5sasddd

.

STRATEKA OPREDJELJENJA RAZVOJA ELJEZNIKE INFRASTRUKTURE

U HRVATSKOJ

dr. sc. Sreko Kre, dipl. [email protected]

H INFRASTRUKTURA d.o.o.RAZVOJ I INVESTICIJSKO PLANIRANJESluba za razvoj i eljeznike infrastrukturne podsustaveDraen Vinak, dipl. ing.Drazen.Vinscak@hzinfra .hr

2

OSNOVNI DOKUMENTI NA KOJE SE OSLANJA PROMETNA STRATEGIJA EU

Ciljevi EU javne politike poveanje potencijala rasta i zapoljavanja ekonomska i socijalna kohezija odrivosti okolia projekti koji posebno doprinose klimatskim promjenama u cilju smanjenja istihKljuni elementi EU prometne strategije - potpora razvitka multimodalnog Jedinstvenog prometnog prostora Europekroz ulaganja u TEN-T mreu;

- promicanje trinog otvaranja; - poboljanje odvijanje eljeznikog teretnog prometa; - ostvarivanje poticajnih sredstva za inovaciju i kakvou usluge; - poboljavanje interoperabilnosti i sigurnost nacionalnih mrea ;- razvoj i unapreenje prometnog sustava koji manje negativno utjee na okoli (smanjenje buke, sustava za transport niskom razinom ugljika ukljuujui i unutarnje plovne putove i pomorski promet, luke, multimodalni promet, infrastruktura zranih luka) u cilju promicanja odrivog prometa i regionalne i lokalne mobilnosti;

3


Kljuni elementi nove TEN-T politike

Potpora provedbi odredbi Bijele knjige o transportu kroz novu infrastrukturnu politiku, ukljuujui:

- Pristup realizaciji kroz dvostruku razinu (Dual layer) koji se temelji na usvojenoj metodologiji: osnovne (Core) i sveobuhvatne (Comprehensive) mree

- Ambiciozni standardi za svu infrastrukturu - Zajedniki rokovi za dosizanje (realizaciju) mreu - Koridori i koordinatori za provedbu - Formiranje fonda (Connecting Europe Facility CEF; u prijevodu Instrumentom za povezivanje Europe) za realizaciju provedbe, fond e raspolagati sa 33,2 milijarde EUR za tu namjenu (26,25 transport, 8 za razdoblje 2007.-20013., max. 10 mln. EUR za ceste, max. 5% za sveobuhvatnu mreu, 1,14 irokopojasna digitalna mrea, 5,85 za infr.)

Novi propisi: Provedba izgradnje TNT-T mree Uredba (EZ) br . 940/2014

4


TEN-T mrea strukturaEN-T mrea (Integrirana multimodalna europska transportna mrea, zasnovana na prometnoj politici (Bijela knjiga iz oujka 2011.) i Lisabonskom ugovoru (sporazumu), obuhvaa unutarnje jedinstveno trite, dobra povezanost cijelog teritorija, de-karbonizacija i dr.;

- sastoji se od sveobuhvatne (realizacija do 2050.) i osnovne (do 2030.) - 9 koridora

- cilj je zamjena postojeeg projekta prioritetnih ulaganja (TEN-T 30 prioritetnih projekata)

- mrea se sastoji od: - pruga (veza)- vorova (urbana vorita, morske i rijene luke, granine prijelaze)

- mrea je multimodalna (ukljuuje i morske autoceste-engl. Motorway of the Sea),

- mrea je interoperabilna (eliminiranje tehnikih i tehnolokih neusklaenosti), ukljuuje nove tehnologije (ERTMS-ETCS/GRMR, CCC,

irokopojasna digitalna mrea i dr.),

5


TEN-T mrea usvojeni osnovni standardi

Sveobuhvatna mrea - elektrifikacija- ERTMS (ETCS i GSM-R)- irina kolosijeka 1.435 mm

- povezivanje terminala za teretni promet- granini prijelazi i prekogranini promet- eliminacija uskih grla na mrei

Osnovna mrea- sve to vrijedi za sveobuhvatnu mreu vrijedi i za osnovnu- teretni promet

- brzine 100 i vie km/h- duljina vlaka 750 m- osovinska masa 22,5 t/os

6


TEN-T mrea alati za provoenje (implementaciju) Osnovna mrea

Izbor koordinatora za svaki koridor Mrea Osnovnih koridora definirana do 2020 Potpora provedbi Osnovne mree Sinkronizirana ulaganja kako bi se optimizirale prednosti mree Multimodalni koridor, ukljuujui najmanje tri drave lanice kroz koje prolaze Fleksibilne strukture upravljanja Ukljuenost svih izravno

zainteresiranih za izgradnju i odravanje ieksploataciju (stakeholders)

Osnovnu mreu koridora uskladitis Mreom koridora eljeznikog teretnog prometa (Rail Freight Corridors)

Koordinatori za ERTMSi Morske autoceste

TEN-T 9 koridora osnovne mree

7


TEN-T mrea jedinstvena metodologija

TEN-T - jedinstveni okvir za promociju cijelog prometnog sustava EU

Sveobuhvatna mrea treba omoguiti ravnomjernu dostupnost svim regijama u EU, Osnovna razina" za omoguavanje teritorijalne dostupnosti i primjenu zajednikih standarda, realizacija do 2050.

Osnovna mrea s naglaskom na strateki najvanije dijelove, zamijeniti zakrpe na prioritetnim projektima do 2030.

Delegirani akti (Delegated act) za prilagodbu sveobuhvatne mree sukladno prometnim tokovima (ukljuivanje / iskljuivanje vorova)

Karte TEN-T mree su sadrane u Dodatku I. Uredbe 940/2014

8


TEN-T mrea tijela za implementaciju;- Izvrna agencija za inovacije i mreu (Innovation and Networks Executive Agency - INEA), INEA poela s radom 01.01.2014., s ciljem da provede dijelove koji su u nadlenosti CEF-a i drugih institucija

Provjera prihvatljivost prijedloga: - dokument stigao na vrijeme, potpuni, potpisan od strane podnositelja

zahtjeva, odobren od strane drave lanice itd. - dokument je skladu sa zakonodavstvom EU-a (naroito podruje zatite

okolia i dr.), podnositelji zahtjeva imaju financijsku i tehniku sposobnost za provedbu projekta i dr.

Obavljanje vanjskog vrednovanja: - svi prijedlozi trebaju biti pregledani samostalno od najmanje tri vanjska strunjaka

- vanjskih strunjaka rade u 'konsenzus sastancima' da usvoje konsenzus preporuku i zavrnu odluku kao rezultat za svaki prijedlog

DG MOVE sudjeluje u konsenzus sastancima kao promatra

9


Tijela za implementaciju:DG MOVE(EC Directorate-General for Mobility and Transport ) je odgovoran za:

Konani odabir prijedloga (uz pomo INEA), temelji se na: - Preporukama vanjskog vrednovanja (savjetodavne prirode) - Dostupnost prorauna, da li su ostvareni strateki ciljevi poziva i pozivu relevantnih politika koje su vezane uz prijedlog

Konzultacije s drugim servisima u EU (DG Environment, DG REGIO, ...)

Savjetovanje s: - Odborom za Financijske potpore (drave lanice) - Europskim parlamentom (koji ima pravo kontrole)

Donoenje Okvirne odluke slijedi nakon pojedinanih odluka o financiranju

10

TRANZICIJSKO RAZDOBLJE EU, Hrvatska

Stapanje PE koridora u EU TEN-T na podruju Hrvatske (eljezniki sustav)

PE TEN-T radneoznake oznakeX. - **1, **1.3V.b - **3V.c - **4, **5V.b1 - **6,**6.1,**6.2V.b2 - **3.1

+PEKoridori

TEN-T

11

ELJEZNIKA MREA EU, Hrvatska

TEN-T mrea karte (EU Uredba 940/2014)Sveobuhvatna i Sredinja mrea unutarnji plovni putovi i luke

Sveobuhvatna mrea eljeznica, luke i terminaliSredinja mrea eljeznica (teretni promet), luke, eljezniko-cestovni terminali

Sveobuhvatna mrea eljeznica, zrane luke Sredinja mrea eljeznica (putniki promet), zrane luke

12

ELJEZNIKA MREA. TEN-T Hrvatska

Usvojena EU prometna mrea (TEN-T) na podruju Hrvatske (do 2020.)

13

ELJEZNIKA MREA, TEN-T Hrvatska, nedefinirani dijelovi

Usvojena mrea (prioriteti do 2020. godine)Osnovna (Core), 9 koridora Sveobuhvatna (Comprehensive)

Dijelovi Osnovne mree koji nisu odreeni:- Dunav (naznaen crtkano?)- PE X. Koridor (ukljuen dio od granice sa Slovenijom i vorZagreb), Zagreb - Tovarnik ?

- PE V.c Sredinja?

14

OSNOVNI DOKUMENTI NA KOJE SE OSLANJA PROMETNA STRATEGIJA Hrvatska eljezniki sustav

Dokumenti stratekog znaaja

- Strategija razvitka prometa u RH (1999.); - Izmjene i dopune Strategije prostornog razvitka RH (2013.);- Operativni program Promet 2007. 2013., (MMPI 2013.)- Strategija razvitka prometa u RH (Republic of Croastias Transport Development Strategy, 2014 u izradi, MMPPI, EU fondovi financiraju izradu, IDOM panjolska - voditelj izrade);

- Strateki dokumenti za razvitak eljeznike infrastrukture EU

Dokumenti planskog znaaja

- Nacionalni program eljeznike infrastrukture (2008. 2012.) - Godinji planovi investicija u eljezniku infrastrukturu (ukljueni u proraun RH za dotinu godinu).

15


- Strategija razvitka prometa u RH (1999.)

16

- Izmjene i dopune Strategije prostornog razvitka RH,eljezniki promet (2013.)

(Mrea pruga i 5 zona gradskog i prigradskog prometa, Zagreb, Rijeka, Split, Osijek i Varadin)


17

POSTOJEA MREA PRUGA U HRVATSKOJ eljezniki sustav

Razvrstavanje pruga u Hrvatskoj (odluka iz 2014.)

- Pruge za meunarodni promet (glavne - koridorske, ostale)

- Pruge za regionalni promet- Pruge za lokalni promet

2.604 km ukupne duljine kolosijeka, od ega:- dvostrukih kolosijeka ukupno 254 km- jednostrukih kolosijeka ukupno 2.350- elektrificiranih kolosijeka

ukupno 980 km, odnosno 32 % ukupne duljine pruga

18

NOVA PROMETNA STRATEGIJA osnovne smjernice

Metodoloki pristup:

Osnovne smjernice

- naglasak na analizi stanja s preciznijim detektiranjem realnih problema i delegiranjem njihovih uzroka, a zanemarivanje povijesne dimenzije i etiologije

- infrastrukturni razvoj baziran na dugoronim ciljevima (induciranje potranje), a ne na prognozama trendova prometne potranje u uvjetima stihijskog razvoja

- naglasak na meunarodnu (integrativnu) dimenziju prometnog sustava - usvajanje koncepcijskih naela:

- sveobuhvatnih interesa na dravnoj (a ne lokalnoj) razini - prometnog planiranja na razini sustava (a ne grana) i sektorske analize - integrativnosti i intermodalnosti

Tako koncipirani strateki dokument osnovica za razradu granskih strategija.

Koncepcijski je dokument strukturiran na etiri kljuna aspekta: - prometne politike - infrastrukture - gospodarenja (menadmenta) - institucionalno-pravnih okvira (zakonodavnih).

19

NOVA PROMETNA STRATEGIJA alati

- SWOT analiza

Povoljne okolnosti (Opportunities) zainteresiranost ire regije ouvanje ekolokih sadraja intenziviranje turistikih tokova

Zapreke (Threats) parcijalni interesi dominacija politike pred strukom otpor promjenama (pravni sustav, radni mentalitet)

neusklaene razvojne strategije susjednih zemalja

-Pozitivni aspekti (Strength) geoprometni poloaj infrastrukturni resursi definiran obrazac (EU prometna politika)

Negativni aspekti (Weaknesses) inercija u promjeni steenih rutina inercija u promjeni administrativni principa nedostatak iskusnog management kadra nedostatak upravno strunog kadra nedostatak financijskih sredstava

- Prometni modeli (za Hrvatsku u izradi, 2016.?)

- Strukturna, viekriterijska analiza, integralna analiza transportnog trita (sloeniji alati)

20

PROJEKCIJA PROMETNE POTRANJE Hrvatska eljezniki sustav

- Potencijalni obujam prometaBakar

PULA

Ra a

RIJEKA

Lupoglav

Buzet[krljevo

apjane

SPLIT

Zadar

Perkovi

ibenik

Knin

MetkoviPLO E

Dubrovnik

KOPRIVNICA

Sunja

Dugo Selo

Martin Brod

Ogulin

Josipdol O tarije Volinja

Kumrovec

Zaprei

Marof

Kamanje

urmanec

Karlovac

Savski

Sisak

VARA DIN

ZabokG.Stubica

ZAGREB

Golubovec

Kri evci

Strizivojna

Nova Kapela

Pleternica Vrpolje

Bjelovar

Novska

BanovaJaruga

Klo tar

Kotoriba

Botovo

P eli

Velika

Bizovac

Beli e

Na ice

akovec

VINKOVCI

Drenovci

TovarnikSlav.

Slav.

amac upanja

ErdutDalj

BeliManastir

OSIJEK

Borovo

Vukovar

Sredi eMursko

Brod

V.Gorica

1.4

1.4

0.7

4.4

4.3

3.0

0.961.4

1.34.8

2.5

2.25.2

7.13.17.4

1.66.9

0.10.1

2.35.1

1.8

6.99.3

4.89.5

0.30.06

1.40.3

0.40.1

0.40.3

1.51.4

0.20.5

0.70.28

0.92.8

0.30.2

4.55.5

0.10.2 0.85

2.1

0.60.3 0.2

0.04

6.011.5

0.40.41.4

0.50.5

1.11.5

0.72.5

0.92.8

5.911.0

7.412.1 0.5

2.9

0.40.3

6.011.5

3.04.1

0.90.4

0.50.5

1.83.0

0.51.2

1.61.5

6.510.3

1.43.2

3.67.5

0.50.5

0.20.08

0.40.08

1.02.5

1.03.5

Bakar

PULA

Ra{a

RIJEKA

Lupoglav

Buzet krljevo

apjane

SPLIT

Zadar

Perkovi

ibenik

Knin

MetkoviPLO E

Dubrovnik

KOPRIVNICA

Sunja

Dugo Selo

Martin Brod

Ogulin

Josipdol O tarije Volinja

Kumrovec

Zaprei

Marof

Kamanje

urmanec

Karlovac

Savski

Sisak

VARA DIN

ZabokG.Stubica

ZAGREB

Golubovec

Kri evci

Strizivojna

Nova Kapela

Pleternica Vrpolje

Bjelovar

Novska

BanovaJaruga

Klo tar

Kotoriba

Botovo

P eli

Velika

Bizovac

Bel e

Na ice

akovec

VINKOVCI

Drenovci

TovarnikSlav.

Slav.

amac upanja

ErdutDalj

BeliManastir

OSIJEK

Borovo

Vukovar

Sredi eMursko

Brod

0.41

1.121.54

0.57

3.71.52

1.45

0.93

0.27

0.46

1.50.89

0.6

0.2

2.5 0.15

1.26

0.5

0.96

0.5

2.2

0.5

1.12

0.11

0.73

0.44

0.760.79

0.97

0.48

0.04

0.33

1.26

1.01

0.16

0.16

0.05

0.01

0.25

0.29

0.25

0.34

0.06

0.8

2.82.83

0.13

1.51.2

2.88

0.78

0.3

0.22

0.26

2.2

3.55.3

0.180.13

0.34

0.26

4.3

0.472.5

2.1

0.08

1.25

1.251.29

0.03

1.0

1.04

0.2

0.003

0.17

0.030.37

0.24

0.97

0

0.18

0.2

0.23

0.1

0.05

0.005

0.002

0.046

0.048

0.0050.004

0.010.01

0.01

0.003

Bakar

Krk

PULA

KOPAR

TRST

Ra a

RIJE

KA

krljev

o

Kopar,Trst

Zidani Most,Ljubljana

Divaa,Pivka,Kopar,Trst

apja

ne

Opati

ja/Ma

ti lji

SPLIT

Zadar

Perkovi

Katel Stari

ibenik

Knin

MetkoviOpuzen

PLO E

Dubrovnik

KOPRIVNICA

Sunja

Dugo Selo

Martin Brod

Nakon izgradnje prugeGraac-Radui (i tunelakroz Velebit), moe se ukinuti pruga Graac-Knin

Ogulin

Sinac

Graac

Raduu

VolinjaSkradnik

Drenica

Horvati

Krasica

Kumrovec

ZapreiMarof

Kamanje

urmanec

Karlovac

Savski

Sisak

VARA DIN

MAR

IBO

R, G

RAZ

MOST

AR,

SARA

JEVO

,

AMA

C

ZabokG.Stubica

ZAGREB

Golubovec

Krievci

Strizivojna

Nova Kapela

Pleternica Vrpolje

Bjelovar

Novska

Kutina

Ivani Grad

Klo tar

Kotoriba

Botovo

P eli

Velika

Bizovac

Belie

Na ice

akovec

VINKOVCI

Drenovci

SARAJEVO,MOSTAR,PLOE

TovarnikSlav.upanja

ErdutDalj

BeliManastir

OSIJEK

BorovoVukovar

Sredi eMursko

Brod

5.0

4.3

1.8

7.5

7.4

6.2

1.2

0.5

1.6

4.913.8

8.5

7.81.8

1.0

16.4

17.0 1.6

1.5

3.8

4,75.0

1.51.0

3.5 1.9

5.0

8.09.3

3.56.5

1,00.1

1.00.3

0,9

2,4

7,0

8,6

8,6

8,6

0.40.3 2.4

1.7

0.20.5

1.41,8

1.2

0,5

3.5

3.0

1,10.4

7.0

5.012.7

10.8

0.1

0.5

0.4

0.2

1.2 0.5

2.0

0.60.3 0.20.1

0.41.03.0

1.00.5

1.61.0

1.50.6

0.9

1.51.0

4.0

3.75.7

2.85.6

0.51.0

0.40.6

3.5

4.6

9.6

10.7

1.21.5

3.8

0.8

3.0

5.6

0.1

5.5

2.3

4.0

1.51.3

5.5

5.6

1.4

1.50.6

1.5

3.2

1.9

4.0

1.6

1.6

1.9

3,0

2,4

0.4

1.4

2,0

3,2

0.2

3,2

4,6

2.0

1.0

8.3

5,2

1.2

0.2

9,2

7,2

2.73.0

4,0

4,0

10.9

10.6

1,74.5

0.40.1

2.02.0

2.55.5

O tarije

amacSlav.

V.Gorica

Lupoglav

3.4

Buzet

Izvrenje - po granama prometa (2006. 2011.)

1990.

2030.-2050.1995.

Dugoroni ciljevi (scenariji):- Povratak prometa na X. kor. u razini prometa90-tih (Srbija postaje lanica EU, eliminiraju se granice od EU do Turske), rast gospodarstvenihaktivnosti u regiji, 70% tranzit, 30 % regionalni

- Poveani rad luka Rijeka i Ploe, multimodalni promet (more-eljeznica/rijeni promet)

- Snani razvitak turizma, poveani promet prema Srednjem i Junom JadranuJaanje lokalnog (gradski i prigradsk) i regionalnog putnikog prometa

Metodoloki pristup:Infrastrukturni razvoj baziran na dugoronim ciljevima (induciranje potranje), a ne na prognozama trendova prometne potranje u uvjetima stihijskog razvoja

Dodjela prometa po prometnim granama-(Modal split):- kontejneri, cesta 40%, eljeznica 60 %- Stimuliranje prometa eljeznicom za udaljenosti preko 300 km

21

MULTIMODALNI PROMET Hrvatska eljezniki sustav

Multimodalni sustav u Hrvatskoj (more-eljeznica/cesta-rijeni promet)- Pruge- Multimodalna (intermodalna) vorita (luke, pristanita, kopneni terminali)

KOPER

5.80 mln t

0.15 mln t

0.63 mln t

1.17 mln t

0.47 mln t

4.10 mln t

0.83 mln t

0.11 mln t131 km 5 km

70 km

376 km

61,50

km137.5 km137 km

47.6 km

2.80 mln t

1.15 mln t

0,12 mln t

0,067 mln t

0.067 mln t

0.63 mln t

0.55 mln t

0.55 mln t

0.21 mln t

BROD NAKUPI

Crokvenica

Senj

Pore

Jablanac

Kupa

Mura

Sava

Drava

Drava Dunav

Duna

v

Drava

Prizna

Karlobag

Biograd

Sumatrin

Starigrad

Makarska

Drivenik

Su}urajTrpanj

Orebi

Cavtat

Vela Luka

Tkon

Novalja

O. Pag

O. Cres

Mali Lo inj

Pomorski plovni put vel ikih

brodova i tankera

Dugiotok

O. Bra~Supetar

Komi a

O. Hvar

O. Vis

O. Kor ula

O. Lastovo

Bari

BarPesca

ra

O. Mljet

O. Krk

O. Rab

Silba

Olib

RIJEKA

KARLOVAC

Jasenovac

@dalica

Terezino Polje

Rugvica

SISAK

SLAV.BROD

SLAV.AMAC

UPANJA

Opatovac

Beli{}e

Batina

Donji Miholjac

VUKOVAROSIJEK

ZADAR

IBENIK

SPLIT

PLO E

SARAJEVO

ZAGREB

DUBROVNIK

Pula

TRIESTE

MONFALCONE

LJUBLJANA

Rimi

ni

SARAJAVO

POEGA

BJELOVARZAGREB

SISAK

RIJEKA

PAZIN

ZADAR

GOSPI

IBENIK

SPLIT

KARLOVAC

BRODSLAVON.

BANOVI]I

BEOGRAD

P CS

STRANJE

PRE[NICAPIVKA

LJUBLJANA

LJUBLJANA

GROBELNO

PRAGERSKO

SUBOTICA

BOSANSKI NOVI

SARAJEVOMOSTAR

BOSNIA ANDHEREZEGOVINA

SERBIA

SLOVENIA

ITALY

HUNGARY

BOSANSKIBROD

AMAC

SLAVON.

BELIMAGYARBOLY

MANASTIR

BR^KO

ID

BOGOJEVO

BOSANSKI

Kapela/Batina

Pleternica

Velika

\akovo

Daruvar

BanovaJaruga

Kutina

SisakCaprag

Otarije

Moravice

Ogulin

Raa

Pula

Lupoglav

BakarRijeka

krljevo

Sesvete

NovskaSunjaKrtivajaGaj

Krpelj

odvoj.odvoj.

odvoj.

Klo{tarKri evci

Golub

ov ec

Dugo Selo

ValikaRK

Klara

Gorica

ZabokH. Lug odvoj.

Za p

re{i

} GornjaStubica

Belie

DaljBorovo

Stri

zivo

jna

Borovo

Vrp

olje

Gunja

Mirkovci

Spava~

Naice

OdvojnicaPeli

ERDUT

TOVARNIK

Vukovar

upanja

KOPRIVNICA

VARADIN AKOVEC

BOTOVO

VOLINJA

KAMANJEMETLIKAILIRSKA

BUZET

BISTRICARAKITOVEC

APJANE

DOBRLJIN

KULEN VAKUF

MARTIN BROD

^APLJINA

GYEKENYES

MURAKERESZTUR

MURSKO SREDI[]ELENDAVA

DOBOVA

SAVSKIMAROF

IMENO

ROGATEC

\URM AN

EC

KUMROVEC

DRAVSKO SREDIE KO TORIB A

KRAPINA

Ripa~

RainePerkovi

Solin[benik

SolinLuka

Ploe

Ploe

Luka

Luka

Bibinje

ZadarLuka

Loskun

Knin

METKOVI

DUBROVNIK

OSIJEK

VINKOVCI

DRENOVCI

AMAC

VIROVITICA

TerminaliMultimodalni promet Jadran - Podunavlje

22

PRUGE VELIKIH BRZINA U EU Hrvatska eljezniki sustav

Potencijal izgradnje pruga velikih brzina u HrvatskojNaznaka pruga TEN-T mree gdje se predvia ostvarenje poveanja brzina (velikih brzina)

EU mrea pruga velikih brzina (UIC)

23

BRZINE PUTOVANJA U PUTNIKOM PROMETU Hrvatska eljezniki sustav

Putniki promet - osnovni zahtjevi vezani uz ostvarivanje brzine putovanja u putnikom prometu

Gradski eljezniki prometCiljana brzina putovanja 45 60 km/h, vrijeme trajanja putovanja gradskim vlakom 30 - 45 minutaPrigradski eljezniki prometCiljana brzina putovanja 60 80 km/h, vrijeme trajanja putovanja oko60 minutaRegionalni eljezniki prometCiljana brzina putovanja od oko 80 - 100 km/h, vrijeme putovanja kao rezultat ostvarene brzine putovanjaDaljinski eljezniki prometCiljana brzina putovanja 100 i vie km/h, vrijeme putovanja kao rezultat brzine putovanja

24

TRAJANJE PUTOVANJA ELJEZNICOM DALJINSKI PROMET Hrvatska eljezniki sustav

Putniki promet - vrijeme putovanja vlakom u regionalnom i daljinskom prometu (izmeu upanijskih sredita do Zagreba) u postojeim i buduim uvjetima (cilj: dosizanje vremena putovanja u cestovnomprometu) direktni vlakovi

25

URBANI, SUBURBANI I REGIONALNI PROMET Hrvatska eljezniki sustav

- Gradska i prigradska podruja veih gradova, te povezanost tih podruja meusobno

Odra

Buzin

Zran

aluk

a

ul

inec

Mak

sim

ir

Hei

nzel

ova

Novi

Mak

sim

ir

Trna

va

ZAG

REB

BO

RON

GA

J

REMETINEC

TrnskoSavskiGaj

SavskiMost

Vukovarska

ZG KLARA

KLAR

A

VRBOVEC

NOVIDVORI

ZG RESNIKKozariBokBogdani

Sesv

etsk

iKr

alje

vec

Sesv

etsk

aSo

pnic

a

Sesv

etsk

aSe

la

Ostr n

a

DUGO

SELO

PRE

AC

ZAG

REB

GLA

VNI K

OLO

DVO

R

ZG Z

AP A

DN

I

Kra

pina

Slo

venu

ja/E

U

RN O

ME R

E C T

K

Vrap e

K ust

oij a

Z G R

K O

s.R

adn i k

a

ZG R

K P

s.

Ga j

nice

VukovoSelo

Harmica

BOJAKOVINA

P od s

use d

POD

S US

E D T

V .

ZAP

RE

I

Sut

la

Ladu

Brdo

vec

Strm

ec

Sajm

ite

m

idhe

nK

lokoe

vac

Svet

aN

edel

jaZa

pre

iS

avsk

a

SAVS

KI

MAR

OF

BRE

GA

NA

SAM

OBO

R

DO

MA

SLO

VEC

OR

EJE

VELI

KAGO

RICA

MARK

UEV

ECSTRM

EC

BUE

VEC

RAKI

TOVE

C

RUGVICA

Mrac

linTU

ROPO

LJE

HRV

ATSK

I

LES

KOVA

C

HOR

VATI

Mavr

ai

i

Blat

o

ZDENI

NA

ZG RK

Rijeka Sava

Rijeka Sava

Postojei kolodvor

Budui kolodvor

Posto e stajalije te

Budu tee stajali

Postojea pruga

Rezervacija zabudui razvoj

Budu-laka gradska eljeznica

a pruga

ki promet

ili pruga namijenjena za putni

Budua pruga

ZG ITNJAKKazalo:

Kazalo:

X

SES

VETE

ZABOK

LUKA

VELIKOTRGOVIE

einci

KupljenovoPojatno

. Copyright 2013. dr.sc. Sreko Kre

STUP

NIK

KERE

STINE

C

S lav

o nsk

a av

.

Podruje gradskogeljeznikog prometa

RIJ E

KA

RIJ

EK

AB

RA

JDIC

A

SU

AK

/PE

IN

E

KUK

UL J

AN

OV O

KR L

JEVO

DE L

NIC

E

ZAGREB

PIVKASLOVENIJA

EU

BAKAR

OI IIVANI

OPATIJA/MATULJI

JURDANI

TIJ A

NI

Dravnagranicasa Slovenijom (EU)

VITO

EVO

BALT

ARIN

OVOTIJANI

Sadine(190,8 m n.v.)

Labin Dalmatinski

Kat

el S

tari

(90,

7 m

n.v.

)

Katel Suurac

Split

Solin

SplitPredgra e(Kopilica)

Kate

l Gom

ilica

Trg HBZ

Stinice Ravne Njive

Sveti Kajo

Brzi n

e

INA -

VI NIL

NeslanovacKa

tel Ka

mbelo

vbac

Katel No vi

Katel taf ili

Resnik

Zrana

luka

Trogir

DivuljePantana

Zrana

luka Sp

lit

Kate

l Luk

i

Sadin

e

Trogir

Zagreb i okolica

Rijeka

Split

Urbani, suburbani i regionalni promet (2020.)

26

PROMETNI VOROVI Hrvatska eljezniki sustav

eljezniki vorovi

27

USKLAENOST PLANIRANJA EU PROMETNE MREE Hrvatska eljezniki sustav

- Mogue nakon to zemlje regije (Zapadni Balkan) pristupe EU

(za eljezniku mreu vani Srbija iBosna i Hercegovina) Zpadni Balkan

Odreivanje statusa eljeznikih pruga u Hrvatskoj kao dijelova TEN-T, usklaenost planiranja mree s EU standardima

28

Kontinuitet stratekog promiljanja razvitka prometne mree u Hrvatskoj (podruje eljeznice)

KONTINUITET STRATEKOG PROMETNOG PLANIRANJA Hrvatska eljezniki sustav

Kontinuitet stratekog prometnog planiranja od 40 godina (1974. 2014.)

- Dugoroni program razvitka TP Zagreb - DPR (1974.), prihvaen od tadanje Vlade i Sabora, osnovica razvoja eljeznica u razdoblju 1975. - 1990.

- 1991. 1996. - 1999. Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske (odgovor na

Konferenciju CEMT-a u Helsinkiju usvojeno X. PE koridora)- Nacionalni programi razvitka eljeznike infrastrukture (od 2004. -2012.)

kao podloga za srednjorono i godinje planiranje)- 2014. Republic of Croatia's Transport Development Strategy (Strategija

razvoja prometa Republike Hrvatske) u izradi (odgovor na nove uvjete nakon ulaska Hrvatske u EU, TEN-T mrea 9koridora sredinje mree i sveobuhvatna mrea, koja nije kategorizirana u koridore) - kao prijelazni dokument

- Strateki model planiranja prometne mree u Hrvatskoj kao dio sustava planiranja EU prometne mree (2016.)

29

STRATEKI CILJEVI Hrvatska eljezniki sustavStrateki ciljevi razvitka eljeznikog sustava u Hrvatskoj- svi ciljevi koji su odreeni u stratekim dokumentima EU za eljeznicu i

sustavni pristup razvitku svih elemenata eljeznikog sustava:- sredinje upravljanje prometom (CCC) - infrastruktura eljeznice (pruge i oprema)- prijevozna sredstva- opskrbi energijom i potronja - informatiki i informacijski menadment (infrastruktura, operatori prijevoza, trite)

- zaposlenici na eljeznici- opa sigurnost svih sudionika u eljeznikom prometu (Security) - sigurnost sustava vezana uz odvijanje prometa (Safety)

- uklapanje u EU prometnu mreu (TEN-T) i primjena EU standarda- poticanje razvoja multimodalnog prometa i ostvarenja interoperabilnosti- uklanjanje uskih grla na mrei- ubrzanje prometa na graninim prijelazima (prekogranini promet)- razvitak ostale mree (regionalne i lokalne)- izgradnja terminala

30

STRATEKE RAZVOJNE ODREDNICE Hrvatska eljezniki sustav

Strateke razvojne odrednice za eljezniki sustav (podruje infrastrukture):- nepoznanice strateke naravi za planiranje prometa vezane uz zemlje u okruenju (njihovo pridruivanje EU)

- to prije donijeti prometnu strategiju, istu verificirati na Vladi i Saboru - kontinuitet stratekog planiranja prometa, kontrola stratekih odluka na razini drave (iskustva iz

ranijih razdoblja)- nuno ubrzati izradu dokumentacije za investiranje na eljeznici (priprema investicija)- postignuta usklaenost nacionalnog programa eljeznike infrastrukture sa stratekim

razvojnim prometnim dokumentima EU- to prije ostvariti ciklus redovnog odravanja eljeznike infrastrukture (zaostatak20 godina)- razvoj meunarodne eljeznike mree, Hrvatska dio prometnog sustava EU (slijed stratekog planiranja

EU); osnovna i sveobuhvatana mrea pruga, luke (pomorske, zrane, rijene) i kopneni terminali, prioriteti (do 2030 - 90 % sredstava Osnovna, 10 % sveobuhvatna), proraun RH za domau komponentu i ostalo

- razvoj ostale eljeznike mree (regionalna i lokalna), izvori iz prorauna RH, EU kohezijski i drugi fondovi, privatni kapital

- izgradnja terminala nuna za funkcioniranje eljeznikog sustava (financiranje: svi izvori)- regionalno povezivanje, zajedniki interesi, jaanje pozicije u EU radilobiranja (Podunavski prostor,

Jugoistona Europa, Jadransko-jonslo pdruje i dr.)

31

PLANOVI Hrvatska eljezniki sustav

Izrada nacionalnog plana razvitka infrastrukture:

- ciljevi (strateki; strukturni)- ishodita (legalni okviri na razini meunarodnih projekata; regionalnoj razini; europskoj razini; nacionalnoj razini)

- osnovni elementi (valorizacija postojeeg stanja, kapacitet i iskoristivost postojee infrastrukture, procjena trendova prometne potranje, sigurnost u prometu, ekoloki aspekti)

- prijedlog (prometna mrea; prometno-tehnike znaajke; prioriteti dinamika; trokovi investicija; odravanje i upravljanje; financijske mogunosti i izvori)

- implementacija (priprema projektne dokumentacije; osiguranje financijskih sredstava; regionalna i meudravna kooperacija; koordinacija nadlenih resora; odgovornost provoenja programa; graenje; odravanje; eksploatacija u ivotnom vijeku)

32

UMJESTO ZAKLJUKA

DA LI IMAMO STRATEKI DOKUMENT ZA ZA PROMET KOJI JE IZRAEN U POSLJEDNJE VRIJEME (NAKON 01.07.2013.), OVJEREN OD STRANE NADLENIH INSTITUCIJA HRVATSKE I PRIHVAEN OD EU NE (TO JE OSNOVA ZA SVE PROJEKTE KOJE SUFINANCIRA ILI NA BILO KOJI NAIN PODUPIRE EU)

DA LI IMAMO MNOGO POZNATIH ELEMENATA I PODATAKA ZA DONOENJE STRATEKOG DOKUMENTA ZA PROMET DA

PRIJEDLOG - PRORITET TO BRA IZRADA I VERIFIKACIJA TAKVOG DOKUMENTA

33Zahvaljujemo na pozornosti!

Documents

5sasddd