View
15
Download
0
Category
Preview:
DESCRIPTION
dsds
Citation preview
.
STRATEKA OPREDJELJENJA RAZVOJA ELJEZNIKE INFRASTRUKTURE
U HRVATSKOJ
dr. sc. Sreko Kre, dipl. ing.srecko.krec@gmail.com
H INFRASTRUKTURA d.o.o.RAZVOJ I INVESTICIJSKO PLANIRANJESluba za razvoj i eljeznike infrastrukturne podsustaveDraen Vinak, dipl. ing.Drazen.Vinscak@hzinfra .hr
2
OSNOVNI DOKUMENTI NA KOJE SE OSLANJA PROMETNA STRATEGIJA EU
Ciljevi EU javne politike poveanje potencijala rasta i zapoljavanja ekonomska i socijalna kohezija odrivosti okolia projekti koji posebno doprinose klimatskim promjenama u cilju smanjenja istihKljuni elementi EU prometne strategije - potpora razvitka multimodalnog Jedinstvenog prometnog prostora Europekroz ulaganja u TEN-T mreu;
- promicanje trinog otvaranja; - poboljanje odvijanje eljeznikog teretnog prometa; - ostvarivanje poticajnih sredstva za inovaciju i kakvou usluge; - poboljavanje interoperabilnosti i sigurnost nacionalnih mrea ;- razvoj i unapreenje prometnog sustava koji manje negativno utjee na okoli (smanjenje buke, sustava za transport niskom razinom ugljika ukljuujui i unutarnje plovne putove i pomorski promet, luke, multimodalni promet, infrastruktura zranih luka) u cilju promicanja odrivog prometa i regionalne i lokalne mobilnosti;
3
OSNOVNI DOKUMENTI NA KOJE SE OSLANJA PROMETNA STRATEGIJA EU
Kljuni elementi nove TEN-T politike
Potpora provedbi odredbi Bijele knjige o transportu kroz novu infrastrukturnu politiku, ukljuujui:
- Pristup realizaciji kroz dvostruku razinu (Dual layer) koji se temelji na usvojenoj metodologiji: osnovne (Core) i sveobuhvatne (Comprehensive) mree
- Ambiciozni standardi za svu infrastrukturu - Zajedniki rokovi za dosizanje (realizaciju) mreu - Koridori i koordinatori za provedbu - Formiranje fonda (Connecting Europe Facility CEF; u prijevodu Instrumentom za povezivanje Europe) za realizaciju provedbe, fond e raspolagati sa 33,2 milijarde EUR za tu namjenu (26,25 transport, 8 za razdoblje 2007.-20013., max. 10 mln. EUR za ceste, max. 5% za sveobuhvatnu mreu, 1,14 irokopojasna digitalna mrea, 5,85 za infr.)
Novi propisi: Provedba izgradnje TNT-T mree Uredba (EZ) br . 940/2014
4
OSNOVNI DOKUMENTI NA KOJE SE OSLANJA PROMETNA STRATEGIJA EU
TEN-T mrea strukturaEN-T mrea (Integrirana multimodalna europska transportna mrea, zasnovana na prometnoj politici (Bijela knjiga iz oujka 2011.) i Lisabonskom ugovoru (sporazumu), obuhvaa unutarnje jedinstveno trite, dobra povezanost cijelog teritorija, de-karbonizacija i dr.;
- sastoji se od sveobuhvatne (realizacija do 2050.) i osnovne (do 2030.) - 9 koridora
- cilj je zamjena postojeeg projekta prioritetnih ulaganja (TEN-T 30 prioritetnih projekata)
- mrea se sastoji od: - pruga (veza)- vorova (urbana vorita, morske i rijene luke, granine prijelaze)
- mrea je multimodalna (ukljuuje i morske autoceste-engl. Motorway of the Sea),
- mrea je interoperabilna (eliminiranje tehnikih i tehnolokih neusklaenosti), ukljuuje nove tehnologije (ERTMS-ETCS/GRMR, CCC,
irokopojasna digitalna mrea i dr.),
5
OSNOVNI DOKUMENTI NA KOJE SE OSLANJA PROMETNA STRATEGIJA EU
TEN-T mrea usvojeni osnovni standardi
Sveobuhvatna mrea - elektrifikacija- ERTMS (ETCS i GSM-R)- irina kolosijeka 1.435 mm
- povezivanje terminala za teretni promet- granini prijelazi i prekogranini promet- eliminacija uskih grla na mrei
Osnovna mrea- sve to vrijedi za sveobuhvatnu mreu vrijedi i za osnovnu- teretni promet
- brzine 100 i vie km/h- duljina vlaka 750 m- osovinska masa 22,5 t/os
6
OSNOVNI DOKUMENTI NA KOJE SE OSLANJA PROMETNA STRATEGIJA EU
TEN-T mrea alati za provoenje (implementaciju) Osnovna mrea
Izbor koordinatora za svaki koridor Mrea Osnovnih koridora definirana do 2020 Potpora provedbi Osnovne mree Sinkronizirana ulaganja kako bi se optimizirale prednosti mree Multimodalni koridor, ukljuujui najmanje tri drave lanice kroz koje prolaze Fleksibilne strukture upravljanja Ukljuenost svih izravno
zainteresiranih za izgradnju i odravanje ieksploataciju (stakeholders)
Osnovnu mreu koridora uskladitis Mreom koridora eljeznikog teretnog prometa (Rail Freight Corridors)
Koordinatori za ERTMSi Morske autoceste
TEN-T 9 koridora osnovne mree
7
OSNOVNI DOKUMENTI NA KOJE SE OSLANJA PROMETNA STRATEGIJA EU
TEN-T mrea jedinstvena metodologija
TEN-T - jedinstveni okvir za promociju cijelog prometnog sustava EU
Sveobuhvatna mrea treba omoguiti ravnomjernu dostupnost svim regijama u EU, Osnovna razina" za omoguavanje teritorijalne dostupnosti i primjenu zajednikih standarda, realizacija do 2050.
Osnovna mrea s naglaskom na strateki najvanije dijelove, zamijeniti zakrpe na prioritetnim projektima do 2030.
Delegirani akti (Delegated act) za prilagodbu sveobuhvatne mree sukladno prometnim tokovima (ukljuivanje / iskljuivanje vorova)
Karte TEN-T mree su sadrane u Dodatku I. Uredbe 940/2014
8
OSNOVNI DOKUMENTI NA KOJE SE OSLANJA PROMETNA STRATEGIJA EU
TEN-T mrea tijela za implementaciju;- Izvrna agencija za inovacije i mreu (Innovation and Networks Executive Agency - INEA), INEA poela s radom 01.01.2014., s ciljem da provede dijelove koji su u nadlenosti CEF-a i drugih institucija
Provjera prihvatljivost prijedloga: - dokument stigao na vrijeme, potpuni, potpisan od strane podnositelja
zahtjeva, odobren od strane drave lanice itd. - dokument je skladu sa zakonodavstvom EU-a (naroito podruje zatite
okolia i dr.), podnositelji zahtjeva imaju financijsku i tehniku sposobnost za provedbu projekta i dr.
Obavljanje vanjskog vrednovanja: - svi prijedlozi trebaju biti pregledani samostalno od najmanje tri vanjska strunjaka
- vanjskih strunjaka rade u 'konsenzus sastancima' da usvoje konsenzus preporuku i zavrnu odluku kao rezultat za svaki prijedlog
DG MOVE sudjeluje u konsenzus sastancima kao promatra
9
OSNOVNI DOKUMENTI NA KOJE SE OSLANJA PROMETNA STRATEGIJA EU
Tijela za implementaciju:DG MOVE(EC Directorate-General for Mobility and Transport ) je odgovoran za:
Konani odabir prijedloga (uz pomo INEA), temelji se na: - Preporukama vanjskog vrednovanja (savjetodavne prirode) - Dostupnost prorauna, da li su ostvareni strateki ciljevi poziva i pozivu relevantnih politika koje su vezane uz prijedlog
Konzultacije s drugim servisima u EU (DG Environment, DG REGIO, ...)
Savjetovanje s: - Odborom za Financijske potpore (drave lanice) - Europskim parlamentom (koji ima pravo kontrole)
Donoenje Okvirne odluke slijedi nakon pojedinanih odluka o financiranju
10
TRANZICIJSKO RAZDOBLJE EU, Hrvatska
Stapanje PE koridora u EU TEN-T na podruju Hrvatske (eljezniki sustav)
PE TEN-T radneoznake oznakeX. - **1, **1.3V.b - **3V.c - **4, **5V.b1 - **6,**6.1,**6.2V.b2 - **3.1
+PEKoridori
TEN-T
11
ELJEZNIKA MREA EU, Hrvatska
TEN-T mrea karte (EU Uredba 940/2014)Sveobuhvatna i Sredinja mrea unutarnji plovni putovi i luke
Sveobuhvatna mrea eljeznica, luke i terminaliSredinja mrea eljeznica (teretni promet), luke, eljezniko-cestovni terminali
Sveobuhvatna mrea eljeznica, zrane luke Sredinja mrea eljeznica (putniki promet), zrane luke
12
ELJEZNIKA MREA. TEN-T Hrvatska
Usvojena EU prometna mrea (TEN-T) na podruju Hrvatske (do 2020.)
13
ELJEZNIKA MREA, TEN-T Hrvatska, nedefinirani dijelovi
Usvojena mrea (prioriteti do 2020. godine)Osnovna (Core), 9 koridora Sveobuhvatna (Comprehensive)
Dijelovi Osnovne mree koji nisu odreeni:- Dunav (naznaen crtkano?)- PE X. Koridor (ukljuen dio od granice sa Slovenijom i vorZagreb), Zagreb - Tovarnik ?
- PE V.c Sredinja?
14
OSNOVNI DOKUMENTI NA KOJE SE OSLANJA PROMETNA STRATEGIJA Hrvatska eljezniki sustav
Dokumenti stratekog znaaja
- Strategija razvitka prometa u RH (1999.); - Izmjene i dopune Strategije prostornog razvitka RH (2013.);- Operativni program Promet 2007. 2013., (MMPI 2013.)- Strategija razvitka prometa u RH (Republic of Croastias Transport Development Strategy, 2014 u izradi, MMPPI, EU fondovi financiraju izradu, IDOM panjolska - voditelj izrade);
- Strateki dokumenti za razvitak eljeznike infrastrukture EU
Dokumenti planskog znaaja
- Nacionalni program eljeznike infrastrukture (2008. 2012.) - Godinji planovi investicija u eljezniku infrastrukturu (ukljueni u proraun RH za dotinu godinu).
15
OSNOVNI DOKUMENTI NA KOJE SE OSLANJA PROMETNA STRATEGIJA Hrvatska eljezniki sustav
- Strategija razvitka prometa u RH (1999.)
16
- Izmjene i dopune Strategije prostornog razvitka RH,eljezniki promet (2013.)
(Mrea pruga i 5 zona gradskog i prigradskog prometa, Zagreb, Rijeka, Split, Osijek i Varadin)
OSNOVNI DOKUMENTI NA KOJE SE OSLANJA PROMETNA STRATEGIJA Hrvatska eljezniki sustav
17
POSTOJEA MREA PRUGA U HRVATSKOJ eljezniki sustav
Razvrstavanje pruga u Hrvatskoj (odluka iz 2014.)
- Pruge za meunarodni promet (glavne - koridorske, ostale)
- Pruge za regionalni promet- Pruge za lokalni promet
2.604 km ukupne duljine kolosijeka, od ega:- dvostrukih kolosijeka ukupno 254 km- jednostrukih kolosijeka ukupno 2.350- elektrificiranih kolosijeka
ukupno 980 km, odnosno 32 % ukupne duljine pruga
18
NOVA PROMETNA STRATEGIJA osnovne smjernice
Metodoloki pristup:
Osnovne smjernice
- naglasak na analizi stanja s preciznijim detektiranjem realnih problema i delegiranjem njihovih uzroka, a zanemarivanje povijesne dimenzije i etiologije
- infrastrukturni razvoj baziran na dugoronim ciljevima (induciranje potranje), a ne na prognozama trendova prometne potranje u uvjetima stihijskog razvoja
- naglasak na meunarodnu (integrativnu) dimenziju prometnog sustava - usvajanje koncepcijskih naela:
- sveobuhvatnih interesa na dravnoj (a ne lokalnoj) razini - prometnog planiranja na razini sustava (a ne grana) i sektorske analize - integrativnosti i intermodalnosti
Tako koncipirani strateki dokument osnovica za razradu granskih strategija.
Koncepcijski je dokument strukturiran na etiri kljuna aspekta: - prometne politike - infrastrukture - gospodarenja (menadmenta) - institucionalno-pravnih okvira (zakonodavnih).
19
NOVA PROMETNA STRATEGIJA alati
- SWOT analiza
Povoljne okolnosti (Opportunities) zainteresiranost ire regije ouvanje ekolokih sadraja intenziviranje turistikih tokova
Zapreke (Threats) parcijalni interesi dominacija politike pred strukom otpor promjenama (pravni sustav, radni mentalitet)
neusklaene razvojne strategije susjednih zemalja
-Pozitivni aspekti (Strength) geoprometni poloaj infrastrukturni resursi definiran obrazac (EU prometna politika)
Negativni aspekti (Weaknesses) inercija u promjeni steenih rutina inercija u promjeni administrativni principa nedostatak iskusnog management kadra nedostatak upravno strunog kadra nedostatak financijskih sredstava
- Prometni modeli (za Hrvatsku u izradi, 2016.?)
- Strukturna, viekriterijska analiza, integralna analiza transportnog trita (sloeniji alati)
20
PROJEKCIJA PROMETNE POTRANJE Hrvatska eljezniki sustav
- Potencijalni obujam prometaBakar
PULA
Ra a
RIJEKA
Lupoglav
Buzet[krljevo
apjane
SPLIT
Zadar
Perkovi
ibenik
Knin
MetkoviPLO E
Dubrovnik
KOPRIVNICA
Sunja
Dugo Selo
Martin Brod
Ogulin
Josipdol O tarije Volinja
Kumrovec
Zaprei
Marof
Kamanje
urmanec
Karlovac
Savski
Sisak
VARA DIN
ZabokG.Stubica
ZAGREB
Golubovec
Kri evci
Strizivojna
Nova Kapela
Pleternica Vrpolje
Bjelovar
Novska
BanovaJaruga
Klo tar
Kotoriba
Botovo
P eli
Velika
Bizovac
Beli e
Na ice
akovec
VINKOVCI
Drenovci
TovarnikSlav.
Slav.
amac upanja
ErdutDalj
BeliManastir
OSIJEK
Borovo
Vukovar
Sredi eMursko
Brod
V.Gorica
1.4
1.4
0.7
4.4
4.3
3.0
0.961.4
1.34.8
2.5
2.25.2
7.13.17.4
1.66.9
0.10.1
2.35.1
1.8
6.99.3
4.89.5
0.30.06
1.40.3
0.40.1
0.40.3
1.51.4
0.20.5
0.70.28
0.92.8
0.30.2
4.55.5
0.10.2 0.85
2.1
0.60.3 0.2
0.04
6.011.5
0.40.41.4
0.50.5
1.11.5
0.72.5
0.92.8
5.911.0
7.412.1 0.5
2.9
0.40.3
6.011.5
3.04.1
0.90.4
0.50.5
1.83.0
0.51.2
1.61.5
6.510.3
1.43.2
3.67.5
0.50.5
0.20.08
0.40.08
1.02.5
1.03.5
Bakar
PULA
Ra{a
RIJEKA
Lupoglav
Buzet krljevo
apjane
SPLIT
Zadar
Perkovi
ibenik
Knin
MetkoviPLO E
Dubrovnik
KOPRIVNICA
Sunja
Dugo Selo
Martin Brod
Ogulin
Josipdol O tarije Volinja
Kumrovec
Zaprei
Marof
Kamanje
urmanec
Karlovac
Savski
Sisak
VARA DIN
ZabokG.Stubica
ZAGREB
Golubovec
Kri evci
Strizivojna
Nova Kapela
Pleternica Vrpolje
Bjelovar
Novska
BanovaJaruga
Klo tar
Kotoriba
Botovo
P eli
Velika
Bizovac
Bel e
Na ice
akovec
VINKOVCI
Drenovci
TovarnikSlav.
Slav.
amac upanja
ErdutDalj
BeliManastir
OSIJEK
Borovo
Vukovar
Sredi eMursko
Brod
0.41
1.121.54
0.57
3.71.52
1.45
0.93
0.27
0.46
1.50.89
0.6
0.2
2.5 0.15
1.26
0.5
0.96
0.5
2.2
0.5
1.12
0.11
0.73
0.44
0.760.79
0.97
0.48
0.04
0.33
1.26
1.01
0.16
0.16
0.05
0.01
0.25
0.29
0.25
0.34
0.06
0.8
2.82.83
0.13
1.51.2
2.88
0.78
0.3
0.22
0.26
2.2
3.55.3
0.180.13
0.34
0.26
4.3
0.472.5
2.1
0.08
1.25
1.251.29
0.03
1.0
1.04
0.2
0.003
0.17
0.030.37
0.24
0.97
0
0.18
0.2
0.23
0.1
0.05
0.005
0.002
0.046
0.048
0.0050.004
0.010.01
0.01
0.003
Bakar
Krk
PULA
KOPAR
TRST
Ra a
RIJE
KA
krljev
o
Kopar,Trst
Zidani Most,Ljubljana
Divaa,Pivka,Kopar,Trst
apja
ne
Opati
ja/Ma
ti lji
SPLIT
Zadar
Perkovi
Katel Stari
ibenik
Knin
MetkoviOpuzen
PLO E
Dubrovnik
KOPRIVNICA
Sunja
Dugo Selo
Martin Brod
Nakon izgradnje prugeGraac-Radui (i tunelakroz Velebit), moe se ukinuti pruga Graac-Knin
Ogulin
Sinac
Graac
Raduu
VolinjaSkradnik
Drenica
Horvati
Krasica
Kumrovec
ZapreiMarof
Kamanje
urmanec
Karlovac
Savski
Sisak
VARA DIN
MAR
IBO
R, G
RAZ
MOST
AR,
SARA
JEVO
,
AMA
C
ZabokG.Stubica
ZAGREB
Golubovec
Krievci
Strizivojna
Nova Kapela
Pleternica Vrpolje
Bjelovar
Novska
Kutina
Ivani Grad
Klo tar
Kotoriba
Botovo
P eli
Velika
Bizovac
Belie
Na ice
akovec
VINKOVCI
Drenovci
SARAJEVO,MOSTAR,PLOE
TovarnikSlav.upanja
ErdutDalj
BeliManastir
OSIJEK
BorovoVukovar
Sredi eMursko
Brod
5.0
4.3
1.8
7.5
7.4
6.2
1.2
0.5
1.6
4.913.8
8.5
7.81.8
1.0
16.4
17.0 1.6
1.5
3.8
4,75.0
1.51.0
3.5 1.9
5.0
8.09.3
3.56.5
1,00.1
1.00.3
0,9
2,4
7,0
8,6
8,6
8,6
0.40.3 2.4
1.7
0.20.5
1.41,8
1.2
0,5
3.5
3.0
1,10.4
7.0
5.012.7
10.8
0.1
0.5
0.4
0.2
1.2 0.5
2.0
0.60.3 0.20.1
0.41.03.0
1.00.5
1.61.0
1.50.6
0.9
1.51.0
4.0
3.75.7
2.85.6
0.51.0
0.40.6
3.5
4.6
9.6
10.7
1.21.5
3.8
0.8
3.0
5.6
0.1
5.5
2.3
4.0
1.51.3
5.5
5.6
1.4
1.50.6
1.5
3.2
1.9
4.0
1.6
1.6
1.9
3,0
2,4
0.4
1.4
2,0
3,2
0.2
3,2
4,6
2.0
1.0
8.3
5,2
1.2
0.2
9,2
7,2
2.73.0
4,0
4,0
10.9
10.6
1,74.5
0.40.1
2.02.0
2.55.5
O tarije
amacSlav.
V.Gorica
Lupoglav
3.4
Buzet
Izvrenje - po granama prometa (2006. 2011.)
1990.
2030.-2050.1995.
Dugoroni ciljevi (scenariji):- Povratak prometa na X. kor. u razini prometa90-tih (Srbija postaje lanica EU, eliminiraju se granice od EU do Turske), rast gospodarstvenihaktivnosti u regiji, 70% tranzit, 30 % regionalni
- Poveani rad luka Rijeka i Ploe, multimodalni promet (more-eljeznica/rijeni promet)
- Snani razvitak turizma, poveani promet prema Srednjem i Junom JadranuJaanje lokalnog (gradski i prigradsk) i regionalnog putnikog prometa
Metodoloki pristup:Infrastrukturni razvoj baziran na dugoronim ciljevima (induciranje potranje), a ne na prognozama trendova prometne potranje u uvjetima stihijskog razvoja
Dodjela prometa po prometnim granama-(Modal split):- kontejneri, cesta 40%, eljeznica 60 %- Stimuliranje prometa eljeznicom za udaljenosti preko 300 km
21
MULTIMODALNI PROMET Hrvatska eljezniki sustav
Multimodalni sustav u Hrvatskoj (more-eljeznica/cesta-rijeni promet)- Pruge- Multimodalna (intermodalna) vorita (luke, pristanita, kopneni terminali)
KOPER
5.80 mln t
0.15 mln t
0.63 mln t
1.17 mln t
0.47 mln t
4.10 mln t
0.83 mln t
0.11 mln t131 km 5 km
70 km
376 km
61,50
km137.5 km137 km
47.6 km
2.80 mln t
1.15 mln t
0,12 mln t
0,067 mln t
0.067 mln t
0.63 mln t
0.55 mln t
0.55 mln t
0.21 mln t
BROD NAKUPI
Crokvenica
Senj
Pore
Jablanac
Kupa
Mura
Sava
Drava
Drava Dunav
Duna
v
Drava
Prizna
Karlobag
Biograd
Sumatrin
Starigrad
Makarska
Drivenik
Su}urajTrpanj
Orebi
Cavtat
Vela Luka
Tkon
Novalja
O. Pag
O. Cres
Mali Lo inj
Pomorski plovni put vel ikih
brodova i tankera
Dugiotok
O. Bra~Supetar
Komi a
O. Hvar
O. Vis
O. Kor ula
O. Lastovo
Bari
BarPesca
ra
O. Mljet
O. Krk
O. Rab
Silba
Olib
RIJEKA
KARLOVAC
Jasenovac
@dalica
Terezino Polje
Rugvica
SISAK
SLAV.BROD
SLAV.AMAC
UPANJA
Opatovac
Beli{}e
Batina
Donji Miholjac
VUKOVAROSIJEK
ZADAR
IBENIK
SPLIT
PLO E
SARAJEVO
ZAGREB
DUBROVNIK
Pula
TRIESTE
MONFALCONE
LJUBLJANA
Rimi
ni
SARAJAVO
POEGA
BJELOVARZAGREB
SISAK
RIJEKA
PAZIN
ZADAR
GOSPI
IBENIK
SPLIT
KARLOVAC
BRODSLAVON.
BANOVI]I
BEOGRAD
P CS
STRANJE
PRE[NICAPIVKA
LJUBLJANA
LJUBLJANA
GROBELNO
PRAGERSKO
SUBOTICA
BOSANSKI NOVI
SARAJEVOMOSTAR
BOSNIA ANDHEREZEGOVINA
SERBIA
SLOVENIA
ITALY
HUNGARY
BOSANSKIBROD
AMAC
SLAVON.
BELIMAGYARBOLY
MANASTIR
BR^KO
ID
BOGOJEVO
BOSANSKI
Kapela/Batina
Pleternica
Velika
\akovo
Daruvar
BanovaJaruga
Kutina
SisakCaprag
Otarije
Moravice
Ogulin
Raa
Pula
Lupoglav
BakarRijeka
krljevo
Sesvete
NovskaSunjaKrtivajaGaj
Krpelj
odvoj.odvoj.
odvoj.
Klo{tarKri evci
Golub
ov ec
Dugo Selo
ValikaRK
Klara
Gorica
ZabokH. Lug odvoj.
Za p
re{i
} GornjaStubica
Belie
DaljBorovo
Stri
zivo
jna
Borovo
Vrp
olje
Gunja
Mirkovci
Spava~
Naice
OdvojnicaPeli
ERDUT
TOVARNIK
Vukovar
upanja
KOPRIVNICA
VARADIN AKOVEC
BOTOVO
VOLINJA
KAMANJEMETLIKAILIRSKA
BUZET
BISTRICARAKITOVEC
APJANE
DOBRLJIN
KULEN VAKUF
MARTIN BROD
^APLJINA
GYEKENYES
MURAKERESZTUR
MURSKO SREDI[]ELENDAVA
DOBOVA
SAVSKIMAROF
IMENO
ROGATEC
\URM AN
EC
KUMROVEC
DRAVSKO SREDIE KO TORIB A
KRAPINA
Ripa~
RainePerkovi
Solin[benik
SolinLuka
Ploe
Ploe
Luka
Luka
Bibinje
ZadarLuka
Loskun
Knin
METKOVI
DUBROVNIK
OSIJEK
VINKOVCI
DRENOVCI
AMAC
VIROVITICA
TerminaliMultimodalni promet Jadran - Podunavlje
22
PRUGE VELIKIH BRZINA U EU Hrvatska eljezniki sustav
Potencijal izgradnje pruga velikih brzina u HrvatskojNaznaka pruga TEN-T mree gdje se predvia ostvarenje poveanja brzina (velikih brzina)
EU mrea pruga velikih brzina (UIC)
23
BRZINE PUTOVANJA U PUTNIKOM PROMETU Hrvatska eljezniki sustav
Putniki promet - osnovni zahtjevi vezani uz ostvarivanje brzine putovanja u putnikom prometu
Gradski eljezniki prometCiljana brzina putovanja 45 60 km/h, vrijeme trajanja putovanja gradskim vlakom 30 - 45 minutaPrigradski eljezniki prometCiljana brzina putovanja 60 80 km/h, vrijeme trajanja putovanja oko60 minutaRegionalni eljezniki prometCiljana brzina putovanja od oko 80 - 100 km/h, vrijeme putovanja kao rezultat ostvarene brzine putovanjaDaljinski eljezniki prometCiljana brzina putovanja 100 i vie km/h, vrijeme putovanja kao rezultat brzine putovanja
24
TRAJANJE PUTOVANJA ELJEZNICOM DALJINSKI PROMET Hrvatska eljezniki sustav
Putniki promet - vrijeme putovanja vlakom u regionalnom i daljinskom prometu (izmeu upanijskih sredita do Zagreba) u postojeim i buduim uvjetima (cilj: dosizanje vremena putovanja u cestovnomprometu) direktni vlakovi
25
URBANI, SUBURBANI I REGIONALNI PROMET Hrvatska eljezniki sustav
- Gradska i prigradska podruja veih gradova, te povezanost tih podruja meusobno
Odra
Buzin
Zran
aluk
a
ul
inec
Mak
sim
ir
Hei
nzel
ova
Novi
Mak
sim
ir
Trna
va
ZAG
REB
BO
RON
GA
J
REMETINEC
TrnskoSavskiGaj
SavskiMost
Vukovarska
ZG KLARA
KLAR
A
VRBOVEC
NOVIDVORI
ZG RESNIKKozariBokBogdani
Sesv
etsk
iKr
alje
vec
Sesv
etsk
aSo
pnic
a
Sesv
etsk
aSe
la
Ostr n
a
DUGO
SELO
PRE
AC
ZAG
REB
GLA
VNI K
OLO
DVO
R
ZG Z
AP A
DN
I
Kra
pina
Slo
venu
ja/E
U
RN O
ME R
E C T
K
Vrap e
K ust
oij a
Z G R
K O
s.R
adn i k
a
ZG R
K P
s.
Ga j
nice
VukovoSelo
Harmica
BOJAKOVINA
P od s
use d
POD
S US
E D T
V .
ZAP
RE
I
Sut
la
Ladu
Brdo
vec
Strm
ec
Sajm
ite
m
idhe
nK
lokoe
vac
Svet
aN
edel
jaZa
pre
iS
avsk
a
SAVS
KI
MAR
OF
BRE
GA
NA
SAM
OBO
R
DO
MA
SLO
VEC
OR
EJE
VELI
KAGO
RICA
MARK
UEV
ECSTRM
EC
BUE
VEC
RAKI
TOVE
C
RUGVICA
Mrac
linTU
ROPO
LJE
HRV
ATSK
I
LES
KOVA
C
HOR
VATI
Mavr
ai
i
Blat
o
ZDENI
NA
ZG RK
Rijeka Sava
Rijeka Sava
Postojei kolodvor
Budui kolodvor
Posto e stajalije te
Budu tee stajali
Postojea pruga
Rezervacija zabudui razvoj
Budu-laka gradska eljeznica
a pruga
ki promet
ili pruga namijenjena za putni
Budua pruga
ZG ITNJAKKazalo:
Kazalo:
X
SES
VETE
ZABOK
LUKA
VELIKOTRGOVIE
einci
KupljenovoPojatno
. Copyright 2013. dr.sc. Sreko Kre
STUP
NIK
KERE
STINE
C
S lav
o nsk
a av
.
Podruje gradskogeljeznikog prometa
RIJ E
KA
RIJ
EK
AB
RA
JDIC
A
SU
AK
/PE
IN
E
KUK
UL J
AN
OV O
KR L
JEVO
DE L
NIC
E
ZAGREB
PIVKASLOVENIJA
EU
BAKAR
OI IIVANI
OPATIJA/MATULJI
JURDANI
TIJ A
NI
Dravnagranicasa Slovenijom (EU)
VITO
EVO
BALT
ARIN
OVOTIJANI
Sadine(190,8 m n.v.)
Labin Dalmatinski
Kat
el S
tari
(90,
7 m
n.v.
)
Katel Suurac
Split
Solin
SplitPredgra e(Kopilica)
Kate
l Gom
ilica
Trg HBZ
Stinice Ravne Njive
Sveti Kajo
Brzi n
e
INA -
VI NIL
NeslanovacKa
tel Ka
mbelo
vbac
Katel No vi
Katel taf ili
Resnik
Zrana
luka
Trogir
DivuljePantana
Zrana
luka Sp
lit
Kate
l Luk
i
Sadin
e
Trogir
Zagreb i okolica
Rijeka
Split
Urbani, suburbani i regionalni promet (2020.)
26
PROMETNI VOROVI Hrvatska eljezniki sustav
eljezniki vorovi
27
USKLAENOST PLANIRANJA EU PROMETNE MREE Hrvatska eljezniki sustav
- Mogue nakon to zemlje regije (Zapadni Balkan) pristupe EU
(za eljezniku mreu vani Srbija iBosna i Hercegovina) Zpadni Balkan
Odreivanje statusa eljeznikih pruga u Hrvatskoj kao dijelova TEN-T, usklaenost planiranja mree s EU standardima
28
Kontinuitet stratekog promiljanja razvitka prometne mree u Hrvatskoj (podruje eljeznice)
KONTINUITET STRATEKOG PROMETNOG PLANIRANJA Hrvatska eljezniki sustav
Kontinuitet stratekog prometnog planiranja od 40 godina (1974. 2014.)
- Dugoroni program razvitka TP Zagreb - DPR (1974.), prihvaen od tadanje Vlade i Sabora, osnovica razvoja eljeznica u razdoblju 1975. - 1990.
- 1991. 1996. - 1999. Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske (odgovor na
Konferenciju CEMT-a u Helsinkiju usvojeno X. PE koridora)- Nacionalni programi razvitka eljeznike infrastrukture (od 2004. -2012.)
kao podloga za srednjorono i godinje planiranje)- 2014. Republic of Croatia's Transport Development Strategy (Strategija
razvoja prometa Republike Hrvatske) u izradi (odgovor na nove uvjete nakon ulaska Hrvatske u EU, TEN-T mrea 9koridora sredinje mree i sveobuhvatna mrea, koja nije kategorizirana u koridore) - kao prijelazni dokument
- Strateki model planiranja prometne mree u Hrvatskoj kao dio sustava planiranja EU prometne mree (2016.)
29
STRATEKI CILJEVI Hrvatska eljezniki sustavStrateki ciljevi razvitka eljeznikog sustava u Hrvatskoj- svi ciljevi koji su odreeni u stratekim dokumentima EU za eljeznicu i
sustavni pristup razvitku svih elemenata eljeznikog sustava:- sredinje upravljanje prometom (CCC) - infrastruktura eljeznice (pruge i oprema)- prijevozna sredstva- opskrbi energijom i potronja - informatiki i informacijski menadment (infrastruktura, operatori prijevoza, trite)
- zaposlenici na eljeznici- opa sigurnost svih sudionika u eljeznikom prometu (Security) - sigurnost sustava vezana uz odvijanje prometa (Safety)
- uklapanje u EU prometnu mreu (TEN-T) i primjena EU standarda- poticanje razvoja multimodalnog prometa i ostvarenja interoperabilnosti- uklanjanje uskih grla na mrei- ubrzanje prometa na graninim prijelazima (prekogranini promet)- razvitak ostale mree (regionalne i lokalne)- izgradnja terminala
30
STRATEKE RAZVOJNE ODREDNICE Hrvatska eljezniki sustav
Strateke razvojne odrednice za eljezniki sustav (podruje infrastrukture):- nepoznanice strateke naravi za planiranje prometa vezane uz zemlje u okruenju (njihovo pridruivanje EU)
- to prije donijeti prometnu strategiju, istu verificirati na Vladi i Saboru - kontinuitet stratekog planiranja prometa, kontrola stratekih odluka na razini drave (iskustva iz
ranijih razdoblja)- nuno ubrzati izradu dokumentacije za investiranje na eljeznici (priprema investicija)- postignuta usklaenost nacionalnog programa eljeznike infrastrukture sa stratekim
razvojnim prometnim dokumentima EU- to prije ostvariti ciklus redovnog odravanja eljeznike infrastrukture (zaostatak20 godina)- razvoj meunarodne eljeznike mree, Hrvatska dio prometnog sustava EU (slijed stratekog planiranja
EU); osnovna i sveobuhvatana mrea pruga, luke (pomorske, zrane, rijene) i kopneni terminali, prioriteti (do 2030 - 90 % sredstava Osnovna, 10 % sveobuhvatna), proraun RH za domau komponentu i ostalo
- razvoj ostale eljeznike mree (regionalna i lokalna), izvori iz prorauna RH, EU kohezijski i drugi fondovi, privatni kapital
- izgradnja terminala nuna za funkcioniranje eljeznikog sustava (financiranje: svi izvori)- regionalno povezivanje, zajedniki interesi, jaanje pozicije u EU radilobiranja (Podunavski prostor,
Jugoistona Europa, Jadransko-jonslo pdruje i dr.)
31
PLANOVI Hrvatska eljezniki sustav
Izrada nacionalnog plana razvitka infrastrukture:
- ciljevi (strateki; strukturni)- ishodita (legalni okviri na razini meunarodnih projekata; regionalnoj razini; europskoj razini; nacionalnoj razini)
- osnovni elementi (valorizacija postojeeg stanja, kapacitet i iskoristivost postojee infrastrukture, procjena trendova prometne potranje, sigurnost u prometu, ekoloki aspekti)
- prijedlog (prometna mrea; prometno-tehnike znaajke; prioriteti dinamika; trokovi investicija; odravanje i upravljanje; financijske mogunosti i izvori)
- implementacija (priprema projektne dokumentacije; osiguranje financijskih sredstava; regionalna i meudravna kooperacija; koordinacija nadlenih resora; odgovornost provoenja programa; graenje; odravanje; eksploatacija u ivotnom vijeku)
32
UMJESTO ZAKLJUKA
DA LI IMAMO STRATEKI DOKUMENT ZA ZA PROMET KOJI JE IZRAEN U POSLJEDNJE VRIJEME (NAKON 01.07.2013.), OVJEREN OD STRANE NADLENIH INSTITUCIJA HRVATSKE I PRIHVAEN OD EU NE (TO JE OSNOVA ZA SVE PROJEKTE KOJE SUFINANCIRA ILI NA BILO KOJI NAIN PODUPIRE EU)
DA LI IMAMO MNOGO POZNATIH ELEMENATA I PODATAKA ZA DONOENJE STRATEKOG DOKUMENTA ZA PROMET DA
PRIJEDLOG - PRORITET TO BRA IZRADA I VERIFIKACIJA TAKVOG DOKUMENTA
33Zahvaljujemo na pozornosti!
Recommended