View
227
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
8/18/2019 3.Privredni Rast
1/73
PRIVREDNI RAST Doc. dr Zoran Mastilo
8/18/2019 3.Privredni Rast
2/73
8/18/2019 3.Privredni Rast
3/73
8/18/2019 3.Privredni Rast
4/73
8/18/2019 3.Privredni Rast
5/73
8/18/2019 3.Privredni Rast
6/73
Privredni rast je uvećanje realnog brutodruštvenog proizvoda određene makroekonomije
u odnosu na njegovu veličinu u prethodnomvreinenskom inlervalu.
Privredni rast predstavlja povećanje agregatne
ponude.
POJAM PRIVREDNOG RASTA
8/18/2019 3.Privredni Rast
7/73
Privredni rast se kvantitativno izražava nanajrazličitije načine a najčešće pomoću pokazatelja stope rasta bruto društvenog proizvoda, nacionalnog dohotka, bruto
društvenog proizvoda po glavi stanovnika,
nacionalnog dohotka po glavi stanovnika, itd.
Posmatrano u dugom roku pokazatelji privrednog rasta govore o napredovanju
nacionalne ekonomije.
POJAM PRIVREDNOG RASTA
8/18/2019 3.Privredni Rast
8/73
Privredni rast je rezultat rastuće efikasnostiupotrebe proizvodnih inputa.
Pojam privrednog rasta je uži od pojma privrednog razvoja. Rast je komponenta razvoja.n se bazira na krajnje simplificiranom proučavanju ekonomske dinamike i podrazumeva vrlo rigorozna ograničenja. Privredni rast je proces povećanja realnog brutodrušlvenog proizvoda.
POJAM PRIVREDNOG RASTA
8/18/2019 3.Privredni Rast
9/73
TEORIJE UZLET! "T#$%IJE! I
UR&$OTE'E$O# R"T
(RT(ORO)$E I DU#ORO)$E TEORIJE PRI&RED$O# R"T
NAJZNAČAJNIJE TEORIJE
PRIVREDNOG RASTA
8/18/2019 3.Privredni Rast
10/73
Teorije *zleta se povezuju sa imenom !ostova injegovog učenja u kome se akcentiraju sledeći periodi privrednog rasta" tradicionalno društvo,
etapa prelaza od tradicionalnog ka modernomdruštvu i etapa starta ili uzleta.
#ao što se vidi jedan od perioda privrednog rastakoje apostrofira !ostov je start ili *zlet , anjegova analogija je sa avionom +oji jc sposo,anda leti te+ na+on dostizanja +riti-ne visine.
TEORIJE UZLETA
8/18/2019 3.Privredni Rast
11/73
Pojedine makroekonomije imaju različite periodeuzleta.
TEORIJE UZLETA
Zemlja Period uzleta
Velika Britanija 1783 - 1802.
Francuska 1830 - 1860.Belija 1833 - 1860.
!jedinjene "meri#ke $r%a&e 18'3 - 1860.
(ema#ka 18)0 - 1873.
*&edska 1868 - 18+0.
,aan 1878 - 1+00.
usija 18+0 - 1+1'.
/anada 18+6 - 1+1'.
"rentina 1+3) -
urska 1+37 -
ndija 1+)2 -
/ina 1+)2 -
8/18/2019 3.Privredni Rast
12/73
8/18/2019 3.Privredni Rast
13/73
8/18/2019 3.Privredni Rast
14/73
8/18/2019 3.Privredni Rast
15/73
$azu uzleta !ostov vezuje za ispunjenje sledeća triuslova" %& porast investicija sa ' posto (ilimanje& na više od %) posto nacionalnog dohotka*
+& razvoj jednog ili više proizvodnih sektorakoje odlikuje visoka stopa rasia* & postojanje ilinagla pojava političkog, društvcnog iinstitucionalnog okvira koji je stimulativan sastanovišta rasta modernih sektora, dokinogućnosi angažovanja strane akumulacije ufazi uzleta daje sigurnost razvoju.
TEORIJE UZLETA
8/18/2019 3.Privredni Rast
16/73
- osnovi svih teorija slagnacije nalazi semeđunarodna dimenzija privrednog rasta i stav dadanas nerazvijene zemlje imaj* odreene prednosti
koje nisu bile karakteristika razvoja prvobitnonerazvijenih, a danas razvijenih privreda. edovoljno razvijene zemlje, naime, mogu usavremenim uslovima ostvarili privredni rastmehanizmom transfera akumulacije i tehnologije izrazvijenih zemalja. vu teoriju razvio je hardvarski
profesor /leksandar 0eršenkron i ona je u lileraturi
poznata kao 0eršenkronov efekat.
TEORIJE STAGNACIJE
8/18/2019 3.Privredni Rast
17/73
1eoretičari uravnoteženog rasta, napominju da je privredni rast *svojoj ,iti *ravnote/en proces * +ome se privrede pojedini0
zemalja stalno +re1* napred . 2konomisti koji zastupaju ovakavestavove često prave digrcsiju da je rast sličan kretanju kornjače
koja sporo i stalno ide napred, a ne kretanju zeca koji na mahove pravi snažne iskorake, ali se odmara čim oseti umor. 3edan odnajpoznatijih predstavnika ovog teorijskog pravca je 4ajmon#uznec. vaj autor jc proučavao privrednu istoriju % visokorazvijenih zemalja, počev od %5)). godine. Poruke njegovihistraživanja se mogu sažeti u rečenici da je privredni rast ovihzemalja najpribližniji modelu uravnoteženog rasta. vo izosnovnog razloga što rezultati njegovih istraživanja nisu upućivalina značajniji rast ili opadanje stopa privrednog rasta u
analiziranom vremenskom periodu.
TEORIJE URAVNOTEŽENOG RASTA
8/18/2019 3.Privredni Rast
18/73
Teorije +rat+om-nog privrednog rasta (4hort61erm 2conomic0ro7th 1heories& analiziraju rigorozne matematičke odnoseizmcđu stope privrednog rasla i proizvodnih inputa, posebnokapitala i radne snage. Teorije +rat+oro-nog privrednog rasta
,ave se istra/ivanjem relacija +oje postoje izmc* stope privrednog rasta i veli-ine *potre,ljeni0 proizvodni0 *tro2a+a.
Teorije d*goro-nog privrednog rasta (8ong 1erm 2conomic 0ro7th1heories& istražuju dinamiku dugoročnog rasta kako u visoko
industrijalizaovanim tako i u nedovoljno razvijenim zemljama.#ao tri najvažnije škole dugoročnog privrcdnog rasta u razvijenimsredinania u literaturi se navode" a& škola stagnacije b& školadugoročnog rasta sa fluktuacijama privrednih ciklusa i postepenimuvećanjem stope privrednog rasta i c& škole eksplozijc i kolapsa.
KRATKOROČNE I DUGOROČNE
TEORIJE PRIVREDNOG RASTA
8/18/2019 3.Privredni Rast
19/73
3+ola stagnacije najčešće se povezuje sa imenom ekonomiste /lvina9ansena. -kratko, njegova teorija jc polazila od konstatacije da jekrajem tridesetih godina ovoga veka došlo do stagnacije stopa rastastanvništva i štednje kao i završetka teritorijalnih osvajanja u
globalnim relacijama. ve promcne su uslovile pomeranje akcentau proizvodnji od kapilalno6intenzivnih tehnoloških postupaka kakapitalno6štednim procesima. 1o je, sa svoje slrane, dovelo dostagnacije privrednog rasta.
3+ola d*goro-nog rasta sa 4l*+t*acijama privredni0 ci+l*sa i postepenim uvećanjem stope privrcdnog rasta ima za polaznu premisu opredeljenje da će budući rast biti analogan rastu u prošlosti, te da su pesimistički stavovi stagnacionista neprihvatljivi.!eprezentativni predstavnik ovakvog učenja jc !obert 4olou. Po
ovom autoru stabilan dugoročni privredni rast jc ostvariv.
KRATKOROČNE I DUGOROČNE
TEORIJE PRIVREDNOG RASTA
8/18/2019 3.Privredni Rast
20/73
3+ola e+splozije i +olapsa razlikuje tri njena najvažnija pravca. Prvi pravac se odnosi na Ma+rsov* teorij* koja predviđa nestajanjekapilalizma, budući da u okviru istog dolazi do sve vcćegispoljavanja brojnih društvenih protivrečnosti. Dr*gi pravac
reprezentuju razmi2ljanja intele+t*alni0 nasledni+a Tomasa Malt*sa i njegovih pesimističkih stavova u vezi mogućnostiuvećanja proizvodnje u obimu neophodnom da prati trend stalnoguvećanja stanovništva. ajpoznatiji radovi su objavljeni od strane!imskog kluba pod nazivom Granicce rasta iz %:;+. godine. Tre1a
varijanta predstavlja negacij* dr*ge, Protagonisti ovog teorijskog pravca odbacuju kataklizmične poruke druge varijante, temeljićisvoje zaključke na stavu po kome savremene tehnološke promeneomogućuju rastuće prinose u oblasti poljoprivredne proizvodnje. uekstrakciji prirodnih resursa i zaštiti prirodne sredine.
KRATKOROČNE I DUGOROČNE
TEORIJE PRIVREDNOG RASTA
8/18/2019 3.Privredni Rast
21/73
(ejnsijanstvo tumači privredni rast prvenstveno sa tačke gledištatražnje. no objašnjava nizak tempo privrednog rastanedovoljnom veličinom ukupne tražnje, koja ne obezbeđuju
neophodan rast bruto društvenog proizvoda.
8/18/2019 3.Privredni Rast
22/73
Monetarizam se u ekonomskoj teoriji vezuje za ime američkogekonomistc >iltona $ridmana. Promene stope rasta ponudenovca istovremeno objašnjavaju i logiku privredne dinamike.
/nalogno takvom zaključku proizilazi i stav o odlućujućojvažnosti monetarne polilike u procesu dinamiziranja stope privrednog rasta. ?itno ogranićenje monetarizma u kontekstuizučavanja problema privrednog rasta ogleda se u tome što ovajteorijski pravac polazi od zaključka da se u kratkoin roku može
promeniti proizvodnja i zaposlenost povećanjem novčane mase.>eđutim, u dugom roku, posle procesa prilagođavanja u kratkomroku, dolazi do efekata koji se uglavnom oglednju u povećanjucena.
EKONOMIJA PONUDE – PREOKRET U
TEORIJI PRIVREDNOG RAZVOJA
8/18/2019 3.Privredni Rast
23/73
&reme od +asnil0 2ezdeseti0 i pose,no od sedamdeseti0 godina 56.ve+a pa do dana2nji0 dana karakteriše napnštanja kejnsijanskog
pravca u ekonomskoj teoriji i uspon tzv. novoklasičnih pristupa.
Premda mišljenja o ukupnim dometima ovog teorijskog pravcavrlo podjeljena, tvrđenje po kome visoke poreske stope utičunegativno na privredni rast. >ože se zaključiti da su investicije ucentru istraživanja predstavnika ekonomije ponude. ivoagregatnih investicija zavisi od veličine agregatne štednje, a
štednja od visine ukupnih poreskih zahvatanja. @olazi se do stavao presudnom značaju motivacija u procesu dinamiziranja
privrednog rasta, motivacije da se radi, štedi i da se investira.Aisoke poreske stope destimulativno djeluju na sistem motivacije
EKONOMIJA PONUDE – PREOKRET U
TEORIJI PRIVREDNOG RAZVOJA
8/18/2019 3.Privredni Rast
24/73
2lementarna analiza stavova makroekonomske teorije i politike uvremenu koje se proteže od polovine 56. ve+a! pa sve do
osamdeseti0 godina u zemljama razvijene tržišne privrede, možese pznačiti kao iznačaženje puteva i načina pomoć kojih seekonomska politika efikasno suprostavlja inflaciji, s jedne, i rastunezaposlenosti, s druge strane. - situacijama kada je
nezaposlenost pokazivala trendove rasta, liberali su zahtevali povećanje izdataka ili smanjenje poreza. 4uprotno, u uslovimarasta inflacije, konzervativci su preporučivali kreatorimaekonomske politike široku paletu monetarnih i fiskalnih merarestruktivnog karaktera.
EKONOMIJA PONUDE – PREOKRET U
TEORIJI PRIVREDNOG RAZVOJA
Č
8/18/2019 3.Privredni Rast
25/73
2mpirijski pokazatelji stope rasta bruto društvenog proizvoda u pojedinim zemljama u dužem vremenskom intervalu to najbolje pokazuju. @aleko najveći broj zemalja u toku dugog roka ima prosečnu stopu rasta realnog 0P između dva i tri posto.
/gnus >adison (/gnus >addison& ekspert za ekonomsku istoriju iteoriju privrcdnog rasta je podelio vremenski interval od ')).godine naše ere, pa do %:+). godine na četiri perioda"
poljoprivreda, ('))6%'))&*
razvijena poljoprivreda (%'))6%;))&*
trgovački kapitalizam (%;+)6%5+).& i
kapilalizam (%5+)6%:5)&.
IZVORI DUGOROČNOG PRIVREDNOG
RASTA – EMPIRIJSKI ASPEKT
Č
8/18/2019 3.Privredni Rast
26/73
1empo privrednog rasta i poljoprivredne proizvodnje po stanovniku
8/18/2019 3.Privredni Rast
27/73
!ezullati istraživanja 4ajmona #uzneca pokazuju da je tempo privrednog rasta u vremenu prve industrijske revolucije, koja sedogodila u Aelikoj ?ritaniji između %;5). i %5+). godinc, u 4/@između %5%). i %5C). godine i u emačkoj između %5+). i %5;).
godine, značajno povećan. 1o se poklapa sa procesom razvojakapitalizma kao vodećeg privrednog sistema u globalnimrelacijama. - ovim zemljama se u analiziranom vremenskomintervalu zapaža privredni rast, a takođe i rast stanovništva, pri
čemu je privrcdni rast bio praćen značajnim tehnološkimusavršavanjima. #uznec je u jednom od svojih radova primctioda se proces prelaza na ubrzani prvredni rast dogodio naglo, a dasu političke i socijalne posledice tog događaja veoma burne.
IZVORI DUGOROČNOG PRIVREDNOG
RASTA – EMPIRIJSKI ASPEKT
Č
8/18/2019 3.Privredni Rast
28/73
Z,og -ega se tempo privrednog rasta *,rzava * ne+im zemljama a* dr*gim ne7
3edna od najpopulamijih teorija koja objašnjava ovu pojavu vezana je za ime >aksa Aebera, a za polaznu tačku ima objašnjenjeuzročno6posledičnih odnosa između religije i ekonomije. PoAeberu najbolji uslovi za prosperitet kapitalizma postoje u onimzemljama u kojima su naglašene protestantske religijske
vrednosli. Aeber je tvrdio da protenstantizam potencira težnju za profitom. Po njemu, nagon za profilom ima isti rang važnosti kaoi težnja za sticanjem znanja.
IZVORI DUGOROČNOG PRIVREDNOG
RASTA – EMPIRIJSKI ASPEKT
Č
8/18/2019 3.Privredni Rast
29/73
@ugoročni privredni rast se temelji na uvećanojupotrebi proizvodnih faklora 6 rada, kapitala i prirodnih resursa i uvećanju efikasnosti njihovog
korišćenja 6 tehnološkim promenama. -kolikose pođe od stava po kome prirodni resursi predstavljaju konstantu, proizilazi da se
privredni rast, odnosno rast 0P, možedekomponovati na tri zasebna izvora" rast radnesnage, rast kapiiala i tehnološke promene.
IZVORI DUGOROČNOG PRIVREDNOG
RASTA – EMPIRIJSKI ASPEKT
Č
8/18/2019 3.Privredni Rast
30/73
4tope rasta 0P od %:5)6%:5;. godine u nekim zemljama i vremedupliranja
IZVORI DUGOROČNOG PRIVREDNOG
RASTA – EMPIRIJSKI ASPEKT
zemlja prosečna stopa rasta vreme dupliranja
#oreja 5,C 5
Endija D,C %C
?an.eladc' ,5 %:
3apan ,5 %:
/ustralija ,+ +
4/@ ,% +
#anada +,: +'
#olumbija +,: +'
@ominikanska !ep. %,C D'
cmačka %,C D'
Č
8/18/2019 3.Privredni Rast
31/73
Aeoma je bitno zapaziti da privredni rast zavisi iod faktora na sltrani tražnje i faktora raspodele.
a privredni rast, takođe, imaju uticaja i faktori na
strani raspodele.
8/18/2019 3.Privredni Rast
32/73
$aktori privrednog rasta na strani ponude i oni na stranitražnje međusobno su povezani.
pr"
!ast nezaposlenosti negativno deluje na akumulativnusposobnost makroekonomije, a takođe i na rast troškovaistraživanja i razvoja. /li i suprotno, nizak nivo
akumalativne sposobnosti i inovativnosti može bitiključni razlog rasta nezaposlenosti
IZVORI DUGOROČNOG PRIVREDNOG
RASTA – EMPIRIJSKI ASPEKT
Č
8/18/2019 3.Privredni Rast
33/73
Potrebno je imati u vidu da se prirast proizvodnog potencijalarealizuje ukoliko se"
ukupni rashodi povećaju do nivoa dovoljnog za održavanje punezaposlenosii"
dodatni resursi efikasno koriste, kako bi obezbedili maksimalnomoguće povccFanje obima proizvodnje.
Aisoke stope radne snage, same po sebi, ne znače i visoke stope privrednog rasta. #valitet rada determinišu nivo obrazovanja,obučavanje, radno iskustvo, kao i odnos prema radu. brazovanje je najsporiji, ali sasvim izvesno, i najznačajniji faktor privrednog
rasta.
IZVORI DUGOROČNOG PRIVREDNOG
RASTA – EMPIRIJSKI ASPEKT
O GO OČ OG OG
8/18/2019 3.Privredni Rast
34/73
4tepen korišćenja radne snage zavisi od sposobnostizemlje da investira u kapitalna dobra, što je povezano sanjenim mogućnostima štednje.
8/18/2019 3.Privredni Rast
35/73
#ao dodatak privatnom sektoru, vlada utiče na nacionalnuštednju kroz budžetsku politiku. Ezvan domaće privrede,zemlje u razvoju mogu dolaziti do strane štednje na tri
osnovna načina" da preduzeća iz inostranstva direktno investiraju u
domaću privredu*
pozajmljivanjem na svetskom iržištu kapitala ili odinstitucija kao što je 4vetska banka*
dobijanjem strane pomoći od industrijalizovanih
zemalja.
IZVORI DUGOROČNOG PRIVREDNOG
RASTA – EMPIRIJSKI ASPEKT
IZVORI DUGOROČNOG PRIVREDNOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
36/73
Eznos štednje, domaće i strane, privatne i javne,deteminiše investicionu aktivnost u zemlji.
Privredni rast dovodi do profita* profiti se ponovnoinvestiraju* kapital, produktivnost i dohodak percapila se uvećavaju, čime se krug
ekonomskog prosperiteta zatvara.
IZVORI DUGOROČNOG PRIVREDNOG
RASTA – EMPIRIJSKI ASPEKT
IZVORI DUGOROČNOG PRIVREDNOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
37/73
Prirodni res*rsi 6 poljoprivredno i šumsko zemljište,mineralna bogatstva, vodeni potencijal,kombinovani sa radom i kapitalom, mogu
doprineti privrednom rastu, ali izgleda da nisuneophodni uslov rasta. eke zemlje u razvoju surelativno bogate prirodnim resursima, no i poredtoga one nisu uspešne u njihovoj upotrebi. 4 drugestrane, postoje zemlje koje su siromašne prirodnimresursima (3apan, na priiner&, a koje su realizovaleizuzetan privredni rast u prethodnim decenijama.
IZVORI DUGOROČNOG PRIVREDNOG
RASTA – EMPIRIJSKI ASPEKT
IZVORI DUGOROČNOG PRIVREDNOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
38/73
Te0nologija 6 način kombinovanja resursa u proizvodnjiroba i usluga 6 ključna je determinanta privrednog rasta.1ehnološka promena omogućava proizvodnju većegautputa uz postojcća ulaganja faktora. 1ehnološka
promena zavisi od naučnoistraživačkog kadra i odukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj. brazovanijaradna snaga pruža visoko razvijenim privredama
značajnu prednost u primeni nove tehnologije u odnosuna zemlje u razvoju. Pored toga, vodećc privrcdeizdvajaju između +B i DB svog 0P za istraživanje irazvoj, što je dalcko iznad mogućnosti zemalja u razvoju.
IZVORI DUGOROČNOG PRIVREDNOG
RASTA – EMPIRIJSKI ASPEKT
IZVORI DUGOROČNOG PRIVREDNOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
39/73
@eterminante privrednog rasta realnog 0P 4/@ u periodu %:D56%:5:. godine
IZVORI DUGOROČNOG PRIVREDNOG
RASTA – EMPIRIJSKI ASPEKT
Prosečna stopa rasta B od ukupnog rasta
!ast realnog 0P , %))@oprinos inputa %,: '5
#apital %,+ ; !ad ),; +%
8/18/2019 3.Privredni Rast
40/73
snovna karkateristika savremenog privrcdnog rasta jetendencija ka snižavanju udela poljoprivrede u vrednosti
bruto društvenog proizvoda i ukupnoj zaposlenosti.
- 4/@, na prinier. %:+). godine ;)B od ukupnog brojaradne snage bilo je zaposleno u oblasti poljoprivrcdc.0odine %:D). ovo učešćc je iznosilo +)B, a %:5;. isto je
palo na svega B. - 3apanu, udeo zaposlenih u
poljoprivredi se smanjio sa ;+B u %5;:. godini na svega5B u %:5). godini.
- zemljama u razvoju ovaj procenatse kreće oko +)B, a u industrijski razvijenim je on manjiod 'B.
NEKA OBELEŽJA SAVREMENOG
PRIVREDNOG RASTA
NEKA OBELEŽJA SAVREMENOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
41/73
?ritanski ekonomista #olin #lark (Golin Glark& primetio je da trend smanjenja udela poljoprivrednih radnika uukupnom broju zaposlenih prati rast zaposlenih u
sektoru industrije, a potom i u sektoru usluga.
8/18/2019 3.Privredni Rast
42/73
snovna karkateristika savremenog privrcdnog rasta jetendencija ka snižavanju udela poljoprivrede u vrednosti bruto društvenog proizvoda i ukupnoj zaposlenosti.
- 4/@, na prinier. %:+). godine ;)B od ukupnog broja radnesnage bilo je zaposleno u oblasti poljoprivrcdc. 0odine%:D). ovo učešćc je iznosilo +)B, a %:5;. isto je palo nasvega B. - 3apanu, udeo zaposlenih u poljoprivredi se
smanjio sa ;+B u %5;:. godini na svega 5B u %:5). godini.
- zemljama u razvoju ovaj procenat se kreće oko +)B, a uindustrijski razvijenim je on manji od 'B.
NEKA OBELEŽJA SAVREMENOG
PRIVREDNOG RASTA
NEKA OBELEŽJA SAVREMENOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
43/73
oše
4irkvin (>oshe 4IrJuin& sa ?ar Elanskog univerziteta.
jihova istraživanja su obuhvatila grupu od %)) zemaljaza period %:')6%:;). godine. 3edan od najvažnijih
zaključaka je stav da deoba zemalja na razvijene izemlje u razvoju treba da bude zamenjena koncepcijomo stadijumima prelaza između ta dva nivoa razvoja.
NEKA OBELEŽJA SAVREMENOG
PRIVREDNOG RASTA
NEKA OBELEŽJA SAVREMENOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
44/73
!ezultati njihovog proučavanja idu u prilog teze da ključne promene u zemljama u razvoju po mnogim karakterističnimobeležjima podsećaju na pojave koje su svojevremeno bile
prisutne u danas visoko razvijenim privredama" smanjeiije
udela poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu, trend kaurbanizaciji, itd.
/naliza je potvrdila zaključak da posedovanje prirodnih
resursa od strane pojedinih zemalja ne predstavljaodlučujući činilac njihovog privrednog rasta. 1akve zemljeobično izvoze industrijske proizvode, a uvoze neophodnesirovine. 3apan i grupa zemalja Kazijskih tigrova= (9onkong.
#oreja, 1ajvan i 4ingapur& primcr su takvog modela razvoja.
NEKA OBELEŽJA SAVREMENOG
PRIVREDNOG RASTA
NEKA OBELEŽJA SAVREMENOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
45/73
ovija istraživanja privrednog rasta u vezi sakvantifikacijom doprinosa faktora privrednom rastunešto su različita od pristupa i rezultalta !oberta 4oloua.snovna ideja novih prilaza sastoji se u stavu dainvesiije, nezavisno od toga da li su ovaploćene umašinania ili u ljudima, dovode do pozitivnih ekstemihefekala. Primer ovih pozitivnih eksternih efekaia je
transfer tehnologije i znanja radnika koje koriste novutehnologiju. 3edna firma stiče novo iskustvo, a drugalocirana u blizini može iskoristiti eksterne efekte odupotrebe takvog znanja. Primjer !ilokonska dolina u
lizini !an Franciska
NEKA OBELEŽJA SAVREMENOG
PRIVREDNOG RASTA
NEKA OBELEŽJA SAVREMENOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
46/73
3edan broj ekonomista koristi kvantitativni pristup zaizračunavanja uticaja nekih političkih i institucinalnihfaktora na privredni rast. Primera radi, 4kali (0. 4cullI&
je poredio %%' zemalja tržišne privrede za period %:C)6%:5). - cilju utvrdjivanja sitepena korelacije tempa
privrednog rasta sa pokazateljima koji mere slepen poliličkih, građanskih i ekonomskih sloboda, ovaj autor
je dokazao da je značajan uticaj na privredni rast imalastruktura političkih institucija. - sivarnostinajdinamičnije sitope privrednog rasta su imale državeza razvijenim sistemom pravne zaštite privatne svojine.
NEKA OBELEŽJA SAVREMENOG
PRIVREDNOG RASTA
8/18/2019 3.Privredni Rast
47/73
8/18/2019 3.Privredni Rast
48/73
8/18/2019 3.Privredni Rast
49/73
8/18/2019 3.Privredni Rast
50/73
>odeli privrednog rasta predstavljaju vrlo uprošćenusliku rasta kao centralnog makroekonomskog atributa ikrajnje složenog fenomena, čija se dinamika i karaktertransformišu od jednog do drugog vremenskog trenutka.
4avremeni modeli privrednog rasta obrazovali su se naosnovu dva izvora"
%. #ensijanske teorije makroekonomske ravnoteže
+. 1eorije proizvodnje neoklasičara
MODELI PRIVREDNOG RASTA
8/18/2019 3.Privredni Rast
51/73
Kejnsijanski modeli makroekonomske ravnoteže su nastali irazvijali se na temelju kritičke razrade kejnsijanskeekonomske misli.
ajpoznatiji neokejnsijanski modeli privrednog rasta sumodeli !oja 9aroda (!oI 9arrod& i Ezija @omara(27seI @omar&. - osnovi oba modela nalaze sc dve
pretpostavke" %& rast nacionalnog dohotka (proizvodnje&
isključivo je funkcija akumulacijc kapitala dok je uticajostalih faktora (nova zaposlenost i tehnološke promene&,koji deluju na privredni rast apstrahovan. 1o znači da sumodeli 9aroda i @omara 6 jednofaktorski modeli.
MODELI PRIVREDNOG RASTA
8/18/2019 3.Privredni Rast
52/73
dlučujuća komponenta privrednog rasta injegove dinamike su investicije. !ast investicijau analiziraniin modelinia ima najvažniju ulogu i
značaj. 4a jedne strane, uvećanje investicijadeterminiše rast agregatne tražnje na taj načinšto procesom multiplikatora deluje na veličinu
društvenog proizvoda. 4a druge strane,investicije su pretpostavka povećanja proizvodnog kapaciteta, odnosno, one su uslovrasta ukupne ponude.
MODELI PRIVREDNOG RASTA
8/18/2019 3.Privredni Rast
53/73
-većanje proizvodnje kao rezultat invcsticija pretpostavlja rastagregatne tražnje da bi se uvećani proizvodni kapaciteti u potpunosti iskoristili. Eslovremeno, povećanje agregatnetražnje podrazumeva rast proizvodnih kapaciteta da bi se ona
zadovoljila. - visoko razvijenim zemljama akcenat je naagregatnoj tražnji i problem je definisan na sledeći način" štauraditi da agregatna tražnja tokom vremena raste intenzitetomkoji je u funkciji potpunog korišćenja rastučih proizvodnih
kapaciteta. 4uprotno, u nedovoljno razvijenim privredamatežište je na agegatnoj ponudi, pa se problem definiše usmislupitanja šta učiniti da proizvodni kapaciteti rastuintenzitetom dovoljnim da zadovolje rastuću agregatnu
tražnju.
MODELI PRIVREDNOG RASTA
8/18/2019 3.Privredni Rast
54/73
Modeli privrednog rasta neoklasičara predstavljajuvračanje ključinim razvojnin dilemma privrednog rasta,čijim istraživanjem su sc bavili klasični ekonomsiti
posebno !ikardo i >il. Po predstavnicima neoklasičara, proizvodnja može da se uvecava i u situacijama kada umodelu ne egzistira korespondentno uvećanje kapitala uodnosu na rast upotrebljenog rada. - ovom slučaju
logično je da se smanjuje kapitalni koeficijent. #ljučna pretpostavka neoklasičara u modeliranju privrednedinamike je njihov stav o perfektnoj konkurenciji kao i
potpunoj angažovanosti faktora.
MODELI PRIVREDNOG RASTA
8/18/2019 3.Privredni Rast
55/73
Prilikom analize privrednog rasta neoklasičari polaze odsledećih činjenica"
Prvo! vrednost proizvodnje je funkcija svih proizvodnih
faktora u modelu (kapitala, rada i tehnoloških promena&. Dr*go! svaki faktor deluje na stvaranje vrednosti
proizvodnje u skladu sa svojim graničnim proizvodom idobija dohodak koji je jednak tom graničnom proizvodu.
Tre1e! postoji kvantitativna zavisnost između obima proizvodnje i proizvodnih faktora, a takođe egzistira ikvantitativna zavisnost izmeuu pojedinih faktora.
MODELI PRIVREDNOG RASTA
HAROD-DOMAROV MODEL
8/18/2019 3.Privredni Rast
56/73
9arod6@omarov model rasta spada u najpoznatije i dalekonajčešće korišćene modele privrednog rasta.
Pretpostavke na kojima se temelji model su sledeće"
%&
Proizvodnja se sastoji samo od jednog dobra koje služi zazadovoljenje svih potreba, potrošnih i investicionih.
+& /gregatni autput funkcija je ulaganja dva faktora proizvodnje" rada (zaposlenosti& i kapitala (akumulacije&.
@rugim rečima, model apstrahuje postojanjetcehnoloških promena kao daleko najznačajnijeg faktora privrednog rasta u savremenini uslovima privređivanja.
HAROD-DOMAROV MODEL
PRIVREDNOG RASTA
HAROD-DOMAROV MODEL
8/18/2019 3.Privredni Rast
57/73
& -većanje faktora rada , odnosno rast zaposlenosti rezultat je rasta stanovništva, odnosno faktor rada u modelu povećava se po nekoj konstantnoj stopi 6 n. va stopa senaziva prirodna stopa rasta stanovnišiva. Prirodna stopa
rasta stanovništva je egzogeno data veličina, što znači dase model ne bavi pitanjima u vezi promene faktora rada.
D& /pstrahovanjem tehnoloških promena i tretiranjemzaposlenosti kao egzogene varijable, model polazi od stavada kapilal predslavlja odlučujuču determinantu dinamike
privrednog rasta. @rugim rečima, promcne kapitala umodelu se tretiraju u smislu primarne endogene
promenljive.
HAROD-DOMAROV MODEL
PRIVREDNOG RASTA
HAROD-DOMAROV MODEL
8/18/2019 3.Privredni Rast
58/73
'& -laganje proizvodnih faktora se karakterišekonstantnim prinosima. #onstantni prinosi (constantreturns of scale& označavaju situaciju kada u slučaju
promenc proizvodnih inpula u određenom procentu dolazi
do rasta proizvodnje u tom istom iznosu.!" #lastičnost supstitucije proizvodnih faktora K i jednaka
je nuli. 1o znači da insuficijentnost bilo kog od ova dvafaklora ograničava privredni rast. ?udući da faktor imaegzogen karakler, akcenat se stavljana istraživanje
ponašanja fakiora K. Pretpostavka o nultoj elastičnostisupslitucije faktora znači da na nivou makroekonomije
posloji samo jedan tehnološki postupak.
HAROD-DOMAROV MODEL
PRIVREDNOG RASTA
HAROD-DOMAROV MODEL
8/18/2019 3.Privredni Rast
59/73
;& dnos između kapitala i proizvodnje, odnosnokapitalni koeficijent je konstantan $ K%& ' const.".
(" )deo šiednje u nacionalnom dohotku je poznai i
nepromenjiv.:& 1ržište dobara je uvek u ravnoteži, odnosno nivo cena
je nepromenjen.
HAROD-DOMAROV MODEL
PRIVREDNOG RASTA
HAROD-DOMAROV MODEL
8/18/2019 3.Privredni Rast
60/73
9arod6@omarov model privrednog rasta je u svojoj suštinistatičkog karaktera. 4ledeće tri strukturne jednačinečine njegovu suštinu"
s'*%+'%&
pri čemu je" s granična sklonost štednji, * - štednja. & - proizvodnja, odnosno dohodak, a 6 investicije. Po
definiciji inveslicije su jednake promeni veličine proizvodnih fonodava, odnosno, promeni veličine proizvodnog faktora kapitala" K'
HAROD-DOMAROV MODEL
PRIVREDNOG RASTA
HAROD-DOMAROV MODEL
8/18/2019 3.Privredni Rast
61/73
0ranični kapitalni koeficijent definisan je kao odnosizmeđu veličine prirasta proizvodnih fonodva, odnosno,
prirasta faktora kapitala i porasta ukupne proizvodnje"b'K%&'%&
?udući da je K%& stopa rasta proizvodnje r, da količnikinvesticija i dohotka $%&" predstavlja stopu štednje s, a
%& kapitalni koeficijenlt b, proizilazi da jc stopa
privrcdnog rasia jednaka"r's%b
vako dobijena stopa privrednog rasta naziva se
garantovana stopa rasta.
HAROD-DOMAROV MODEL
PRIVREDNOG RASTA
HAROD-DOMAROV MODEL
8/18/2019 3.Privredni Rast
62/73
snovni nedostatak 9arod6@omarovog modela privrednog rasta je nerealnost pretpostavke da je odnos K%& jednak odnosu priraštaja njihovih veličina K%&
(da su prosečni i granični kapitalni koeficijenti jednaki&.- situacijama opadajućih prinosa kapitala, što jc gotovo
pravilo, prosečni i granični kapitalni koeficijenti nisu
identične veličine. va diskrepanca je ilusirovana naslici sledećoj slici
HAROD-DOMAROV MODEL
PRIVREDNOG RASTA
HAROD-DOMAROV MODEL
8/18/2019 3.Privredni Rast
63/73
Z&I"$O"T &ELI)I$E R"T
4
1
LM$(#&
#
L
)
padajuće prinose kapitala pokazuje kriva LM$(#&.
8/18/2019 3.Privredni Rast
64/73
Polazna tačka svih neoklasičnih modela privrednog rasta je proizvodna funkcija oblika"
&' / $K, , 0"
gdje je1
& - autput (bruto društveni proizvod ili nacionalni dohodak&, 0 - tehnološki nivo proizvodnje, K - input kapitala, - radna snaga.
/naliza privrednog rasta započinjc premisom po kojoj sefunkcija prozivodnje karakteriše konstantnim prinosima.
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
RASTA
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
65/73
ajpoznatiji neoklasični model privrednog rasta je model 2oberta *oloua. n pokazuje kako štednja, rastslanovništva i tehnološke promenc utiču na uvećanje
proizvodnje tokom vremena. >odel, takođe, apostrofira
uzroke zbog kojih se pojedine makroekonomije međusobnorazlikuju u nivou životnog standarda stanovništva. Poredtoga, on ilustrije način na koji ekonomska politika može dastimuliže rast životnog standarda
Ezraz 8 9 4:+; predstavlja proizvodnju po radniku ilistanovniku, odnosno, produktivnost rada kao funkcijukapitala po radniku, tj. tehničku opremljenosti rada i ključno
je polazište u modelu privrednog rasta !oberta 4oloua.
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
RASTA
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
66/73
(RI& PRODU(TI&$O"TI
kN
1IMf(k&
(#O8& k
IN
)
Proizvodna funkcija prikazanakao kriva produktivnosti ilustruje
kretanje proizvodnje postanovniku kao funkciju veličinekapitala po stanovniku. >eđutim,usljed dejstva zakona opadajućih prinosa nakon određenog nivoa
identično uvećanje tehničkeopremljenosti rada doprinosi svemanjem rastu produktivnosti rada
(LO8& I
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
RASTA
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
67/73
3DED$J I$&E"TI%IJE I (UMUL%IJ (PITL
$unkcija štednje s3 pokazuje deodohodka koji se štedi za svakiodnos K%. Prava linija $d4n"k pokazuje koliko investicijemoraju biti uvećane za svaki
odnos kapitalOrad.
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
RASTA
kN
(dn&k
IMf(k&
k
I)
)
I
sI)
sI/
?
G
k )
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
68/73
UTI%J "TOPE R"T 3TED$JE $ PRI&RED$I R"T
2ast stope štednje dovodi do
uve5anja tehničke opremljenosti
rada. +ato se funkcija štednje
poniera sa s3 naviše na s63. )tački 7 štednja nadnmšuje
investicije neophodne za
održavanje K% na konstantnom
nivou. +bog toga dolazi do
povet5anja proizvodnih fondova po zaposlenom. 8ovecanje stope
štednje uslovljava pove5anje
dohotka po stanovniku. Me9utim,
ovaj rast egzistira samo u
tranzitornom periodu, od 7 do7:.
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
RASTA
kNN
(dn&k
Q
k
sRI
)
I
sI
G
k )
GR
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
69/73
PUT$J R"T PROIZ&OD$JE PO "T$O&$I(U I PUT$J R"T PROIZ&OD$JE
a" )ve5anje stope štednje
uslovljava porst K%, što ima za posledicu rast proizvodnje po
stanovniku do uspostavljanja
novog ravnotežnog stanja.
b" )ticaj uve5anja stope štednje
na privredni rast u tranzitornom
periodu.
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
RASTA
INN
IN
)
II
t) t% t
A!2>2
a&
)
nSLOL
t) t% tA!2>2
b&
4 t o p a
p r i v r e d n
o g r
a s t a
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
70/73
#ljučni rezultati rasta neoklasične teorije privrednog rastasu sledeći"
%. a osnovu iskazanih relacija između ključnihekonomskih varijabli i grafičkih prezentacija proizilzi da
je stopa privrednog rasta egzogena vcličina (u ovomslučaju ona je jendaka slopi n&. -kratko, stopa privrcdnograsta nezavisna je od stope rasta štednje $s".
+. @ijagramske prezentacije omogućuju zaključak da i pored činjenice da rast stope štednje ne utiče na stopuravnotežnog privrednog rasta, rast stope štednje delujućina uvećanje tehničke opremljenosti utiče na povećanjenivoa ravnotežne proizvodnje.
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
RASTA
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
71/73
. #ada dođe do rasta produktivnosti, iako postojiravnotežno stanje, stopa rasta autputa ravnotežnogstanja ostaje egzogena. 4topa rasta ravnotežne
produktivnosti determinisana je stopom tehnoloških promena. !avnotežna stopa privrednog rasta jednaka je zbiru stope tehnoloških promena i stope rastastanovništva.
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
RASTA
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
8/18/2019 3.Privredni Rast
72/73
D. #onačni rezultat neoklasične teorijce privrednog rasta odnosi sena moguću konvergenciju u razvoju dve zemlje. /ko dve
privrede imaju jednaku stopu rasta slanovništva i raspolažuistom proizvodnom funkcijom, konačno će ostvariti jednak nivo
dohodka. - tom kontekstu, siromašne privrede su siromašnezbog toga što nemaju dovoljno proizvodnih fondova, ali akoštede po stopi štednje bogaiih zemalja i ako koriste istutehinologiju, onda ce ih one vremenom sustići. adalje. akozemlje imaju različite stope štednje, onda će one ostvaritirazličite nivoe dohotka u ravnotežnoj tački (steadI state&. -slučaju da su njihove siope tehnoloških promena i rastaslanovništva jednake, ravnotežne stope privrednog rasta ćelakođe biti jeanake.
NEOKLASIČNI MODEL PRIVREDNOG
RASTA
8/18/2019 3.Privredni Rast
73/73
HVALA NA PAŽNJI
Recommended