijekom 2013. godine izostalo je značajnije korištenje subvencija za poticanje i razvoj poljoprivrede. Program poticanja poljoprivrede za 2013 godinu je doživio 2 - rebalansa, upravo iz razloga što nije došlo do značajnijeg korištenja potpora. Razlozi tome su, u prvom redu, činjenice da je krajem 2012. godine usvojen je novi Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 120/12) koji sustav potpora regulira na drugačiji način, te sporost u postupcima legalizacije poljoprivrednih objekata, kao i činjenice da naši poljoprivrednici još uvijek nemaju navike da osiguravaju svoje usjeve, nasade i stoku./ Glasnik općine Krnjak 02/14, Odluka o prihvaćanju izvješća ostvarenju Programa poticanja poljoprivrede za 2013. godinu 65
U okviru višegodišnjeg IPARD programa koji je bio dostupan od 2007.-2013. provedeno je 18 natječaja, zaprimljena su 1.142 projekta s ukupnim iznosom tražene potpore od 2,1 milijarde kuna. IPARD je nosio brojna ograničenja kao što su niski iznosi potpora, ograničenja u kapacitetima te rigorozna pravila u samoj provedbi. Ulaganje koje započne već nakon same prijave na natječaj bit će priznato kroz Europski poljoprivredni fond (ako projekt prođe na natječaju), što kod IPARD-a nije bio slučaj odnosno nije se smjelo započeti s projektnim aktivnostima sve do potpisa ugovora s nadležnom institucijom. /www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/zaba_eu/eu_fondovi/program-ruralnog-razvoja/
42 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Nakon sredstava iz predpristupnih fondova poljoprivrednim proizvođačima stoje na raspolaganja znatno veća sredstva iz Strukturnih fondova, točnije kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD66) koja mogu dobiti poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednike, šumare i mlade. Ta sredstva su planirana za poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima, jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva, promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi, za obnovu, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu ali i promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja, što je jedan od osnovnih problema na području Krnjaka. Sve spomenute aktivnosti financirat će se kroz Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. Republike Hrvatske kojeg je izradilo Ministarstvo poljoprivrede i koji je preduvjet za korištenje sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Kroz ovaj program nastavit će se ulaganja u ruralni razvoj kroz 18 mjera koji će moći koristiti poljoprivredni proizvođači, udruge i Općina Krnjak kao jedinica lokalne samouprave. Očekuje se da će kroz Program ruralnog razvoja biti lakše zadovoljiti zadane kriterije s obzirom na manja ograničenja u kapacitetima ulaganja te fleksibilnija pravila same provedbe projekata. Kao kvalitetna podrška predlagateljima projekata iz ovog sektora neke banke najavljuju potporu svojim klijentima kroz specifično prilagođene programe financiranja jer se projekti neće moći realizirati bez bankovnih garancija. Ukratko, sudeći prema bazi projektnih prijedloga na području općine Krnjak može se očekivati veći broj kandidiranih projekata nego što je to bilo u predpristupnom razdoblju. Pogotovo zato što Program ruralnog razvoja nudi širok spektar mogućnosti. Već 2014. najavljeno je raspisivanje natječaja za 8 mjera: 1. Ulaganja u materijalnu imovinu 2. Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva 3.Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima 4. Agro-okoliš i klima 5.Ekološka poljoprivredna proizvodnja 6.Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i specifičnim ograničenjima u poljoprivredi 7.Osiguranje usjeva, životinja i biljaka 8. Lokalne inicijative (LEADER i LAG-ovi)
4.5.1. LAG Petrova Gora i LEADER program
Važan segment provedbe planiranih programa na ruralnom području Općine Krnjak je korištenje
sredstava iz Leader programa/inicijative, odnosno uključenost u LAG (Lokalna akcijska grupa) kao
66
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Konkretno, poboljšava upravljanje i kontrolu nad politikom ruralnog razvoja za razdoblje 2007. - 2013. Fond se financira sredstvima Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020 promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor. / http://www.europski-fondovi.eu/eafrd/
43 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
instituciju koja vrši usmjeravanje različitih partnera važnih za lokalni razvoj prema realizaciji
zajedničkih projekata.
Od svog osnivanja 1991. Leader inicijativa omogućuje ruralnim zajednicama uključivanje više
partnera u razvoj pojedinog područja. Razlika između Leadera i drugih programa je u tome što on
pokazuje kako djelovati umjesto što bi trebalo napraviti. To otprilike znači izradu strategija
određenog područja uključenog u Leader inicijativu i njihovu razradu po modelu „odozdo prema
gore“, razvijanje uspješnog lokalnog javno privatnog partnerstva kroz Lokalne akcijske grupe (LAG)
koje se organiziraju kao male razvojne agencije koje provode multisektorske aktivnosti, usmjerene na
poticanje inovacija, suradnje i umrežavanja različitih subjekata važnih za lokalni razvoj.
Općina Krnjak zajedno sa još 4 općine uključena je u LAG Petrova Gora (Topusko, Gvozd, Barilović i
Vojnić). Cijelo područje LAG-a nalazi se na tzv. potpomognutim područjima Republike Hrvatske.
Općine Barilović i Topusko su u II skupini razvijenosti, od 50%-75% nacionalnog prosjeka razvijenosti.
Općine Krnjak, Gvozd i Vojnić nalaze se u I skupini razvijenosti, odnosno vrijednosti indeksa
razvijenosti ispod 50% nacionalnog prosjeka. Cjelokupni LAG je u I kategoriji, odnosno ispod 50%
nacionalnog prosjeka razvijenosti.67
Od LAG-ova se u Republici Hrvatskoj dosta očekuje, a posebno su ta očekivanja velika u jedinicama
lokalne samouprave smještenim na ruralnim područjima gdje se Leader program i Program ruralnog
razvoja mogu implementirati kroz različite natječaje koji mogu značajnu utjecati na razvojnu
dinamiku pojedinog područja.
Ta očekivanja su prisutna i u Općini Krnjak. Dosta OPG-ova, udruga, tvrtki, obrta, zadruga pa i sama
jedinica lokalne samouprave priprema se za kandidiranje programa koji su usmjereni na
poljoprivredu. Značajan broj projektnih prijedloga poslanih radnoj skupini koja je radila na ovoj
strategiji u skladu su sa ciljevima, prioritetima i mjerama Programa ruralnog razvoja koji će se
provoditi od 2014. – 2020. godine sugerira da postoje ozbiljni planovi za bavljenje poljoprivredom na
području Krnjaka. Ukoliko dođe do njihove uspješne implementacije može se očekivati da će se
Općina Krnjak ponovo identificirati kao područje razvijene poljoprivredne proizvodnje.
4.6. Šumarstvo
Šumske površine zauzimaju značajan dio prostora općine Krnjak (35,71%) i prema podacima iz
Prostornog plana na području Krnjaka je 3.998,29 ha pod šumama.68 Iako je pokrivenost općine
Krnjak manja od prosječne pošumljenosti područja koje pokriva LAG–a Petrova Gora (60%) ona ipak
ima relativno visok prosjek (37%) pošumljenosti69. Riječ je o šumama prvenstveno gospodarske
67
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014. 68
Taj se postotak u međuvremenu sigurno povećao jer su velike količine obradivih područja zapuštene i više od dvadeset godina na njima se diže različito raslinje koje se ne može svrstati u šumska područja ali na njima se nalazi dosta iskoristive biomase za različite svrhe, (op.a.) 69
U prosjeku šumovitost Republike Hrvatske iznosi 37% od ukupne površine dok šumovitost LAG iznosi približno 60% od njegove površine. Pretežni dio šumske vegetacije čini pojas brdskih bukovih šuma (Lamio-orvale Fagetum), oko 75%. Drugi po važnosti je tip šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum)
44 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
namjene (bukva, hrast kitnjak, grab,..) koje obzirom na postojeći tretman u gospodarskim osnovama
Hrvatskih šuma ne spadaju u kategoriju zaštićenih šuma ili šuma posebne namjene. Stoga su šume na
području Općine Krnjak tretiraju kao gospodarski resurs koji može značajno utjecati na razvoj ovog
područja iako se, osim Hrvatskih šuma, nitko ozbiljnije ne bavi eksploatacijom ili preradom drveta na
području Krnjaka. Drvo iz šuma kojima gospodare Hrvatske šume kao sirovina odlazi sa područja
Krnjaka tako da njihova eksploatacija nema previše direktnog utjecaja na standard žitelja ove općine.
Privatne šume u većini slučajeva koriste se kao izvor drveta za ogrjev lokalnom stanovništvu, što na
određeni način smanjuje potencijalne izdatke za socijalno osjetljive skupine, iako je sječa drveta za
osobe treće životne dobi na području Krnjaka posao za koji trebaju tuđu pomoć.
Gospodarski potencijali povezani sa šumama nakon poljoprivrede i vodnih potencijala smatraju se
trećim resursom po važnosti na području Općine Krnjak70. Uloga šuma je u tom područja višestruka,
kao baza za eksploataciju drveta, za korištenje obnovljivih izvora energije, ali i kao turističko
zdravstveni potencijal.
Na području općine djeluje Šumarija Krnjak71 koja je osnovana 29.07.1954.godine, a počela je s
radom 01.11.1954.godine. Šumarija se sastoji od tri gospodarske jedinice: Loskunja, Debela kosa-
Markovac i Skradska gora.
Tablica 23. Šumske površine Općine Krnjak
Šumarija Krnjak – površine šumskog zemljišta i godišnji prirast
1. Ukupna površina šumskog zemljišta s kojim gospodari Šumarija Krnjak
4183,71 ha
2. Ukupna drvna zaliha na području šumarije 659 200 m3
3. Ukupni godišnji prirast 19 387 m3
4. Ukupna godišnja sječiva drvna masa( etat ) 16 798 m3
Izvor: Šumarija Krnjak
te zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena. Osim tipičnih vrsta bukve (Fagus sylvatica), hrasta kitnjaka (Quercus petraea), običnog graba (Carpinus betulus) i pitomog kestena (Castanea sattiva) kao prateće drvenaste vrste javljaju se gorski brijest (Ulmus glabra), javori (Acer pseudoplatanus i Acer platanoides), obični jasen (Fraxinus excelsior), klen (Acer campestre), divlja trešnja (Prunus avium), crna jova (Alnus glutinosa), cer (Quercus ceris) i druge. Velik šumski ekosustav je osnov za velike količine pitke vode kojima je ovo područje izuzetno bogato. Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014. 70
Šume su višestruko značajne jer omogućuju: •Snabdjevanje stanovništva drvetom za ogrjev, •Snabdjevanje drvne industrije potrebnim materijalom, •Preradu šumskog otpada u „brikete“, i •Preradu jestivih šumskih proizvoda (gljive, kesten, jagode i sl.). http://krnjak.hr 71
Područje Šumarije Krnjak prema nekim geolozima prolazi granična linija krša, a to je potok Budačka Rijeka. Zapadno od nje je početak krša gdje se nalazi gospodarska jedinica Skradska gora. Prema teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske površina Šumarija Krnjak se nalazi na teritoriju Općine Krnjak,Općine Vojnić,Općine Barilović i Grada Slunja,a sve u sklopu Karlovačke županije.
45 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Tablica 24. Vrste šumskog drveća koje rastu na području Krnjaka
Red. br.
Naziv Drvna zaliha Postotak
1. Bukva obična 429 958 m3 65,2%
2. Hrast kitnjak 76 973 m3 11,7%
3. Grab obični 46 480 m3 7,1%
4. Crni bor 22 796 m3 3,5%
5. Američki borovac 18 050 m3 2,7%
6. Hrast cer 17 075 m3 2,6%
Izvor: Šumarija Krnjak
Uz sve navedeno šume su zanimljive i kao područje gdje se beru različiti jestivi šumski proizvodi
(gljive, kesteni, jagode), koji za određeni broj stanovnika općine predstavljaju dodatni izvor prihoda u
vrijeme turističke sezone.
Šume na području Općine Krnjak su bogate sa divljači zbog čega postoji realna mogućnost za razvoj
lovstva koje zbog određenih administrativnih problema trenutno nije moguće u obimu kako bi to
željeli stanovnici ovog područja i predstavnici Općine Krnjak.
4.7. Turizam
Uz revitalizaciju poljoprivrede koja se u ne tako dalekoj prošlosti pokazala kao uspješna djelatnost u Općini Krnjak puno se očekuje i od turizma. Turizam je na ovom području u početnoj fazi i još se uvijek svodi uglavnom na individualne pokušaje poduzetnika u ugostiteljsko trgovačkom sektoru koji, između ostalog, nude usluge smještaja, hrane i pića uz prometnicu D-1 kojom se kreće veliki broj putnika prema Plitvičkim jezerima i odredištima na Jadranskoj obali. Ali njihov broj je mali u odnosnu na broj onih koji prolaze kroz ovu općinu.
Činjenica da gotovo cijelom dužinom općine prolazi prometnica D-1 istaknuta je i u SWOT analizi kao prilika za razvoj novih oblika turističke ponude (tranzitni, lovni, seoski, kulturni72, rekreativni). Ta prilika za sada je dosta daleko od realizacije jer je turizam na području općine nerazvijen, kao i na području cijelog LAG-a kojem ona pripada, o čemu se opširnije govori u Lokalnoj razvojnoj strategija LAG-a Petrova Gora za 2012.-2014. godinu;
Turizam nije dobro razvijen u području, unatoč dobrih prirodnih, povijesnih i kulturnih resursa i dobrom cjelokupnom potencijalu. Turizam je bolje razvijen jedino na području općine Topusko gdje se nalaze poznate Top-terme Topusko sa razvijenim smještajnim kapacitetima, bazenskim kompleksom zatvorenog i otvorenih bazena te pratećim sadržajima. Sektoru nedostaju adekvatni smještajni kapaciteti, razvoj proizvoda i kapaciteta, promocija i koordinacija. Iako pokazatelji nisu loši za jedno ruralno kontinentalno područje, prihodi i posjeti u turizmu uglavnom su vezani na prolazne posjetitelje koji na području LAG-a borave radi posjeta i obilaska NP Plitvička jezera i u Top-termama.73
72
Bogata arheološka područja visoke vrijednosti i značaj, uključivo i druge spomeničke vrijednosti (stari gradovi, etnoarhitektura i sl.), mogu kroz formiranje arheoloških parkova biti dobra podloga za iniciranje razvoja kulturnog turizma. /PPU općine Krnjak,, str. 84. 73
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
46 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Problem smještajnih kapaciteta niže kvalitete prisutan je u cijelom LAG-u. Poseban problem predstavlja činjenica da ima iznimno malo pravih agroturističkih domaćinstava, sukladno pravilima, u suštini nema niti jedno registrirano seosko domaćinstvu. Nedostatak takve ponude ukazuje na velik otvoren prostor upravo za ulaganja u razvoj seoskog/agro-turizma koja omogućuju diverzifikaciju djelatnosti, očuvanje tradicijske arhitekture objekata te opstanak lokalnog stanovništva i tradicije življenja na ovim prostorima, te čini identitet područja. Važno je istaknuti kako je na području LAG-a čak 150 naselja u kategoriji D, 4 naselja je u kategoriji C, dok je u kategoriji A samo naselje Topusko, što pruža velike mogućnosti za sufinanciranje razvoja ruralnog turizma iz IPARD programa.74
Od selektivnih oblika aktivnog turizma sve više se razvijaju sportovi na rijekama, posebno na Korani i Mrežnici koje su iznimno posjećene tijekom ljetnog razdoblja i sve popularnije među posjetiteljima LAG-a. Značajnu ulogu u turističkom razvoju ima i lovni turizam. Na prostoru LAG-a 14 lovo zakupnika imaju koncesije na lovišta ukupne površine 113.072 ha. Potencijali za razvoj ribolovnog turizma su izuzetno veliki, posebno na Glini, Korani, Mrežnici, Radonji i dr. rijekama, no taj oblik turizma nije niti izdaleka razvijen prema potencijalima koji mu se pružaju. Isto tako, sve više se razvijaju i drugi sadržaji poput foto-safarija, speleoturizma, paintball-a i dr. koji koriste komparativne prednosti očuvanih prirodnih ljepota LAG-a. U konačnici, iznimno je važno napomenuti kako je za razvoj turizma LAG-a neophodno razvijati sadržaje i kapacitete prvenstveno oko Top-termi (koje također treba razvijati na puno višu razinu turističke ponude u smislu razvoja wellness turizma), te ruralni turizam i ponudu na cijelom prostoru. Posebno je važno revitalizirati i koristiti poznate destinacije poput Muljave (Hrvatske šume) i Petrove Gore te urediti prilaze i kupališta na rijekama.75
Svi navedeni problemi u analizi turizma na području LAG-a odnose se u dobrom dijelu i na Općinu Krnjak. Iako Krnjak raspolaže zanimljivom prirodnom (Jopića pećina, kupališta na Korani, vrelo Mlakovac,..) i kulturno povijesnom baštinom (izvor Čatrnja, rimski kamenolom Srdići, rimski sarkofazi Vujaškovići, stari gradovi, spomen područje Debela kosa i dr.) koja je relativno lako dostupno potencijalno veliki broj posjetitelja koji prolaze ovim područjem nije upoznat sa turističkim destinacijama na području Krnjaka niti su one označene i uređene za organizirani prihvat posjetitelja.
Turistički planovi općine Krnjak usmjereni su na razvoj vlastitih turističkih kapaciteta76 ali i na partnersko povezivanje u zajedničkim projektima i programima sa općinama unutar mini regije (Topusko, Vrginmost, Vojnić, Barilović) čime bi se postigli bolji razvojni efekti.
Ti se planovi mogu realizirati poticanjem privatnog poduzetništva u turizmu ali i razvijanjem programa čiji nositelj može biti Općina Krnjak, u partnerstvu sa predstavnicima civilnog i poslovnog sektora.
U bazi projekata prikupljenih za vrijeme pripreme strategije navedeno je više prijedloga koji su usmjereni na turizam. Od obilježavanja biciklističkih i pješačkih staža, registracije proizvođača ekološke hrane, uređenje turističkih zona (Brebornica – Jopića špilja, Mlakovac), uređenje sportsko rekreacijske zone Velika Crkvina i Dvorište pa do poticanja i osnivanja tradicijskih obrta. Predlagatelj spomenutih projektnih prijedloga je Općina Krnjak. Još je čitav niz projektnih prijedloga predloženih od strane predstavnika poslovnog i civilnog sektora, što upućuje da postoje planovi i volja za razvoj
74
Isto 75
Isto 76
Da bi se privukli turisti potrebno je da općina Krnjak osigura potrebne turističke sadržaje, a to je pored obilaska prirodnih i kulturnih znamenitosti svakako i organiziranje sportskih događaja, npr. biciklijade. Svake godine se održava biciklijada čiji je suorganizator i općina Krnjak, a kako izgradnja biciklističkih staza zahtjeva veći prostor jasno je da suradnja kordunaških općina i u ovom slučaju ima veliku budućnost. Isto vrijedi i u slučaju gradnje trkačkih staza. Za sve ove i druge sportske sadržaje turističke ponude je potreban veći prostor od područja općine Krnjak i to je jedan od razloga koji upućuju na povezivanje kordunaških općina u mini – regiju. http://krnjak.hr/
47 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
turizma na području općine Krnjak. Ti se planovi mogu realizirati dobrom suradnjom i partnerstvom zainteresiranih dionika sa područja cijele općine ali i sa partnerima sa područja cijelog LAG-a i šire.
Uz turističke projekte koje predlaže općina Krnjak u Bazi projekata uvršteni su i projektni prijedlozi drugih lokalnih dionika sa ovog područja. Kroz njih se planira čitav niz zanimljivih programa koji će, ukoliko se realiziraju svakako privući posjetitelje na ovo područje. Tako se na primjer planira izgradnja Adrenalinskog parka, turističkog naselja u Podgorju Krnjačkom, adaptacija i proširenje obiteljskog ugostiteljskog objekta, Eko zone Vojnović brdo i sl. Svi spomenuti projektni prijedlozi računaju na podršku bespovratnih sredstava iz Strukturnih fondova i trebat će napraviti dosta posla na njihovoj pripremi, posebno na onima koji uključuju neke građevinske radove, opremanje i sl.
Dosta važan preduvjet za bavljenje turizmom je i izgradnja smještajnih kapaciteta koji su na području
Općine Krnjak trenutno nedovoljni za ozbiljnije bavljenje turizmom. U vrijeme izrade ove analize na
području općine ima četiri registrirana iznajmljivača soba iako je praksa tzv. „zimmera“ prilično
razvijena na području Grada Karlovca i Grada Slunja koje povezuje prometnica preko Općine Krnjak.
Prema informacijama iz Turističke zajednice Karlovačke županije kada na nekom prostoru ima manje
od 6 iznajmljivača podaci o broju noćenja su nedostupni. Zbog toga je nemoguće dobiti informaciju o
tome koliko stvarno osoba koristi smještaj na području Općine Krnjak i postoji li potreba za više
smještajnih kapaciteta. S obzirom da nema informacija o aktivnostima iznajmljivača ne može se doći
do informacija o broju posjetitelja, njihovoj strukturi, dužini boravka, zemljama iz kojih dolaze i sl.
Takvo stanje pokazuje da tek treba započeti posao na razvoju turizma u Općini Krnjak jer se on nalazi
na samom početku.
Tablica 25. Registrirani iznajmljivači soba na području Općine Krnjak
Kategorija Broj iznajmljivača Struktura
1 zvjezdica 4 100%
2 zvjezdice / /
3 zvjezdice / /
4 zvjezdice / /
Ukupno 4 100,00 %
Izvor: Općina Krnjak
4.7.1. Lovni turizam na području Općine Krnjak
Kada se govori o razvoju turizma na području Općine Krnjak treba spomenuti i lovstvo za čiji razvitak
na ovom području postoje dobre pretpostavke. Kao i cijelo područje Karlovačke županije, na području
Općine Krnjak moguć je odstrel srneće divljači, jelena, divlje svinje a loviti se može sitnu divljač
(šljuka, fazan, divlja patka, prepelica i zec). Posljednjih godina zbog pomalo paradoksalnih zakonskih
propisa kojima je regulirana mogućnost lova na području ove općine razmnožilo se puno divljih svinja
koje nanose štetu poljoprivrednim kulturama. Usprkos činjenici da je cijela općina Krnjak lovno
područje podijeljeno između tri lovačka društva (LD Vepar, LD Srnjak, i LD Hrvatski sokol)
administrativne prepreke u radu lovačkih društava onemogućavaju organizirani odstrjel ovih
životinja, kao i organizaciju dolaska stranih lovaca čiji bi boravak predstavljao izvor prihoda za lokalno
stanovništvo (smještaj, prehrana) i za lovačka udruženja koja djeluju na području Općine Krnjak. Da bi
područje Općine Krnjak postalo zanimljivo mjesto za lovni turizam potrebno je suradnja i koordinacija
48 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
lovačkih društava sa jedinicom lokalne samouprave koja kroz svoje programe može organizirati
promociju lovnog turizma na svom području, pomoć u uređenju lovačkih domova i drugih smještajnih
kapaciteta za lovce i njihove goste, i sl. Predstavnici lovačkih društava bili su uključeni u pripremu ove
strategije i u bazi projekata uvršteni su prijedlozi lovačkih društava koji se, između ostalog, odnose
na izgradnju uzgajališta (gateri) krupne divljači (divlje svinje i jeleni), uređenje lovačkog doma i
organizaciju foto lova i edukaciju lovaca o načinima prirodnog uzgoja krupne i sitne divljači. Sve
navedeno izraz je dobre volje za uspostavom partnerstva između jedinice lokalne samouprave i
lovačkih udruga u razvoju lovnog turizma na području Općine Krnjak. Ali uz dobru volju trebat će i
dosta zajedničkog djelovanja svih zainteresiranih dionika koji mogu pridonijeti da lovni turizam
postane prepoznatljiv brend ovog područja.
4.8. Poticaji za razvoj poduzetništva
Poduzetničku infrastrukturu u Hrvatskoj tvore regionalne razvojne agencije, centri za poduzetništvo,
poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi. Preko ovih institucija realiziraju se programi
Ministarstva poduzetništva i Ministarstva gospodarstva usmjereni na poticanje malog i srednjeg
poduzetništva. U razvijenijim jedinicama lokalne samouprave iz proračunskih sredstava se potiče
razvoj poduzetničke infrastrukture u različitim sektorima; poljoprivredi, turizmu, zaštiti okoliša i sl.
Proračun Općine Krnjak nema dovoljno sredstava za slične poticaje pa poduzetnici sa tog područja u
skoro vrijeme ne mogu očekivati financijska sredstva od općine, iako bi im to dobro došlo.
Prema dostupnim i već spomenutim podacima na području Općine Krnjak registrirano je 37
trgovačkih društava i 11 obrta. To bi bio pristojan broj poslovnih subjekata kada se ne bi znalo da u
24 trgovačka društva nema ni jedne zaposlene osobe i neki od njih su na granici rentabilnosti i
razmišljaju o prestanku rada. Kroz kontakte sa predstavnicima gospodarskog sektora (obrti, trgovačka
društva, OPG-ovi, zadruge) na području općine Krnjak ustanovljeno je da gotovo nitko od
gospodarstvenika sa ovog područja nije koristio neka ozbiljnija sredstva od strane Županije,
ministarstva ili iz EU fondova za poslovnu infrastrukturu. To bi se trebalo promijeniti nakon
sudjelovanja u konzultacijskom procesu oko izrade Razvojne strategije Općine Krnjak u koju su
uključeni i ambiciozni projektni prijedlozi predstavnika poslovnog sektora sa područja općine,
posebno oni usmjereni u sektor poljoprivrede.
4.9. Poduzetničke zone
Na području Općine Krnjak predviđeno je više zona namijenjenih za neku vrstu gospodarske
djelatnosti. To su zone isključive – izdvojene namjene, a prvenstveno su locirane na područjima
predviđenim za razvoj i uređenje površina izvan naselja, te uključuju slijedeće;
1. Zone proizvodne namjene, pretežito industrijske ili zanatske proizvodnje (I1, I2) sa mogućnosti
realizacije i poslovne gospodarske namjene sa uslužnim (K1), trgovačkim (K2) ili servisno-komunalnim
49 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
(K3) sadržajima, locirane su na slijedećim lokacijama izdvojenim izvan naselja: teritorij naselja Krnjak,
Grabovac Krnjački, Hrvatsko Žarište i Gornji Skrad sa ukupnom površinom 24,37 ha77
2. Ugostiteljsko-turistička zone (tipologije T1-hotel, T2-turističko naselje, T3-kamp, T4-ostalo)
teritorij naselja Mlakovac, Donji Budački, Brebornica, Podgorje Krnjačko i Velika Crkvina, ukupne
površine 38,42 ha.78
3. Područja eksploatacije mineralnih sirovina (E3)
Locirana su na područjima naselja Budačka Rijeka (Čukur), Burić Selo (Brod) i Zimić (Loskunja) sa
površinom 18,05 ha, a obuhvaćaju postojeće zone eksploatacije.
4. Lokacije akvakulture - ribogojilišta (H).79
Na teritoriju naselja Krnjak i Podgorje Krnjačko, planirane sa površinom 2,14 ha.80
Osim gospodarskih djelatnosti, koje se kao manje i prostorno ograničene zone isključive namjene
razvijaju u okvirima postojećih naselja (prostori razvoja i uređenja površina naselja), predviđene su i
gospodarske djelatnosti u zajednici sa stambenom namjenom prostora. Tako se unutar izgrađenih
dijelova naselja, u sklopu mješovite namjene prostora, predviđa razvitak ugostiteljstva, seoskog -
lovnog - ekološkog turizma, poslovnih i drugih zanatskih usluga i servisa, trgovine, usluga u segmentu
građevinarstva i dr., realiziranih u formi obiteljskog poduzetništva.81
Sve navedeno u Prostornom planu općine Krnjak upućuje da su planovi jedno a stvarnost drugo.
Naime, na području Općine Krnjak još ni jedna zona nije u funkciji.
4.10. Gospodarska udruživanja
Svi poduzetnici su, za sada, bez obzira na pravni oblik obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore.
(HOK, www.hok.hr), odnosno Hrvatske gospodarske komore (HGK, www.hgk.hr).
Na području Općine Krnjak još ne postoje sektorska udruženja poduzetnika koji bi razmatrali
pokretanje partnerskih projekata uz podršku lokalnih vlasti.
4.11. Bankarstvo i financijske usluge
Na području općine Krnjak nema poslovnica banaka a ne pružaju se ni financijske usluge preko
bankomata dok se određene transakcije vrše putem HP-a što je također zanimljiv pokazatelj
gospodarske dinamike na tom području.
77
PPU općine Krnjak, str.111.,112 78
Isto 79
Isto 80
Isto 81
Isto
50 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
5. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA OPĆINE KRNJAK
5.1. Prirodna baština
Područje Općine Krnjak specifično je po bogatoj krajobraznoj i biološkoj raznolikosti. Uz šumsko bogatstvo82 na području Krnjaka nalaze se brojni izvori i potoci koji se ulijevaju u rijeku Koranu. Iako nisu iskorišteni, na području općine postoje geotermalni izvori koji su bili poznati i u rimsko doba. Oni se danas ne koriste a predstavljaju značajan razvojni potencijal. Uz sačuvane prirodne resurse na području Krnjaka postoje tragovi bogate povijesne baštine koja se može koristiti za razvoj povijesnog turizma (stari gradovi, etnoarhitektura i sl.). Te prirodne vrijednosti, prema Prostornom planu Općine Krnjak, u određenim okolnostima također mogu imati značajan prirodni utjecaj na ukupni razvoj općine. Naime, ciljevi prostornog razvoja polaze od vrednovanja spomenutih prirodnih obilježja.
Tako se kao jedan od osnovnih ciljeva ističe očuvanje zaštićenih dijelova prirode i uključivanje u turističku ponudu postojećih prirodnih atrakcija, kao što su posebni geomorfološki rezervati – lokaliteti Jopića pećina, špilja Gvozdenica, značajnog krajobraza – potoka Mlakovac, i sl. U ovoj fazi kada na području Općine Krnjak nema nekih značajnijih programa koji bi ugrožavali njihovu zaštitu ove prirodne atrakcije su sigurne od devastacije i zagađenja. Ipak, ukoliko dođe da ozbiljnije eksploatacije šuma ili razvoja turističkih programa trebat će ozbiljnije razmotriti kako ova područja najbolje koristiti.
Također, posebno se naglašava zadržavanje postojećih krajobraznih i prirodnih vrijednosti na kontaktnom području uz rijeku Koranu, kao ekološki vrijedno prirodno područje na kojem je moguć razvoj turizma kroz sportsko-rekreativne i druge sadržaje.
U prostornom planu se posebno ističe područje sjeveroistočnog i jugoistočnog šumovitog djela Općine Krnjak (Loskunja i Debela Kosa) koji treba očuvati kroz ograničenje korištenja šumskih potencijala, te zabranu daljnje izgradnje na tim područjima, osim uređenja izletničko-lovnih i sličnih objekata Ipak, pretjerana sklonost zaštiti isključuje ozbiljniji razvoj gospodarstva pa će korištenje prirodne baštine u razvojne svrhe trebati dobro planirati.
5.2. Zaštićena kulturno spomenička baština Općine Krnjak
Nepokretnu kulturnu baštinu s utvrđenim svojstvom kulturnog dobra čine pojedinačne građevine i /ili kompleksi građevina, kulturno-povijesne cjeline te krajolici. Kolokvijalnim nazivom nepokretna
82
Pretežni dio šumske vegetacije čini pojas brdskih bukovih šuma (Lamio-orvale Fagetum), oko 75%. Drugi po važnosti je tip šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum) te zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena. Osim tipičnih vrsta bukve (Fagus sylvatica), hrasta kitnjaka (Quercus petraea), običnog graba (Carpinus betulus) i pitomog kestena (Castanea sattiva) kao prateće drvenaste vrste javljaju se gorski brijest (Ulmus glabra), javori (Acer pseudoplatanus i Acer platanoides), obični jasen (Fraxinus excelsior), klen (Acer campestre), divlja trešnja (Prunus avium), crna jova (Alnus glutinosa), cer (Quercus ceris) i druge./ Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
51 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
kulturna dobra predstavljaju graditeljsku baštinu od pojedinačne građevine prema cjelini (skupina građevina) odnosno područje (krajolik).83
Kulturna dobra kao tragovi i svjedoci naseljenosti i djelatnosti stanovnika na području Krnjaka vidljivi su u prostoru gdje su identificirane brojne arheološke zone i lokaliteti.
Područje općine Krnjak je bilo naseljeno još u prapovijesti. To je dokazano otkrićem prapovijesne nekropole na području Božići – Gmajna u Gornjem Budačkom, antički sarkofag kod pravoslavne crkve u Gornjem Budačkom, antičko nalazište u Perićima („Dolina“), rimska nekropola u Jopić Pećini i pretpostavljena naselja u Maloj Crkvini i Ponorcu (Vujaškovići). Tri rimska kamenoloma u blizini Dugog Dola pokazuju gospodarsku aktivnost na ovom području za vrijeme Rimskog carstva. U ovim krnjačkim kamenolomima su izgrađivani sarkofazi za vrijeme rimske uprave. U Jopić pećini je nađen rimski novac.84
Na ovom području nalaze se i stari gradovi iz vremena Osmanlijskih osvajanja. Jedan od njih je stari grad i tvrđava Skrad koja se nalazi na području sa kojeg se pruža izuzetna pogled na rijeku Koranu i okolni kraj. O samom gradu nema podataka sve do XV. stoljeća, a pripadao je porodici Frankopan. Utvrđeni gradovi u Srednjem vijeku nalazili su se blizu Donjeg Budačkog i Zimića. Još je čitav niz lokaliteta popisanih kao nepokretna kulturna dobra u Općini Krnjak.85 Od spomenika novijeg doba koji imaju posebno značenje za stanovnike lokalne zajednice su:
Pravoslavni manastir Presvete Bogorodice Trojeručice u Donjem Budačkom86
Spomen – područje Debela Kosa87
Spomenik žrtvama genocida u Ivanović Jarku88
Svi navedeni lokaliteti i građevine sa prirodnim i spomeničkim obilježjima mogu se koristiti kao važni
faktori u gospodarskom razvoju ovog područja. Čitav niz programa i fondova omogućuje pretvaranje
povijesnih i prirodnih lokaliteta u zanimljive turističke destinacije, što može značajno utjecati na
pokretanje lokalnog razvojnog ciklusa. Taj proces ne bi smio biti stihijski i trebao bi se odvijati
poštujući smjernice navedene u Prostornom planu uređenja Općine Krnjak. Te smjernice se svode na
slijedeće:
Treba nastojati zadržati povijesne oblike trasa starih cesta, mostova, pješačkih putova i staza, kao i povijesni naseobinski ustroj, parcelaciju i tradicijsku arhitektu. Također, treba nastojati oživjeti povijesne oblike naseljenosti sela i zaselaka u okviru njihovog prostornog okruženja, povijesne matrice, parcelacije i tradicijske građevne strukture, očuvati i obnoviti tradicijsku arhitekturu, očuvati
83
http://www.min-kulture.hr 84
www.krnjak.hr, 85
Popis nepokretnih kulturnih dobara na području Općine Krnjak jedan je od priloga ove strategije 86
Manastir je osnovan 2007. godine sa blagoslovom episkopa gornjokarlovačkog Gerasima, a u svom sastavu ima parohijski hram svetih apostola Petra i Pavla i prateće objekte. Slava prvog manastira SPC na području općine Krnjak je 25. jula kada se praznuje čudotovorna ikona Presvete Bogorodice Trojeručice koju je Sveti Sava dobio u Svetoj Zemlji u drevnom manastiru Svetog Save Preosvećenog. Crkva svetih apostola je sagrađena i osvećena 1963. godine. U manastiru se pored igumana Nauma Milkovića nalaze još dva monaha i jedan iskušenik./ www.krnjak.hr 87
Zgrada Spomen Doma je prije rata imala bogatu etnografsku zbirku, a u toku ratnih događaja u vremenu od 1991. do 1995. godina u ovom objektu je bila smještena bolnica. Etnografska zbirka je nažalost nestala. Muzejsku postavku u Spomen Domu „Debela kosa“ je uredio povjesničar Đuro Zatezalo. Ranije podignut spomenik je na žalost uništen, ali se ipak na ovom spomen području svake godine obilježava dan ustanka na Kordunu, kao i osnivanje I. kordunaškog partizanskog odreda „Debela kosa“. /www.krnjak.hr 88
Na području općine Krnjak u Ivanović Jarku je 29.07.1941. godine počinjen strašan zločin nad srpskim narodom sa područja općina Krnjak, Vojnić i Vrginmost./ www.krnjak.hr
52 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
povijesne slike prostora i karakterističnih vizura, njegovati tradicionalni način poljoprivrede, zadržati karakteristične naziva sela, brežuljaka, potoka, izvora te nastaviti istraživati arheološke lokalitete vezane uz regionalnu i nacionalnu povijest.
Sve navedeno, naravno, ima smisla ukoliko se na području Općine Krnjak zaustave nepovoljni gospodarsko razvojni i demografski trendovi koji negativno utječu na razvojne perspektive.
5.3. Kulturne manifestacije u Općini Krnjak89
Kulturne manifestacije na području općine Krnjak su:
- 25. 06. - Proslava Dana općine i Dana državnosti
- 25.06. - Biciklijada “Od Korane do Skradske Gore” povodom dana općine
- 29. 07. - Obilježavanje stradanja 380 civila u Ivanović jarku sa područja Vojnića,
Krnjaka i Vrginomsta u Drugom svjetskom ratu (1941. godine).
- 29.07. - Obilježavanje osnivanja Prvog partizanskog odreda na Debeloj kosi 1941.
godine
- 25.01. – Proslava Sv. Save u organizaciji SKD Prosvjeta
- 23.06. - Ivanjski krijes u Krnjaku
Na području općine Krnjak djeluje ogranak SKD „Prosvjeta“ koji predstavlja okosnicu kulturnih događanja u općini. Pododbor SKD „Prosvjeta“ preko svojih sekcija (muzička, folklorna, recitatorska) značajno i svestrano doprinosi očuvanju i razvijanju kulturne tradicije ovog kraja. Dom krnjačkog pododbora SKD „Prosvjeta“ je tako postao Dom Kulture u punom smislu tih riječi. Dom Kulture ima četiri uređene prostorije:
Knjižnica sa čitaonicom, Prostorija za etno – muzej u Krnjaku, Prostor za izlaganje umjetničkih dijela i održavanje vježbi i proba muzičke i folklorne sekcije, i Kancelarija – sjedište krnjačkog poodbora SKD „Prosvjeta“
Na području Općine Krnjak od 2001. godine djeluje i Udruga naseljenika Krnjak koja predstavlja
interese naseljenih Hrvata na ovo područje, uglavnom iz BiH. Udruga se angažirala na brojnim
pitanjima a posebno su važne bile aktivnosti trajnog rješavanja stambenih pitanja naseljenika,
obilježavanje važnih datuma i organizacija prigodnih manifestacija, kao i realizacija drugih potreba ove
skupine stanovnika Općine Krnjak.
5.4. Program javnih potreba u kulturi Općine Krnjak
Općina Krnjak, kao i mnoge druge jedinice lokalne samouprave na ovom području nema velike
mogućnosti ulaganja u aktivnosti povezane sa kulturom iako kulturni programi povezani sa povijesnim
lokalitetima i događanjima mogu također biti razvojno svrsishodni. Ono što se općinskog proračuna
odnosi na kulturu povezeno je sa financiranjem Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, naknadom za
održavanje spomenika i drugih kulturnih objekata. Sredstva koja se izdvajaju za takve namjene su
89
www.krnjak.hr
53 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
skromna pa su skromni i efekti koji se trošenjem tih sredstava postižu. U 2013 za potrebe u kulturi, što
uključuje i sufinancirane redovne djelatnosti nogometnih klubova na području općine, izdvojeno je
17.551,00 kn.
Tablica 26. Program javnih potreba u kulturi Općine Krnjak u 2013. g.
Red.
br
Vrsta poslova
Planirano
Utrošeno
Ostvarenje %
1. SKD «PROSVJETA» za redovnu
djelatnost i posebne programe 6.000,00 3.500,00 58,3
2. Uređenje spomenika i drugih
kulturnih objekata 5.000,00 0,00 0,0
3. U k u p n o 11.000,00 3.500,00 31,8
4. NK Krnjak – redovna djelatnost 20.000,00 14.051,00 70,3
5. MNK Kordun - Krnjak 3.000,00 0,00 0,0
6. U k u p n o 23.000,00 14.051,00 61,1
7. S v e u k u p n o 34.000,00 17.551,00 51,6
Izvor: Glasnik Općine Krnjak, 2- 2014.
Potrebe su, dakako, puno veće ali su one ograničene izvorima sredstava. Usprkos tome predstavnici
jedinice lokalne samouprave nastoje pronaći načine kako povećati sredstva za kulturna događanja,
odnosno, kako i kroz ovaj sektor povećati prihode na području Općine Krnjak.
Jedan kulturni događaj, koncert poznate folk pjevačice90, koji je 8.03.2014. u Krnjaku okupio oko 5
tisuća posjetitelja iz šire regije pokazao je da ova mala sredina može biti organizator događanja koji
imaju i značajne gospodarske efekte.
6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI OPĆINE KRNJAK
Društvene djelatnosti u jedinicama lokalne samouprave obično podrazumijevaju aktivnosti povezane
sa predškolskim odgojem, osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem, suradnju i potporu sa
udrugama i društvima koje se bave kulturom, sportom, osobama sa invaliditetom, zdravstvom i
socijalnom skrbi i sl. Prema Planu razvojnih programa općine Krnjak za trogodišnje razdoblje 2014. do
2016.91 godine društvene djelatnosti općine planiraju se kroz dva dugoročna cilja: Razvoj ljudskih
potencijala i Unapređenje kvalitete života. Razvoj ljudskih potencijala dijeli se na dvije mjere od
kojih je jedna usmjerena na poticanje rasta broja stanovnika a druga na unaprjeđenje postojećeg
obrazovnog sustava. U slučaju općine Krnjak razvoju ljudskih potencijala doprinosi se raznim oblicima
socijalne pomoći što uključuje novčane pomoći stanovništvu, te starim i nemoćnim osobama. Ta
ulaganja su nedovoljna za neke ozbiljnije poticaje da bi se zaustavio odlazak sa ovog područja,
odnosno za ambicioznije programe povećanja broja stanovnika Općine Krnjak, čiji broj i dalje opada.
90
http://www.jutarnji.hr/krnjak--lepa-brena-napravila-spektakl-usred-nicega/1171872/ 91
Glasnik Općine Krnjak 08-13
54 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Općina Krnjak pomaže i osobama koje su obrazuju kroz razne dotacije. Što se tiče predškolskog
odgoja, općina sufinancira troškove smještaja djece u dječjim vrtićima izvan Krnjaka (Vojnić,
Karlovac). Pomoć osnovnom obrazovanju realizira se kroz naknadu za prehranu učenika i ostale
aktivnosti povezane sa radom osnovne škole na području općine. Srednjoškolcima sa područja
Krnjaka se subvencionira cijena prijevozne karte, a studenti mogu dobiti jednokratnu pomoć.
Što se tiče unaprjeđenja kvalitete života na području Krnjaka on se, sukladno proračunskim
sredstvima koja nisu tako velika, realizira kroz mjere koje potiču zdraviji život i zdravstvenu zaštitu,
očuvanje, obnovu i zaštitu prirodne i kulturne baštine te poboljšanje kvalitete života ciljnih/ugroženih
skupina - mladih, žena, djece, branitelja, stradalnika rata, osoba s invaliditetom, starih i nemoćnih.
Sve navedeno svodi se na skromnu pomoć sportskim klubovima na području općine, pomoć
kulturnim društvima, što uključuje održavanje i uređenje kulturnih objekata, pomoć udrugama, kao i
izdvajanje sredstava za vatrogastvo i civilnu zaštitu.
Tablica 27. Proračunska sredstva Općine Krnjak namijenjena unaprjeđenju obrazovnog sustava i poticanje rasta broja stanovnika planirana za 2014. godini i za 2015. godinu
Opis stavke Plan 2014. Plan za 2015.
Predškolski odgoj 65.000,00 kn 15.120,00 kn
Pomoć osnovnom obrazovanju 36.000,00 kn 36.280,00 kn
Pomoći srednjem obrazovanju 100.000,00 kn 100.300,00 kn
Pomoć visokom obrazovanju 15.000,00 kn 15.000,00 kn
Socijalna skrb i novčane pomoći stanovništvu
306.000,00 kn 306.920,00 kn
Pomoć starim i nemoćnim osobama
635.000,00 kn 671.800,00 kn
Ukupni rashodi 1.157.000,00 kn 1.145.420,00 kn
Izvor: Glasnik Općine Krnjak za br. 8-2013.
6.1. Nadležnosti
Općina Krnjak je zadužena za obavljanje onih poslova kojima se indirektno ostvaruju potrebe stanovnika tog područja, a koji zakonom nisu dodijeljene državnim tijelima. Poslovi koje obavlja Općina Krnjak u sferi društvenih djelatnosti su: 1. Briga o potrebama stanovnika (obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, kultura i sport); 2. Briga o osnivanju pravnih osoba radi poticanja razvoja u Općini; 3. Razni poticaji u vezi mjera radi zaštite životnog standarda i socijalno ugroženih osoba; 4. Poticaji u vezi raznih udruga stanovnika; 5. Očuvanje kulturnih, povijesnih i prirodnih naslijeđa; 6. Osiguravanje uvjeta za protupožarnu i civilnu zaštitu;
55 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
7. Poticaji kod ostalih poslova vezanih uz poticanje razvoja Općine.
6.2. Obrazovanje
Usprkos nedovoljnim proračunskim prihodima iz kojih je vrlo teško izdvojiti više sredstava za obrazovne programe već spomenutim Planom razvojnih programa općine Krnjak za trogodišnje razdoblje 2014. do 2016. planiraju se sredstva za predškolski odgoj, te pomoć osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju a nastoje se pronaći sredstva i za polaznike visokoškolskih institucija sa ovog područja. Krnjak još nema predškolske ustanove. Predškolska edukacija se do sada odvijala kroz programe „Mala škola“ čije troškove je snosila općina Krnjak. Danas postoje planovi da se izgradi predškolska ustanova. Dosadašnji pokušaji nisu uspjeli pa djeca iz Krnjaka odlaze u vrtiće u obližnjim mjestima (Vojnić, Karlovac) a Općina Krnjak od 2014. godine snosi dio troškova smještaja djece u predškolskim ustanovama (50 % od cijene usluge smještaja, maksimalno do 1.000,00 kn po djetetu). Osnovno školsko obrazovanje se na području Općine Krnjak odvija u Osnovnoj školi Katarina Zrinski koja je važan društveni faktor na području općine koji pokreće mnoge aktivnosti u lokalnoj zajednici, što doprinosi boljoj integraciji i povezivanju roditelja i djece sa područja ove multikulturalne općine. U prošlosti su postojale i područne škole92: Gornji Budački, Velika Crkvina, Donji Budački i Hrvatsko žarište, no one su u ratu devastirane i uništene, dok je samo područna škola Donji Budački nakon rata obnovljena. Kad se govori o obrazovanju na području Općine Krnjak u prošlosti treba spomenuti dvije važne stvari, jedna je sa odnosi na Vladimira Matijevića93 (1854. – 1929.), značajnu ličnost sa ovih prostora koja je pomogla obrazovanje velikog broja darovite djece sa Korduna, a druga na Drugi svjetski rat kada je u Krnjaku (Gornji Budački) radila prva partizanska škola u bivšoj Jugoslaviji.
92
GORNJI BUDAČKI – devastirana škola,spomenik kulture nulte kategorije,Prva partizanska škola u bivšoj Jugoslaviji za vrijeme II Svjetskog rata, sređena dokumentacija, bila je u funkciji prije Domovinskog rata/VELIKA CRKVINA –pravno i papirnato ne postoji, nije u funkciji/OKIĆ I TUŠILOVIĆ –preustroj ,novom mrežom škola potpale pod Grad Karlovac, nisu u funkciji/DONJI BUDAČKI –sređeni papiri, vlasništvo 1/1 ,trenutačno je koristi udruga Breza iz Krnjaka/HRVATSKO ŽARIŠTE – sređeni papiri, vlasništvo 1/1, trenutačno je koristi Lovačko društvo Vepar iz Krnjaka/ Izvor: O.Š. Katarina Zrinski 93
Treća značajna srpska ustanova u Austro – Ugarskoj je srpsko privredno društvo “Privrednik”, osnovano 1897. godine. “Privrednik” je bio ustanova osnovana sa ciljem školovanja darovite djece iz siromašnih srpskih porodica i omogućio je stvaranje brojnog srednjeg sloja društva koji je nedostajao Srbima u Austro – Ugarskoj. Vladimir Matijević je u tom cilju 1903. godine osnovao “Glavnu privrednu zadrugu”, koja je mladim ljudima školovanim preko “Privrednika” nakon napunjene 24 godine omogućivala da dođu do zajma za pokretanje sopstvenog poduzeća. Jemstvo za vraćanje ovog zajma su davali drugovi zajmoprimca koji su također školovani preko “Privrednika”, čime je pored ostalog jačana i njihova solidarnost i osjećaj zajedništva. Svi su i dalje ostali čvrsto vezani za “Privrednik” čije su dobrotvorne akcije i sami pomagali. Do 1914. godine je 10.500 članova “Privrednika” završilo preko 60 zanimanja. /http://krnjak.hr/
56 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Tablica 28. Broj učenika u O.Š. Katarine Zrinski u Krnjaku
BROJ UČENIKA BROJ RAZREDNIH ODJELA
1.- 4. razred: 51 4
5.- 8. razred: 59 4
UKUPNO: 110 8
Izvor: http://os-kzrinski-krnjak.skole.hr/skola Danas se osnovno obrazovanje za sve učenike sa područja općine provodi u Osnovnoj školi Katarina Zrinski. Ona je dobar primjer kako jedna obrazovna ustanova u jedinici lokalne samouprave može biti, usprkos negativnim društvenim trendovima, pozitivan primjer u nastojanjima da se područje na kojem djeluje razvije na zadovoljstvo svih njenih stanovnika a posebno na zadovoljstvo učenika koji pohađaju ovu školu. Školu pohađa 110 učenika a u njenom okviru djeluje i učenička zadruga „Zvončići“ u čiji rad je uključena većina zaposlenika škole, gotovo polovina učenika, te roditelji. Unutar zadruga djeluje 6 sekcija; Školski vrt, Lavanda, Pletenje, Izrada etno i kulturnih suvenira, Eko sekcija, Sekcija fotografije i novih medija. U aktivnosti zadruge na dobar su način involvirani stanovnici lokalne zajednice koji se bave uzgojem ljekovitog bilja, slikarstvom, izradom suvenira i sl. Kroz sve spomenute aktivnosti učenicima se pomaže u usmjeravanju pri odabiru budućih zanimanja i stvaranju preduvjeta za prijenos znanja u praktičnu primjenu. Osnovna škola svojim primjerom u korištenju EU fondova dobar je primjer ostalim dionicima u zajednici. Naime, od 2013. godina škola provodi projekt iz IPA programa ,,Djeca za budućnost-učenje u Krnjaku i Vojniću iz multikulturalne perspektive'', u partnerstvu sa Osnovnom školom iz Vojnića. Ukupna vrijednost projekta je 161.359,15 eura a njegov cilj je stvaranje pozitivne klime za ravnopravno sudjelovanje učenika pripadnika nacionalnih manjina u obrazovanju. Škola je bila uspješna i u privlačenju sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti. Naime taj je fond odobrio školski projekt “Zamjena postojeće i ugradnja nove energetski učinkovite vanjske stolarije te povećanja toplinske zaštite vanjske ovojnice zgrade škole i športske dvorane” pa djeca u Krnjaku imaju školu sa novom fasadom i stolarijom. Fond je rekonstrukciju pomogao iznosom od 2.260.689,00 kuna s PDV-om ili 80% ukupnog iznosa, a Karlovačka županija je, kao osnivač škole, pridodala vlastitih 565.171,79 kuna s PDV-om, odnosno 20% od ukupne vrijednosti investicije od 2.825.860,79 s PDV-om. Na kraju, treba naglasiti i da se, usprkos dobrim uvjetima i suvremeno opremljenoj školskoj zgradi broj učenika u Krnjaku smanjuje, što je povezano sa procesom depopulacije ali i slabim gospodarskim prilikama na području ove općine iz koje su mlađi stanovnici prisiljeni odlaziti u potrazi za poslom. Tablica 29. Broj učenika u Osnovnoj školi Katarina Zrinski u razdoblju od 2008./2009. do 2013./2014. školske godine
OŠ KATARINA ZRINSKI
R. Br. Šk. god. Br. Učenika 1 2008/2009 155
2 2009/2010 157
3 2010/2011 149
4 2011/2012 116
57 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
5 2012/2013 104
6 2013/2014 110
Izvor: Osnovna škola „Katarine Zrinski“ Krnjak
6.3. Udruge građana općine Krnjak94
Na području općine djeluju udruge i društva koja predstavljaju civilni sektor lokalne zajednice. To su:
Humanitarna udruga „Breza“ Krnjak95
Ženska grupa Krnjak
HVIDRA – Podružnica Krnjak
Lovačko društvo „Vepar“96
Lovačko društvo „Hrvatski sokol“ Zagreb97
Lovačko društvo „Srnjak“ Vukmanički Cerovac98
DVD „Debela kosa“99
Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“100
Udruga naseljenika Krnjak101
KUD Kordun
Nogometni klub Krnjak - Barilović
Malonogometni klub Kordun - Krnjak
6.4. Sport
Svaka bi lokalna zajednica na svom području trebala osigurati prostor i druge uvjete za razvijanje sportskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora svim uzrastima stanovništva.
94
www.krnjak.hr 95
Udruga „Breza“ jeosnovana je 2008. godine kao odgovor na rastuće potrebe za humanitarnim radom u općini koja je smještana na području posebne državne skrbi. Udruga “Breza” se zalaže za unapređivanje društvenog položaja žena, djece, mladih, invalidnih osoba, starijih i svih marginaliziranih skupina, za ostvarivanje spolne i rodne ravnopravnosti, te razvoj civilnog društva kao važnog preduvjeta razvoja demokratskog društva. 96
LD „Vepar“ osnovano je 22. prosinca 1996. godine pod nazivom Lovačka udruga „Vepar“ Krnjak na osnovu tada važećeg Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana, a u Registar udruženja građana upisano je osam dana poslije 30. prosinca 1996. godine. Društvo je osnovalo 18 članova od kojih neki i nisu bili lovci – što je bilo moguće po tadašnjim propisima. 97
Ima zakup na području Općine Krnjak 98
Isto 99
Općina Krnjak osnovala je Dobrovoljno vatrogasno društvo „Debela Kosa“ Krnjak, dana 17.12.2001. godine. U Krnjaku postoji tradicija vatrogastva jer davne 1952. godine osnovano je prvo vatrogasno društvo na našim prostorima, koje je djelovalo sve do „Oluje“. DVD „Debela Kosa“ danas ima 50 članova, 40 aktivnih i 10 počasnih članova. 100
SKD „Prosvjeta“ je osnovana 18.11.1944. g. u Glini radi očuvanja i razvijanja kulturnog i nacionalnog identiteta Srba u Republici Hrvatskoj. Širom Republike Hrvatske djeluje oko 50 Pododbora od kojih je i jedan u Krnjaku. 101
Udruga naseljenika djeluje od 2001. godine. Predstavlja interese naseljenih Hrvata na ovo područje, uglavnom iz BiH.
58 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Na području općine Krnjak postoje dva nogometna kluba; NK Krnjak Barilović i Malonogometni klub Kordun. Nogometni klub Krnjak je na početku 2014. godine ime promijenio u NK Krnjak-Barilović iz razloga što velik broj igrača dolazi iz susjedne općine. Klub će time proširiti svoje djelovanje na susjednu općinu Barilović, a jedan od prvih ciljeva je poboljšanje nogometne infrastrukture u obje općine. Malonogometni klub ne sudjeluje u takmičenjima ali ima također značajnu ulogu u razvijanju sportskih aktivnosti na području Krnjaka, posebno kod stanovnika općine mlađih uzrasta koji se žele baviti ovim sportom. Osim sportskog programa koji provodi Osnovna škola „Katarina Zrinski“ u okviru svojih redovnih aktivnosti na području općine nema drugih sportskih klubova ili udruženja iako je ovo područje pogodno za razvoj brdskog biciklizma, rekreativnog hodanja, jahanja, sportskog lova i sl., što također može biti osnova za privlačenje posjetitelja iz obližnjeg Karlovca , Zagreba i šire. Prema prostornom planu uređenja Općine Krnjak na području općine predviđeno je uređenje više lokaliteta za sport i rekreaciju102 čija je svrha u ovoj fazi dosta upitna jer ne postoje razlozi za njihovo uređenje ni sportski programi na području općine kojima bi koristili.
6.5. Zdravstvo
U Krnjaku djeluje zdravstvena stanica Doma zdravlja Karlovac u okviru koje se nalaze ambulanta
opće medicine i stomatološka ambulanta. Jedna i druga su smještene u općinskoj zgradi. U ambulanti
opće prakse zaposlen je jedan liječnik i medicinski tehničar, a dva dana u tjednu u stomatološku
ambulantu dolazi stomatolog.
Na području općine postoji privatna ljekarna.
Tablica 30. Podaci o Ambulanti Krnjak
AMBULANTA KRNJAK/ Dom zdravlja Krnjak
Kontakt 047/727 133
Zaposlenici 1 ordinacije obiteljske medicine (2 djelatnika)
1 stomatološka ordinacija (2 djelatnika)
Struktura zaposlenika po djelatnostima koje obavljaju
2 liječnika, 2 medicinske sestre, 1 čistačica
Područje koje ambulanta pokriva Općina Krnjak
Izvor: Općina Krnjak
102
. Izdvojena uređena sportsko-rekreativna područja planirana su na prostorima naselja Budačka Rijeka, Dvorište - Velika Crkvina i Grabovac Krnjački, ukupne površine 104,44 ha, sa namjenama R1=golf, R2=jahački centar / hipodrom i R6=ostalo. /PPU općine Krnjak, str.228
59 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Ambulanta raspolaže osnovnom opremom kojom može pokriti minimalne zahtjeve stanovništva za zdravstvenom zaštitom.
6.6. Socijalna skrb103
Općina Krnjak na svom području provodi socijalni program sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi
(„Narodne novine“, broj 33/12) za osobe – samce ili obitelji koje nemaju dovoljno sredstva za
podmirivanje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, prihodom od
imovine, ili na drugi način. Pravo na socijalnu pomoć ostvaruju osobe koje žive na području Krnjaka.
Nezaposlena, odnosno, radno sposobna osoba može ostvariti prava iz socijalne skrbi utvrđena ako je
uredno prijavljena kod nadležne službe za zapošljavanje ili se nalazi na redovnom školovanju. Općina
svake godine donosi Socijalni plan u kojem određuje na koga se on odnosi. Prava regulirana planom
mogu se ograničiti sukladno ostvarenju sredstava proračuna Općine.
Program socijalne skrbi Općine Krnjak obuhvaća sljedeće oblike socijalne pomoći: 1. Pomoć za stanovanje: 1.1. Pomoć za podmirivanje dijela troškova stanovanja (voda, komunalna naknada), 1.2. Pomoć za ogrjev, 2. Naknada pogrebnih troškova osoba sahranjenih u soc. zaštitnoj potrebi i osoba nepoznatog boravišta, 3. Jednokratne pomoći 3.1. Pomoć u novcu ili naravi, 3.2. Pomoć za novorođenče, 3.3. Jednokratne pomoći studentima, 4. Pravo na pomoć za trošak javnog prijevoza učenika srednjih škola, 5. Pomoć za besplatni topli obrok učenika u osnovnim školama Ukupno predviđena sredstva u 2014. godini za program socijalne skrbi iznosi 419.000,00 kuna.
7. ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA
Kada je riječ o zaštiti prirode i okoliša Općine Krnjak treba istaknuti da na tom području nema
posebno zaštićenih prirodnih lokaliteta, što znači i da niti jedno područje nije uključeno u mrežu
NATURA 2000. To naravno ne znači da nema pejsažnih i prirodnih vrijednosti koje, u slučaju
korištenja tih resursa u razvojne svrhe, ne bi trebalo sačuvati od devastacije. To se prije svega odnosi
na očuvanje geomorofolških rezervata – značajnog krajolika Jopića pećina i špilje Gvozdenica, kao i
spomenika prirode – potoka Mlakovac, ali i drugih dijelova Općine Krnjak.
Uz navedeno, u Prostornom planu upravljanja Općine Krnjak ističe se da Europska konvencija o
krajobrazu/krajoliku naglašava potrebu njegovog shvaćanja kao prostorno ekološke, gospodarske i
kulturne cjeline, sa uvažavanjem svih njegovih raznolikosti i naglašavanju posebnosti. Da bi se ta
posebnost mogla sačuvati Programom Prostornog uređenja Republike Hrvatske propisano je da je:
103
Glasnik općine Krnjak 07/13, Socijalni plan za 2014., članak 12.
60 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
o na značajnim i krajobrazno izloženim mjestima potrebno je kontrolirati bilo koji oblik
izgradnje
o infrastrukturne koridore (ceste, dalekovode i sl.) graditi na način da što manje oštećuju
krajobraz
o poticati oživljavanje sela i seoskih gospodarstava, obrtništva i turizma u seoskim
domaćinstvima. Važno je sačuvati seoske krajobraze, sliku naselja i kultiviranog krajobraza, a
kod određivanja građevinskog područja nužno je sačuvati oblik građevne čestice, smještaj
stambenog i gospodarskih objekata na građevnoj čestici, te tradicijski vrt.104
Slično je i sa okolišem. Svrha je da se on očuva u takvom stanju koje omogućava visoki stupanj
proizvodnosti i osigurava kvalitetno i zdravo okruženje za rad i život lokalnog stanovništva.105
Prema tome, svaku transformaciju prirodnog okoliša u neku drugu namjenu, odnosno njegova
potencijalna ugroženost postojećim ili planiranim aktivnostima u prostoru, treba biti sagledana sa
svih mogućih aspekata u cilju sprečavanja eventualnog (potencijalnog) negativnog utjecaja106
U tom smislu, u općinskom Prostornom planu predlaže se trajno očuvanje izvornosti, biološke
raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti, očuvanje kvaliteta žive i nežive
prirode uz racionalno korištenje prirode i njenih dobara, očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih
vrijednosti krajobraza, unaprjeđenje stanja okoliša i osiguranje boljih uvjeta života.
Za sada u Općini Krnjak nema previše opasnosti od devastacije prirode i okoliša jer se gospodarske
aktivnosti smanjuju. One su vjerojatno najveće na područjima eksploatacije mineralnih sirovina i
šuma, što za sada nema dimenzije koje bi trebale zabrinjavati.
7.1. Gospodarenje otpadom i utjecaj na okoliš
Gospodarenje otpadom trenutno je najveći problem povezan sa zaštitom okoliša u Republici
Hrvatskoj gdje gradovi i županije organiziraju prikupljanje i odlaganje otpada na način koji se ne može
nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Na tom području se najviše zaostaje
(organizacijski i financijski) za EU standardima iz slijedećih razloga:
1. nepoštivanje postojećih propisa Republike Hrvatske;
2. nedostatne su i neadekvatne kontrole nastanka i tokova otpada;
3. odsustvo nastojanja da se smanje količine i/ili opasna svojstva otpada;
4. neadekvatno („divlje“) odlaganje otpada u prošlosti, ali i sada;
5. nizak stupanj recikliranja otpada i zanemarive obrada/prerada otpada;
6. velikog broja zatečenih i neriješenih problema.
Općina Krnjak po tom pitanju nije bolje organizirana od prosjeka pa i na njenom području ima dosta
problema sa gospodarenjem otpadom kojeg se može naći na brojnim divljim odlagalištima, što je
104
PPU općine Krnjak, str.83 105
PPU općine Krnjak, str.154. 106
Isto
61 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
ozbiljan problem za okoliš. Iako se u vezi gospodarenja otpadom na području Karlovačke županije
pripremaju radikalne promjene, to ne znači da na području Krnjaka neće trebati uložiti dosta napora
u dobru organizaciju odgovornog gospodarenja otpadom i smanjivanja njegovog negativnog utjecaja
na okoliš .
7.2. Odlaganje čvrstog otpada
Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš utvrdili su da je
neodgovarajuće gospodarenje otpadom sadašnji najveći problem zaštite okoliša u Republici
Hrvatskoj. Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša kao
što su, voda, zrak, klima i ljudsko zdravlje.
Za rješenje problema u ovoj domeni potrebno je izgraditi i urediti cjeloviti sustav gospodarenja
otpadom RH kako bi se uklonio odbačeni otpad, sanirala postojeća neuređena odlagališta koja
ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi i učinkovito upravljalo tokovima različitih vrsta otpada, od
proizvođača do njegovog sigurnog odlaganja.
U rješavanju pitanja odlaganja čvrstog otpada centralnu ulogu ima Karlovačka županija koja donosi
Plan gospodarenja otpadom na regionalnoj razini. Županija u Prostornim planovima određuje lokacije
za odlaganje opasnog i neopasnog otpada, osigurava uvjeta i provedbu mjera za gospodarenje
proizvodnim, ambalažnim, građevinskim i drugim otpadom, izdaje odgovarajuće dozvole i prikuplja
podatke o otpadu.
Općina Krnjak je, u skladu sa svojim ovlastima 2007. godine izradila lokani Plan gospodarenja
otpadom na svojem području a organizira i prikupljanje otpada preko svog komunalnog poduzeća.
Sve to ipak ne znači da je stanje sa odlaganjem čvrstog otpada i otpada općenito na području općine
uređeno na zadovoljavajući način.
Planom gospodarenja otpadom općine Krnjak evidentirano je 35 divljih odlagališta, mada ih na
području općine ima i više. Procijenjeno je da se na evidentiranim odlagalištima nalazi 15.010 m3
otpada, te da se isti prostiru na 15.330 m2. U periodu od 2006. – 2008. godine sanirano je 27
odlagališta. U 2013. godini nije se vršila sanacija «divljih» odlagališta, zbog nedostatka proračunskih
sredstava za ovu namjenu.107
U Karlovačkoj županiji još nije započela izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom pa se
otpad još ne sortira, što znači da značajne količine manje i više opasnog otpada završavaju na divljim
odlagalištima kakvih ima i na području Krnjaka.
107
Glasnik općine Krnjak, 02/14, Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom općine Krnjak za 2013.godinu, str.29
62 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
7.3. Zbrinjavanje otpada u Općini Krnjak
Organizirano skupljanje i odvoz otpada za sve registrirane i fizičke i pravne osobe (obrtnici, tvrtke,
ustanove i sl.) i domaćinstva na području općine Krnjak obavlja tvrtka Vojnić – Krnjak komunalac
d.o.o., zajedničko poduzeće, kojeg su osnovale općina Krnjak i općina Vojnić.
Svako domaćinstvo je na korištenje dobilo odgovarajuću kantu uz napomenu da se otpad na
nepristupačnim dijelovima općine skuplja u kontejnerima od 1.1oo litara. Odvoz komunalnog
otpada u 2013. godini obavljao se dva puta mjesečno.
Glomazni otpad se odvozi dva puta godišnje u proljeće i na jesen, na način da korisnici otpad u
najavljenom terminu ostavljaju kod posuda za sakupljanje otpada. U glomazni otpad ne ubrajaju
se olupine i školjke automobila, građevinski otpad, tehnološki otpad i automobilske gume.108
Prema zadnjem popisu stanovništva općina iz 2011. godine ima 1.985 stanovnika koji žive u 822
domaćinstva. Broj korisnika usluge odvoza otpada je 474. Otpad se smješta u PVC kante,
kontejnere i vreće za smeće, koje su smještene u 22 naselja.109
U 2013. godini općina nije organizirala prikupljanje glomaznog otpada. Iste godine nije se vršila
sanacija «divljih» odlagališta, zbog nedostatka proračunskih sredstava za ovu namjenu. Komunalni
otpad se odlaže na deponiju „Kokirevo“ pokraj Vojnića. U 2013. godini deponirano je 153,8 tona
otpada. Za uslugu zbrinjavanja komunalnog otpada općini Vojnić, kao vlasniku deponije, plaćeno je
u 2013. godini ukupno 10.942,20 kuna.
U 2009. godini Općina Krnjak je kandidirala svoj projekt kupnje komunalne opreme za sakupljanje
komunalnog otpada Fondu za zaštitu okoliša Republike Hrvatske, koji je sufinancirao nabavku iste u
70 % iznosu. Ukupna vrijednost nabavljene opreme je 87.545,25 kn. Dobavljač je Gradatin d.o.o
Sesvete.110
7.4. Ispuštanje otpadnih voda
U Hrvatskoj se pročišćava vrlo mali dio otpadnih voda, tako da su u panonskom području hrvatske
rijeke najčešće u cijelom toku za jednu razinu kvalitete ispod željene, uglavnom zbog bakterijskog
onečišćenja (zbog izravnog ispuštanja otpadnih voda iz domaćinstava i poljoprivrednih uzgojnih
jedinica).
Na cijelom području Hrvatske sustav odvodnje je građen prvenstveno u naseljima koja imaju status
grada, središtima općina ili za potrebe gospodarskih pogona. Na kanalizacijski sustav je priključeno
108
Isto 109
Isto 110
Ibidem.
63 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
43% stanovnika, od toga je samo 65% priključeno na sustav za pročišćavanje otpadnih voda111.
Industrijske otpadne vode često se ispuštaju u kanalizaciju ili u vodo-tijekove, u mnogo slučajeva bez
odgovarajuće prethodne obrade.
Općina Krnjak također nema kanalizacijsku mrežu i sistem za pročišćavanje otpadnih voda. Za sada to
ne predstavlja neki značajniji problem jer su proizvodni pogoni ove općine koji su radili prije i poslije
rata izvan funkcije. Ukoliko dođe do njihovog ponovnog puštanja u rad, a što očekuju stanovnici ove
lokalne samouprave, aktualizirati će se i pitanja izgradnje kanalizacijske mreže i sistema za
pročišćavanje otpadnih voda.
7.5. Zrak i Buka
Područje Općine Krnjak u pogledu kvalitete i čistoće zraka danas nije ugroženo djelovanjem
određenih korisnika prostora. Jedino postojeće prometnice na potezima kroz naselja, posebno
najfrekventnija prometnica D-1 koja prolazi prema Plitvicama i Jadranskom moru, predstavljaju
manje onečišćenje zraka112. Stanovnici Općine Krnjak nisu ugroženi ni od prevelike buke, zapravo,
može se reći da je u najvećem svom dijelu Općina Krnjak prava oaza tišine i na toj spoznaji mogla bi
se također graditi neka razvojno gospodarska strategija. Ipak stvari se uvijek mogu preokrenuti pa za
zaštitu zraka, kao i za zaštitu od prevelike buke, na području Krnjaka treba zaključiti slično kao i u
prethodnom poglavlju; Ukoliko dođe do pokretanja gospodarskih kapaciteta na području općine,
posebno u mjestu Krnjak gdje postoje izgrađeni proizvodni pogoni aktualizirati će se i pitanja zaštite
zraka i kontrole buke.
111
Republika Hrvatska ima vrlo mali broj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Čak ni Zagreb nema izgrađen centralni uređaj za pročišćavanje voda. Najveći dio obrađenih otpadnih voda u RH (81%) obrađuje se samo mehanički. Oko 6% od obrađivanih otpadnih voda obrađuje se biološki, a 13% se podvrgava pred obradi u industriji./ Nacionalna strategija zaštite okoliša Republike Hrvatske, 2002. 112
Sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja zraka provodi se: – usklađivanjem dokumenata prostornog uređenja s programima zaštite zraka, odnosno cjelovitim planiranjem, – propisivanjem graničnih vrijednosti emisija iz nepokretnih izvora i graničnih vrijednosti u vezi sa sastavom određenih proizvoda i/ili drugih značajki kvalitete proizvoda, – primjenom mjera zaštite zraka utvrđenih u rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš ili rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša prema Zakonu o zaštiti okoliša, – primjenom mjera zaštite zraka utvrđenih u dozvoli koju izdaje nadležno tijelo prema posebnom propisu ako za određeni zahvat nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš i ako se ne donosi rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postrojenje, – primjenom najboljih raspoloživih tehnika, – propisivanjem emisijskih kvota za pojedine onečišćujuće tvari, – raspodjelom emisijskih jedinica i kvota za emisije stakleničkih plinova, – poticanjem primjene čistijih tehnologija i obnovljivih izvora energije, – poticanjem uvođenja mjera energetske učinkovitosti, – postupnim smanjivanjem (ukidanjem) potrošnje kontroliranih tvari i fluoriranih stakleničkih plinova, – provedbom mjera iz akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka i kratkoročnih akcijskih planova./ Narodne novine 130/11, Zakon o zaštiti zraka, članak 37.
64 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
8. SWOT ANALIZA OPĆINE KRNJAK
SNAGE (STRENGTHS) SLABOSTI (WEAKNESSES)
Povoljan geografski položaj na važnom prometnom koridoru
Dobra prometna povezanost - blizina velikih gradova (Karlovac, Zagreb, Rijeka, Zadar..)
Uređena i suvremeno opremljena osnovna škola sa sadržajima za organizaciju edukacijskih programa za odrasle
Veliki broj putnika u tranzitu prema poznatim turističkim odredištima (NP Plitvice)
Bogati i sačuvani prirodni resursi (rijeka Korana, Jopić pećina, ljekovito bilje, šumski plodovi
Visoka motiviranost upravljačkih struktura i dobra suradnja javnog privatnog i civilnog sektora
Ekološki očuvano područje za bavljenje ekstenzivnom poljoprivredom
Bogati lovni resursi – 3 registrirana lovišta
Bogata povijesna baština
Bogati izvori pitke vode
Raspoloživost kapaciteta za izgradnju
Visoka nezaposlenost i niska kvalifikacijska struktura stanovništva
Neriješeno vlasništvo nad poslovno gospodarskom infrastrukturom
Slaba organizacija poljoprivredne proizvodnje, neiskorištenost poljoprivrednih površina, rascjepkanost zemljišta i neriješeni imovinsko pravni odnosi
Veliki postotak starijeg stanovništva – malo mladih
Zastarjela električna mreža
Slaba razvijenost komunalne infrastrukture (odvodnja)
Slaba motivacija za zajedničko djelovanje
Devalvacija odgojnih obiteljskih vrijednosti - mali postotak djece koja završavaju srednju školu
Slabe radne navike
Malo kulturnih i društvenih sadržaja
Slaba mogućnost zapošljavanja na području općine - nedostatak novih radnih mjesta
Slaba informiranost o pravnim propisima
Nedostatak kvalificiranih kadrova
Slaba organizacija javnog prijevoza - mali broj autobusnih linija
Nedostatak osnovnih preduvjeta za poslovanje – nema poslovne banke, bankomata, poslovnice FINE– pošta radi prekratko, i sl.
Nerazvijena poduzetnička klima i nedostatak kapitalnih investicija
Slabo razvijeno poduzetništvo i nedostatak poduzetničkog duha lokalnog stanovništva
Depopulacija, raseljenost i veliki broj osoba starije životne dobi
PRILIKE (OPPORTUNITIES) PRIJETNJE (THREATS)
65 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Razvoj novih oblika turističke ponude (tranzitni, lovni, seoski, kulturni, rekreativni)
Osnivanje lokalnog centra za pripremu projektnih prijedloga - korištenje sredstava iz EU fondova za razvojne projekte u zajednici
Uspostava centra za cijelo životno učenje u prostoru OŠ (propisi, informatika, ruralni razvoj, ovisnosti i sl.)
Gospodarsko i kulturno povezivanje sa dijasporom
Stavljanje u funkciju neobrađenog poljoprivrednog zemljišta i razvoj stočarstva, pčelarstva i voćarstva
Prenamjena napuštenih društvenih objekata u gospodarske ili socijalne sadržaje
Brendiranje općine Krnjak kao mjesta za skupljanje i preradu ljekovitog bilja i šumskih plodova
Stvaranje uvjeta za dolazak poduzetnika na područje općine - otvaranje poduzetničke zone
Podizanje razine socijalnih usluga - izgradnja vrtića
Otvaranje prodajnih štandova sa domaćim proizvodima na prometnici D1
Izgradnja mini tržnice za prodaju i distribuciju eko proizvoda
Decentralizacija poreznih prihoda
Nedovoljna podrška od strane nadležnih regionalnih i državnih institucija – isključenost iz regionalnih razvojnih programa
Populacijsko pražnjenje i odljev radno sposobnog stanovništva
Nemogućnost realizacije dobrih razvojnih ideja zbog nedostataka konsenzusa u zajednici
Slaba informiranost o mogućnostima razvoja
Smanjenje proračunskih prihoda JLS
Slaba kupovna moć stanovništva
Neriješeni imovinsko pravni odnosi na području općine
Nedovoljna informiranost o mogućnostima razvoja
Nedostatak jasnih pravila i propisa za nova ulaganja
Nesigurnost ulagača zbog brojnih administrativnih ograničenja
Nepovoljna gospodarska kretanja u zemlji i široj regiji
9. CILJEVI RAZVOJA OPĆINE KRNJAK – RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE
Cilj 1. – Razvoj lokalnog gospodarstva Kao prvi i najvažniji cilj od kojeg zavisi sve drugo članovi Radne skupine Općine Krnjak istaknuli su razvoj lokanog gospodarstva. Iako se ne može reći da je područje Krnjaka gospodarski potpuno pasivno jer u vrijeme izrade ove strategije u općini ima 38 registriranih poslovnih subjekata, obrta, tvrtki, zadruga) što nije mali broj, ako se zna da u nekim JLS u Karlovačkoj županiji djeluje tek nekoliko gospodarskih subjekata. Ipak, usprkos relativno brojnim tvrtkama i poduzećima, kojima treba pribrojiti i oko 270 OPG-ova, stanovnici Krnjaka prisiljeni su posao tražiti izvan općine. Razlog tome je što su proizvodni pogoni, izgrađeni još prije rata, na području ove jedinice lokane samouprave zatvoreni zbog ekonomske krize na širem području ali i zbog manjka poduzetničkog duha u općini koja pokušava riješiti puno problema, među kojima su veliki broj nezaposlenih i korisnika socijalnih
66 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
programa, izražen proces depopulacije, nedostatak sredstava za ozbiljnije investicije, nemogućnost jedinice lokane samouprave da pomogne poduzetnicima sa svog područja, nedovoljna pomoć države i šire zajednice, slab interes investitora i sl. Članovi radne skupine su uvjereni da se dinamiziranjem razvoja lokanog gospodarstva, što uključuje buđenje industrijske proizvodnje u postojećim pogonima ali i poljoprivrede i turizma kao nedovoljno iskorištenih resursa, stvari na području Krnjaka mogu značajno promijeniti. U tom smislu definirani su i slijedeći prioriteti i mjere: Prioritet 1: Razvoj lokalne poslovne i prometne infrastrukture i osiguranje poticajnog okruženja Razvoj lokalne poslovne i prometne infrastrukture i osiguranje poticajnog okruženja planira se ostvariti kroz mjere: (1) Uređenje poduzetničke zone i izgradnja poduzetničkog inkubatora u Općini Krnjak, (2) Oživljavanje proizvodnje u postojećim proizvodnim pogonima, (3) Unaprjeđenje investicijskog okruženja, poduzetničke i ulagačke klime, (4) Prenamjena i rekonstrukcija postojećih objekata javne namjene (5) Bolje održavanje lokalne infrastrukture i izgradnja lokalnih prometnica Prioritet 2: Razvoj konkurentnog poduzetništva, poljoprivrede i turizma Konkurentno poduzetništvo, a posebno ono u poljoprivredi i turizmu, može se ostvariti: (1) Korištenjem sredstava iz EU fondova za pokretanje poduzetništva - uključivanje u LEADER i EFRD program i druge programe ruralnog razvoja, (2) Jačanje poduzetničke kulture među lokalnim stanovništvom, (3) Edukacijom stanovništva o mogućnostima razvoja novih turističkih sadržaja i poticanje obiteljskog poduzetništva u poljoprivredi i turizmu, (4) Izgradnjom i registracijom novih ugostiteljsko - turističkih smještajnih kapaciteta, (5) Obilježavanjem i izgradnjom novih turističkih sadržaja – biciklističkih staza, pješačkih staza, adrenalinskih parkova, objekata kulturne baštine i proizvođača ekološke hrane, (6) Poticanjem selektivnih oblika turizma - lovni i ribolovni, agroturizam, kulturni, rekreativni, zdravstveni i znanstveni, (7) Umrežavanjem poljoprivrednih proizvođača i nositelja turističke ponude sa područja općine u lance nabave i distribucije proizvoda (8) Revitalizacijom tradicijskih obrta (9) Organiziranjem i poticanjem održivih načina lovnog turizma kao pokretača ruralnog razvoja na području Općine Krnjak Prioritet 3: Razvoj ruralnog gospodarstava i lokalne zajednice, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta Navedeni prioritet planira se realizirati kroz slijedeće mjere: (1) Obnova sela u ruralnim područjima - organizacija sezonskih manifestacija, sajmova i prodajnih izložbi poljoprivrednih proizvoda, ljekovitog bilja i šumskih plodova, (2) Poticanje obrade neobrađenog poljoprivrednog zemljišta i razvoj ekološke poljoprivrede, (3) Potpore za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, (4) Potpore za ulaganje u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda, (5) Pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG-u, (6) Promocija i razvoj dopunskih djelatnosti na obiteljskim gospodarstvima, inovacije (s posebnim naglaskom na razvoj obrta i poduzeća), (7) Ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti na ruralnom području, (8) Ulaganja u uspostavu, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu, (9) Ulaganja u rekreativnu infrastrukturu i malu turističku infrastrukturu za javnu uporabu, (10) Ekološka proizvodnja voća,povrća i šumskih plodova Prioritet 4: Razvoj ljudskih potencijala Uz razvoj ljudskih potencijala vezane su slijedeće mjere: (1) Poticanje učenja novih vještina kroz programe cijelo životnog učenja, (2) Podizanje razine informatičke pismenosti i tehnoloških mogućnosti za korištenje IT tehnologija, (3) Potpora mladim poljoprivrednicima, (4) Osposobljavanje (mladih) kadrova potrebnih za razvoj područja Cilj 2.- Poboljšanje kvalitete života na prostoru općine
67 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Uz pokretanje zamrlih gospodarskih aktivnosti kao važan razvojni preduvjet Radna skupina istaknula je potrebu za poboljšanjem kvalitete života na prostoru Krnjaka koja je već dugi niz godina u padu. Ta je kvaliteta narušena u svim segmentima; slabim standardom stanovnika lokane zajednice, ograničenim socijalnim i zdravstvenim uslugama, slabom prometnom povezanošću naselja unutar općine, neprikladnom infrastrukturom i sl. Najveći problemi u vezi kvalitete života povezani su sa malim brojem mlađih i radno sposobnih osoba na području općine gdje uglavnom žive stariji stanovnici koji se teško mogu brinuti sami za sebe i potrebna im je tuđa pomoć. Kako brojna naselja naprosto odumiru, u nekima je po posljednjem popisu živio samo jedan stanovnik, kao najvažniji prioritet nameće se povratak mladih i naseljavanje područja općine gdje još postoje upotrebljivi stambeni objekti i osnovna infrastruktura. Druga važna stvar je razvoj komunalne infrastrukture i usluga koje odgovaraju suvremenim standardima, posebno kad je riječ o sustavu vodoopskrbe, telekomunikacijskoj mreži i infrastrukturi za opskrbu električnom energijom i sl. Povećanju kvalitete života stanovnika lokalne zajednice znatno pridonosi svijest o potrebi čuvanja i zaštita okoliša koji je značajan resurs ove sredine koji je u opasnosti zbog brojnih divljih odlagališta i neadekvatnog gospodarenja otpadom. Kvaliteta života stanovnika općine treba biti usmjerena na razvoj programa za pripadnike ranjivih skupina, među kojima su najbrojnije osobe treće životne dobi ali i osobe sa invaliditetom koje žive na području općine gdje ne postoje udruženja koja bi se posebno angažirala na rješavanju njihovih potreba, dugotrajno nezaposleni i sl.. Kao sastavni dio nastojanja da se kvaliteta života na području Krnjaka podigne na višu razinu je uključivanje u programe socijalnog poduzetništva te umrežavanje i povezivanje sa organizacijama civilnog društva i ustanovama iz šireg okruženja koje mogu dati svoj doprinos u poboljšanju socijalnog stanja na području Općine Krnjak i povećanju zaposlenosti dugotrajno nezaposlenosti. Prioritet 1: Povratak i naseljavanje stanovnika na području općine
Prvi prioritet usmjeren je na povratak i naseljavanje stanovnika na područje općine ili bar
zaustavljanje sadašnjeg procesa depopulacije. Za njegovo ostvarenje planiraju se slijedeće mjere:
(1) Stvaranje preduvjeta za povratak mlađih osoba na ruralna područja, (2) Pomlađivanje vlasničke
strukture obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava, (3) Izrada strateških razvojnih dokumenata na
području Općine i ažuriranje zemljišnih knjiga, (4) Poboljšanje i uspostava novih temeljnih usluga za
ruralno stanovništvo – organizacija slobodnog vremena i kulturnih aktivnosti - izgradnja povezane
infrastrukture
Prioritet 2: Razvoj komunalne infrastrukture i usluga Mjere za poboljšanje komunalne infrastrukture i usluga definirane su na slijedeći način: (1) Izgradnja i stvaranje uvjeta za modernizaciju sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, (2) Poboljšanje telekomunikacijske mreže i infrastrukture za opskrbu električnom energijom, (3) Izgradnja mini tržnice za prodaju i distribuciju poljoprivrednih proizvoda i šumskih plodova/samoniklih proizvoda, (4) Uređenje javnih površina važnih za ukupan izgled lokalnih sredina – javne zelene površine, pješačke staze, tržnice, parkirališta, Prioritet 3: Poboljšanje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti Poboljšanje kvalitete života u značajnoj mjeri je u vezi sa zaštitom okoliša i energetskom učinkovitošću koja se može postići kroz mjere: (1) Podizanje svijesti o održivom razvoju i odgovornom odnosu prema okolišu, (2) Sanacija divljih odlagališta i sprječavanje njihovog ponovnog nastanka, (3) Razvoj i uspostava sustava gospodarenja otpadom, (4) Razvoj energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije Prioritet 4: Razvoj društvene i socijalne infrastrukture i usluga Društvena i socijalna infrastruktura može se popraviti na slijedeći način:
68 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
(1) Unapređenje preventivnih programa i jačanje standarda socijalnih usluga, (2) Potpora društvenim aktivnostima lokalne zajednica (druženje stanovnika), (3) Uređenje sportskih terena i sadržaja za smještaj i rekreaciju osoba treće životne dobi, (4) Uređenje lokalnih centara važnih za društveni razvoj ruralnih zajednica – društvena infrastruktura, (5) Razvoj programa/projekata za podizanje kvalitete života osoba starije životne dobi i osoba s posebnim potrebama Prioritet 5: . Jačanje sustava organizacija civilnog društva Zadnji prioritet pokušat će se realizirati kroz mjere: (1) Umrežavanje i jačanje partnerstva i suradnje organizacija civilnog društva na području Općine Krnjak, (2) Promocija i razvoj socijalnog poduzetništva Cilj 3. - Prepoznatljiva i očuvana prirodna i kulturna baština Treći strateški cilj na koji su se koncentrirali predstavnici Radne skupine vezan je uz prepoznatljivost i
očuvanost prirodne i kulturne baštine. Općina Krnjak bogata je sačuvanim prirodnim vrijednostima i
kulturnim znamenitostima još iz vremena Rimskog carstva. Prirodne vrijednosti koje se mogu iskoristi
kao razvojni resursi su bogat šumski pokrov i puno izvora, potoka i rijeka Korana, Jopić pećina kao
posebna atrakcija, izvor termalne vode Ilidža i sl. Kulturna baština na području općine posebno je
atraktivna ali neiskorištena. Uz već spomenute tragove rimske kulture na području općine zanimljive
su stare vodenice, tradicijski građene kuće, lokacije vezane uz Drugi svjetski rat itd. Lokalnom razvoju
mogu doprinijeti i kulturno umjetničke udruge koje prenose tradicijska znanja i vještine. Zato se kao
prioriteti vezani uz ovaj cilj ističe potreba za zaštitom i održivim korištenjem prirodnog i kulturnog
nasljeđa Općine Krnjak koje nije malo.
Prioritet 1: Zaštita i održivo korištenje prirodnog naslijeđa
Prvi prioritet usmjeren je na zaštitu i održivo korištenje prirodnog naslijeđa na području Krnjaka. Za
njegovo ostvarenje planiraju se slijedeće mjere:
(1) Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti na području Općine Krnjak - promocija lokaliteta Debela
kosa i Skradska gora kao bioloških rezervata, (2) Zaštita i turistička valorizacija objekata prirodne i
kulturne baštine na području
Prioritet 2: Zaštita i održivo korištenje kulturnog naslijeđa
Slijedeće mjere predviđene su za realizaciju ovog prioriteta:
(1) Čišćenje i obilježavanje povijesnih lokacija na području Općine Krnjak, (2) Uređenje lokalnog
muzejskog prostora sa predmetima iz života stanovnika Općine Krnjak, (3) Poticanje programa
očuvanja kulturnog identiteta predstavnika nacionalnih zajednica zastupljenih na području Općine
Krnjak.
69 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
9.1. Sudionici izrade Razvojne strategije Općine Krnjak
U izradi Razvojne Strategije Općine Krnjak bili su uključeni različiti dionici koji raspolažu znanjima i informacijama koje su relevantne za razvoj jedinice lokalne samouprave. U izradi Lokalne razvojne strategije Općine Krnjak korištena je participativna metoda u kojoj članovi radne skupine JLS-a i stručni tim Razvojne agencije KARLA d.o.o. surađuju u konzultacijskom procesu i prikupljanju podataka. Popis članova radne skupine nalazi se u tablici. Tablica 31. Popis članova Radne skupine
Red. br.
Ime i prezime Institucija/Tvrtka Radno mjesto
1. Dejan Mihajlović Općina Krnjak Načelnik
2. Mirko Martinović Općina Krnjak Pročelnik
3. Nada Coha Udruga Breza Predsjednica
4. Ljubica Šolić OPG Vlasnica OPG.a
5. Goran Bižić OPG Vlasnik OPG-a
6. Ilija Matijević Općina Krnjak Zamjenik načelnika
7. Ljiljana Plazibat Uslužni centar j.d.o. Vlasnik tvrtke
8. Petar Kunić Općina Krnjak Vjećink
9. Željka Stojković O.Š. Katarina Zrinski Ravnateljica
10. Zdravko Valentino Novosel Atelje Novosel Vlasnik
9.2. Vizija i ciljevi razvojne strategije Općine Krnjak
Na sastancima radne skupine raspravljalo se o razvojnim problemima i ciljevima djelovanja koji mogu utjecati na rješavanje tih problema. Koristeći se metodom SWOT analize članovi radne skupine istaknuli su razvojne snage, slabosti, prilike i prijetnje za područje Općine Krnjak. Članovi Radne skupine su na svom sastanku 03.06. 2014. kao poželjni cilj razvojnog procesa u planiranom razdoblju definirali slijedeću viziju:
VIZIJA RAZVOJA OPĆINE KRNJAK
Općina Krnjak 2020. godine je područje sa razvijenom
poljoprivredom i turizmom, usporenim negativnim demografskim
trendom i stvorenim gospodarskim preduvjetima za ostanak i
opstanak stanovnika na njenom području, uz dobre mogućnosti
zapošljavanja i samozapošljavanja.
Strateški cilj 1.
Razvoj lokalnog gospodarstva
Strateški cilj 2.
Poboljšanje kvalitete života
na prostoru općine
Strateški cilj 3.
Prepoznatljiva i očuvana
prirodna i kulturna baština
Slika 1. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KRNJAK
VIZIJA RAZVOJA OPĆINE KRNJAK
Općina Krnjak 2020. godine je područje sa
razvijenom poljoprivredom i turizmom, usporenim
negativnim demografskim trendom i stvorenim
gospodarskim preduvjetima za ostanak i opstanak
stanovnika na njenom području, uz dobre
mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja.
Slika 2. Strateški cilj 1. Razvoj lokalnog gospodarstva
STRATEŠKI CILJ 1.
Razvoj lokalnog
gospodarstva
PRIORITET 1. Razvoj lokalne poslovne i prometne infrastrukture i osiguranje poticajnog
okruženja
PRIORITET 2. Razvoj konkurentnog
poduzetništva, poljoprivrede i turizma
PRIORITET 3. Razvoj ruralnog
gospodarstava i lokalne zajednice, uključujući
stvaranje i zadržavanje radnih mjesta
PRIORITET 4.
Razvoj ljudskih potencijala
72 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Strateški cilj 1.
Razvoj lokalnog gospodarstva
PRIORITETI MJERE
1. Razvoj lokalne poslovne i prometne infrastrukture i osiguranje poticajnog okruženja
1. Uređenje poduzetničke zone i izgradnja poduzetničkog inkubatora u Općini Krnjak
2. Oživljavanje proizvodnje u postojećim proizvodnim pogonima
3. Unaprjeđenje investicijskog okruženja, poduzetničke i ulagačke klime
4. Prenamjena i rekonstrukcija postojećih objekata javne namjene
5. Bolje održavanje lokalne infrastrukture i izgradnja lokalnih prometnica
2. Razvoj konkurentnog poduzetništva, poljoprivrede i turizma
1. Korištenje sredstava iz EU fondova za pokretanje poduzetništva - uključivanje u LEADER i EFRD program i druge programe ruralnog razvoja
2. Jačanje poduzetničke kulture među lokalnim stanovništvom
3. Edukacija stanovništva o mogućnostima razvoja novih turističkih sadržaja i poticanje obiteljskog poduzetništva u poljoprivredi i turizmu
4. Izgradnja i registracija novih ugostiteljsko - turističkih smještajnih kapaciteta
5. Obilježavanje i izgradnja novih turističkih sadržaja – biciklističkih staza, pješačkih staza, adrenalinskih parkova, objekata kulturne baštine i proizvođača ekološke hrane
6. Poticanje selektivnih oblika turizma - lovni i ribolovni, agroturizam, kulturni, rekreativni, zdravstveni i znanstveni
7. Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača i nositelja turističke ponude sa područja općine u lance nabave i distribucije proizvoda
8. Revitalizacija tradicijskih obrta
9. Organiziranje i poticanje održivih načina lovnog turizma kao pokretača ruralnog razvoja na području Općine Krnjak
3. Razvoj ruralnog gospodarstava i lokalne zajednice, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta
1. Obnova sela u ruralnim područjima - organizacija sezonskih manifestacija, sajmova i prodajnih izložbi poljoprivrednih proizvoda, ljekovitog bilja i šumskih plodova
2. Poticanje obrade neobrađenog poljoprivrednog zemljišta i razvoj ekološke poljoprivrede
3. Potpore za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
4. Potpore za ulaganje u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda
5. Pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG-u
6. Promocija i razvoj dopunskih djelatnosti na obiteljskim gospodarstvima, inovacije (s posebnim naglaskom na razvoj obrta i poduzeća)
7. Ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti na ruralnom području
8. Ulaganja u uspostavu, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu
9. Ulaganja u rekreativnu infrastrukturu i malu turističku infrastrukturu za javnu uporabu
10. Ekološka proizvodnja voća,povrća i šumskih plodova
4. Razvoj ljudskih
potencijala
1. Poticanje učenja novih vještina kroz programe cijelo životnog učenja
2. Podizanje razine informatičke pismenosti i tehnoloških mogućnosti za korištenje IT tehnologija
3. Potpora mladim poljoprivrednicima
4. Osposobljavanje (mladih) kadrova potrebnih za razvoj područja
73 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Slika 3. Strateški cilj 2. Poboljšanje kvalitete života na području Općine
Strateški cilj 2.
Poboljšanje kvalitete
života na području
Općine
PRIORITET 2.
Razvoj komunalne infrastrukture i usluga
PRIORITET 3.
Poboljšanje zaštite
okoliša i energetske
učinkovitosti
PRIORITET 4.
Razvoj društvene i
socijalne infrastrukture
i usluga
PRIORITET 1.
Povratak i naseljavanje
stanovnika na području
Općine
PRIORITET 5.
Jačanje sustava
organizacija civilnog
društva
74 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Strateški cilj 2.
Poboljšanje kvalitete života na prostoru općine
1. Povratak i naseljavanje stanovnika na području općine
1. Stvaranje preduvjeta za povratak mlađih osoba na ruralna područja
2. Pomlađivanje vlasničke strukture obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava
3. Izrada strateških razvojnih dokumenata na području Općine i ažuriranje zemljišnih knjiga
4. Poboljšanje i uspostava novih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo – organizacija slobodnog vremena i kulturnih aktivnosti - izgradnja povezane infrastrukture
2. Razvoj komunalne infrastrukture i usluga
1. Izgradnja i stvaranje uvjeta za modernizaciju sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
2. Poboljšanje telekomunikacijske mreže i infrastrukture za opskrbu električnom energijom
3. Izgradnja mini tržnice za prodaju i distribuciju poljoprivrednih proizvoda i šumskih plodova/samoniklih proizvoda
4. Uređenje javnih površina važnih za ukupan izgled lokalnih sredina – javne zelene površine, pješačke staze, tržnice, parkirališta,
3. Poboljšanje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti
1. Podizanje svijesti o održivom razvoju i odgovornom odnosu prema okolišu
2. Sanacija divljih odlagališta i sprječavanje njihovog ponovnog nastanka
3. Razvoj i uspostava sustava gospodarenja otpadom
4. Razvoj energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije
4. Razvoj društvene i socijalne infrastrukture i usluga
1. Unapređenje preventivnih programa i jačanje standarda socijalnih usluga/
2. Potpora društvenim aktivnostima lokalne zajednica (druženje stanovnika)/
3. Uređenje sportskih terena i sadržaja za smještaj i rekreaciju osoba treće životne dobi
4. Uređenje lokalnih centara važnih za društveni razvoj ruralnih zajednica – društvena infrastruktura
5. Razvoj programa/projekata za podizanje kvalitete života osoba starije životne dobi i osoba s posebnim potrebama
5. Jačanje sustava organizacija civilnog društva
1. Umrežavanje i jačanje partnerstva i suradnje organizacija civilnog društva na području Općine Krnjak
2. Promocija i razvoj socijalnog poduzetništva
75 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Slika 4. Strateški cilj 3. Prepoznatljiva i očuvana prirodna i kulturna baština
Strateški cilj 3.
Prepoznatljiva i očuvana prirodna i kulturna baština
1. Zaštita i održivo korištenje prirodnog naslijeđa
1.Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti na području Općine Krnjak - promocija lokaliteta Debela kosa i Skradska gora kao bioloških rezervata
2. Zaštita i turistička valorizacija objekata prirodne i kulturne baštine na području
2. Zaštita i održivo korištenje kulturnog naslijeđa
1. Čišćenje i obilježavanje povijesnih lokacija na području Općine Krnjak
2. Uređenje lokalnog muzejskog prostora sa predmetima iz života stanovnika Općine Krnjak
3. Poticanje programa očuvanja kulturnog identiteta predstavnika nacionalnih zajednica zastupljenih na području Općine Krnjak
Strateški cilj 3.
Prepoznatljiva i očuvana
prirodna i kulturna
baština
PRIORITET 1.
Zaštita i održivo
korištenje prirodnog
naslijeđa
PRIORITET 2.
Zaštita i održivo
korištenje kulturnog
naslijeđa
10. POPIS RAZVOJNIH PROJEKATA OPĆINE KRNJAK 11-2014. Red
br.
Cilj/
prioritet
/ mjera
Nositelj Naziv mjere/projekta Ukupni
iznos (kn)
Proračun
općine
Proračun
KŽ
Proračun
RH
EU Privatni
kapital
Ostalo Status
1. 1-1-1 Općina Krnjak Poduzetnički inkubator
Stara Vrpca
1.000.000 U
pripremi
2. 1-1-1 Općina Krnjak Poslovne zone Općine
Krnjak - Grabovac Krnjački,
Gornji Skrad, Hrvatsko
žarište
3.900.000 U
pripremi
3. 1-1-1 Općina Krnjak Gospodarska zona općine
Krnjak
45.700 U
pripremi
4. 1-1-2 Peter Kunić Proizvodnja hidrauličkih
podupirača
1.500.000 Ideja
5. 1-1-3 Općina Krnjak/
Predstavnici
poslovnog sektora
zadruga i OPG-a
Obrazovanje za
poduzetništvo
100.000 Ideja
6. 1-1-3 Trgovački obrt M.Đ. Proizvodnja pogrebne
opreme
2.000.000 U
pripremi
7. 1-1-3 Automehaničarski
obrt Nikola Đurić
Modernizacija tehničkog
dijela obrta
712.500 U
pripremi
8. 1-1-3 Asfaltna baza
hrvatsko
žarište/Darko
Dogradnja asfaltne baze
radi korištenja starog
asfalta u proizvodnji novih
3.800.000 U
pripremi
77 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Marković proizvoda
9. 1-1-3 Dolomiti PPZZ/
Dušan Pijevac
Obnova strojnog parka
kamenoloma
3.800.000 U
pripremi
10. 1-1-5 Općina Krnjak Nabavka strojeva za
održavanje komunalne
infrastrukture
5.000.000 U
pripremi
11. 1-1-5 Općina Krnjak Uređenje i asfaltiranje
lokalnih cesta prema rijeci
Korani
1.000.000 U
pripremi
12. 1-1-5 Općina Krnjak Ulaganja u rekonstrukciju i
izgradnju lokalnih cesta
2.500.000 U
pripremi
13. 1-2-1 LAG Petrova Gora I4F – Investment for the
Future (Investicija za
budućnost)
91.000 91.000 U
provedbi
14. 1-2-1 GEA-com d.o.o. Prerada i plasman nus
proizvoda-KOMPOST
3.500.000 U
pripremi
15. 1-2-1 GEA-com d.o.o. Proširenje, dogradnja,
opremanje i modernizacija
izgrađenih kapaciteta za
proizvodnju gljiva
17.000.000 Ideja
78 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
16. 1-2-1 GEA-com d.o.o. Unapređenje proizvodne
djelatnosti u smjeru
medicinskih dostignuća
25.000.000 Ideja
17. 1-2-3 Udruga Breza
Krnjak
Žene poduzetnice -
program edukacije žena za
poduzetništvo
700.000 U
pripremi
18. 1-2-3
Udruga Breza
Krnjak
U korak sa vremenom –
edukacije za ekološki uzgoj i
rukovanje poljoprivrednim
strojevima
900.000 Ideja
19. 1-2-4 Maćešić d.o.o Nova turistička usluga -
adaptacija i proširenje
obiteljskog ugostiteljskog
objekta
2.000.000 Ideja
20. 1-2-4 Općina Krnjak Jačanje smještajnih
kapaciteta za bavljenje
lovnim i ribolovnim
turizmom
500.000 Ideja
21. 1-2-4 G.R.B. d.o.o.
Karlovac
Izgradnja turističkog naselja
u Podgorju Krnjačkom
700.000 Ideja
22. 1-2-5 Općina Krnjak Uređenje Turističke zone
Brebornica – Jopić pećina
3.500.000 U
pripremi
23. 1-2-5 Općina Krnjak Turistička zona Mlakovac. 35.000.000 U
pripremi
79 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
24. 1-2-5 Općina Krnjak Sportsko rekreacijska zone
Velika Crkvina i Dvorište
8.700.000 U
pripremi
25. 1-2-5 Općina Krnjak Obilježavanje biciklističkih i
pješačkih staza i
proizvođača ekološke hrane
200.000 U
pripremi
26. 1-2-5 G.R.B. d.o.o.
Karlovac
Adrenalinski park 300.000 Ideja
27. 1-2-6 Lovačka udruga
Hrvatski sokol/ LD
Vepar/ LD Srnjak/
Općina Krnjak
Očuvanje i zaštita
poljoprivrednih površina od
divljih životinja na području
općine Krnjak
750.000 U
pripremi
28. 1-2-6 Lovačka udruga
Hrvatski sokol/ LD
Vepar/ LD Srnjak/
Općina Krnjak
Uzgoj i zaštita divljači 400.000 U
pripremi
29. 1-2-6 Lovačka udruga
Hrvatski sokol/ LD
Vepar/ LD Srnjak/
Općina Krnjak
Poticanje prirodnog uzgoja i
edukacija lovaca o načinima
prirodnog uzgoja krupne i
sitne divljači
300.000 U
pripremi
30. 1-2-6 Lovačka udruga
Hrvatski sokol/ LD
Vepar/ LD Srnjak/
Općina Krnjak
Uređenje lovačkog doma,
Izgradnja uzgajališta krupne
divljači - uzgojilišta i gateri
za divlje svinje i jelene
1.500.000 U
pripremi
31. 1-2-6 Lovačka udruga
Hrvatski sokol/ LD
Vepar/ LD Srnjak/
Općina Krnjak
Organizacija znanstvenih
skupova na temu
unaprjeđenja lovstva i
lovnog turizma
500.000 Ideja
80 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
32. 1-2-6 Lovačka udruga
Hrvatski sokol/ LD
Vepar/ LD Srnjak/
Općina Krnjak
Izgradnja infrastrukture za
promatranje ptica i ostalih
životinjskih vrsta
150.000 Ideja
33. 1-2-6 Lovačka udruga
Hrvatski sokol/ LD
Vepar/ LD Srnjak/
Općina Krnjak
Izrada promocijskog
materijala vezanog uz
ponudu lovnog i ribolovnog
turizma
150.000 Ideja
34. 1-2-6 Općina Krnjak Osnivanje ribolovnog
društva na području Općine
Krnjak i organizacija
ribolovnih natjecanja
300.000 Ideja
35. 1-2-6 Općina Krnjak/
Vlasnici OPG-a
Uključivanje OPG-a u lovni
ribolovni turizam
100.000 Ideja
36. 1-2-6 Eko Etno Cor d.o.o. Eko etno parkovi 1.500.000
37. 1-2-7 Vlasnici OPG-a,
individualni
proizvođači mlijeka
Osnivanje zadruge mljekara 100.000 Ideja
38. 1-2-7 OPG Bižić/ Općina
Krnjak
Mini mljekara 500.000 Ideja
39. 1-2-7 OPG Bižić Sabirna stanica za mlijeko 300.000 Ideja
40. 1-2-8 Općina Krnjak Poticanje osnivanja
tradicijskih obrta
300.000 Ideja
81 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
41. 1-3-1 Općina Krnjak Organizacija stočnog sajma
– Hrvatsko žarište
500.000 Ideja
42. 1-3-2/
1-3-10 ?
Zlatko Mavrović Proizvodnje čajeva,sušenih
proizvoda i sokova iz divljih
voćarica i starih sorti voća
1.610.000 U
pripremi
43. 1-3-2 ECO NORAH D.O.O. Ekološka proizvodnja voća i
ekološki turizam
7.500.000 U
pripremi
44. 1-3-2 KERASAN D.O.O. Ekološka proizvodnja voća i
ekološki turizam
7.500.000 U
pripremi
45. 1-3-2 JERKOVIĆ D.O.O. Ekološka proizvodnja voća i
ekološki turizam
7.500.000 U
pripremi
46. 1-3-2 OPG Ljubica Šolić Dogradnja i opremanje u
svrhu sušenja i prerade
voća i povrća
1 000 000 U
pripremi
47. 1-3-2 MARG d.o.o. Rijeka Eko proizvodnja krmnog
bilja
150000 U
pripremi
48. 1-3-3 Općina Krnjak Odmorište za
stoku/aukcijska dvorana
500.000 Ideja
49. 2-1-3 Općina Krnjak Ažuriranje zemljišnih knjiga
- reambulacija
1.000.000 Ideja
50. 2-1-1 Općina Krnjak Pomlađivanje vlasničke
strukture OPG-a
1.000.000 Ideja
51. 2-2-1 Općina Krnjak Izgradnja kolektora i
pročistača otpadnih voda u
11.500.000 U
pripremi
82 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Općini Krnjak
52. 2-2-1 Općina Krnjak Izgradnja cjevovoda za južni
dio Općine Krnjak - Naselja
Čatrnja, Gornji Skrad,
Ponorac, Dvorište i Velika
Crkvina
9.555.000 U
pripremi
53. 2-2-1 Općina Krnjak Izgradnja cjevovoda
Budačka Rijeka - Trupinjak
2.000.000 U
pripremi
54. 2-2-1 Općina Krnjak Zamjena vodovodnih cijevi
Krnjak- Dugi Dol
??? U
pripremi
55. 2-2-1 Općina Krnjak Izgradnja hidrantske mreže ??? U
pripremi
56. 2-2-2 Elektra Rekonstrukcija
elektroenergetske mreže na
području Općine Krnjak
??? U
pripremi
57. 2-2-2 Mobilni operateri Bolja dostupnost
telekomunikacijske mreže
??? U
pripremi
58. 2-2-2 Općina Krnjak/
Udruga Breza
Besplatni širokopojasni WI-
FI za područje centra
općine
??? U
pripremi
59. 2-2-3 Općina Krnjak Izgradnja mini tržnice za
prodaju i distribuciju
poljoprivrednih proizvoda i
samoniklih plodova
500.000 U
pripremi
83 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
60. 2-2-4 Općina
Krnjak/Privatni
vlasnici
Uređenje devastiranih
javnih i privatnih objekata
700.000 U
pripremi
61. 2-3-2 Općina Krnjak/ Uređenje reciklažnih
dvorišta i zelenih otoka
2.000.000 U
pripremi
62. 2-3-2 Općina Krnjak Reciklažno dvorište-Zelena
zona
3.750.000 U
pripremi
63. 2-3-4 Općina Krnjak Program energetske
učinkovitosti - uređenje
fasada, krovova, vanjske
stolarije, zamjena fosilnih
goriva na području općine
5.000.000 U
pripremi
64. 2-3-4 Općina
Krnjak/Privatni
vlasnici
Postavljanje solarnih panela
za proizvodnju struje
500.000 U
pripremi
65. 2-3-4 Općina Krnjak Energetsko certificiranje i
rekonstrukcija javne
rasvjete na području općine
1.500.000 Ideja
66. 2-4-1 Općina Krnjak/
Javno privatno
partnerstvo
Izgradnja igraonice i dječjeg
vrtića u Općini Krnjak
2.000.000 Ideja
67. 2-4-2 Udruga naseljenika
Krnjak
Osnivanje KUD-a 300.000 U
pripremi
68. 2-4-3 Udruga Breza,
Krnjak
Uređenje centra za
Palijativnu skrb
1.500.000 Ideja
84 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
69. 2-4-3 Općina Krnjak Dnevni boravak za osobe sa
invaliditetom i osobe treće
životne dobi
500.000 Ideja
70. 2-4-3 Općina Krnjak/
Javno privatno
partnerstvo
Izgradnja doma za starije i
nemoćne
2.000.000 Ideja
71. 2-4-3 Općina Krnjak/
Nogometni klub
Krnjak
Uređenje nogometnog
igrališta - ograda i tribine,
rasvjeta, svlačionice
1.000.000 U
pripremi
72. 2-4-4 Općina Krnjak Uređenje groblja i izgradnja
mrtvačnice
1.000.000 U
pripremi
73. 2-4-4 Općina Krnjak/ DVD
Krnjak
Uređenje zgrade DVD-a 1.000.000 U
pripremi
74. 2-4-4 Općina Krnjak/ DVD
Krnjak
Nabavka opreme za DVD
Krnjak - vozilo, oprema,
edukacija o korištenju
1.000.000 U
pripremi
75. 2-4-4 Općina Krnjak Izgradnja ljetne pozornice i
kulturnog centra u Općini
Krnjak
700.000 Ideja
76. 2-4-4 O.Š. Katarine Zrinski Regionalni edukativni
centar za socijalni i ekološki
razvoj Katarina Zrinski,
Krnjak
6.000.000 Ideja
77. 2-4-4 Atelje Novosel Praktična likovna radionica 500.000 U
provedbi
78. 2-4-5 Općina Krnjak/
Udruga naseljenika
Pilot projekt socijalnog 1.000.000 Ideja
85 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Krnjak poduzetništva "Novi dom"
79 3-1-1 Općina Krnjak Uređenje Ekološko
turističkog i sportsko
rekreacijskog centra Debela
Kosa (legalizacija,
rekonstrukcija, opremanje)
2.000.000 U
pripremi
80 3-1-1 O.Š. Katarina
Zrinski, Krnjak
Osnivanje centra za Šišmiše 4.000.000 Ideja
81. 3-1-1 Općina Krnjak Uređenje prilaza Jopića
pećini
500.000 U
pripremi
82. 3-1-2 Općina Krnjak Zaštita i korištenje
termalnog izvora Mlakovac
350.000 Ideja
83. 3-1-2 Općina Krnjak/
MARG d.o.o. Rijeka
Eko Zona Vojnović brdo -
Mlinice
1.000.000 Ideja
84. 3-2-1 Općina Krnjak Čišćenje i obilježavanje
povijesnih lokacija - rimski
spomenici
200.000 U
pripremi
85. 3-2-1 Općina Krnjak Uređenje spomen područja
Debela kosa
500.000 U
pripremi
86. 3-2-2 Općina Krnjak Uređenje lokalnog
muzejskog prostora sa
predmetima iz života
stanovnika Općine Krnjak
300.000 Ideja
87. 3-2-3 Općina Krnjak/ KUD
Prosvjeta
Nabavka opreme za KUD
Prosvjeta - nošnje,
300.000 U
pripremi
86 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
instrumenti i sl.
UKUPNO 222.214.200
11. FINANCIJSKI PLAN
Da bi ova Razvojna strategija dobila svoj smisao potrebno je predvidjeti moguće izvore sredstava za financiranje razvojnih projekata predstavnika javnog i civilnog sektora i dinamiku njihove moguće realizacije. Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje tim sredstvima kao i praćenje njihova korištenja, zasigurno je jedan od važnih aspekata provedbe Razvojne strategije Općine Krnjak. Do ulaska Hrvatske u EU, izvori financiranja su se u prvom redu odnosili na proračun Općine Krnjak, odnosno, proračune Karlovačke županije i pojedinih ministarstava Republike Hrvatske i donacije veleposlanstava ili međunarodnih organizacija. Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, nositeljima projekata sa područja Općine Krnjak dostupni su Strukturni instrumenti kohezijske politike EU: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond, kao i instrumenti zajedničke poljoprivredne politike Europske unije; Europski fond za garancije u poljoprivredi, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za ribarstvo. Financiranje razvojnih projekata moguće je ukoliko su projektni prijedlozi usklađeni sa operativnim programima i strategijama više razine ali i ukoliko su pripremljeni na način kako je to predviđeno procedurama i smjernicama Europske unije. Zato je na početku provođenja ove strategije potrebno napraviti analizu i vrednovanje predloženih projektnih prijedloga. Važno je znati imaju li predloženi projekti potrebnu dokumentaciju, koliko su njihovi predlagatelji prihvatljivi i sposobni za provedbu EU projekata, na koji način doprinose lokalnom razvoju i sl. Tek nakon analize projektnih prijedloga može se pristupiti formiranju projektnih timova, ispunjavanju projektne dokumentacije, povezivanju sa partnerima, slanju, i nakon što projekt odobri nadležno tijelo, njegovoj provedbi, odnosno financiranju. Problem malih jedinica lokalne samouprave kao što je Krnjak je obavezni financijski doprinos u većim projektima kao i financiranje aktivnosti vlastitim sredstvima dok se ne odobre izvješća i stignu uplate od nositelja programa. Takvi problemi su određena poteškoća ali i ne nesavladiva prepreka u realizaciji projekata koji ipak puno više donose nego što stvaraju probleme sa pronalaskom sredstava za pred-financiranje.
12. PRAĆENJE PROVEDBE I REZULTATA RAZVOJNE STRATEGIJE
Odgovornost i inicijativa za upravljanje planiranim aktivnostima navedenim u Razvojnoj strategiji pripada prije svega Općini Krnjak kao jedinici lokalne samouprave sa svim zakonskim ovlastima kojima raspolaže i načelniku općine kao predstavniku izvršne vlasti. Naravno to ne znači da ostali dionici u ovom procesu (civilni i poslovni sektor) trebaju biti pasivni i čekati da ih netko pokrene. Naprotiv, dinamičnost, sinergija i partnerstvo svih bitnih učesnika ovog procesa preduvjet je uspješnosti u realizaciji razvojnih programa. Da bi se ciljevi, prioriteti i mjere iz ove strategije ostvarili u što većem postotku Općina Krnjak će imenovati i zadužiti koordinatore po pojedinim projektima. Oni će brinuti o pojedinim sektorima, predlagati i poticati pripremu i kandiranje projektnih prijedloga i pratiti njihovu realizaciju. Na slici broj 5 prikazat će se struktura odgovornosti za izradu i provedbu Razvojne strategije općine Krnjak.
88 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Slika 5. Struktura odgovornosti za izradu i provedbu Razvojne strategije općine Krnjak
NAČELNIK
RADNA SKUPINA JEDINICA ZA
UPRAVLJANJE
PROJEKTIMA
SUFINANCIRAJU
MINISTARSTVA,
DONATORI,
INVESTITORI
- UZ POMOĆ
KONZULTANATA
- SAVJETUJE SE S
LOKALNIM
STRUČNJACIMA
LOKALNA
RAZVOJNA
STRATEGIJA
RAZVOJNE
MJERE
89 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Ovaj dokument kao program aktivnosti podložan je praćenju i nadopuni od strane Općinskog vijeća i Radne skupine koja je formirana u procesu pripreme Razvojne strategije kao plana aktivnosti za razdoblje od 2014. - 2020. godine. Popis članova radne skupine nalazi se u Poglavlju 9.1. ovog dokumenta i sastoji se od 10 predstavnika lokalnih dionika iz svih sektora, javnog, privatnog i civilnog. Nakon prihvaćanja ovog dokumenta Radna skupina će se sastajati svakih šest mjeseci u svrhu evaluacije i monitoringa programa. Prvi sastanak bit će održan šest mjeseci od dana prihvaćanja ove Razvojne strategije od strane Općinskog vijeća. Na prvom sastanku predstavnici izvršne vlasti Općine Krnjak će predložiti radnoj skupini formiranje manjih timova po tematskim ciljevima i prioritetima koji će osmišljavati načine unaprjeđenja pojedinih projekata i tako pridonijeli svojom stručnošću razvoju općine. O sastancima radne skupine vodit će se zapisnici. Zapisnici članova radne skupine su javni dokumenti. Zaključci, primjedbe i ocijene Radne skupine služit će za nadopunu i prilagodbu ovog programa, kao i za nadzor provođenja programa. Godišnjim izvješćima osigurat će se informacije o provedenim aktivnostima s podacima o nositeljima provedbe, uključenim financijskim sredstvima (i njihovim izvorima) te ostvarenim rezultatima. Izvješća o napretku podnosit će Jedinstveni upravni odjel ili voditelj projektnog tima, a usvajat će ih Općinsko vijeće Općine Saborsko. Kroz godišnja izvješća pratit će se slijedeće skupine pokazatelja: stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera, ostvareni rezultati i učinci na razvoj, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava, ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru, učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe te vidljivost Razvojne strategije Općine Krnjak u javnosti.
13. ZAKLJUČAK
Općina Krnjak tijekom 2014. godine je uz stručnu pomoć savjetnika Razvojne agencije Karlovačke županie RA KARLA d.o.o. te uz suradnju relevantnih lokanih dionika i članova radne skupine izradila Razvojnu strategiju Općine Krnjak za razdoblje od 2014. do 2020. Razvojna strategija pokazuje sadašnje stanje Općine Krnjak kao i prijedloge kako unaprijediti kvalitetu života na njenom području, izgraditi osnovu infrastrukturu i razviti poduzetništvo na području općine te osigurati preduvjete koji će osigurati napredak i zaustavljanje negativnih razvojnih trendova koji su prisutni već više od dvadeset godina. Radna skupina Općine Krnjak za pripremu ove strategije je odabrala ciljeve koji se odnose na: (1) Razvoj lokalnog gospodarstva, (2) Poboljšanje kvalitete života na prostoru općine i (3) Prepoznatljiva i očuvana prirodna i kulturna baština. Osnovna namjena ove Razvojne strategije bila je razmotriti sadašnje stanje i sugerirati korake koje je potrebno poduzeti da bi se područje općine počelo oporavljati od posljedica rata i dugotrajne gospodarske recesije koje je došla do svojih krajnjih granica jer u jednom se trenutku područje općine ispraznilo (1995.) i sve je trebalo započeti iz početka. Vraćanje u život područja koje je jednom napušteno vrlo je zahtjevan posao i za puno bogatije i organiziranije zajednice. Treba istaknuti da su tom procesu dali značajan doprinos svi oni koji od rata obnašaju neke dužnosti na ovom području, a posebno treba istaknuti nastojanja novih i starih stanovnika na području Krnjaka da uspostave suradnju i udruže napore u izgradnji zajednice u kojoj žive.
90 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Kroz dinamičan konzultacijski proces dionika, od kojih su se neki prvi put susreli na sastancima važnim uz pripremu Razvojne strategije, članovi radne skupine, vijećnici, gospodarstvenici i predstavnici civilnog sektora koji su svoje vrijeme odvajali na posebnim sastancima u organizaciji ravnateljice O.Š. Katarina Zrinski gospođe Željke Stojković iznijeli su svoje sugestije i mišljenja i dali prijedloge na osnovu kojih su predstavnici Radne skupine definirali viziju i razvojne ciljeve, prioritete i mjere kojima se može potaknuti lokalni razvoj. Rezultat tog dijaloga gotovo svih važnijih dionika do kojih se moglo doći je gotovo osamdesetak projektnih prijedloga javnog, civilnog i, posebno važnog, poslovnog sektora, što ukazuje da postoje uspavani ili pritajeni potencijali koji bi svojim buđenjem promijenili stanje razvoja na području Općine Krnjak. Treba napomenuti da svi predloženi projekti nisu spremni za natječaje ali su na dobrom putu da to postanu. Zato su u okviru ove strategije dane jasne upute kako će se od ideja razviti projekti, koji su sastavni elementi tih projekata, kako izraditi akcijske planove projekata, kako pronaći novac koji nedostaje itd. Sve to zahtjevan je posao za koji će trebati angažirati sve raspoložive ljudske resurse kako unutar Općine Krnjak kao i vanjske stručnjake. Svaki projekt spomenut u ovoj strategiji mora imati definiran svoj početak i kraj, proračun, odgovorne osobe i način provedbe i praćenja. Kako bi došlo do provedbe predloženih projekata neophodno je ovaj dokument redovno pratiti i ocjenjivati, razvijati i unaprjeđivati, te ako se to pokaže potrebnim i mijenjati. Projekte treba početi razvijati odmah na način da se prikupi sva potrebna dokumentacija, izrade planovi, projekcije poslovanja i tek s tako pripremljenim projektima može se računati na pomoć fondova, donatora i investitora. Kako se poslovno okruženje svakodnevno mijenja tržište nameće potrebu za novim vještinama i znanjima, i edukacijom koju treba kontinuirano razvijati i prilagođavati kako bi omogućili stjecanje potrebnih znanja i prijenos iskustava iz uspješnih sredina. Prvi korak koji treba učiniti nakon prihvaćanja ove Razvojne strategije od strane Općinskog vijeća je izrada akcijskih planova za projekte koje je radna skupina označila kao prioritetne te odrediti odgovorne osobe za njihovu provedbu. Za kompleksne projekte koje zahtijevaju više razine stručnosti treba tražiti pomoć od specijaliziranih institucija na razini županije, kako bi projekti zaživjeli u predviđenom roku i unutar predviđenog proračuna. Odgovornost za provedbu strategije najvećim dijelom leži upravo na instituciji Općine, ali i na drugim dionicima sa područja Krnjaka, Županije i sl.. Bez podrške stanovnika jedinice lokalne samouprave, javnosti, poduzetnika, obrtnika, vlasnika OPG-a, predstavnika svih društvenih grupa i interesnih skupina teško će biti razviti i provesti zacrtane ideje. Sinergijsko djelovanje je najvažnije u provedbi svih razvojnih dokumenata pa tako i ove lokalnih razvojne strategije. Nadamo se da će se do te sinergije doći i veselimo se njenim rezultatima.
91 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
14. PRILOZI/POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA
PRILOG 1. Popis nepokretnih kulturnih dobara prema Prostornom planu uređenja Općine
RB LOKACIJA NAZIV ADRESA
GRUPA VRSTA
KTO SZ
BREBORNICA
1 BREBORNICA ARHEOLOŠKI LOKALITET JOPIĆA PEĆINA
ARHEOLOŠKI LOKALITET AL 02 E
2 BREBORNICA ARHEOLOŠKI LOKALITET SPILJA GVOZDENICA
ARHEOLOŠKI LOKALITET AL 04 E
3 BREBORNICA MLIN NA DURTIĆ POTOKU GOSPODARSKA GRAĐEVINA GG 01 E
BUDAČKA RIJEKA
1 BUDAČKA RIJEKA ARHEOLOŠKO PODRUČJE GMAJNA / POPOVIĆA VRŠELJAK
ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 01 E
2 BUDAČKA RIJEKA (BOŽIĆI) BUDAČKA RIJEKA BB ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 01 E
3 BUDAČKA RIJEKA (ČUKUR)
SPOMENIK MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 01 R
4 BUDAČKA RIJEKA ZGRADA, SPOMENIČKO MJESTO MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 01 R
5 BUDAČKA RIJEKA (DEBELA KOSA)
SPOMENIK MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 02 R
6 BUDAČKA RIJEKA (BOŽIĆI) SPOMENIK MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 03 E
7 BUDAČKA RIJEKA SPOMENIK (ČESMA) MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 04 E
ČATRNJA
1 ČATRNJA ARHEOLOŠKO PODRUČJE TURSKO GROBLJE
ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 16 E
2 ČATRNJA PRAVOSLAVNA CRKVA SV. LAZARA KOSOVSKOG
SAKRALNA GRAĐEVINA SA 01 E
3 ČATRNJA (BUNČIĆI) ČATRNJA 16 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 02 E
DONJI BUDAČKI
1 DONJI BUDAČKI STARI GRAD BUDAČKI ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 02 E
2 DONJI BUDAČKI STARI GRAD BUDAČKI (RUŠEVINA) OBRAMBENA GRAĐEVINA OG 01 E
3 DONJI BUDAČKI ARHEOLOŠKI LOKALITET KOD CRKVE SV. PETRA I PAVLA
ARHEOLOŠKI LOKALITET AL 01 E
4 DONJI BUDAČKI PRAVOSLAVNA CRKVA SV. PETRA I PAVLA
SAKRALNA GRAĐEVINA SA 02 E
5 DONJI BUDAČKI (KOMADINE)
D. BUDAČKI BB ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 03 E
6 DONJI BUDAČKI MLIN NA POTOKU RIJEKA (RUŠEVINA)
GOSPODARSKA GRAĐEVINA GG 02 E
DUGI DOL
1 DUGI DOL ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRM ARHEOLOŠKO PODUČJE AP 03 E
2 DUGI DOL ARHEOLOŠKI LOKALITET ČORINKA ARHEOLOŠKI LOKALITET E
DVORIŠTE
1 DVORIŠTE ARHEOLOŠKO PODRUČJE DVORIŠTE ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 04 E
2 DVORIŠTE ARHEOLOŠKO PODRUČJE GROMILA ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 15 E
3 DVORIŠTE DVORIŠTE 17 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 04 E
GORNJI BUDAČKI
1 GORNJI BUDAČKI (PEURAČE)
GORNJI BUDAČKI 13 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 05 E
2 GORNJI BUDAČKI ZGRADA GŠ MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 02 R
3 GORNJI BUDAČKI ZGRADA OFICIRSKE ŠKOLE MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 03 R
4 GORNJI BUDAČKI G. BUDAČKI 12, KUĆA RADE MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 04 R
92 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
(PEURAČE) PEURAČE
5 GORNJI BUDAČKI (MATIJEVIĆI)
KUĆA MATIJEVIĆ MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 05 R
6 GORNJI BUDAČKI ZGRADA MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 06 R
7 7 GORNJI BUDAČKI (SPAREDNJAK)
KUĆA MILOŠA SIKIRICE (SRUŠENO) MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 19 R
GORNJI SKRAD
1 GORNJI SKRAD ARHEOLOŠKO PODRUČJE VETILJAČA
ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 11 E
2 GORNJI SKRAD ARHEOLOŠKO PODRUČJE PONORSKO BRDO
ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 12 E
3 GORNJI SKRAD ARHEOLOŠKO PODRUČJE MEGDAN ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 13 E
4 GORNJI SKRAD ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRAD ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 14 E
5 GORNJI SKRAD BUNAR GOSPODARSKA GRAĐEVINA GG 03 E
6 GORNJI SKRAD ZGRADA ŠTAMPARIJE MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 07 R
7 GORNJI SKRAD SPOMENIK NOR-a MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 08 E
GRABOVAC KRNJAČKI
1 GRABOVAC KRNJAČKI GRABOVAC KRNJAČKI 37, MLIN NA POTOKU RIJEKA
GOSPODARSKA GRAĐEVINA GG 04 E
2 GRABOVAC KRNJAČKI (IVANOVIĆ JARAK)
GROBNICA ŽFT MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 20 R
GRABOVAC VOJNIČKI
1 GRABOVAC VOJNIČKI GRABOVAC VOJNIČKI 17 (SRUŠENO) MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 15 R
HRVATSKO ŽARIŠTE
1 HRVATSKO ŽARIŠTE ZGRADA OSNOVNE ŠKOLE MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 09 E
2 HRVATSKO ŽARIŠTE ZGRADA (SRUŠENO) MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 10 R
3 HRVATSKO ŽARIŠTE KUĆA STANKA VIDOVIĆA MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 11 R
KESEROV POTOK
1 KESEROV POTOK MLIN NA POTOKU TRUPINJSKA RIJEKA
GOSPODARSKA GRAĐEVINA GG 05 E
KRNJAK
1 KRNJAK ARHEOLOŠKO PODRUČJE ČUKUR ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 05 E
2 KRNJAK ARHEOLOŠKO PODRUČJE GROBIŠTE ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 10 E
3 KRNJAK (TOMAŠEVIĆI) MLIN NA POTOKU RIJEKA GOSPODARSKA GRAĐEVINA GG 06 E
MALA CRKVINA
1 MALA CRKVINA ARHEOLOŠKO PODRUČJE MALA CRKVINA
ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 06 E
2 MALA CRKVINA SPOMEN PLOČA NA VATROGASNOM DOMU
MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 12 E
PAVKOVIĆ SELO
1 PAVKOVIĆ SELO PAVKOVIĆ SELO 9, MLIN NA POTOKU RIJEKA
GOSPODARSKA GRAĐEVINA GG 07 E
PERIĆI
1 PERIĆI ARHEOLOŠKI LOKALITET DOLINA ARHEOLOŠKI LOKALITET E
2 PERIĆI KUĆA MAČEŠIĆ, PERIĆI 5A MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 13 R
3 PERIĆI KUĆA PERIĆ, PERIĆI 3 MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 14 R
POLJANA VOJNIČKA
1 POLJANA VOJNIČKA STARO GROBLJE, KRSTAČE MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 05 E
93 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
(MIHAJLOVIĆI)
PONORAC
1 PONORAC
ARHEOLOŠKO PODRUČJE VUJAŠKOVIĆI
ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 07 E
2 PONORAC
ARHEOLOŠKI LOKALITET RIJEKA KORANA UZ BIŠICA GREDU
ARHEOLOŠKI LOKALITET AL 03 E
3 PONORAC PONORAC 9 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 06 E
RASTOVAC
1 RASTOVAC (MATIJEVIĆI) RASTOVAC BB ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 07 E
VELIKA CRKVINA
1 VELIKA CRKVINA PRAVOSLAVNA CRKVA SV. GEORGIJA
SAKRALNA GRAĐEVINA SA 03 E
2 VELIKA CRKVINA (NOVKOVIĆI)
VELIKA CRKVINA 23, MLIN NA KORANI
GOSPODARSKA GRAĐEVINA GG 08 E
3 VELIKA CRKVINA (POKRAJAC)
MLIN NA KORANI (RUŠEVINA) GOSPODARSKA GRAĐEVINA GG 09 E
TRUPINJAK
1 TRUPINJAK ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRADSKA STRANA
ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 09 E
ZAGORJE
1 ZAGORJE ZAGORJE 2 CIVILNA GRAĐEVINA CG 01 E
2 ZAGORJE ZAGORJE 15 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 08 E
3 ZAGORJE ZAGORJE 12 A, ZGRADA MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 16 R
4 ZAGORJE KUĆA JELKE MIRKOVIĆ (SRUŠENO) MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 17 R
5 ZAGORJE ZAGORJE 12, KUĆA PERE PRIBIĆA MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 18 R
ZIMIĆ
1 ZIMIĆ ARHEOLOŠKO PODRUČJE STARI GRAD ZIMIĆ
ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 08 E
2 ZIMIĆ STARI GRAD (RUŠEVINE) OBRAMBENA GRAĐEVINA OG 02 E
94 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
POPIS TABLICA
Tablica 1. Razvojni dokumenti Općine Krnjak ....................................................................................... 10
Tablica 2. Donacije i projekti odobreni Općini Krnjak ........................................................................... 14
Tablica 3. Popis gradova i općina te njihov broj stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2011. ....... 15
Tablica 4. Broj stanovnika Karlovačke županije po gradovima i općinama prema popisu stanovništva
iz 2011. godine i % smanjenja broja stanovnika u odnosu na popis iz 2001. godine. (Napomena:
Kamanje je konstituirano 2004. godine i relevantan podatak o % promjene broja stanovnika nije
moguće izračunati.) ............................................................................................................................... 16
Tablica 5. Podaci o Općini Krnjak .......................................................................................................... 17
Tablica 6. Usporedba broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, Karlovačkoj županiji i Općini Krnjak
prema Popisu stanovništva 2001. i 2011. godine ................................................................................. 19
Tablica 7. Prirodni prirast u Općini Krnjak u razdoblju 2008. – 2012. ................................................... 20
Tablica 8. Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice Općine Krnjak 2011. po naseljima............ 20
Tablica 9. : Stanovništvo staro 10 i više godina prema spolu, a nepismeni – 2011. god. ..................... 21
Tablica 10. Općina Krnjak – završena osnovna škola ............................................................................ 22
Tablica 11. Općina Krnjak – završeno visoko obrazovanje .................................................................... 22
Tablica 12. Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti i spolu u 2011. god. 23
Tablica 13. Korištenje interneta i elektroničke pošte u 2011.godini .................................................... 23
Tablica 14. Nezaposleni u općini Krnjak po kvalifikacijskoj strukturi u svibnju 2014. .......................... 23
Tablica 15. Registrirani poslovni subjekti na području Općine Krnjak 2014. g. .................................... 24
Tablica 16. Održavanje javnih površina u Općini Krnjak ...................................................................... 31
Tablica 17. Popis županijskih cesta u Općini Krnjak .............................................................................. 33
Tablica 18. Popis lokalnih cesta u Općini Krnjak ................................................................................... 33
Tablica 19. Broj obrtnika na području Općine Krnjak ........................................................................... 36
Tablica 20. Tablica trgovačkih društava na području Općine Krnjak ................................................... 37
Tablica 21. Zadruge na području Općine Krnjak ................................................................................... 39
Tablica 22. OPG-ovi na području Općine Krnjak .................................................................................. 41
Tablica 23. Šumske površine Općine Krnjak .......................................................................................... 44
Tablica 24. Vrste šumskog drveća koje rastu na području Krnjaka ....................................................... 45
Tablica 25. Registrirani iznajmljivači soba na području Općine Krnjak ................................................ 47
Tablica 26. Program javnih potreba u kulturi Općine Krnjak u 2013. g. ............................................... 53
Tablica 27. Proračunska sredstva Općine Krnjak namijenjena unaprjeđenju obrazovnog sustava i
poticanje rasta broja stanovnika planirana za 2014. godini i za 2015. godinu ..................................... 54
Tablica 28. Broj učenika u O.Š. Katarine Zrinski u Krnjaku .................................................................... 56
Tablica 29. Broj učenika u Osnovnoj školi Katarina Zrinski u razdoblju od 2008./2009. do 2013./2014.
školske godine ....................................................................................................................................... 56
Tablica 30. Podaci o Ambulanti Krnjak ................................................................................................. 58
Tablica 31. Popis članova Radne skupine ............................................................................................. 69
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1. Struktura nezaposlenih u Općini Krnjak prema kvalifikacijskoj strukturi, svibanj 2014. ... 26
95 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
POPIS SLIKA
Slika 1. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KRNJAK ..................................................................................... 70
Slika 2. Strateški cilj 1. Razvoj lokalnog gospodarstva .......................................................................... 71
Slika 3. Strateški cilj 2. Poboljšanje kvalitete života na području Općine ............................................. 73
Slika 4. Strateški cilj 3. Prepoznatljiva i očuvana prirodna i kulturna baština ....................................... 75
Slika 5. Struktura odgovornosti za izradu i provedbu Razvojne strategije općine Krnjak .................... 88
Recommended