View
1.957
Download
11
Category
Preview:
Citation preview
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 1/116
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 2/116
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 3/116
Naslov originala:
Jorge Luis Borges
El libro de arena
© Maria Codama and Emecé Editores
IzdavačPAIDEIA, Beograd
Generalni direktor
PETAR ŽIVADINOVIĆ
Glavni i odgovorni urednik
VESNA JANJIĆ
© 2009, PAIDEIA, za ovo izdanje
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 4/116
HORHE Luis BORHES
PEŠČANA KNJIGA
PREVEO SA ŠPANSKOG
DALIBOR SOLDATIĆ
PAIDEIA
BEOGRAD, 2009.
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 5/116
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 6/116
Dvojnik
DVOJNIK
Događaj se odigrao meseca februara 1969. godine, severno
od Bostona, u Kembridžu. Nisam ga odmah zabeležio jer mi pr
vobitna namera bese da ga zaboravim, kako ne bih izgubio ra
zum. Sada, 1972. godine, mislim da će ga drugi čitati kao
pripovetku, ako ga zapišem, a, sa godinama, možda će to isto biti
i za mene.
Znam da je bio skoro grozan dok se odigravao i još više
tokom besanih noći koje su usledile. To ne znači da bi priča mogla
uzbuditi nekog trećeg.Bilo oko deset sati izjutra. Sedeo sam oslonjen na klupi,
preko puta reke Čarls. Na nekih petsto metara desno od mene
nalazila se neka visoka zgrada, čije ime nikada nisam saznao. Siva
je voda nosila velike gromade leda. Reka me je neodoljivo navela
da pomislim na vreme. Hiljadugodišnja slika Heraklita. Dobro
sam spavao; moj čas prethodnog popodneva uspeo je da zain-teresuje studente. Nije bilo ni duše na vidiku.
Iznenada stekoh utisak (koji prema psiholozima odgovara
stanju zamora) da sam već bio doživeo taj trenutak. Neko je seo
na drugi kraj moje klupe. Više bih voleo da sam ostao sam. Ali
nisam hteo da ustajem odmah, kako ne bih ispao nekulturan.
Drugi je počeo da zviždi. Tada mi pade na pamet prvi od brojnih
5
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 7/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
poteza tog jutra. Zviždao je, a to što je pokušavao da zviždi (ni
kada nisam imao mnogo sluha), bila je La tapera Elijasa Regule-
sa u kreolskom stilu. Vratio me je u sećanje na jedno dvorište,koje je nestalo, i Alvaru Melijanu Lafinuru, koji je preminuo pre
toliko godina. Zatim uslediše reči. One behu iz deseterca sa po
četka. Glas nije bio Alvarov, ali hteo je da bude nalik na Alvarov.
Prepoznah ga sa užasom.
Prišao sam mu i rekao:
- Gospodine, da li ste vi Urugvajac ili Argentinac?
- Argentinac, ali od četrnaeste godine živim u Zenevi -
glasio je odgovor.
Usledilo je dugo čutanje. Upitah ga:
- U broju sedamnaest Malagnou, preko puta ruske crkve?
Odgovori mi potvrdno.
- U tom slučaju - rekoh mu odlučno - vi se zovete Horhe
Luis Borhes. Ja sam, takođe, Horhe Luis Borhes. Ovo je 1969.
godina, u gradu Kembridžu.
- Ne - odgovori mi mojim sopstvenim, malo udaljenim
glasom.
Posle izvesnog vremena insistirao je:- Ovde sam, u Ženevi, na jednoj klupi, na nekoliko koraka
od Rone. Ono što je čudno jeste činjenica da ličimo, ali vi ste
mnogo stariji, sede kose.
Odgovorili mu:
- Mogu ti dokazati da ne lažem. Reči ću ti stvari koje ne
može znati neko nepoznat. U kući ima srebrna posuda za mate
6
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 8/116
Dvojnik
sa zmijskim nožicama koju je naš pradeda doneo iz Perua.
Takođe ima srebrni lavor koji je visio o drvenu kuku. U ormanu
u tvojoj sobi postoje dva reda knjiga. Tri toma Hiljadu ijedne
noći Lejna sa gravurama u čeliku i beleškama štampanim ma
njim slovima između dva poglavlja, Kišeratov rečnik latinskog,
Tacitova Germania na latinskom i u Gordonovom prevodu i Don
Kihotu izdanju kuće Garnije, Krvave daske Rivere Indartea, sa
autorovom posvetom, Sartor Resartus Karlajla, biografija Ami-
jela i, sakrivena iza ostalih, jedna knjiga u tvrdom povezu o sek
sualnim običajima balkanskih naroda. Nisam zaboravio ni jedno
poslepodne na prvom spratu na trgu Diburg.
- Difur - ispravio me je.
- U redu. Difur. Je li to dovoljno?
- Ne - odgovorio je. - Ti dokazi ništa ne dokazuju. Ako to
ja sanjam, prirodno je da znate ono što znam. Vaš obimni katalog
je u potpunosti uzaludan.
Primedba je bila na mestu. Odgovorih mu:
- Ako su ovo jutro i ovaj susret snovi, svako od nas mora
da misli kako je on taj koji sanja. Možda prestanemo da sanja
mo, a možda ne. Naša očigledna obaveza, u međuvremenu, jesteda prihvatimo san, kao što smo prihvatili univerzum, da smo bi
li začeti i da gledamo očima i da dišemo.
- Hoće li ovaj san trajati? - upita on nespokojno.
Da bi ga umirio i da bi smirio sebe, glumio sam opuštenost
koju, svakako, nisam osećao. Rekoh mu:
- Moj san je trajao već sedamdeset godina. Na kraju kraje-
7
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 9/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
va, kada se seća, nema osobe koja se ne susreće sa samom sobom.
To je to što nam se dešava u ovom času, sem što smo dvojica.
- Želiš li da znaš nešto o mojoj prošlosti, koja je ujedno i budućnost koja te očekuje?
Prihvatio je bez reči. Ja nastavih, pomalo izgubljen:
- Majka je zdrava i dobro je u svojoj kući na Čarkasu i
Majpu, u Buenos Ajresu, ali je otac umro pre nekih trideset go
dina. Umro je od srca. Dokrajčila ga je hemipleksija: leva ruka
preko desne ruke bila je kao ruka deteta na ruci džina. Umro je sa
nestrpljenjem da umre, bez reči. Naša je baka umrla u istoj kući.
Nekoliko dana pred kraj, sve nas je pozvala i rekla nam: „Znam
da sam veoma stara žena, koja umire veoma sporo. Neka se niko
ne uznemiri zbog jedne tako obične i uobičajene stvari". Nora,
tvoja sestra, udala se i ima dvoje dece. Kad smo kod toga, kod
kuće, kako su?
- Dobro. Otac uvek sa njegovim šalama protiv vere. Sinoć
je rekao da je Isus kao gauči koji ne žele da se angažuju i da je
zbog toga propovedao u parabolama.
Oklevao je i upitao me:
- A vi?- Nije mi poznat broj knjiga koje ćeš napisati, ali,znam da
ih je previše. Pisaćeš pesme koje će ti pružiti neuzvraćeno zado
voljstvo i pripovetke fantastične vrste. Predavaćeš kao i tvoj otac
i kao toliki drugi iz naše porodice.
Dopadalo mi se to što me nije pitao ništa o neuspehu ili us-
pehu knjiga. Promenio sam ton i nastavio:
8
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 10/116
Dvojnik
- Što se istorije tiče... Bio je drugi rat, skoro među istim
protivnicima. Francuska je brzo kapitulirala; Engleska i Amerika
su vodile cikličnu bitku kod Vaterloa protiv jednog nemačkogdiktatora koji se zvao Hitler,. Buenos Ajres, oko hiljadu devetsto
četrdeset i šeste, stvorio je drugog rosasa, dosta nalik na našeg
rođaka. Pedeset i pete spasila nas je provincija Kordoba, kao
ranije Entre Rios. Sada stvari loše stoje. Rusija preuzima u svoje
ruke planetu; Amerika se, sputana praznoverjem demokratije, ne
odlučuje da bude imperija. Svakim danom što prolazi naša zemlja
postaje sve više provincijalna. Dakle, sve više provincijalna i sve
više nadmena, kao da zatvara oči. Ne bi me iznenadilo da se
umesto latinskog uči jezik guarani.
Primetih da mi je jedva poklanjao pažnju. Plašio ga je os
novni strah od nemogućega, međutim, istinitog. Ja, koji nisam biootac, osetih izliv ljubavi prema tom jadnom momku, koji mi je
bio bliži od rođenog deteta. Video sam kako steže u rukama neku
knjigu. Upitah ga koja je.
- Opsednuti ili, kako verujem, Demoni Fjodora Dostojev-
skog - odgovorio mi je pomalo gordo.
- Zametnula mi se u sećanju. Kakva je? - Kako ga izrekoh,osetio sam da je pitanje već samo po sebi pogrdno.
- Ruski majstor - ocenio je - ušao je više od svih ostalih u
lavirinte slavenske duše.
Taj retorički pokušaj učini mi se kao dokaz da se smirio.
Upitah ga koje je druge knjige majstora iščitao.
Nabrojao je dve ili tri, među njima i Dvojnika. Upitah ga da
9
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 11/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
li prilikom čitanja razlikuje dobre likove, kao u slučaju Jozefa
Konrada, i da li namerava da nastavi izučavanje celokupnog delà.
- Uistinu, ne - odgovorio mi je pomalo iznenađen.Upitah ga šta piše. Reče mi da sprema knjigu pesama pod
naslovom Crvene himne. Takođe je razmišljao o Crvenim rit-
movima.
- Zašto da ne? - rekoh -. Moći ćeš da navedeš dobre pret
hodnike. Plavi stih Rubena Darija i Verlenovu sivu pesmu.
Ne obraćajući pažnju na mene, objasnio mi j eda će njego
va knjiga pevati o bratstvu među svim ljudima. Pesnik našeg vre
mena ne može okrenuti leđa svojm dobu.
Razmišljao sam i upitah ga da li se doista oseća bratom svih.
Na primer: svih grobara, svih poštara, svih ronilaca, svih koji žive
na strani parnih brojeva ulice, svih onih bez glasa itd. Reče mi da
se njegova knjiga odnosi na veliku masu potlačenih i parija.
- Tvoja masa potlačenih i parija - odgovorio sam mu -
puka je apstrakcija. Postoje samo pojedinci, ako neko uopšte po
stoji. Jučerašnji čovek nije današnji čovek, izrekao je neki Grk.
Nas dvojica, na ovoj klupi u Ženevi ili Kembridžu, možda smo
dokaz.Izuzev na strogim stranicama istorije, značajni događaji li-
šeni su značajnih rečenica koje se pamte. Covek na samrti hoće da
se seti grafike, viđene uzgred u detinjstvu; vojnici pred stupanje
u boj razgovaraju o blatu ili o naredniku. Naša je situacija bila
jedinstvena i, da budem iskren, nismo bili spremni. Razgovarali
smo, neizbežno, o književnosti; bojim se da nisam rekao ništa
10
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 12/116
Dvojnik
11
drugo od onog što obično kažem novinarima. Moj alter ego je
verovao u izmišljanje ili otkrivanje novih metafora; ja u one koje
odgovaraju intimnim i poznatim sklonostima i koje je naša mašta već prihvatila. Starost ljudi i suton, snovi i život, proticanje vre
mena i vode. Izložio sam mu ovo mišljenje, koje ću, zatim, izložiti
u jednoj knjizi nekoliko godina kasnije.
Skoro i da me nije slušao. Iznenada reče:
- Ako ste vi bili ja, kako objasniti da ste zaboravili vaš su
sret sa jednim starijim gospodinom koji vam je 1918. godine re
kao da je on takođe Borhes.
Nisam razmišljao o toj poteškoći. Odgovorih mu neube-
dljivo:
- Možda je taj događaj bio tako čudan da sam pokušao da
ga zaboravim.Stidljivo se usudio da pita:
- Kako stojite sa pamćenjem?
Shvatio sam da je za momka koji još nije napunio dvadeset
godina čovek sa više od šezdeset godina skoro mrtvac. Odgovorih
mu:
- Obično je nalik na zaborav, ali još uvek pronalazi ono štomu traže. Studiram anglosaksonski i nisam poslednji u klasi.
Naš razgovor je već dovoljno trajao da bi pripadao snovi
ma. Iznenada mi pade na pamet ideja.
- Mogu ti odmah dokazati - rekoh mu - da me ne sanjaš.
Slušaj pažljivo ovaj stih koji, koliko se sećam, nikada nisi čitao.
Lagano odrecitovah čuveni redak:
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 13/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
L'hydre - univers tordant son corps écaillé d'astres.
Osetio sam njegovo skoro bojažljivo zaprepaštenje. Pono
vio ga je tiho, uživajući u svakoj blistavoj reči.- Istina je - promucao je - ja nikada neću moći da napi
šem redak kao taj.
Ugo nas je spojio.
Pre toga, sada se sećam, sa žarom je ponavljao, onaj kratki
odlomak u kom se Volt Vitmen seća jedne noći koju je proveo
udvoje pred morem i u kojoj je doista bio srećan.
- Ako ju je Vitmen ispevao - primetih - to je zato što je
doista želeo, a nije se desilo. Pesma dobija na vrednosti ako po
godimo da je ispoljavanje jedne težnje, a ne istorija jednog do
gađaja. Posmatrao me je.
- Vi ga ne poznajete! - uzviknuo je. - Vitmen nije u stanju
da laže.
Pola veka ne prolazi uzalud. Iz našeg razgovora osoba raz
novrsne lektire i različitog ukusa, shvatio sam da se ne možemo
razumeti. Bili smo odviše različiti i isuviše slični. Nismo mogli da
se varamo, što otežava dijalog. Svaki od dvojice bio je karikatu-
ralna replika onog drugog. Situacija je bila isuviše abnormalna da bi mogla duže da traje. Savetovati ili raspravljati bilo je uzaludno
jer je njegova neizbežna sudbina bila da bude ono što sam ja.
Odjednom se prisetih jedne Kolridžove maštarije. Neko
sanja da prolazi kroz raj i da mu kao dokaz toga daju cvet. Kada
se probudio, cvet je bio tu.
Pade mi na pamet istovetan postupak.
12
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 14/116
Dvojnik
13
- Slušaj - rekoh mu - imaš li nešto para?
- Da - odgovori mi. - Imam oko dvadeset franaka. Večeras
sam pozvao Simona Hičlinskog u Krokodil.
- Kaži Simonu da će se baviti medicinom u Karužu i da će
učiniti mnogo dobra... sada mi daj jedan od tvojih novčića.
Izvadio je tri srebrna eskuda i nešto sitnine. Bez razume-
vanja, pružio mi je jedan od prvih.
Ja mu pružih jednu od onih nepromišljenih američkih nov
čanica koje su različite vrednosti, a iste veličine. Posmatrao ju je
pohlepno.
- Nije moguće - uzviknuo je. - Na njoj je datum hiljadu
devetsto sedamdeset četvrta.
(Nekoliko meseci kasnije neko mi je rekao da novčanice
nemaju datum).- Sve je to čudno - uspio je da izgovori - a ono što je ču
dno uliva strah. Svedoci Lazarovog uskrsnuća mora da su ostali
užasnuti.
Ništa se nismo promenili, pomislih. I dalje knjiške refe
rence.
Rasparao je novčanicu i zadržao novčić.Odlučih da ga bacim u reku. Luk srebrnog, grba koji se gubi
u srebrnoj reci, dao bi mojoj priči živopisnu sliku, ali sudbina nije
tako htela.
Odgovorih da natprirodno, ako se događa dva puta, presta
je da zastrašuje. Predložih mu da se nađemo narednog dana, od te
iste klupe koja se nalazi u dva vremena i na dva mesta.
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 15/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
Prihvatio je odmah i rekao mi, ne gledajući na sat da mu je
kasno. Obojica smo lagali i svako je od nas znao da ga sago-
vornik laže. Rekoh mu da dolaze po mene.- Po vas? - upita me.
- Da. Kada dođeš u moje godine skoro ćeš potpuno izgu
biti vid. Videćeš žutu boju i senke i svetlost. Ne brini. Postepeno
slepilo nije tragično. To je kao sporo letnje predvečerje.
Pozdravismo se bez dodira. Narednog dana nisam otišao.
Ni onaj drugi, verovatno, nije došao.
Razmišljao sam mnogo o tom susretu, koji nikome nisam
ispričao. Mislim da sam otkrio ključ. Susret je bio stvaran, ali je
drugi razgovarao samnom u snu i tako je mogao da me zaboravi;
ja sam sa njim razgovarao na javi i još uvek me uznemirava
sećanje.
Drugi me je sanja, ali me nije dosledno sanjao. Sanjao je,
sada to shvatam, nemoguć datum na dolaru.
14
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 16/116
Ulrika
ULRIKA
Hann tekr sverthit Gram ok
leggr i methal theira bert
Volsunga Saga, 27
Moja će priča verno odraziti stvarnost ili, u svakom sluča
ju, moje lično sećanje na stvarnost, što je isto. Događaji su se odi
grali skoro, ali znam, da je u književnosti običaj takođe, da se
ubacuju nebitne pojedinosti i da se naglase akcenti. Želim da
ispričam moj susret sa Ulrikom (nisam saznao njeno prezime i
možda ga nikada ni neću saznati) u gradu Njujorku. Hronika će
pokriti jednu noć i jedno jutro.
Ništa me ne bi koštalo da izvestim kako sam je prvi put vi
deo pored Pet sestara iz Jorka, onih čistih vitraža što prikazuju
čitavu figuru koje su poštovali Kromvelovi ikonoborci, ali je či
njenica da smo se upoznali u maloj sali gostionice Northern Inn,koja se nalazi sa druge strane zidina. Bilo nas je nekolicina i ona
je stajala okrenuta leđima. Neko joj je ponudio piće, a ona ga je
odbila.
- Ja sam feministkinja - rekla je. - Ne želim da ispravljam
muškarce. Ne dopadaju mi se njihov duvan i njihov alkohol.
Rečenica je htela da bude oštroumna, a naslutio sam da je
15
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 17/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
nije izgovarala po prvi put. Kasnije sam saznao da joj nije bila
svojstvena, ali ono što kažemo ne dolikuje nam uvek.
Rekla je da je stigla sa zakašnjenjem u muzej, ali da su jojdozvolili da uđe kad su saznali da je Norvežanka.
Jedan od prisutnih je prokomentarisao:
- Nije to prvi put da Norvežani ulaze u Njujork.
- Tako je - reče ona. - Engleska je bila naša pa smo je izgu
bili, ako se uopšte može imati nešto ili se nešto može izgubiti.
Tad je pogledah. Jedan redak Vilijama Blejka govori o de-
vojkama nežnog srebra ili silovitog zlata. Bila je lagana i visoka,
oštrih crta i sivih očiju. Manje od lica, na mene je ostavio utisak
njen stav mirne tajanstvenosti. Bila je obučena u crno, što je
retkost u severnim zemljama. One obično pokušavaju da uvesele
bojama zagašenost sredine.
Govorila je engleski čisto i precizno i pri tom naglašavala
lagano glas r. Nisam od onih što sve primete; te sam stvari otkri
vao postepeno.
Predstavili su nas. Rekoh joj da sam profesor na Univerzi
tetu u Andima, u Bogoti. Objasnio sam da sam Kolumbijac.
Upitala me je zamišljeno:- Šta znači biti Kolumbijac?
- Ne znam - odgovorih joj. - To je autodafé.
- Kao biti Norvežanka - potvrdila je.
Ne mogu se setiti ničeg više od onog što je izgovorila te
noći. Sledećeg dana sišao sam rano u trpezariju. Kroz prozore
sam video da je pao sneg. Pustara se gubila kroz jutro. Nije bilo
16
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 18/116
Ulrika
nikoga više. Ulrika me pozvala za svoj sto. Rekla mi je da izađe
u šetnju sama.
Setih se jedne Šopenhauerove šale i odgovorih:-1 ja. Možemo izaći zajedno.
Udaljismo se od kuće, po svežem snegu. Na poljima nije
bilo žive duše. Predložio sam joj da odemo do Torgejta, koji se
nalazi na nekoliko milja niz reku. Znam da sam već bio zalju
bljen u Ulriku; ne bih poželeo pored sebe nijednu drugu osobu.
Iznenada čuh u daljini zavijanje vuka. Nikada nisam čuo vučje zavijanje, ali znam da je u pitanju bio vuk. Ulrika se nije
pomerila.
Posle izvesnog vremena reče kao da glasno razmišlja:
- Malobrojne i jadne sablje koje sam videla juče u kate
drali u Jorku uzbudile su me više od velikih brodova iz Muzeja u
Oslu.
Naši su se putevi ukrštali. Ulrika je tog popodneva trebalo
da nastavi put za London; ja za Edimburg.
- U Oksford Stritu - reče mi - ponoviću kretanje De Kvi-
sinija, koji je tragao za svojom Anom izgubljenoj u gužvi u Lon
donu.
- De Kvinsi je - odgovorih - prestao da je traži. Ja, tokom
vremena, tražim je i dalje.
- Možda si je našao - reče mi tihim glasom.
Shvatih da mi nešto neočekivano nije zabranjeno i polju
bili joj usta i oči. Odgurnula me nežnom odlučnošću, a zatim iz
javila:
17
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 19/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
- Biću tvoja u gostionici u Torgejtu. U međuvremenu tra
žim od tebe da me ne dodiruješ. Bolje je da tako i bude.
Za samca koji je zašao u godine ponuđena ljubav je dar kojise ne očekuje. Čudo ima pravo da nameće uslove. Pomislih na
svoje detinjstvo u Popajanu i na devojku iz Teksasa, svetlu i vitku
kao Ulrika, koja je odbila moju ljubav.
Nisam upao u grešku daje pitam da li me voli. Shvatio sam
da nisam prvi i da neću biti poslednji. Ta će avantura, meni možda
i poslednja, ovoj sjajnoj i odlučnoj Ibzenovoj sledbenici, biti jednaod mnogih .
Produžili smo dalje držeći se za ruke.
- Sve je ovo kao san - rekoh - a ja nikada ne sanjam.
- Kao onaj kralj - odgovori Ulrika - koji nije sanjao sve
dok ga nije uspavao jedan vrač u nekoj izbi.
Zatim je dodala:
- Poslušaj dobro. Jedna će ptica upravo zapevati.
Malo kasnije čuli smo pesmu.
- U ovim krajevima - rekoh - misle da onaj koji treba da
umre predviđa budućnost.
- A ja ću uskoro umreti - reče ona.
Pogledao sam je zabezeknuto.
- Presecimo put kroz šumu - ubedih je. - Stići ćemo pre u
Torgejt.
- Suma je opasna - uzvrati ona.
Nastavili smo kroz pustaru.
- Hteo bih da ovaj trenutak traje zauvek - prošaptah.
18
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 20/116
Ulrika
- Zauvek je reč koja nije dozvoljena ljudima - tvrdila je Ul
rika i, da bi ublažila preterivanje u tonu, tražila od mene da joj
ponovim ime koje nije dobro čula.- Havier Otarola - rekoh.
Htela je da ga ponovi, ali nije uspela. Ja sam, takođe, bio
neuspešan sa imenom Ulrike.
- Zvaču te Sigurd - izjavila je sa osmehom.
- Ako sam ja Sigurd - uzvratih - ti ćeš biti Brunhilda.
Usporila je korak.
- Poznaješ sagu? - upitah je.
- Naravno - reče ona. - Tragična priča koju su Nemci up
ropastili sa svojim okasnelim Nibelunzima.
Nisam hteo da raspravljam i odgovorih joj: '
- Brunhilda, hodaš kao da želiš da između nas dvoje stoji
mač u ležaju.
Iznenada se nađosmo ispred konačišta. Nije me iznenadilo
to što se zvalo, kao i drugo, Northern Inn.
Sa vrha stepeništa Ulrika mi je uzviknula:
- Je si li čuo vuka? Nema više vukova u Engleskoj. Požuri!
Kada se popeh na gornji sprat, primetih da su zidovi prekriveni tapetima u stilu Vilijama Morisa, žarko crvene boje, sa is
prepletenim voćem i pticama. Ulrika je ušla prva. Mračna prostorija
bila je niska, sa stropom na dve vode. Očekivani ležaj udvostručio
se u mutnom ogledalu, a zatamnjeni mahagoni podsetio me na
Sveto pismo. Ulrika se već svukla. Dozvala me je pravim imenom,
Havier. Osetih da sneg oštrije pada. Nije više bilo ni nameštaja ni
19
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 21/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
20
ogledala. Nije bilo mačka između nas dvoje. Kao pesak oticalo je
vreme. Vekovna u tmini, potkela je ljubav, i po prvi i poslednji put
imao sam lik Ulrike.
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 22/116
KONGRES
Kongres
Ils s'acheminèrent vers un château
immense, au frontispice duquel on lisait:
„Je n'appartiens à personne et j'appartiens
à tout le monde. Vous y étiez
avant que d'y entrer, et vous y serez encore
quand vous en sortirez """
Diderot: Jacques le Fataliste et son Maître (1769)
Zovem se Alehandro Feri. Ima u tom imenu ratničkihodjeka, ali ni trube slave ni velika senka Makedonca - rečenica
pripada autoru Mermera, čijim sam prijateljstvom bio počastvo-
van, ne priliče skromnom sivom čoveku koji plete ove redove, na
gornjem spratu hotela, u ulici Santijago del Esteri, na jugu koji
više nije jug. Za koji trenutak napuniču sedamdeset i nešto godi
na; i dalje držim časove engleskog nekolicini učenika. Nisam seženio zbog neodlučnosti ili nemara ili iz nekog drugog razloga i
sada sam sâm. Ne boli me usamljenost; dovoljno je napora
potrebno da čovek trpi samog sebe sa svojim hirovima. Pri-
mećujem da starim; pouzdan simptom jeste činjenica da me ne
zanimaju ili iznenađuju novosti, možda zato što primećujem da u
njima nema ništa suštinski novog i da nisu ništa više od stidljivih
21
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 23/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
varijacija. Dok sam bio mlad, privlačila su me predvečerja, pe
riferija i nevolje; sada jutra u centru grada i mir. Više ne izigra
vam Hamleta. Učlanio sam se u konzervativnu partiju i u jedan
šahovski klub, u koji obično idem u svojstvu posmatrača, ponekad
rastresen. Neko znatiželjan može iskopati sa neke mračne police
Nacionalne biblioteke u ulici Mehiko primerak moje knjige
Kratko razmatranje analitičkog jezika Džona Vilkinsa, delo koje
bi zahtevalo drugo izdanje, ako ništa onda barem da se isprave ili
ublaže njene brojne greške. Novi upravnik biblioteke je, kako mi
kažu, književnik koji se posvetio izučavanju klasičnih jezika, kao
da moderni nisu dovoljno rudimentni, i demagoškom veličanju
imaginarnog Buenos Ajresa ubica. Nikada nisam hteo da ga upo
znam. Ja sam u ovaj grad stigao 1899. godine i samo me je jed
nom slučajnost suočila sa jednim ubicom ili likom koga je bio
takav glas. Kasnije ću, ako se pruži prilika, ispričati tu epizodu.
Već sam rekao da sam sam; prošlih dana, neko iz susedne
sobe, koji beše čuo kako govorim o Ferminu Egurenu, reče mi da
je ovaj preminuo u Punti del Este.
Smrt tog čoveka, koji, svakako, nikada nije bio moj prija
telj, zaintačila se da me rastuži. Znam da sam sam; na zemlji sam jedini čuvar tog događaja - Kongresa, uspomene koju neću moći
da delim. Sada sam poslednji učesnik Kongresa. Istina je da su
svi ljudi članovi Kongresa, da ne postoji biće na planeti koje to
nije, ali ja sam to na drugačiji način. Znam da jesam; to me čini
različitim u odnosu na moje bezbrojne kolege, sadašnje i buduće.
Istina je da smo se dana 7. februara 1904. godine zakleli u naj-
22
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 24/116
Kongres
23
svetije - postoji li na zemlji nešto sveto ili nešto što to nije? - da
nećemo otkriti istoriju Kongresa. Ali nije ni manje tačno daje
činjenica da sam sada krivokletnik, takođe deo Kongresa. Ova je
izjava nejasna, a ipak može da pobudi znatiželju mojih eventual
nih čitalaca.
U svakom slučaju, zadatak koji sam sebi nametnuo nije lak.
Nikada nisam pokušao, čak ni u epistolarnoj vrsti, da pristupim
pripovedačkom žanru, a što je, bez sumnje, mnogo ozbiljnije,
priča koju ću zabeležiti je neverovatna. Pero Hosea Fernandes
Irale, nezasluženo zaboravljenog pesnika Mermera (Los Mâr-
moles), bilo je predodređeno za ovaj poduhvat, ali kasno. Neću
namerno iskriviti činjenice, ali predosećam da će me lenjost i ne
spretnost primorati još jednom na grešku.
Nisu važni tačni datumi. Setimo se da sam iz Santa Fea,moje rodne provincije, stigao 1899. godine. Nikada se nisam vra
tio; privikao sam se na Buenos Ajres, grad koji me ne privlači,
kao što se neko privikne na svoje telo ili na neku staru bolest.
Predviđam, bez većeg zanimanja, da ću uskoro morati da umrem;
moram, prema tome, da obuzdam svoje sklonosti ka digresiji i da
malo izložim priču.
Godine ne menjaju našu suštinu, ako je uopšte imamo;
poriv koji će me jedne noći odvesti na Kongres sveta bio je isti
onaj koji me je na početku doveo u redakciju lista Poslednji čas
(Ultima Hora). Za siromašnog momka iz provincije biti novinar
može značiti romantičnu budućnost, kao što neki siromašni mla
dić iz prestonice može zamisliti da je romantična sudbina jednog
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 25/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
gauča ili seoskog nadničara. Ne stidim se što sam hteo da budem
novinar, rutina koja mi se danas čini trivijalnom. Sečam se da sam
čuo Fernandesa Iralu, mog kolegu, kako priča da novinar piše za
zaborav, a daje njegova težnja bila da piše za secanje i za vreme.
Već je iscizelirao (glagol je bio u opštoj upotrebi) neke od onih
savršenih soneta koji će se kasnije pojaviti, sa po nekom laganom
ispravkom, na stranicama Mermera.
Ne mogu utvrditi tačno kada sam prvi put čuo za Kongres.
Možda je to bilo onog popodenva kada mi je računovođa isplatio
mesečnu platu, a ja, da bih proslavio taj dokaz da me Buenos
Ajres prihvatio, predložih Irali da ručamo zajedno. Ovaj se izvi-
nio, navodeći da ne može da izostane sa Kongresa. Odmah sam
shvatio da ne govori o gordoj zgradi sa kupolom, koja se nalazi na
kraju bulevara koji nastanjuju Španci, već o nečem tajnovitijem i
značajnijem. Ljudi su govorili o Kongresu, neki otvoreno po
drugljivo, drugi utišavši glas, treći uzbuđeno ili sa znatiželjom;
mislim da su svi govorili o njemu sa neznanjem. Posle nekoliko
subota Irala me pozvao da ga pratim. Već je bio obavio, poverio
mi je, neophodnu proceduru.
Bilo je negde oko devet ili deset sati uveče. U tramvaju mireče da se preliminarni sastanci održavaju subotom i da je don
Alehandro Glenkou, možda podstaknut mojim imenom, već dao
svoj potpis. Ušli smo u poslastičarnicu Gas. Kongresisti, kojih je
bilo petnaestak ili dvadesetak, sedeli su za jednim dugačkim sto
lom. Ne znam da li je bilo podijuma ili ga secanje dodaje. Prepo
znao sam odmah predsednika koga nikada ranije nisam video.
24
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 26/116
Kongres
Don Alehandro beše gospodin dostojanstvenog držanja, u godi
nama, visoka čela, sivih očiju i crvenkaste prosede brade. Uvek
sam ga video u tamnom žaketu; obično je oslanjao ukrštene ruke
na štap. Bio je snažan i visok. Levo od njega nalazio se mnogo
mlađi čovek, također riđe kose; njegova jarka boja sugerisala je
vatru a boja brade gospodina Glenkoa jesenje lišće. Desno od
njega sedeo je neki momak izdužena lica i neobično visokog če
la, obučen kao dendi. Svi su naručili kafu, a poneko pelinkovac.
Prva stvar koja je privukla moju pažnju bilo je prisustvo jedne
žene, same među tolikim muškarcima. Sa druge strane stola na
lazio se dečak od deset godina, obučen u mornarsko odelo, koji je
ubrzo zaspao. Bili su među njima i jedan protestantski pastor, dva
nesumnjiva Jevrejina i jedan crnac sa svilenom maramicom i pri
pijenom odećom, u stilu kicoša se ćoška. Pred crncem i dečakomstajale su dve šolje čokolade. Ne sećam se ćoška. Pred crncem i
dečakom stajale su dve šolje čokolade. Ne sećam se drugih, sem
gospodina Marsela del Mase, čoveka veoma ljubaznog i rafinira
nog u razgovoru, koga nisam video više nikada. Sačuvao sam
mutnu i lošu fotografiju sa jednog od sastanaka, koju neću ob
javiti, jer bi odeća tog vremena, frizure i brkovi, dali jedan smešani čak siromašan izgled, koji bi iskrivio prizor. Sve grupe teže
stvaranju svog dijalekta i svojih rituala. Kongres koji je za mene
uvek imao nešto od sna, kao da je hteo da učesnici bez žurbe
otkrivaju cilj koji traži čak i imena i prezimena ostalih kolega.
Ubrzo sam shvatio da moja obaveza nije bila da postavljam pi
tanja i uzdržao sam se da pitam Fernandesa Iralu, koji ništa nije
25
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 27/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
ni rekao. Nisam izostao ni jedne subote, ali je prošlo mesec ili
dva dana pre nego što sam to shvatio. Moj sused je od drugog sas
tanka bio Donald Vren, inženjer Južne Zeleznice, koji će mi kasnije držati časove engleskog.
Don Alehandro je govorio malo; drugi mu se nisu obraća
li, ali osetio sam da govore za njega i da traže njegovo odobrava
nje. Dovoljan je bio pokret spore ruke da bi se promenila tema
rasprave. Polako sam otkrivao da se riđokosi čovek sa levé stra
ne čudno zove Tvirl. Sećam se njegovog krhkog izgleda, svoj
stvenog izvesnim veoma visokim osoba, kao da im visina izaziva
vrtoglavicu, te ih navodi da se pogrbe. Sećam se: njegove ruke su
se, obično, igrale bakrenom busolom koju je povremeno osta
vljao na stolu. Krajem 1914. godine umro je kao vojnik pešadi-
nac u irskom puku. Onaj koji je uvek zauzimao desnu stranu bio
je mladić visoka čela, Fermin Eguren, predsednikov rođak. Ne
verujem u metode realizma, veštačkog roda ako i postoji; više
volim da odednom otkrivam ono što sam postepeno shvatao.
Prethodno bih hteo da podsetim čitaoca na svoju tadašnju situ
aciju: bio sam siromašan momak iz Kasilde, seljačko dete, koje je
stiglo u Buenos Ajres i koje se iznenada našlo, osećao sam, u intimnom središtu Buenos Ajresa i, možda, ko li to zna, sveta. Pola
je veka proteklo, a ja i dalje osećam onu prvobitnu zaslepljenost
koja, svakako, nije bila i poslednja.
Evo činjenica, ispričaću ih ukratko. Don Alehandro Glen-
kou, predsednik, bio je zemljoposednik sa Istoka, vlasnik seo
skog imanja koje se graničilo sa Brazilom. Njegov otac, poreklom
26
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 28/116
Kongres
iz Aberdina, nastanio se na ovom kontinentu sredinom prošlog
veka. Doneo je sa sobom nekih stotinak knjiga, jedine, usuđujem
se da tvrdim, koje je don Alehandro pročitao u svom životu.
(Govorim o tim raznovrsnim knjigama, koje sam držao u rukama,
jer se u jednoj od njih nalazi osnova moje priče). Kada je prvi
Glenkou umro, ostavio je za sobom kćerku i sina, koji če kasnije
postati naš predsednik. Kćerka se udala za jednog Egurena i bila
je Ferminova majka. Don Alehandro je nekoć tražio da postane
poslanik, ali su mu političke vođe zatvorile vrata Kongresa Urug
vaja. Čovek se zainatio i odlučio da osnuje drugi Kongres mnogo
širih dometa. Setio se da je na jednoj od vulkanskih stranica Kar-
lajla čitao o sudbini onog Anaharsisa Klutsa, pobornika boginje
Razuma, koji je u ime trideset i šest stranaca govorio kao „go
vornik ljudske vrste" pred nekom skupštinom u Parizu. Pod-staknut njegovim primerom, Don Alehandro je namerio da
organizuje Kongres sveta, koji bi predstavljao sve ljude iz svih
nacija. Središte prethodnih sastanaka bila je poslastičarnica Gas;
svečanost otvaranja, za koju je bio predviđen rok od četiri godine,
odvijala bi se na imanju don Alehandra. On, kao i toliki ljudi iz
istočne provincije, nije bio pristalica Artigasa, hteo je Buenos Ajres, ali je odlučio da se Kongres okupi u njegovoj domovini.
Zanimljivo je da je prvobitni rok ispoštovan skoro čarobnom
tačnošću.
U početku smo naplaćivali dnevnice, koje nisu bile za pot-
cenjivanje. Međutim, žar koji nas je sve obuzimao učinio je da se
Fernandes Irala, koji je bio siromašan kao i ja, odrekne svojih pa
27
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 29/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
smo na isti način postupili. Ta je mera bila korisna jer je poslužila
da se odvoji žito od kukolja. Broj kongresista se smanjio i samo
smo ostali mi verni. Jedina plaćena funkcija bila je mesto sekretarice Nore Erfjord, koja nije imala drugih sredstava za život.
Njen posao bio je obiman. Organizovati instituciju koja pokriva
planetu nije tričav poduhvat. Pisma su dolazila i odlazila, kao i
telegrami. Stizale su pristupnice iz Perua, iz Danske i iz Indus-
tana. Jedan je Bolivijac ukazao na to da njegova zemlja uopšte
nema pristup moru i da bi taj žalosni nedostatak trebalo da bude
tema jedne od prvih rasprava.
Tvirl, čija je inteligencija bila blistava, primetio je da Kon
gres pretpostavlja problem filozofske prirode. Planirati skup koji
će predstavljati sve ljude bilo je ravno utvrđivanju tačnog broja
platonskih arhetipova, zagonetke koja je vekovima zaokupljala i
zbunjivala mislilace. Predložio je da bi bez daljeg razmišljanja
Don Alehandro Glenkou mogao da zastupa sve zemljoposednike,
ali i Urugvajce, i velike pretke, i riđobrade ljude, i one koji sede
u foteljama. Nora Erfjord bila je Norvežanka. Da li će ona zastu
pati sekretarice ili Norvežanke ili, jednostavno, sve lepe žene?
Dovoljan je bio jedan inženjer da zastupa sve inženjere, uključujući one iz Novog Zelanda?
Mislim da je tada intervenisao Fermin.
- Feri ovde zastupa strance - rekao je uz grohotan smeh.
Don Alehandro ga je strogo pogledao i polako rekao:
- Gospodin Feri ovde predstavlja emigraciju, čiji rad po
diže ovu zemlju.
28
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 30/116
Kongres
29
Fermin Eguren nikada nije mogao ni da me vidi. Bio je tašt
na više stvari: na to što je Urugvajac, što je kreolac, što je pri
vlačan za žene, što je odabrao skupog krojača, i, nikada neću saznati zašto, na svoju baksijsku rasu, na svet po strani istorije koji
nikada nije uradio ništa drugo sem što je muzao krave.
Naše neprijateljstvo je zapečaćeno potpuno trivijalnim in
cidentom. Posle jedne sednice Eguren predloži da odemo do ulice
Hunin. Predlog mi nije delovao privlačno, ali prihvatih, kako ne
bih bio izložen njegovom ruganju. Otišli smo sa Fernandesom
Iralom. Izašavši iz kuće, naiđosmo na nekog povisokog čoveka.
Eguren, koji je bio pripit, gurnu ga. Ovaj, pak, zatvori nam put i
reče:
- Onaj koji bude hteo da izađe, moraće da prođe preko ovog
noža.Sećam se bljeska čelika u tami kapije. Eguren ustuknu,
uplašen. Ja nisam bio sasvim sabran, ali moja mržnja je bila jača
od straha. Krenuo sam rukom ka džepu kao da ću izvući oružje i
rekao odlučnim glasom:
- Ovo ćemo srediti na ulici.
Nepoznati mi odgovori, sada već sasvim različitim glasom:- Takve muškarce volim. Hteo sam da vas stavim na ispit,
prijatelji.
Sada se već smejao ljubazno.
- To o prijateljima, to kažete Vi - odgovorih mu i izađo-
smo.
Čovek s nožem uđe, zatim, u javnu kuću. Rekli su mi posle
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 31/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
da se zvao Tapia ili Paredes ili nešto tako i da ga je bio glas kav-.
gadžije. Kada smo već bili na putu, Irala, koji je ostao pribran,
potapša me i reče glasno:- Među trojicom bio je jedan musketar, Salve D'Artanjan.
Fermin Eguren mi nikada nije oprostio to što sam bio sve-
dok njegovog kukavičluka.
Osećam da sada, tek sada, počinje priča. Već napisane
stranice samo su zabeležile uslove koje su slučajnost ili sudbina
postavljali da bi se desio neverovatan, možda jedinstven slučaj učitavom mom životu. Don Alehandro Glenkou je uvek bio jedino
središte zapleta, ali smo postepeno osetili, ne bez čuđenja i zabri
nutosti, da je pravi predsednik bio Tvirl. Ova čudna osoba bli
stavih brkova laskala je Glenkou pa čak i Ferminu Egurenu, ali na
tako preteran način da je moglo da prođe kao šala, a pri tom nije
dovođeno u pitanje njegovo dostojanstvo. Glenkou je bio tašt nasvoje ogromno bogatstvo; a Tvirl je shvatio da je bila dovoljna
sugestija da su troškovi preterano visoki da bi mu se nametnuo
neki projekat. Na početku Kongres nije bio ništa više do, pret
postavljam, jedan neodređen naziv. Tvirl je predlagao stalna
proširenja, koja je Don Alehandro rado prihvatao. Bilo je to kao
da se nalazite usred rastućeg kruga, koji se beskrajno uvećava,
udaljujući se. Izjavio je, na primer, da Kongres ne može bez bibli
oteke sa priručnicima. Nirenštajn, koji je radio u jednoj knjižari,
polako nam je nabavio atlase Justusa Perta, kao i razne i obimne
enciklopedije, od Plinijeve Historia Naturalis i Boveovog Specu
lum do prijatnih lavirinta (čitam ponovo te reči sa glasom Fer-
30
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 32/116
Kongres
nandesa Irale) čuvenih francuskih enciklopedista, Britanike Piera
Larusa, Brokhausa, Larsena i Montanera i Simona. Sećam se da
sam uz strahopoštovanje milovao svilenkaste tomove izvesne kineske enciklopedije, čija su mi se slova, kičicom dobro nacrtana,
činila još tajanstvenijim od mrlja na krznu leoparda. Neću još reći
kako su završile, što ne žalim ni malo.
Don Alehandro nas je zavoleo, Fernandesa Iralu i mene,
možda zato što smo bili jedini koji nisu pokušavali da mu se ula
guju. Pozvao nas je da provedemo nekoliko dana na imanju La
Kaledonija, gde su već radili zidari.
Posle duže plovidbe uzvodno rekom i pošto smo je prešli
splavom, u zoru smo nogom kročili na drugu obalu. Zatim smo
morali da provedemo noći u sirotinjskim krčmama i da otvara
mo i zatvaramo mnoga vrata na ogradama u predelu Kučilje
Negre. Putovali smo dvokolicom; polja su mi se činila većim i
samotnijim od imanja na kojem sam se rodio.
Još uvek čuvam u sećanju dve slike imanja: onu koju sam
predvideo i onu koju su ugledale moje oči na kraju. Apsurdno sam
zamislio, kao u nekom snu, nemoguću kombinaciju ravnice Santa
Fea i Palate u Aguas Korientes; Kaledonija beše široka kuća, odcigala, sa tremom i slamnatim krovom na dve vode. Učinilo mi se
da je izgrađena za oštru zimu i da dugo traje. Grubi zidovi bili su
skoro lakat debeli a vrata uzana. Nikome nije palo na pamet da za
sadi drvo. Prvi i poslednji zraci sunca podjednako su je udarali.
Obori su sagrađeni od kamena; bilo je dosta mršave i rogate stoke,
a ispleteni repovi konja dosezali su do tla. Prvi put sam osetio ukus
31
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 33/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
tek zaklane životinje. Doneli su kese s dvopekom. Nadzornik mi
je, nekoliko dana kasnije, rekao, da nije probao hieb u životu svom.
Irala upita gde se nalazi kupatilo; don Alejandro širokim pokretom pokaza na kontinent. Noć beše osvetljena mesečinom; izašao
sam da napravim jedan krug i iznenada ga spazih dok je pored
njega bdeo jedan njandu (američki noj).
Vrućina, koju noć nije ublažila, bila je neizdrživa tako da su
svi priželjkivali osveženje. Bilo je mnogo soba sa niskim stopom,
ali su mi se činile zapuštenim: dali su nam jednu koja je gledalana jug, u kojoj su se nalazila dva poljska kreveta i jedna komoda
sa lavorom i krčagom od srebra. Pod je bio zemljani.
Sledećeg dana sam naišao na biblioteku i Karlajlove knji
ge. Potražih stranice posvećene glasogovorniku ljudske vrste,
Anaharsisu Klutsu, koji me je doveo do tog jutra i do te usamlje
nosti. Posle doručka, istovetnog sa ručkom, Don Alehandro nam
pokaza građevinske radove. Prešli smo milju između polja na
konju. Irala čija je jahačka veština bila zastrašujuća, doživeo je
nezgodu! Nadzornik je primetio bez osmeha:
- Ovaj iz Buenos Ajresa ume da sjaše veoma dobro.
Iz daljine smo ugledali građevinu. Nekih dvadesetak ljudi
podiglo je neku vrstu raskomadanog amfiteatra. Sećam se neka
kvih skela i tribina kroz koje su se nazirali nebeski prostori.
U više navrata pokušao sam da razgovaram sa gaučima, ali
su moji pokušaji bili uzaludni. Na neki način znali su da su
različiti. Za međusobno sporazumevanje koristili su škrto znanje
nekakvog unjkavog španskog pod brazilskim uticajem. Nema32
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 34/116
Kongres
sumnje da su u njihovim žilama tekle indijanska i crnačka krv.
Bili su snažni i niskog rasta; u Kaledoniji sam ja bio visok čo
vek, tako nešto mi se nije ranije desilo. Skoro svi su koristilikožne navlake za jahanje, a poneki i široke pantalone. Imali su
malo ili ništa zajedničkog sa bolnim likovima Ernandesa ili Ra-
faela Obligada. Pod uticajem alkohola subotom su lako postajali
nasilni. Nije bilo nijedne žene i nikada gitare.
Više negoli ljudi iz granične zone, zanimala me potpuna
promena koju je doživeo don Alehandro. U Buenos Ajresu bio je
to ljubazan i odmeren čovek; u Kaledoniji, strogi vođa klana, kao
njegovi stariji. Nedeljom izjutra čitao je Sveto pismo radnicima
koji nisu shvatali ni jednu reč. Jedne večeri nadzornik, momak
koji je taj položaj nasledio od oca, obavestio nas je da su se neki
nadničar i radnik zakačili noževima. Don Alehandro ustade bez
žurbe. Stigao je do kruga, skinuo pištolj koji je obično nosio, dao
ga nadzorniku koji mi je delovao uplašeno i prokrčio sebi put
između sečiva. Odmah sam čuo zapovest:
- Ostavite nož, momci.
Istim mirnim glasom dodao je:
- Sada pružite jedan drugom ruku i dobro se vladajte. Ovdeneću gužvu.
Obojica poslušaše. Sledečeg dana saznao sam da je Don
Alehandro otpustio nadzornika.
Osetio sam da me pritiska usamljenost. Uplašio sam se da
se nikada neću vratiti u Buenos Ajres. Ne znam da li je i Fernan-
des Irala delio taj strah, ali smo mnogo razgovarali o Argentini i
33
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 35/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
o tome šta ćemo raditi po povratku. Čeznuo sam za lavovima na
kapiji ulice Huhuj, blizu trga Once, ili svetlom izvesne radnje neo
dređene topografije, a ne za uobičajenim mestima. Uvek sam biodobar jahač; navikao sam da odlazim u šetnje na konju i da
prelazim velike razdaljine. Još uvek se sećam onog vranca kojeg
bih, obično, osedlao i koji je, verovatno već uginuo. Možda sam
nekog popodneva ili neke večeri bio u Brazilu jer granica nije bila
ništa drugo do linija zacrtana graničnim kamenjem.
Već sam naučio da ne brojim dana kada nas na kraju jednog dana, kao i svi drugi, don Alehandro upozori:
- Sada idemo na spavanje. Sutra krećemo u prvim jutar
njim satima.
Kada smo već bili odmakli nizvodno osetio sam se tako
srećnim te sam mogao da s ljubavlju mislim na Kaledoniju.
Obnovili smo subotnje sastanke. Na prvom je Tvirl zatra
žio reč. Rekao je, sa uobičajenim retoričkim figurama, da biblio
teka Kongresa sveta ne može da se ograniči na priručnike i da su
klasična delà svih nacija i jezika pravo svedočanstvo koje nismo
smeli zanemariti bez opasnosti. Izlaganje je usvojeno u isti mah:
Fernandes Irala i doktor Krus, profesor latinskog, prihvatiše se
zadatka da odaberu potrebne tekstove. Tviril je o tome već bio
razgovarao sa Nirenštajnom.
U to vreme nije bilo ni jednog Argentinca čija Utopija nije
bio grad Pariz. Možda je najnestrpljiviji među nama bio Fermin
Eguren; sledio je za njim Fernandes Irala, iz sasvim različitih ra
zloga. Za pesnika Mermera, Pariz je bio Verlen i Lekont d Lil; za
34
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 36/116
Kongres
Egurena poboljšani nastavak ulice Hunin. Sumnjam da se bio do
govorio sa Tvirlom. Ovaj je na drugom sastanku raspravljao o
jeziku koji će koristiti učesnici kongresa i o potrebi da dva delegata odu u London i Pariz, da prikupe dokumenaciju. Da bi se
pravio nepristrasan, predložio je prvo moje ime, a zatim, posle
laganog oklevanja, ime svog prijatelja Egurena. Don Alehandro
je, kao i uvek, pristao.
Mislim da sam već napisao da me je Vren u zamenu za ča
sove italijanskog uputio u učenje beskrajnog engleskog jezika.
Koliko je bilo moguće, izostavio je gramatiku i rečenice sklop
ljene za učenje i ušli smo neposredno u poeziju, čije forme za-
htevaju kratkoću. Moj prvi dodir sa jezikom, koji će nastaniti moj
život, beše hrabri Stivensonov Requiem; posle su usledile balade
koje je Persi otkrio kićenom osamnaestom veku. Neposredno predpolazak za Pariz upoznao sam blistavost Svinberna, koji me je
doveo do sumnje, kao neko ko je nešto skrivio, u uzvišenost
Iralinih aleksandrinaca.
U London sam pristigao početkom januara hiljadu devesto
druge: sećam se milovanja snega, koji nikada ranije nisam video
i na čemu sam bio zahvalan. Srećom, nije mi dopalo da putujemsa Egurenom. Smestio sam se u skromnom pansionu iza Britan
skog muzeja, u čiju sam biblioteku odlazio svakog jutra i popo-
dneva u potrazi za jezikom dostojnim Kongresa sveta. Nisam
zanemario svetske jezike; privirio sam i esperanto - koji je Sen-
timentalni kalendar smatrao „ujednačenim, jednostavnim i
ekonomičnim" - i u Volapuk, koji želi da istraži sve jezičke
35
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 37/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
mogućnosti sa deklinacijama glagola i konjugacijama imenica.
Razmotrio sam argumente pro i contra da se vaskrsne latinski, za
kojim nije tokom vekova prestala da opstaje nostalgija. Zadržaosam se isto tako na razmatranju analitičkog jezika Džona Vil-
kinsa, u kom se definicija svake reči nalazi u slovima koja je čine.
Pod visokim svodom te dvorane upoznao sam Beatris.
Ovo je opšta istorija Kongresa sveta, a ne Alehandra Feri-
ja, moja sopstvena. Prva sadrži drugu, kao i sve ostale. Beatris je
bila visoka, vitka, čistih crta, riđe kose, mogla je da me podseti,
mada nikada nije, na kosu pogurenog Tvirla. Nije još bila na
punila dvadeset godina. Napustila je jednu od severnih grofovija
da bi studirala književnost na univerzitetu. Bila je, kao i ja,
skromnog porekla. Biti italijanske loze u Buenos Ajresu bilo je
sramota; u Londonu sam otkrio da je za mnoge čak romantičan
atribut. Trebalo nam je nekoliko popodneva da postanemo lju
bavnici; tražio sam da se uda za mene, ali Beatris Frost, kao No
ra Erfjord, bila je sledbenica vere koju je propovedao Ibzen i nije
želela da se vezuje ni za koga. Iz njenih se ustija rodila reč koju
se ja nisam usuđivao da izgovorim. O noči, o podeljena i mlaka
tmino, o ljubavi što teče u senci kao tajanstvena reka, o trenutku
sreće u kom je svako oboje, o nevinosti i bezazlenosti sreće, o
vezo u kojoj smo se gubili da bi se zatim izgubili u snu, o prve
svetlosti dana i ja koji je posmatram!
Na surovoj granici sa Brazilom pritiskala me nostalgija; nije
bilo tako u crvenom lavirintu Londona, koji mi je pružio tolike
stvari. Uprkos izgovorima koje sam smislio da bi odložio odlazak,
36
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 38/116
Kongres
morao sam da se vratim krajem godine; zajedno smo proslavili
Božić. Obećao sam joj da će je Don Alehandro pozvati da bude
član Kongresa; odgovorila mi je na neodređen način da bi je zanimalo da poseti južnu poluloptu i da se jedan njen rođak, zubar,
nastanio u Tasmaniji. Beatris nije htela da gleda brod; oproštaj
je, po njenom shvatanju, predstavljao izveštačenu svečanost, nera
zumno slavljenje nesreće, a ona je mrzila izveštačene svečanosti.
Oprostili smo se u biblioteci gde smo se upoznali prethodne zime.
Ja sam kukavica nisam joj ostavio adresu, da bih izbegao teskobu
iščekivanja pisama.
Primetio sam da putovanja na povratku traju manje od onih
na odlasku, ali prelazak Atlantika, opterećen uspomenama i opa
snostima, učini mi se veoma dugačkim. Ništa me nije bolelo to
liko koliko da mislim, o tome kako će uporedo sa mojim životom,Beatris živeti svoj. Minut po minut i noć za noć. Napisao sam
pismo od mnogo stranica, koje sam iscepao kada smo isplovili iz
Montevidea. Stigao sam u domovinu jednog četvrtka; Irala me
čekao u pristaništu. Vratio sam se u moj stari smeštaj u ulici Čile;
taj i naredni dan proveli smo razgovarajući i hodajući. Želeo sam
da povratim Buenos Ajres. Sa olakšanjem sam saznao da je Fer-min Eguren i dalje u Parizu; činjenica da sam se vratio pre njega
ublažiće na izvestan način moje dugo odsustvo.
Irala je bio obeshrabren. Fermin je u Evropi nemilice trošio
goleme svote novca i u više navrata se oglušio o naređenje da se
smesta vrati. To se moglo predvideti. Više su me uznemirile druge
vesti; Tvirl se, uprkos protivljenju Irale i Krusa, pozvao na Plini-
37
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 39/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
ja Mlađeg, po kom nema tako loše knjige koja ne sadrži nešto
dobro i predložio da se kupe bez biranja zbirke La Prensa, tri hi
ljade četiri stotine primeraka Don Kihota različitog formata,Balmesova prepiska, univerzitetske teze, računi, bilteni i po-
zorišni programi. Sve je svedočanstvo, rekao je. Nirenštajn ga je
podržao; don Alehandro je „nakon tri zvučne subote", odobrio
predlog. Nora Erfjord je dala ostavku na svoj položaj sekretarice;
zamenio ju je novi član, Karlinski, koji je bio Tvirlovo oruđe.
Ogromni paketi gomilali su se u sobama u dnu kuće i podrumu
kućerine don Alehandra, sada, bez kataloga, bez kartoteke. Po
četkom jula Irala je proveo nedelju dana u Kaledoniji; zidari su
prekinuli posao. Nadzornik je na pitanje odgovorio da je tako
odlučio gazda i da, što se vremena tiče, ima dana na pretek.
Ja sam u Londonu napisao izveštaj, ali sada nije trenutak
da podsećam na njega; u petak sam otišao da pozdravim don Ale
handra i da mu predam moj tekst. Pratio me Fernades Irala. Bilo
je poslepodne i u kuću je prodirao vetar sa pampe. Ispred kapije
u ulici Alsina čekala je kočija sa tri konja. Sećam se pogurenih
ljudi koji su iskrcavali pakete u stražnje dvorište; Tvirl im je za-
povednički izdavao naređenje. Tamo su se nalazili, kao da neštopredosećaju Nora Efjordi Nirenštajn i Krus i Donald Vren i još
jedan ili dvoje kongresista. Nora me zagrlila i poljubila i taj za
grljaj i taj poljubac me podsetiše na druge. Crnac, dobričina i sre
tan, poljubio mi je ruku.
U jednoj od soba nalazila su se četvrtasta vrata za podrum;
nekoliko grubih stepenika gubilo se u mraku.
38
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 40/116
Kongres
39
Odjednom začusmo korake. Pre nego što sam ga ugledao,
znao sam da ulazi don Alehandro. Stigao je kao daje skoro trčao.
Glas mu je bio različit; nije to bio glas odmerenog gospodina koji je predsedavao našim subotnjim sastancima, ni feuda
lnog veleposednika koji zabranjuje dvoboj noževima i koji
propoveda svojim gaučima Božju reč, mada je više ličio na ovog
drugog.
Ne pogledavši nikoga, naredio je:
- Vadite sve što je nagomilano dole. Da ne ostane u po
drumu nijedna knjiga.
Posao je trajao skoro sat vremena. Nagomilali smo u dvo
rištu gomilu višu od najviših. Svi smo dolazili i odlazili; jedini
koji se nije pomerio bio je don Alehandro.
Zatim je usledio nalog:- Sada zapalite sve ove pakete.
Tvirl je bio veoma bled. Nirenštajn je uspeo da promrmlja:
- Kongres sveta ne može bez tih vrednih pomagala koje
sam odabrao sa toliko ljubavi.
- Kongres sveta? - upita don Alehandro. Smejao se ironi
čno, a ja ga nikada nisam čuo da se smeje.Postoji neko tajanstveno zadovoljstvo u uništavanju; pla
menovi su pucketali u blesku, a ljudi su se povukli do zidova ili
u sobe. Noć, pepeo i miris na izgorelo ostadoše u dvorištu. Se
ćam se izgubljenih stranica koje se spasiše, belih na tlu. Nora Er
fjord, koja je prema Don Alehandru gajila ljubav koju mlade žene
obično osećaju za starije ljude, rekla je nerazumno:
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 41/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
- Don Alehandro zna šta radi.
Irala, veran književnosti, pokušao je da izusti rečenicu:
- Periodično, svakih nekoliko vekova treba spaljivati Alek-sandrijsku biblioteku.
Zatim nam stiže otkrovenje:
- Četiri godine mi je trebalo da shvatim ono što vam sada
kažem. Poduhvat kojeg smo se latili je tako velik da obuhvata -
sada to znam - ceo svet. Nisje u pitanju nekoliko šarlatana koji
zadivljuju pod nadstrešnicama nekog izgubljenog imanja. Kon
gres sveta započeo je sa prvim trenutkom nastanka sveta i nasta-
viče kada mi budemo prah. Nema mesta na kom se ne nalazi.
Kongres su knjige koje smo spalili. Kongres su Keldoncijci koji
su porazili cezarske legije. Kongres je Jov na đubrištu i Hristos na
krstu. Kongres je onaj beskorisni momak koji traci moje imanje
sa droljama.
Nisam mogao da se uzdržim i prekinuh ga:
- Don Alehandro, ja sam, takođe, krivac. Završio sam
izveštaj koji vam donosim, a produžio sam boravak u Engleskoj
i trošio vaš novac zbog ljubavi jedne žene.
Don Alehandro nastavi:- To sam i pretpostavio, Feri. Kongres su moji bikovi. Kon
gres su bikovi koje sam prodao i milje polja koje nisu moje.
Neki zaprepašćeni glas se uzdigao; bio je to Tvirl.
- Nećete nam reći da ste prodali Kaledoniju?
Don Alehandro odgovori bez žurbe:
- Da, prodao sam je. Nije mi više ostao ni pedalj zemlje,
40
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 42/116
Kongres
41
ali me ne boli moja propast jer sada to shvatam. Možda se više ne
ćemo videti, jer nismo potrebni kongresu, ali ove poslednje ve
čeri ćemo izaći svi da posmatramo Kongres.Bio je opijen pobedom. Preplavili su nas njegova čvrsti-na
i vera.
Niko nije pomislio ni za tren da je lud.
Na trgu smo zaustavili otvorenu kočiju. Ja sam se smestio
na prednjem sedištu, pored kočijaša i don Alehandro naredi:
- Majstori, obići ćemo grad. Vozite nas kud hoćete.
Crnac, uzdignut u papučici, neprestano se smejao. Nikada
neću saznati da li je nešto shvatio.
Reči su simboli koji zahtevaju zajedničko secanje. Ono što
sada želim da ispričam je samo moje; oni koji su ga sa mnom
delili su umrli. Mistici prizivaju ružu, poljubac, pticu koja predstavlja sve ptice, sunce koje predstavlja sve zvezde i sunce, kr
čag vina, vrt ili seksualni čin. Nijedna od tih metafora mi ne služi
za tu dugu noć slavlja koja nas je ostavila, umorne i srećne, u osvit
zore. Skoro da i nismo pričali dok su točkovi i kopita odzvanjali
po kamenu. Pre zore, blizu neke tamne i jadne vode, koja možda
beše Maldonado ili čak Rijačuelo, visoki glas Nore Erfjord zape- vao je baladu Patrika Spensa i don Alehandro je tiho pevušio
poneki stih, van tona. Engleske reči donese mi sliku Beatris. Iza
mojih leđe Tvirl je mrmljao:
- Hteo sam da činim zlo, a činim dobro.
Nešto od onog što smo usput videli još uvek stoji - cr
venkasti zid Rekolete, žuta zidina zatvora, par ljudi koji igraju na
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 43/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
jednom okrnjenom ćošku, atrijum podeljen rešetkom na kocke,
pragovi železničke pruge, moja kuća, tržnica, neprobojna i vlažna
noć, ali nijedna od tih nepostojanih stvari, koje su možda biledrugačije, ne znači ništa. Znači to da smo osetili da je naš plan,
kom smo se u više navrata rugali, stvarno i tajno postojao i da je
bio univerzum i mi. Bez veće nade, tražio sam tokom godina ukus
te noći; ponekad sam mislio da sam je povratio kroz muziku, kroz
ljubav, kroz neodređeno osećanje, ali se nije vratila, izuzev jednog
jedinog jutra, u snu. Kada smo se zakleli da nećemo nikome ništareći, već je bilo subotnje jutro.
Nikada ih više nisam video, izuzev Irale. Nikada nismo ko-
mentarisali priču; bilo koja naša reč predstavljala bi skrnavljenje.
Don Alehandro Glenkou umro je 1914. godine i sahranjen je u
Montevideu. Irala je umrla prethodne godine.
Sa Nirenštajnom sam se mimoišao na ulici Lima jednom i
pravili smo se da se nismo videli.
42
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 44/116
There Are More Things
THERE ARE MORE THINGS
U znak sećanja na Hauarda P. Lovkrafta
Uoči polaganja poslednjeg ispita na Univerzitetu u Teksa-su, u Ostinu, saznao sam da je moj stric Edvin Arnet umro od
aneurizme, na udaljenom kraju kontinenta. Osetio sam ono što
osečamo kada neko umre: već beskorisnu tugu da nas ništa ne bi
koštalo da smo bili bolji. Čovek zaboravlja daje mrtvac koji raz
govara sa mrtvima. Predmet koji sam slušao bila je filozofija;
setio sam se da mi je moj stric, bez da je naveo jedno jedino lič
no ime, otkrio svoje lepe dileme, tamo u Crvenoj kući, blizu Lo-
masa. Jedna od pomorandži iz deserta bila je njegovo oruđe da
me uvede u Berklijev idealizam; šahovska tabla mu je bila do
voljna za elejske paradokse. Nekoliko godina kasnije pozajmio
je Hintonove traktate, koji žele da dokažu stvarnost jedne četvrte dimenzije svemira. Čitalac je može naslutiti putem složenih
vežbi sa kockama u boji. Neću zaboraviti prizme i piramide slo
žene na podu kancelarije.
Moj stric je bio inženjer. Pre nego što se penzionisao iz
službe na železnici, odlučio je da se nastani u Turderi, koja mu je
pružala prednosti osame, kao u divljini i blizini Buenos Ajresa.
43
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 45/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
Ništa nije predvidljivije do činjenice da mu je arhitekta bio nje
gov intimni prijatelj Aleksander Muir. Ovaj strogi čovek zago
varao je kruto Knoksovo učenje; moj, stric, u maniru skoro svegospode tog doba, bio je slobodni mislilac ili, bolje rečeno, ag
nostik, ali se zanimao za teologiju, kao što su ga zanimale var
ljive Hintonove kocke ili dobro usaglašene mere mladog Velsa.
Voleo je pse; imao je jednog velikog ovčara kome je dao nadi
mak Samjuela Džonsona u znak sećanja na Ličfild, svoje daleko
rodno selo.
Crvena kuća nalazila se na uzvišenju, ograđenom na Zapa
du močvarnim zemljištem. Sa druge strane ograde araukarije joj
nisu ublažavale težak izgled. Umesto terasa imala je krovove od
škriljaca na dve vode i četvrtasti toranj sa satom, koji kao da su
pritiskali zidove i škrte prozore. Kao dete, prihvatao sam i ru-
žnoću, kao što se prihvataju neusaglašene stvari koje sam iz či
njenice da koegzistiraju nose ime univerzuma.
U domovinu sam se vratio 1921. godine. Da bi izbegli
sporove, prodali su kuću na licitaciji; kupio je neki stranac Maks
Pretorijus, koji je uplatio dvostruki iznos od najbolje ponude.
Kada su potpisani papiri, pojavio se predveče sa dva pomoćnika
i bacili su na đubrište, nedaleko od Vojnog druma, sav nameštaj,
sve knjige i sve kućne potrepštine. (Sa tugom sam se setio dija
grama iz Hintonovih knjiga i velikog globusa). Drugog dana,
otišao je na razgovor sa Muijrom i predložio mu izvesne pre-
pravke, koje je ovaj odbio sa ogorčenjem. Stolari iz kraja su odbili
da iznova prave nameštaj za kuću; izvesni Marijani, iz Glua, pri-
44
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 46/116
There Are More Things
45
hvatio je, na kraju uslove koje mu je nametnuo Pretorius. Tokom
dve nedelje morao je da radi noc'u, iza zatvorenih vrata. Isto tako
se jedne noći uselio u Crvenu kuc'u novi stanar. Prozori se nisuotvorili, ali su se u tami nazirale pukotine svetla. Mlekadžija je
nabasao jednog jutra na uginulog ovčara na pločniku, bez glave i
osakaćenog. U toku zime su isekli araukarije. Niko nije više video
Pretorijusa, koji je, kako izgleda, ubrzo napustio zemlju.
Takve su me vesti, kako se može pretpostaviti, uznemirile.
Znam da mi je najočiglednija osobina radoznalost i da me je jed
nom dovela do veze sa ženom koja mi beše strana u svakom
pogledu, samo da bih saznao ko je i kakva je, da pribegavam
upotrebi (bez ishoda koji bi se mogao ceniti) laudanuma, da
istražujem beskonačne brojeve i da me je pokrenula u groznu pus
tolovinu koju ču izložiti. Nesrećno sam odlučio da istražim stvar.Prvi potez bio je da odem da posetim Aleksandera Muira.
Sećam ga se uspravnog držanja, tamne kose, mršavosti koja nije
isključivala snagu; sada su ga godine bile pogrbile, a crna brada
bila je siva. Primio me u svojoj kući u Temperliju, koja je, kao što
se i moglo pretpostaviti, ličila na stričevu, pošto su obe odgova
rale solidnim normama dobrog pesnika i lošeg graditelja VilijemaMorisa.
Dijalog je bio škrt; nije slučajno simbol Škotske stričak.
Naslutio sam, međutim, da su jak cejlonski čaj i izjednačena zdela
za kiflice (koje je moj domaćin lomio na dva delà i mazao
maslacem, kao da sam ja još uvek dete) predstavljali, u stvari,
skromnu kalvinističku gozbu, posvećenu rođaku njegovog prija-
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 47/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
telja. Njegove teološke razmirice sa mojim stricem bile su jedna
duga partija šaha, koja je zahtevala od svakog igrača saradnju pro
tivnika.Proticalo je vreme, a ja se nisam približavao svojoj temi.
Došlo je do neudobne tišine i Muir mi se obratio:
- Mladiću (Young man) - reče - niste dolazili dovde da
bismo razgovarali o Edvinu ili o Sjedinjenim Državama, zemlji
koja me ne zanima. Vama san oduzima prodaja Crvene kuće i taj
čudni kupac. Meni takođe. Iskreno, priča mi se ne dopada, ali ću
vam reći šta mogu. Nema mnogo toga.
Zatim je nastavio bez žurbe:
- Pre nego što je Edvin umro, pozvao me je u svoju kance
lariju gradonačelnik. Bio je tamo sa parohijskim popom. Predlo
žili su mi da izradim nacrte za jednu katoličku kapelu. Dobro bi
nagradili moj rad. Odgovorio sam im odmah da ne pristajem. Ja
sam sluga Božji i ne mogu da počinim svetogrđe izgradnjom ol
tara za idole.
Tu je zastao.
- Je li to sve? - usudio sam se da pitam.
- Ne. Jevrejin Pretorijus hteo je da uništim svoje delo i da
umesto toga skiciram nešto čudovišno. Grozota ima razne oblike.
Izgovorio je te reči ozbiljno i ustao.
Kada sam zašao iza ćoška, približio mi se Danijel Ibera.
Poznavali smo se kao što se ljudi poznaju po selima. Predložio
mi je da se vratimo peške. Nikada me nisu zanimali zlobnici i
predvideo sam čitav niz gnusnih priča iz prodavnice, manje više
46
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 48/116
There Are More Things
47
apokrifnih i brutalnih, ali sam se pomirio i prihvatio. Skoro je bila
noć. Kada je ugledao na daljini od nekoliko blokova Crvenu kuću
na uzvišici, Ibera je skrenuo. Pitao sam ga zašto. Njegov odgovor bio je neočekivan.
- Ja sam desna ruka don Felipea. Niko mi nije rekao da sam
lenj. Sećaš li se onog momka Urgoitija koji je došao da me traži
iz Merloa i kako se proveo. Pazi. Pre neku noć, vraćao sam se sa
neke lumperajke. Na nekih stotinak metara od vile, videh nešto.
Šarac mi se uplašio i da mu nisam pritegao uzde i skrenuo
uličicom, možda nè bih sada pričao ovu priču. Ono što sam
ugledao više nego opravdava tako nešto.
Veoma ljut, dodao je psovku.
Te noći nisam spavao. U zoru sam sanjao gravuru u stilu
Piranezija, koju nikada nisam video ili koju sam video i zabora vio, a koja je predstavljala lavirint. Bio je to amfiteatar od kame
na, oivičen čempresima i viši od krošnji čempresa. Nije imao ni
vrata ni prozore, ali jeste jedan beskrajni red okomitih i uskih
pukotina. Uz pomoć stakla koje uvećava pokušavao sam da vi
dim minotaura. Na kraju ga ugledah. Bio je čudovište nad čudo
vištima; ličio je manje na bika, a više na bizona i ispruženoljudsko telo na zemlji, izgledalo je kao da spava i nešto sanja.
Tog poslepodneva prošao sam pored Kuće. Rešetkasta
kapija bila je zatvorena, a neke šipke bejahu iskrivljene. Ono što
nekada beše vrt sada je bilo šipražje. Na desno se nalazio plitak
jarak sa izgaženim ivicama.
Ostao mi je još samo jedan potez, koji sam odlagao dani-
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 49/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
ma, ne samo zato što sam ga smatrao u potpunosti uzaludnim, već
što bi me odvukao do neizbežnog, do poslednjeg.
Bez veće nade otišao sam u Glu. Marijani, stolar, beše jedan debeli rumeni Italijan, zašao u godine, prost i srdačan. Do
voljno mi je bilo da ga vidim pa da odbacim sve lukavštine koje
sam smislio prethodne večeri. Uručio sam mu svoju vizitkartu,
koju je pompezno glasno sricao, sa izvesnim zastajkivanjem iz
poštovanja kada je došao do doktor. Rekoh mu da me zanima
nameštaj koji je on napravio za imanje koje je pripadalo momstricu, u Turderi. On je govorio i govorio. Neću pokušati da pre
nesem njegove brojne i gestikulisane reči, ali mi je izjavio da je
njegov moto zadovoljiti sve zahteve mušterije, ma koliko eks
travagantni oni bili i da je on svoj posao obavio doslovce. Pošto
je prekopao razne ladice, pokazao mi je neke papire koje nisam
razumeo, potpisane od strane neuhvatljivog Pretorijusa. (Nema
sumnje da me je smatrao advokatom). Kada smo se pozdravljali,
poverio mi je da za svo zlato ovog sveta ne bi više kročio u Tur-
deru, a još manje u kuću. Dodao je da mušterija jeste svetinja, ali
daje, po njegovom skromnom mišljenju, gospodin Pretorijus lud.
Zatim je zaćutao, kajući se. Ništa više nisam mogao da mu
izvučem.
Bio sam predvideo takav neuspeh, ali jedno je predvideti
nešto, a drugo da se to stvarno i dogodi.
U više navrata rekoh samom sebi da nema druge zagonetke
od vremena, tog beskonačnog spleta sačinjenog od juče, danas,
budućnosti, uvek i nikada. Ta misaona razmišljanja ispala su
48
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 50/116
There Are More Things
49
beskorisna kada sam posvetio jedno popodne izučavanju Šopen-
hauera ili Rojsa, ja sam obilazio, iz noći u noć, zemljanim pute-
vima koji je okružuju, Crvenu kuću. U više navrata uočio samgore neko veoma belo svetio; drugih mi se učinilo da čujem je
canje. Tako sve do devetnaestog januara.
Beše jedan od onih dana u Buenos Ajresu kada se čovek
oseća ne samo izmrcvaren i naružen letom, već i ponižen. Bilo je
oko jedanaest uveče kada se sručila oluja. Prvo južni vetark, a
zatim pljusak. Lutao sam tražeći neko drvo. Pod naglim svetlom
munje našao sam se na nekoliko koraka od ograde. Ne znam da
li sa strahom ili nadom, probao sam da otvorim kapiju. Neočeki
vano, popustila je. Ušao sam teran olujom. Nebo i zemlja su mi
pretili. A kućna vrata su bila odškrinuta. Nalet kiše mi zapljusnu
lice i uđoh.Unutra su skinuli pločice i gazio sam po čupav oj travi. Ne
kakav sladunjavi miris koji je izazivao mučninu ulazio je u kuću.
Na levo ili na desno, ne znam dobro, naišao sam na kamenu kos
inu. Žurno sam se peo. Skoro nenamerno okrenuh prekidač za
svetio.
Trpezarija i biblioteka mojih sećanja sada su činili, kada je
srušen zid koji ih je razdvajao, jednu jedinu veliku neuređenu
prostoriju, sa po nekim komadom nameštaja. Neću pokušati da
ih opišem, jer nisam siguran da sam ih video, uprkos nemilosrd
nom belom svetlu. Objasniću. Da bi se nešto videlo treba shvatiti.
Fotelja pretpostavlja ljudsko telo, njegove zglobove i delove;
makaze, čin presecanja. Šta reći o nekoj lampi ili vozilu? Divljak
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 51/116
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 52/116
Sekta tridesetorice
SEKTA TRIDESETORICE
Originalni rukopis može se pogledati u biblioteci Univer
ziteta u Lajdenu; pisan je na latinskom, ali po nekim helenizam
opravdava sumnju da je preveden sa grčkog. Prema Lajsgangu izčetvrtog je veka naše ere. Gibon ga pominje, u prolazu, u jednoj
od beležaka petnaestog poglavlja njegovog Decline and Fall.
Anonimni autor piše:
„... Sekta nikada nije bila brojna i sada su njeni sledbenici
retki. Desetkovani mačem i ognjem spavaju pored drumova ili u
ruševinama što im je rat oprostio, pošto im je zabranjeno da gra
de naseobine. Obično idu goli. Događaji, koje je zabeležilo moje
pero, svima su poznati; moja je sadašnja namera da ostavim za
pisano ono što sam mogao da otkrijem o njihovom učenju i nji
hovim običajima. Dugo sam raspravljao sa njihovim učiteljima i
nisam uspeo da ih preobrazim u veru Gospoda.
„Prvo što je privuklo moju pažnju bila je raznovrsnost nji
hovih stavova po pitanju mrtvih. Najmanje učeni shvataju da su
duhovi onih koji su napustili ovaj život dužni da ih sahrane; dru
gi, koji se ne pridržavaju doslovno, izjavljuju da Isusovo upozo
renje: Prepusti mrtvima da sahrane svoje mrtve, osuđuje kičenu
ispraznost naših pogrebnih obreda.
53
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 53/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
„Svi slede strogo savet da se proda ono što se ima i da se da
siromašnima; prvi korisnici predaju drugima, a ovi trećima. To
objašnjenje je dovoljno za njihovo siromaštvo i golotinju, koje ihpribližava, takođe, rajskom stanju. Sa žarom ponavljaju reči:
pogledajte gavranove, koji niti seju niti žanju, koji nemaju ni am-
bare ni silose a Bog ih hrani. Koliko ste vredniji poštovanja vi od
ptica? Tekst zabranjuje štednju. Ako Bog tako oblači travu, koja
je danas u polju, a sutra je bačena u peć, zar neće rađe vas, malo-
verne ljude? Vi se, dakle, nemojte truditi da imate šta da jedete,
ili da imate šta da pijete; niti budite u nespokojnoj zbunjenosti.
„Sud Ko posmatra ženu požudno, već je izvršio preljubu sa
njom u srcu svom predstavlja pouzdan savet čistote. Međutim,
brojni su sektaši koji podučavaju da smo svi počinili preljubu,
ako pod nebesima nema muškarca koji nije požudno gledao jednu
ženu. Pošto želja nije manje grešna od samog čina, pravedni se
mogu prepustiti bez bojazni najrazuzdanijoj pohoti.
„Sekta izbegava crkve; njeni učitelji propovedaju pod ve
drim nebom, sa brežuljka ili zida ili, ponekad, sa čamca na obali.
„Ime sekte izazvalo je uporna nagađanja. Neki kažu daje to
broj na koji su svedeni vernici, stoje smešno, mada proročanski,
jer je Sekta, s obzirom na svoje izopačeno učenje, predodređena
na smrt. Drugi ga izvode iz visine kovčega, koja je iznosila
trideset lakata; treči koji iskrivljuju astronomiju, iz broja noći,
koje su zbir svakog lunarnog meseca; drugi, iz krštenja Spasite
lja; drugi, iz Adamovih godina, kada je iskrsao iz crvene prašine.
Sva su podjednako lažna. Nije manje lažan ni katalog trideset
54
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 54/116
Sekta tri desetorice
božanstava ili prestola, od kojih je jedno Abraksas, predstavljen
sa petlovom glavom, rukama i trupom muškarca sa sklupčanom
zmijom iznad.
„Znam istinu, ali ne mogu da osmišljam istinu. Neproce-
njiv dar saopštavanja Istine mi nije dat. Neka drugi, srecniji od
mene, spašavaju sektaše recima ili ognjem. Bolje je biti pogu
bljen nego ubiti sam sebe. Ograničiću se na izlaganje odurnog
krivoverja.
„Reč se učini telom da bi postala čovek među ljudima, ko
ji će ga razapeti na krstu i biti iskupljeni od Njega. Rodio se iz
utrobe jedne žene, iz odabranog naroda, ne samo da bi propove-
dao Ljubav, već da bi trpeo mučeništvo.
„Bilo je potrebno da stvari budu nezaboravne. Nije bila do
voljna smrt jednog ljudskog bića mačem ili kukutom da bi sepovredila ljudska mašta do poslednjeg dana. Gospod je raspore
dio događaje na patetičan način. To je objašnjenje poslednje ve
čere, Isusovih reči koje nagoveštavaju izdaju, ponovljenog znaka
jednom od učenika, blagosiljanja hleba i vina, Petrovih zakletvi,
usamljenog bdenja u Getsemaniju, sna dvanaestorice, ljudske
molitve Sina, znoja kao krvi, mačeva, poljupca koji izdaje, Pilata
koji pere ruke, bičevanja, ruganja, trnja, purpure i žezla od trske,
sirćeta sa žuči, Krsta na vrhu brežuljka, obećanja dobrom lopovu,
zemlje koja se trese i tmine.
„Božansko milosrđe, kom dugujem tolike milosti, omogu
ćilo mi je da otkrijem pravi i tajni razlog imena Sekte. U Kerio-tu, gde se verovatno rodio, održao se manastir koji se zove
55
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 55/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
Trideset Dinara. To je ime prvobitno i daje nam ključ. U tragediji
Krsta - pišem sa dužnim poštovanjem - bilo je svesnih i nesve-
snih učesnika, svi neophodni, svi kobni. Nesvesni behu svešte-nici koji su predali srebrnjake, nesvestan je bio narod koji je
odabrao Barabasa, nesvestan beše namesnik Judeje, nesvesni
behu Rimljani koji podigoše Krst Njegovog mučeništva i zaku-
caše klinove i kockaše se. Svesna su bila samo dvojica: Otkupi
telj i Juda. Ovaj je bacio trideset novčića koji su predstavljali cenu
spasenja duša i odmah se obesio. Imao je tada trideset i tri godine, kao i Čovekov Sin. Sekta ih obožava podjednako i oprašta
grehe ostalima.
„Ne postoji samo jedan krivac; nema ko nije, svesno ili ne,
izvršilac plana koji je zacrtala Mudrost. Svi dele sada Slavu.
„Moja ruka pruža otpor pisanju druge gnusobe. Prosvećeni
se, kada napune naznačene godine starosti, izlažu poruzi i daju
da ih razapnu na krst na vrh brda, da bi sledili primer svojih
učitelja. Ovo zločinačko krštenje pete zapovesti mora se spreča
vati strogošću koju su uvek zahtevali zakoni ljudski i božanski.
Neka prokletstva Nebesa, neka mržnja anđela..."
Završetak rukopisa nije pronađen.
56
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 56/116
Noć darova
NOĆ DAROVA
Priču smo čuli u staroj poslastičarnici Orao, u ulici Florida,
u visini ulice Piedad.
Raspravljalo se o problemu spoznaje. Neko je pomenuo pla
tonsku tezu da smo već sve videli u prethodnom svetu, tako daje
spoznaja prepoznavanje; moj otac je, mislim, rekao daje Bejkonnapisao: ako je učenje secanje, onda je neznanje, u stvari, zabo
rav. Drugi sagovornik, gospodin u godinama, koji mora daje bio
malo izgubljen u toj metafizici, odlučio je da uzme reč. Reče sa
sporom sigurnošću:
- Nikako da shvatim do kraja to o platonovskim arhetipo
vima. Niko se ne seća kada je prvi put video žuto ili crno, ili pr
vog puta kada mu se svidelo neko voće, možda zato što je bio
mali i nije mogao da zna da započinje veoma dugačak niz. Nara
vno, postoje i drugi „prvi put" koje niko ne zaboravlja. Mogao
bih vam ispričati ono što mi ostavi izvesna noć koju nosim u se-
ćanju, tridesetog aprila 74. godine.Leta su ranije bila duža, ali ne znam zašto smo ostali do tog
datuma u lokalu naših rođaka, Dornaovih, na nekoliko milja od
Lobosa. U to doba, jedan od radnika, Rufino, učio me je seoskim
poslovima. Ja sam skoro napunio trinaest godina; on je bio dosta
stariji i bio ga je glas da je odlučan. Bio je veoma vest; kada su se
igrale igre, pobeđen je uvek bio onaj drugi. Jednog petka mi
5 7
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 57/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
predloži da u subotu uveče odemo do sela na zabavu. Naravno,
prihvatio sam, ne znajući sasvim dobro o čemu se radi. Upozorio
sam ga da ne umem da plešem. Odgovorio mi je da se ples lakouči. Posle večere, oko pola osam, krenusmo. Rufino se bio doterao
kao da ide na zabavu i poneo je srebrni nož; ja sam krenuo bez
mog noža, bojeći se šala. Ubrzo smo ugledali prve kuće. Nikada
niste bili u Lobosu? Svejedno; nema sela u provinciji koje ne liči
na drugo, čak i po tome da se smatra različitim. Iste zemljane
ulice, iste rupe, iste niske kuće, kao da je cilj da konjanik dobijena značaju. Na nekom ćošku sjahasmo pred kućom nebeski plave
ili roza boje, sa natpisom Zvezda. Za drvenu ogradu behu vezani
neki konji sa dobrom opremom. Kroz poluodškrinuta vrata koja
gledaju na ulicu, ugledah sam zračak svetlosti. Na kraju trema
nalazila se velika prostorija sa klupama od daske po stranama, a
među klupama, tamna vrata koja su vodila ko zna gde. Neko pse-
tance žute dlake izašlo je lajući da mi se obraduje. Bilo je dosta
sveta; dolazilo je i odlazilo pet-šest žena u dugim haljinama sa
svetlim šarama. Neka uvažena gospođa, sva u crnini, izgledala
mi je kao vlasnica kuće. Rufino je pozdravi i reče:
- Evo vam dovodim novog prijatelja koji nije mnogo vi
čan.
- Već će naučiti, ne brinite - odgovorila je gospođa.
Bilo me je sramota. Da bi ih zavarao ili da vide da sam mali,
počeo sam da se igram sa psom na kraju jedne klupe. Na kuhinj
skom stolu gorele su svece lojanice u bocama i sećam se, takođe,
male peći u ćošku u dnu. Na belom zidu ispred nalazila se slika58
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 58/116
Noć darova
Milosrdne Device. Nekoje između dve šale, naštimovao je gitaru
koja ga je dosta mučila. Samo zbog stidljivosti nisam odbio ra
kiju od borovnice koja mi ostavi usta kao žar. Među ženama be
se jedna koja mi se činila različitom od ostalih. Zvali su je
Zatočenica. Primetio sam kod nje nešto indijanskog, ali crte be-
jahu crtež, a oči veoma tužne. Pletenica joj je dosezala do pojasa.
Rufino, koji je primetio da je posmatram, reče joj:
- Pričaj još jednom o prepadu Indijanaca da osvežiš pam
ćenje.
Devojka je govorila kao daje sama i na neki način osetih da
ne može da misli ni na šta drugo i da je ta stvar jedina koja joj se
desila u životu. Ovako nam je kazivala:
- „Kada su me doveli iz Katamarke bila sam veoma mala.
Šta sam mogla znati o napadima Indijanaca. Na imanju ih odstraha i nisu pominjali. Kao tajnu, saznala sam da Indijanci mo
gu da se sruče kao nekakav oblak i da pobiju svet i pokradu živo
tinje. Žene su odvodili sa sobom u unutrašnjost i svašta im činili.
Uradila sam sve što sam mogla da ne verujem. Lukas, moj brat,
koga su kasnije izboli kopljem, kleo se da su sve to laži, ali kada
je jedna stvar istinita, dovoljno je da je neko kaže jednom pri
likom da bi se znalo da je tačno. Vlada im deli poroke i travu za
čaj da bi bili mirni, ali oni imaju veoma oprezne vračeve koji ih
savetuju. Na zapovest poglavice ništa ih ne košta da poharaju
između tvrđavica koje su raspršene. Od silnog razmišljanja sko
ro da sam želela da dođu i umela sam da posmatram u pravcu za
pada. No, znam da merim vreme, ali bilo je mrazeva i leta i
59
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 59/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
žigosanja stoke i smrt nadzornikovog sina pre invazije. Bilo je to
kao da ih je doneo vetar sa pampe. Videla sam stričkov cvet u
rovu i sanjala sam Indijance. U zoru se to i desilo. Životinje susaznale pre hrišćana, kao kod zemljotresa. Imanje je bilo spo
kojno, a na nebu su tamo-amo letele ptice. Potrčali smo da po
gledamo na strani na kojoj sam ja uvek gledala.
- Ko vas je upozorio? - upitao je neko.
I dalje kao daje veoma daleko, devojka je ponovila posled-
nju rečenicu.Potrčali smo da pogledamo na stranu na koju sam uvek
gledala. Bilo je to kao da se celokupna pustinja stavila u pokret.
Na rešetkama gvozdene ograde ugledali smo oblak prašine pre
negoli Indijance. Dolazili su na prepad. Udarali su se po ustima i
ispuštali krike. U Santa Ireni bilo je dugih cevi koje nisu poslu
žile ni za šta drugo već da zagluše i da sakupe više besa.Zatočenica je govorila kao neko ko izgovara molitvu, na
pamet, ali sam na ulici čuo Indijance iz pustinje i krike. Neko me
gurnu i oni su bili u dvorani, kao da su ušli na konju, u delićima
nekog sna. Behu pijani došljaci. Sada, u sećanju, vidim ih veoma
visoke. Predvodnik udari laktom Rufina, koji se nalazio u blizini
vrata. Ovaj se prestravio i sklonio u stranu. Gospođa koja se nije
pomerila sa svog mesta ustade i reče nam:
- To je Huan Moreijra.
Pošto je proteklo toliko vremena, ne znam više da li se
sećam čoveka te večeri ili onog kojeg ću toliko puta kasnije vi
deti na jahalištu. Mislim na dugu kosu i na crnu bradu Podeste, ali,
60
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 60/116
Noć darova
61
takođe, na crveno, boginjavo lice. Štene je istrčalo da mu se
veseli. Jednim udarcem biča Moreijra ga obori na tlo. Palo je na
leđa i uginulo, trzajući šapama. Tu, zaista, započinje priča.
Nečujno sam se domogao jednih vrata koja su gledala na
nekakav uzani hodnik i stepenište. Gore se sakrih u nekakvoj
mračnoj sobi. Sem kreveta, koji je bio nizak, ne znam kakvog je
nameštaja bilo. Drhtao sam. Dole svirka nije prestajala i razbilo
se nešto od stakla. Čuh neke ženske korake i ugledah trenutni
zračak svetla. Posle me je glas Zatočenice pozvao šapatom.
- Ovde sam da služim, ali miroljubivom svetu. Priđi, neću
ti učiniti ništa nažao.
Već je bila skinula kućnu haljinu. Ispružio sam se pored nje
i potražio joj lice rukama. Ne znam koliko je vremena proteklo.
Nije bilo ni jedne reči ni jednog poljupca. Raspleo sam joj pletenicu i igrao se sa kosom koja je bila ravna, a posle sa njom.
Nikada se više nismo videli i nikada nisam saznao njeno ime.
Jedan hitac nas je zaglušio. Zatočenica mi reče:
- Možeš izaći drugim stepeništem.
Tako sam i uradio i našao se na zemljanoj ulici. Mesec je
osvetljavao noć. Policijski narednik, sa puškom i nataknutim ba-
jonetom, stražario je nad zemljanim zidom. Nasmeja se i reče:
- Koliko vidim, od onih si što rano rane.
Mora da sam nešto odgovorio, ali nije obratio pažnju na
mene. Preko zida se spuštao neki čovek. Jednim skokom, nare
dnik ga ubode bajonetom. Čovek pade na zemlju, gde je ostaoispružen, na leđima, stenjući i krvareći. Setio sam se psa. Da bi ga
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 61/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
dokrajčio već jednom narednik mu je ponovo zabo bajonet.
Nekom vrstom radosti reče mu:
- Moreijra, kako stvari stoje, danas ti pucnjava ništa nijepomogla.
Sa svih strana stigoše ljudi u uniformi koji behu opkolili
kuću, a kasnije i susedi. Andres Čirino morao je da mu silom
iščupa oružje. Svi su hteli da se rukuju sa njim. Rufino reče sme-
jući se:
- Ovom je druškanu završena zabava.
Ja sam išao od grupe do grupe, pričajući šta sam video. Iz
nenada osetih umor; možda sam imao groznicu. Izvukao sam se,
potražio sam Rufina i vratismo se. S konja, ugledali smo belo
svetio svitanja. Više negoli umoran, osećao sam se obamrlo, usled
tolikog niza događaja.
- Zbog visoke reke te noći - rekao je moj otac.
Drugi potvrdi.
- Tako je. U toku samo nekoliko sati upoznao sam ljubav i
gledao sam smrt. Svim se ljudima otkrivaju sve stvari, ili barem,
sve one stvari što se čoveku daju na upoznavanje, ali meni, preko
noći, behu otkrivene te dve suštinske stvari. Godine prolaze i to
liko sam puta ispričao priču da više ne znam da li je doista pam
tim ili se samo sećam reči kojima je pripovedam. Možda se isto
desilo Zatočenici sa njenim prepadom. A sada je zaista svejedno
da li sam to bio ja ili je neko drugi video kada su ubili Moreijru.
62
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 62/116
Ogledalo i maska
OGLEDALO I MASKA
Pošto je završena bitka kod Klontarfa, u kojoj je poražen
Norvežanin, Uzvišeni Kralj razgovarao je sa pesnikom i rekao mu:
- Najslavniji poduhvati gube sjaj ako se ne izliju u reči.
Želim da ispevam moju pobedu i moju pohvalu. Ja ču biti Eneja;
ti ćeš biti moj Vergilije. Da li si sposoban da se latim takvog po
duhvata koji će nas obojicu učiniti besmrtnim?
- Da, Kralju - reče pesnik. - ja sam Oljan. Tokom dvana
est zima učio sam discipline metrike. Znam napamet tri stotine
šezdeset legendi koje čine osnovu prave poezije. Ciklusi Alstera
i Minstera nalaze se u žicama moje harfe. Zakoni mi odobravaju
da se razmećem najstarijim rečima jezika i najsloženijim meta
forama. Vladam tajnim pismom koje brani našu umetnost od ne
smotrenog ispitivanja puka. Mogu da slavim ljubavi, krađu stoke,
plovidbe, ratove. Poznajem mitološko poreklo svih kraljevskih
kuća Irske. Poznajem vrline trava, astrologiju, matematiku i
kanonsko pravo. Porazio sam svoje takmace u javnom nadmetanju. Izveštio sam se u satiri, koja prouzrokuje kožne bolesti,
uključujući i lepru. Umem da baratam mačem, kao što sam do
kazao u tvojoj bici. Samo jednu stvar ne znam: zahvaliti na daru
koji mi činiš.
Kralj, koji se lako umarao dugim i tuđim govorima, odgo
vori mu sa olakšanjem:
63
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 63/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
- Veoma dobro su mi poznate te stvari. Upravo su mi sao-
pštili da je slavuj vec zapevao u Engleskoj. Kada prođu kiše i sne-
govi, kada se vrati slavuj iz svojih južnih krajeva, recitovaćešsvoju pohvalu pred dvorom i pred Kolegijumom Pesnika. Dajem
ti čitavu jednu godinu. Uglačačeš svako slovo i svaku reč.
Nagrada, kao što ti je poznato, neće biti nedostojna mog kraljev
skog običaja ni tvojih nadahnutih bdenja.
- Kralju, najbolja nagrada je videti tvoje lice - reče pesnik,
koji je, takođe, bio dvorjanin.
Poklonio se i otišao, naziruci vec poneki stih.
Pošto je istekao rok, prepun zaraza i pobuna, predstavio je
panegirik. Izrecitovao ga je sporom sigurnošću, i ni jednom nije
pogledao rukopis. Kralj je povlađivao glavom. Svi su podraža
vali njegov pokret, čak i oni koji, nagomilani na vratima, nisu
razaznali ni jednu reč. Konačno, kralj progovori.
- Prihvatam tvoje delo. To je druga pobeda. Svakoj si reči
pripisao njeno iskonsko značenje i svakoj imenici epitet koji su
mu dali prvi pesnici. U celoj pohvali nema jedne slike koju već
nisu upotrebili klasici. Rat je lepo čovekovo tkanje, a voda mača
je krv. More ima svog boga, a oblaci predskazuju budućnost.
Vesto si baratao rimom, aliteracijom, asonancom, dužinama, maj
storijama učene retorike, mudrim smenjivanjem sloga. Kada bi
se izgubila celokupna književnost Irske - omen absit - mogla bi
se tvojom klasičnom odom rekonstruisati bez gubitaka. Trideset
pisara će je prepisati po dva puta. Usledila je tišina, a zatim je
nastavio:
64
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 64/116
Ogledalo i maska
- Sve je dobro, a ipak, ništa se nije desilo. U damaru ne te
če brže krv. Ruke nisu potražile lukove. Niko nije prebledeo. Niko
nije ispustio borbeni poklič, niko nije suprotstavio grudi Vikinzima. Kroz godinu dana, tapšaćemo drugoj pohvali, pesnice. U
znak našeg odobravanja, uzmi ovo ogledalo od srebra.
- Zahvaljujem i razumem - uzvrati pesnik.
Zvezde sa neba ponovo krenuše svojim jasnim pravcem.
Ponovo je pevao slavuj iz saksonskih šuma, a pesnik se vratio sa
svojim kodeksom, kraćim od prethodnog. Nije ga ponovio napamet;
čitao gaje sa očiglednom nesigurnošću, izostavljajući pojedine de-
love, kao da ih on sam uopšte ne razume ili ne želi da ih oskrnavi.
Stranica je bila čunda. Nije predstavljala opis bitke: to je bila bitka.
U svom ratnom neredu komešao se Bog koji je Trojstvo i Jedan,
paganska božanstva iz Irske i oni koji će ratovati, stotinama godinakasnije, na početku Stare Ede. Forma nije bila manje čudna. Imenica
u jednini mogla je tražiti glagol u množini. Predloži su bili van
uobičajenih pravila. Oštrina se smenjivala sa nežnošću. Metafore
su bile proizvoljne ili su ostavljale takav utisak .
Kralj je razmenio nešto malo reči sa ljudima od pera koji su
ga okruživali i govorio je na ovaj način:
- Za tvoju prvu pohvalu mogao sam tvrditi daje srećan sa
žetak svega što su u Irskoj ispevali. Ova prevazilazi sve pretho
dno, a takođe ga uništava. Zaustavlja, začuđuje i zasenjuje. Neće
je zaslužiti neznalice, ali hoće učeni ljudi, kojih je manje. Kovčeg
od slonovače čuvaće jedini primerak. Od pera koje je stvorilo tako
istaknuto delo možemo očekivati još uzvišenije dostignuće.
65
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 65/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
Dodao je sa osmehom:
- Mi smo likovi iz legende i valja se podsetiti da u legen
dama prednjači broj tri.Pesnik se usudio da promrmlja:
- Tri dara čarobnjaka, trijade i nesumnjivo Trojstvo.
Kralj nastavi:
U zalog našeg odobravanja uzmi ovu masku od zlata.
- Zahvaljujem i shvatio sam - reče pesnik.
Godišnjica se ponovila. Stražari na dvoru primetili su dapesnik ne nosi rukopis. Ne bez zaprepaštenja Kralj ga je zapre-
pašćeno pogledao; skoro daje bio drugi čovek. Nešto, što ne beše
vreme, izbrazdalo je i promenilo njegove crte. Oči su tupo zurile
u daljinu ili su bile slepe. Pesnik gaje zamolio da progovori neko
liko reči sa njim. Robovi napustiše salu.
- Nisi izveo odu? - upita Kralj.
- Da - odgovori tužno pesnik. Daj Bože da mi je Hristos,
naš gospodar, zabranio.
- Možeš li da je ponoviš?
- Ne usuđujem se.
- Ja ti dajem hrabrost koja ti nedostaje - podstakao je Kralj.
Pesnik reče pesmu. Imala je samo jedan redak.
Ne usudivši se da je izgovore glasno, pesnik i njegov Kralj
su se sladili, kao da je tajna molitva ili psovka. Kralj nije bio
manje zadivljen niti se osećao manje neprijatno od drugog. Obo
je se pogledaše, bledi.
- U mladosti - nastavi Kralj - plovio sam ka zapadu. Na66
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 66/116
Ogledalo i maska
nekom ostrvu video sam srebrne hrtove kako ubijaju zlatne div
lje svinje. Na drugom smo se hranili miomirisom čarobnih jabu
ka. Na trećem sam video zidine od vatre. Na najudaljenijem odsvih, viseća reka sa svodom brazdala je nebom, a njenim vodama
plivale su ribe i plovile lađe. To su čudesa, ali neuporediva sa tvo
jom pesmom, koja ih na neki način zatvara. Koja li ti je vradžbina
to dala?
- U zoru - reče pesnik - setio sam se izgovarajući neke re
či koje u početku nisam shvatio. Te reči su pesma. Osetih da sam
zgrešio, možda sam počinio greh koji Duh ne prašta.
- Koji sada delimo obojica - procedio je Kralj. Greh da smo
upoznali Lepotu, što je dar zabranjen ljudima. Sada ga moramo
ispaštati. Dao sam ti ogledalo i zlatnu masku; evo ti treći poklon,
koji će biti poslednji.Stavio mu je u desnicu bodež.
O pesniku znamo da se ubio pošto je izašao sa dvora, o
Kralju, da kao prosjak obilazi puteve Irske, koji behu njegovo
kraljevstvo, i da nikada nije ponovio pesmu.
67
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 67/116
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 68/116
Undr
UNDR
Moram upozoriti čitaoca da će se stranice koje prenosim
uzalud tražiti u knjizi Libellus (1615) Adama iz Bremena, koji
se, kao što je poznato, rodio i umro u jedanaestom veku. Lapen-
berg ih je pronašao u rukopisu Bodlejane iz Oksforda i procenio
ih je, s obzirom na prikupljanje nebitnih detalja, kasnijim umet
kom, ali ih je objavio, kao zanimljivost, u svojim Analecta Ger
manica (Lajpcig, 1894). Mišljenje pukog argentinskog amatera
malo vredi; neka ih proceni čitalac kako bude hteo. Moj prevod
na španski nije doslovan, ali je verodostojan.
Piše Adam iz Bremena:„Od naroda koji se graniče sa pustinjom koja se prostire
na drugoj obali Zaliva, dalje od zemlje na kojoj se koti divlji
konj, najdostojniji pomena su Urni. Neizvesna ili izmišljena
obaveštenja trgovaca, opasnosti na tim stranama kao i pljačke
nomada, nikada mi nisu dozvolili da stignem do njihove teri
torije. Međutim, poznato mi je da se njihova neizvesna i udaljena sela nalaze u nizinama Visle. Za razliku od Šveđana, Urni
propovedaju iskonsku veru Isusovu, koja nije okaljana ari-
janizmom, ni krvavim obožavanjem demona, od kojih vode
poreklo kraljevske kuće Engleske i drugih sverenih zemalja.
Oni su pastiri, lađari, vračevi, kovači mačeva i pletači. Usled
surovosti ratova skoro da ne obrađuju zemlju. Ravnica i ple-
69
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 69/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
mena koja njom krstare učinili su ih veštim u rukovanju ko
pljem i lukom. Čovek na kraju završi ličeći na svoje nepri
jatelje. Koplja su duža od naših jer su konjička, a ne pešadijska.Ne poznaju, kao što se može pretpostaviti, upotrebu pera,
roga za mastilo i pergamenta. Urezuju svoja slova kao naši preci
rune koje im je otkrio Odin, pošto je visio na jasenu Odin žrtvo
van Odinu, tokom devet noći.
„Ovim opštim podacima dodaću priču o svom razgovoru sa
Islanđaninom Ulfom Sigurdarsonom, čovekom ozbiljnih i odmerenih
reči. Sreli smo se u Upsali, u blizini hrama. Drva su gorela i vatra se
najednom ugasila; kroz neujednačene pukotine u zidu prodirali su
hladnoća i zora. Napolju će u snegu ostaviti svoj oprezan trag sivi
vukovi što proždiru meso pagana namenjenih trojici bogova. Naš je
razgovor započeo na latinskom, kao što je običaj među učenim
ljudima, ali smo ubrzo prešli na jezik sa Severa, koji se širi od Posled-
nje Tule do tržnica Azije. Čovek reče:
- Od roda sam Skalda; dovoljno mi je bilo znati da se poe
zija Urna sastoji od jedne reči da bih shvatio njihovo traganje i put
koji će me dovesti do njihove zemlje. Stigao sam za godinu dana,
ne bez napora i muke. Bila je noć. Primetio sam da me ljudi sa ko jima se susrećem na putu gledaju znatiželjno, a udarila me je i po
neka kamenica. Videh sjaj u nekoj kovačnici i uđoh.
Kovač mi ponudi konačiše za tu noć. Zvao se Orm. Nje
gov jezik manje više beše naš. Razmenili smo poneku reč. Iz nje
govih usta čuh po prvi put ime kralja, koji se zvao Gunlaug.
Saznah da vodi poslednji rat, da je sa nepoverenjem gledao na
70
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 70/116
Undr
strance i da ih je, obično, razapinjao na krst. Da bi izbegao tu su
dbinu, manje primerenu čoveku a više Bogu, započeo sam pisa
nje jedne drape ili kompozicije u pohvalu, koja slavi pobede,
slavu i milostivost kralja. Tek što sam je naučio napamet, dođo
še po mene dva čoveka. Nisam hteo da im predam mač, ali sam
pustio da me vode.
U zoru je još bilo zvezda na nebu. Prešli smo deo zemljišta
među kolibama. Govorili su mi o piramidama; ono što sam
ugledao na prvom trgu beče stub od žutog drveta. Na njegovom
vrhu sam razaznao crnu figuru ribe. Orm, koji nas je pratio, mi
reče da je ta riba Reč. Na narednom trgu videh crveni stub sa
prstenom. Orm mi ponovi da je to Reč. Zatražih od njega da mi
je kaže. Reče mi da je on običan zanatlija i da je ne zna.
Na trećem trgu, koji beše i poslednji, videh stub obojen ucrno, sa crtežom koji sam zaboravio. U dnu beše dugačak uspra
van zid, čije krajeve nisam video. Utvrdio sam kasnije daje išao
u krug, prekriven krovom od vlata, bez unutrašnjih vrata i da je
išao oko grada. Konji vezani za ogradu behu niski i duge dlake.
Kovaču nisu dopustili da uđe. Unutra je bilo naoružanog sveta, svi
su stajali. Gunlaug, kralj, bio je bolestan, ležao je poluzatvorenih
očiju na nekoj vrsti postolja na kamiljim kožama. Beše to istrošen
i žućkast čovek, sveta i skoro zaboravljena stvar; stari i dugački
ožiljci išli su mu preko grudi. Jedan od vojnika mi otvori prolaz.
Neko je doneo harfu. Klečeći, zapevao sam tiho drapu. Nije ne
dostajalo retoričkih figura, aliteracija i naglasaka koje ta vrsta za-hteva. Ne znam da li je Kralj razumeo, ali mi dade srebrni prsten
71
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 71/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
koji još uvek čuvam. Pod jastukom sam uspeo da vidim oštricu
bodeža. Desno od njega nalazila se šahovska tabla, sa stotinak
polja i nešto malo razbacanih figura.Straža me odgurnula u dno dvorane. Jedan čovek je zau
zeo moje mesto, stojeći. Dodirnuo je žice kao da ih zglašava i
ponovi tiho reč koju sam hteo da saznam a nisam uspeo. Neko
reče s poštovanjem: Sada neće da kaže ništa.
Videh poneku suzu. Čovek je podizao ili udaljavao glas dok
su skoro jednaki akordi bili monotoni ili, još bolje, beskonačni. Voleo bih da se pevanje nastavilo zauvek i bilo moj život. Odjed
nom je prestalo. Čuh šum harfe kada ju je pevač, bez sumnje is
crpljen, bacio na pod. Izašli smo u neredu. Bio sam jedan od
poslednjih. Videh, iznenađen, da svetlost jenjava.
Učinio sam nekoliko koraka. Ruka na ramenu me zaustavi.
Reče mi:
- Kraljev prsten bio je tvoj talisman, ali uskoro ćeš umreti
jer si čuo Reč. Ja, Bjarni Torkelson, spasiću te. Ja sam od roda
skalda. U tvom si ditirambu nazvao vodom mačka krv i bitkom
ljudi bitku. Sećam se da sam te figure čuo od oca mog oca. Ti i ja
smo pesnici: spasiću te. Sada ne određujemo svaki događaj koji
pobuđuje našu pesmu; šifriramo je u jednu jedinu reč koja je Reč.
Odgovorih mu:
- Nisam uspeo da je čujem. Molim te da mi kažeš koja je.
Oklevao je nekoliko trenutaka i odgovorio:
- Zakleo sam se daje neću otkriti. Osim toga, niko ništa ne
može da pokaže. Moraš sam daje tražiš. Požurimo jer ti je život
72
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 72/116
Undr
u opasnosti. Sakriću te u svojoj kući, gde se neće usuditi da te
traže. Ako je vetar povoljan, plovićeš sutra ka jugu.
Tako je započela pustolovina koja će trajati nekoliko zima.Neću izvestiti o njenim nevoljama niti ću pokušati da se setim
tačnog redosleda njenih nepostojanosti. Bio sam veslač, trgovac
robljem, rob, drvoseča, razbojnik koji napada karavane, pevač,
degustator dubokih voda i metala. Pretrpeo sam zarobljeništvo
tokom jedne godine u rudnicima žive, koja oslabi zube. Vojevao
sam sa ljudima iz Švedske u gardi Mikligartra (Carigrada). Na
obalama Azova volela me je žena koju neću zaboraviti; napustio
sam je ili me je ostavila, što je isto. Bio sam izdat i izdao sam. U
više navrata sudbina me naterala da ubijam. Jedan grčki vojnik
me izazvao i prepustio mi izbor dva mača. Jedan je za čitav pe
dalj bio duži od drugog. Shvatio sam da pokušava da me zaplašii izabrao sam kraći. Upitao me je zašto. Odgovorih mu da je od
moje šake do njegovog srca jednaka razdaljina. Na obali Crnog
mora nalazi se ruski epitaf koji sam uklesao za svog druga Lajfa
Arnarsna. Borio sam se sa Plavim ljudima iz Serklanda protiv
Saracena. Tokom vremena bio sam mnogi, ali taj vihor je bio
dugačak san. Suština beše reč. Ponekad sam prestao da verujemu nju. Ponavljao sam daje besmisleno odustati od lepe igre kom-
binovanja lepih reči i da nema razloga da se traga za jednom,
možda prividnom. Razmišljanje beše uzaludno. Jedan misionar
mi predloži reč Bog, što sam odbacio. Jedne zore na obalama
jedne reke, koja se rasplinjava u nekom moru, pomislih da sam
došao do otkrovenja.
73
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 73/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
Vratio sam se u zemlju Urna i koštalo me truda da prona
đem kuću pevača.
Uđoh i rekoh svoje ime. Već je bila pala noć. Torkelson mi,sa poda, reče da upalim veliku svecu u bronzanom svećnjaku.
Lice mu je toliko bilo ostarilo da nisam mogao da prestanem da
mislim kako sam i ja star. Kao što je običaj, upitah ga za nje
govog kralja. Odgovori mi:
- Ne zove se više Gunlaug. Sada nosi drugo ime. Pričaj mi
o svojim putovanjima.To sam uradio sa najboljim redom uz obilje detalja koje
izostavljam. Pred kraj me upitao:
- Da li si često pevao po tim zemljama?
Pitanje me zateklo.
- Na početku - rekoh mu - pevao sam da bih zarađivao za
život. Posle me neki strah, koji ne razumem, udaljio od pevanja i
harfe.
- Dobro je - potvrdio je. - Možeš da nastaviš svoju priču.
Poslušah naređenje. Nakon toga usledilo je dugotrajno ću-
tanje.
- Šta ti je dala prva žena koju si imao? - upita me.
- Sve - odgovorih mu.
- Meni je, takođe, život sve dao. Svima život daje sve, ali
najveći broj to ne zna. Moj je glas umoran, a moji prsti slabi. Ipak,
slušaj me.
Reče reč Undr, koja znači čudo.
Osetih da me nosi pesma čoveka na samrti, ali u njegovom74
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 74/116
Undr
pevanju i akordu videh svoje sopstvene radove, robinju koja mi je
dala prvu ljubav, ljude koje sam ubio, hladne zore, svitanje na
vodi, vesla. Uzeo sam harfu i zapevao različitom rečju.
- Dobro je - reče drugi i morao sam da se približim da bih
ga čuo. - Razumeo si me.
75
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 75/116
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 76/116
Utopija čoveka koji je umoran
UTOPIJA ČOVEKA KOJI JE UMORAN
Nazvao je Utopija, grčkom rečju čije
značenje nema takvog mesta.
Kevedo
Ne postoje dva jednaka brda, ali je na svakom mestu na
zemlji ravnica jedna i ista. Išao sam putem po ravnici. Pitao sam
se bez previše radoznalosti da li se nalazim u Oklahomi ili Te-
ksasu ili u kraju koji pisci nazivaju pampa. Ni desno ni levo ni
sam video žičanu ogradu. Kao i ranije, ponovio sam polako ove
redove Emilija Oribea:
Usred zastrašujuće beskonačne ravnice
I blizu Brazila
koji rastu i uvećavaju se.
Put je bio neravan. Počela je da pada kiša. Na otprilike
dvesta ili trista metara ugledah svetio iz neke kuće. Bila je niska
i pravougaona, ograđena drvećem. Vrata mi je otvorio toliko visok čovek da sam se skoro uplašio. Bio je obučen u sivo. Osetio
sam da očekuje nekog. Na vratima nije bilo brave.
Uđosmo u prostranu sobu čiji su zidovi drveni. Sa stropa je
visila lampa žućkaste svetlosti. Sto me je iz nekog razloga začudio.
Na stolu se nalazio nekakav vodeni časovnik, prvi koji sam video,
van neke gravure u čeliku. Čovek mi pokaza jednu od stolica.
77
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 77/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
Pokušao sam sporazumevanje na raznim jezicima i nismo
se razumeli. Kada je on govorio, to je činio na latinskom. Prizvao
sam već daleka sećanja iz škole i pripremio se za dijalog.- Po odeći - reče mi - vidim da stižeš iz drugog veka. Ra
znovrsnost jezika pogodovala je raznovrsnosti naroda pa čak i ra
tova: zemlja se vratila latinskom jeziku. Ima ko se boji da bi opet
mogao da se izrodi u francuski, u limuzinski ili papijamento, ali
opasnost nije neposredna. Što se tiče ostalog, ne zanima me ni šta
je bilo ni šta će biti.- Ne rekoh ništa, a on dodade:
- Ako ti nije neprijatno da gledaš drugog kako jede, hoćeš
li da me pratiš?
Shvatio sam da je primetio moju uznemirenost i rekoh da
hoću.
Prošli smo jedan hodnik sa bočnim vratima, koji je izlazio
na malu kuhinju u kojoj je sve bilo od metala. Vratili smo se no
seći večeru na poslužavniku; zdelama sa kukuruznim pahuljica
ma, grozdom grožđa, nepoznatim voćem čiji me ukus podsećao
na smokvu i velikim vrčem vode. Mislim da nije bilo hleba. Crte
mog domaćina behu oštre. Imao je nešto čudno u očima. Neću
zaboraviti to strogo i bledo lice koje više neću videti. Nije gesti-
kulisao pri govoru.
Smetala mi je obaveza latinskog, ali konačno mu rekoh:
- Zar te ne čudi moja iznenadna pojava?
- Ne - odgovori mi on - takve nam se posete dešavaju iz
veka u vek. Ne traju dugo; najkasnije sutra ćeš biti kod kuće.
78
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 78/116
Utopija čoveka koji je umoran
79
Uverljivost njegovog glasa bila mi je dovoljna. Procenio
sam da bi bilo mudro da se predstavim:
- Ja sam Eduardo Asevedo. Rodio sam se 1897. godine ugradu Buenos Ajresu. Napustio sam sedamdeset godina. Profe
sor sam engleskoj jezika i engleske i američke književnosti i pi
sac fantastičnih pripovedaka.
- Sećam se da sam čitao bez negodovanja - odgovori mi -
dve fantastične priče: Putovanja Kapetana Lemjuela Gulivera,
koje mnogi smatraju istinitim i Suma Teologica. Ali da ne govo
rimo o činjenicama. Nikome više nisu važne činjenice. To su puke
polazne tačke za izmišljanje i razmišljanje. U školama nas uče
sumnji i umeću zaboravljanja. Pre svega, zaboravljanja ličnog i
lokalnost. Živimo u vremenu koje sledi, ali pokušavamo da ži
vimo sub specie aeternitatis. Od prošlosti nam ostadoše neka
imena, koja jezik teži da zaboravi. Izbegavamo beskorisne pre
ciznosti. Nema hronologije ni istorije. Nema ni statistike. Rekao
si mi da se zoveš Eudoro; ja ne mogu da ti kažem kako se zovem
jer me zovu: neko.
- A kako ti se zvao otac?
- Nije se zvao.Na jednom od zidova ugledah neku policu. Otvorio sam
jednu knjigu nasumce; slova su bila jasna i neodgonetljiva, ispi
sana rukom. Njihova uglasta slova podsetila su me na runsku
abecedu koja se, međutim, koristila samo za epigrafsko pismo.
Pomislio sam da su ljudi budućnosti ne samo viši rastom, već i
veštiji Instinktivno pogleda izdužene i tanke prste čovekove.
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 79/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
Ovaj mi reče:
- Sada ćeš videti nešto što nikada nisi video.
Pružio mi je pažljivo primerak Morove Utopije, štampan uBazelu godine 1518., na kom su nedostajali listovi i gravure.
Odgovorih uzvišeno:
- To je štampana knjiga. Kod kuće će ih biti više od dve
hiljade, iako nisu tako stare ni tako vredne.
Pročitah glasno naslov.
Drugi se nasmeja.- Niko ne može pročitati dve hiljade knjiga. U toku četiri
veka, koliko živim, nisam prešao više od pola tuceta. Pored toga,
nije ni važno čitati, već čitati iznova. Štamparija, sad ukinuta, bila
je jedno od najvećih ljudskih zala pošto je išla za tim da vrtoglavo
umnoži nepotrebne tekstove.
- U mojoj čudnoj prošlosti - odgovorih - prevladavalo je
praznoverje da se između svakog poslepodneva i jutra dešavaju
događaji koje je sramota ne znati. Planeta je bila nastanjena ko
lektivnim utvarama, Kanada, Brazil, Švajcarski Kongo i Zaje
dničko Tržište. Skoro niko nije poznavao prethodnu istoriju tih
platonskih bića, ali su i te kako znali najmanje detalje poslednjeg
kongresa pedagoga, neizbežni prekid odnosa i poruke što su ih
slali predsednici, a koje je razradio sekretarev sekretar, uz opreznu
neodređenost svojstvenu toj vrsti.
- Sve se to čitalo za zaborav jer bi posle nekoliko sati to
izbrisale druge tričarije. Od svih poslova, političarev je, bez su
mnje, bio najjavniji. Jedan ambasador ili ministar bio je jedna vrsta80
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 80/116
Utopija čoveka koji je umoran
81
invalida koji se morao prevoziti dugim i bučnim vozilima, okružen
motocilistima i grenadirima, očekivan od strane uznemirenih fo
tografa. Izgledalo je kao da su im odsekli noge, govorila je običnomoja majka. Slike i štampano slovo bile su stvarnije od stvari. Samo
je ono stoje objavljeno bilo istinito. Esse est percipi (postojati jeste
biti slikan) bilo je načelo, sredstvo i cilj našeg neobičnog poimanja
sveta. U prošlosti, koja mije dopala, ljudi su bili naivni; verovali su
da je neka roba dobra zato što je tako tvrdio i ponavljao njen
proizvođač. Krađe su, takođe, bile učestale, iako su svi znali da
posedovanje novca ne pruža veču sreću ni veći spokoj.
- Novac? - ponovio je on. - Niko više ne pati od siroma
štva, koje mora daje bilo neizdrživo, niti od bogatstva, koje mora
da je bilo najneugodniji oblik vulgarnosti. Svako obavlja svoj
posao.- Poput rabina - rekoh mu.
- Izgledalo je kao da nije razumeo i nastavio je.
Nema ni gradova. Sudeći po ruševinama Baija Blanke, ko
je sam istražio iz znatiželje, nije se izgubilo mnogo. Pošto nema
imanja, nema ni nasledstva. Kada čovek sazri u stotoj godini,
spreman je da se suoči sa samim sobom i svojom samoćom. Već
je začeo jedno dete.
- Jedno dete? - upitah.
- Da. Jedno jedino. Nije preporučljivo unapređivati ljud
ski rod. Ima ko misli da je oruđe božanstvo kako bi imao svest o
univerzumu, ali niko ne zna sa sigurnošću da li postoji takvo božanstvo. Mislim da se sada raspravljaju prednosti ili nedostaci
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 81/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
postepenog ili istovremenog samoubistva svih ljudi na svetu. Ali
vratimo se na naše.
- Klimnuo sam.- Kada napuni sto godina, pojedinac može da se liši ljuba
vi i prijateljstva. Ne prête mu bolesti ili neželjena smrt. Bavi se
nekom od umetnosti, filozofijom, matematikom ili igra šah sam
sa sobom. Kada hoće, ubije se. Pošto je čovek gospodar svog
života, gospoda je i svoje smrti.
- Da li je u pitanju neki citat? - upitah ga.
- Svakako, ne ostaje nam ništa više negoli navodi. Jezik je
sistem navoda.
- A velika pustolovina mog doba, svemirska putovanja? -
rekoh mu.
- Pre nekoliko vekova odustali smo od tih krstarenja koja
su, bez sumnje, bila dostojna divljenja. Nikada nismo mogli po-
beći od jednog ovde i jednog sad.
Sa osmehom je dodao:
- Pored toga, svako je putovanje svemirsko. Ići sa jedne
planete na drugu je kao ići na imanje preko puta. Kada ste ušli u
ovu sobu, izvodili ste svemirsko putovanje.- Tako je - odgovorih. - Govorilo se, takođe, o hemijskim
supstancama i zoološkim životinjama.
Čovek mi je sada okrenuo leđa i gledao kroz prozore.
Napolju je ravnica bila bela od tihog snega i meseca.
Usudio sam se da pitam:
- Da li još postoje muzeji i biblioteke?
82
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 82/116
Utopija čoveka koji je umoran
83
- Ne. Hoćemo da zaboravimo prošlost, sem za kompono-
vanje elegija. Nema komemoracija, ni stogodišnjica, ni likova
mrtvih ljudi. Svako mora za svoj račun da stvara nauke i ume-
tnosti koje su mu potrebne.
- U tom slučaju, svako mora biti svoj sopstveni Bernard
Šou, svoj sopstveni Isus Hristos i svoj sopstveni Arhimed.
- Potvrdio je bez reči. Upitao sam:
- Šta se desilo sa vladama?
- Prema tradiciji postepeno su izlazile iz funkcije. Pozivale su
na izbore, objavljivale ratove, nametale tarife, oduzimale bogatstva,
naređivale hapšenja i nameravale nametnuti cenzuru, a niko ih na
zemlji nije slušao. Štampa je prestala da objavljuje njihove priloge
i njihove likove. Političari su morali da potraže poštena zanimanja;
neki su bili dobri komičari, neki, dobri nadrilekari. Stvarnost je, bezsumnje, bila složenija od ovog rezimea.
Promenio je ton i rekao.
- Izgradio sam ovu kuću koja je ista kao sve druge. Napra
vio sam ovaj nameštaj i ove kućne potrepštine. Radio sam u po
lju, koje će neko drugi, čije lice nisam video, obrađivati bolje od
mene. Mogu ti pokazati neke stvari.
Sledio sam ga u susednu prostoriju. Upalio je lampu ko-ja
je, takođe, visila o ravnoj tavanici. U jednom ćošku ugledah harfu
sa malo žica. Na zidovima su visila pravougaona platna na ko
jima su preovladavali tonovi žute boje. Izgledalo je da ne potiču
od iste ruke.
- Ovo je moje delo - izjavio je.
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 83/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
84
Pogledao sam platna i zaustavio se pred najmanjim, koje je
prikazivalo ili sugerisalo zalazak sunca i sadržalo nešto be
skonačno.- Ako ti se sviđa, možeš ga poneti kao secanje na budućeg
prijatelja - reče mirnim glasom.
Zahvalio sam mu se, ali me druga platna zabrinuše. Neću
reći da su bila bela, ali su bila skoro bela.
- Naslikana su bojama koje tvoje drevne oči ne mogu vi-
deti.
Nežne ruke dotakoše žice harfe i jedva sam čuo poneki
zvuk.
Tada se začuše udarci.
Jedna visoka žena i tri ili četiri muškarca uđoše u kuću.
Reklo bi se da su bili braća ili da ih je izjednačilo vreme. Moj
domaćin je prvo razgovarao sa ženom.
- Znao sam da večeras nećeš izostati. Da li si videla Nilsa?
- Ponekog poslepodneva. I dalje je posvećen slikarstvu.
- Nadajmo se sa više sreće od svog oca.
- Rukopisi, slike, nameštaj, potrepštine; ništa nismo osta
vili u kući.Žena je radila zajedno sa muškarcima. Postideo sam se
svoje slabosti koja mi skoro nije dopuštala da im pomognem.
Niko nije zatvorio vrata i izašli smo, natovareni stvarima. Pri
metio sam da je krov na dve vode.
Posle petnaest minuta hoda, skrenuli smo u levo. U dnu sam
nazreo neku vrstu tornja, krunisanog kupolom.
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 84/116
Utopija čoveka koji je umoran
85
- To je krematorijum - reče neko. - Unutra je komora smrti.
Kažu da je izmislio izvesni filantrop čije je ime, mislim, bilo
Adolf Hitler.
Čuvar, čija me visina nije iznenadila, otvorio nam je ogradu.
Moj domaćin promrmlja neke reči. Pre nego što smo ušli u
zgradu oprostio se, mahnuvši.
- Sneg će nastaviti - najavila je žena.
Na svom pisaćem stolu u ulici Meksiko čuvam platno koje
će neko naslikati, kroz hiljadu godina, materijalima danas rasutim
po planeti.
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 85/116
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 86/116
Lukavstvo
LUKAVSTVO
Priča koju prenosim odnosi se na dva čoveka ili, bolje re
čeno, na epizodu u kojoj učestvuju dva čoveka. Sam događaj, ni
malo neobičan ni fantastičan, manje je važan od karaktera
njegovih učesnika. Obojica zgrešiše zbog taštine, ali na jedan veo
ma različit način i sa različitim ishodom. Anegdota (u stvari nijemnogo više od toga) desila se pre malo vremena u jednoj od
američkih država. Mislim da se nije mogla desiti na drugom
mestu.
Krajem 1961. godine, na Univerzitetu u Teksasu, u Osti-
nu, imao sam priliku da dugo razgovaram sa jednim od dvojice,
doktorom Ezrom Vintropom. Bio je profesor starog engleskog
jezika (nije odobravao upotrebu reči anglosaksonski, koja suge-
riše tvorevinu sačinjenu iz dva delà). Sećam se daje ispravio moje
brojne greške i neoprezne pretpostavke, a da mi nijednom nije
protivrečio. Rekoše mi da je na ispitima više voleo da ne postavi
ni jedno jedino pitanje; pozvao bi učenika da govori o toj ili onojtemi, prepuštajući njegovom izboru pravi odgovor. Starog puri
tanskog porekla, rođen u Bostonu, dosta mu je trebalo da se
navikne na običaje i predrasude Juga. Nedostajao mu je sneg, ali
sam primetio da ljude sa severa uče kako da se zaštite od hla
dnoće, kao što nas uče tome kako da se zaštitimo od vrućine. Os
tala mi je u sećanju pomalo izbledela slika njegovog kolege
87
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 87/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
Herberta Lokea, koji mi je dao jedan primerak svoje knjige To
ward a History of the Kenning, u kojoj se čita da su Saksonci
ubrzo napustili te pomalo mehaničke metafore (put kitova ume-sto mora, bojni soko umesto orao), dok su ih skandinavski pes
nici kombinovali i isprepletali do nerazrešivosti. Pomenuo sam
Herberta Lokea jer je sastavni deo moje priče.
Stižem sada do Islanđanina Erika Einarsona, možda pravog
protagoniste. Nikada ga nisam video. Došao je u Teksas 1969. go
dine, kada sam se ja nalazio u Kembridžu, ali su me pisma za jedničkog prijatelja, Ramona Martines Lopesa, ostavila u uverenju
da ga intimno poznajem. Znam da je bio plah, energičan i hladan;
visok i u zemlji visokih ljudi. Zbog njegove riđe kose bilo je
neizbežno da mu studenti daju nadimak Erik riđokosi. Smatrao je
da je korišćenje slenga svakako pogrešno, čini od stranca uljeza i
nikada se nije spustio na O. K. Kao dobrom istraživaču nordijskih
jezika, engleskog, latinskog i - mada to nije priznavao - nemačkog,
nije mu trebalo mnogo truda da sebi otvori vrata američkih uni
verziteta. Njegov prvi rad bila je jedna monografija o četiri članka
koje je De Kvinsi posvetio uticaju danskog na jezersko područje
Vestmorlenda. Sledila je druga monografija o dijalektu seljaka
Jorkšira. Obe su studije dobro primljene, ali je Einarson pomislio
da mu je za karijeru neophodan element iznenađenja. Na Jejlu je
objavio 1970. godine obimno kritičko izdanje Maldonove balade.
Beleške su, neosporno, ukazivale na scholarship, ali izvesne hi
poteze iz uvoda izazvale su poneku debatu u skoro tajnim akadem
skim krugovima. Einarson je tvrdio, na primer, da je stil balade
88
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 88/116
Lukavstvo
srodan, makar na dalek način, junačkom odlomku Finnsburha, a
ne odmerenoj retorici Beovulfa i da njeno rukovanje potrestnim
usputnim crtama nagoveštava čudnovate metode kojima se s pra
vom divimo u islandskim sagama. Isto tako je ispravio nekoliko
lekcija iz Elfinstonovog teksta. Već je 1969. godine imenovan za
profesora na Univerzitetu u Teksasu. Kako ide glas, na američkim
univerzitetima su uobičajeni kongresi germanista. Doktoru Vin-
tropu je dopala sreća u prethodnom mandatu, na 1st Lensingu. Up
ravnik Odseka, koji se pripremao za svoju sabatnu godinu, zamolio
gaje da razmisli o jednom kandidatu za narednu godinu u Viskon-
sinu. Uostalom, nije ni bilo više od dva kandidata. Herbert Loke ili
Erik Einarson.
Vintrop se, kao i Karlajl, odrekao puritanske vere svojih
predaka, ali ne i osećanja za etiku. Nije odustao od toga da dâsavet; njegov je zadatak bio jasan. Herbert Loke nije mu od 1954.
godine, uskratio pomoć za izvesno kritički izdanje Junačkog
speva o Beovulfu koji je, u određenim akademskim institucijama,
zamenilo korišćenje Kleberove; sada je sastavljao delo od velike
koristi za germanistiku: rečnik englesko-anglosaksonski, koji će
uštedeti čitaocima, često beskorisno, konsultovanje etimoloških
rečnika. Einarson je bio daleko mlađi; njegova uobraženost
donosila mu je opštu odbojnost, uključujući i Vintropovu. Kritički
gledano, izdanje Finserha prilično je doprinelo da mu se razglasi
ime. Lako se upuštao u polemike; na Kongresu bi obavio svoju
ulogu bolje od ćutljivog i stidljivog Lokea. U tim je razmišljanjima bio Vintrop kada se desio događaj.
89
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 89/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
Na Jejlu se pojavio obiman članak o univerzitetskoj nasta
vi književnosti i jezika Anglosaksonaca. Na dnu poslednje stra
nice čitali su se jasno inicijali E. E. I, kao da rasprši i poslednjusumnju, ime Teksas. Članak, napisan na korektnom engleskom
jeziku jednog stranca, nije sebi dozvolio ni najmanje nevaspita-
nje, ali je sadržao izvesnu silovitost. Tvrdio je da započeti te stu
dije Junačkim spevom o Beovulfu, delom arhaičnog datuma, ali
pseudo vergilijevskog i retoričkog stila, isto je toliko proizvoljno
kao započeti studije engleskog komplikovanim stihovima Mil-tona. Savetovao je inverziju hronološkog reda: započeti Grobni-
com iz jedanaestog veka u kojoj se može nazreti sadašnji jezik, a
zatim se vratiti do porekla. Za ono čime se bavi Beovulf dovoljan
je poneki odlomak izvučen iz dosadnog skupa od tri hiljade re
dova; na primer, pogrebni ritual Skilda koji se vraća moru, a
došao je iz mora. Nije se pominjalo nijednom ime Vintropa, ali seovaj osetio neprestano napadnutim. Ta je okolnost bila manje
značajna od činjenice da mu je osporen pedagoški metod.
Preostalo je još malo dana. Vintrop je hteo da bude prave
dan, a nije mogao da dozvoli da ono što je Einarson napisao,
pročitano i komentarisano u više navrata od strane mnogih, utiče
na njegovu odluku. Ona mu je zadala dosta posla. Jednog jutra,
Vintrop je razgovarao sa svojim upravnikom; tog istog poslepo-
dneva Einarson je dobio službeni nalog da putuje u Viskonsin.
Uoči devetnaestog marta, dana kada je polazio na put,
Einarson se pojavio u kancelariji Ezre Vintropa. Došao je da se
pozdravi i da mu se zahvali. Jedan od prozora gledao je na strmu90
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 90/116
Lukavstvo
ulicu drvoreda. Okruživale su ih police sa knjigama; Eintarson je
odmah prepoznao prvo izdanje Edda Islandorum, ukoričeno u
pergamentu. Vintrop odgovori da je znao da će on dobro obaviti
svoj zadatak i da nema na čemu da se zahvali. Dijalog je, ako se
ne varam, bio dug.
- Budimo iskreni - reče Einarson. - Svaki pas na Univer
zitetu zna da, ako mi je doktor Li Rozental, naš upravnik, uka
zao čast zaduživanjem da nas predstavljam, to radi po vašem
savetu. Pokušaću da vas ne izneverim. Ja sam dobar germanista;
jezik mog detinjstva je jezik saga i izgovaram anglosaksonski
bolje od mojih britanskih kolega. Moji studenti kažu cyning, ne
cunning. Takođe znaju da im je apsolutno zabranjeno pušenje u
učionici i da se ne mogu pojaviti preobučeni u hipike. Sto se tiče
mog frustriranog suparnika, bilo bi veoma neukusno da ga ja kri-tikujem; na knjizi Kenning pokazuje, ne samo da je proučio ori
ginalne izvore, već i meritorne radove Majsnera i Markarta.
Ostavimo se tih tričarija. Ja Vam dugujem, doktore Vintrop, jedno
lično objašnjenje. Kada se neko odluči da emigrira u udaljenu
zemlju, neumitno nameće sebi obavezu da napreduje u toj zemlji.
Moja dva početna rada, strogo filološke prirode, nisu odgovarala
drugom cilju do da dokažu moju sposobnost. To, očigledno, nije
bilo dovoljno. Oduvek me zanimala Maldonova balada koju
mogu ponoviti napamet, sa po nekom prazninom. Uspeo sam da
vlasti sa Jejla objave moje kritičko izdanje. Balada beleži, kao što
znate, jednu skandinavsku pobedu, ali što se tiče teze da je uticalana kasnije sage sa Islanda, smatram da je neprihvatljiva i ap-
91
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 91/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
92
surdna. Uključio sam je da bih laskao čitaocima sa engleskog go
vornog područja.
- Sada dolazim do suštine: moja polemička beleška iz Yale
Monthly. Kao što snate, u njoj se opravdava, želi da opravda, moj
sistem, ali namerno prenaglašavaju nedostaci vašeg sistema koji
studentima, u zamenu za nametanje dosade od tri hiljade uzastopno
teških stihova koji pripovedaju jednu zamršenu priču, pruža obi
man rečnik koji će im omogućiti da uživaju, pod uslovom da ne na
puste studije, u korpusu anglosaksonske književnosti. Moj pravi
cilj bio je da idem u Viskonsin. Vi i ja, dragi moj prijatelju, znamo
da su kongresi gluposti koje stvaraju nepotrebne troškove, ali koji
mogu odgovarati za jedan curriculum.
Vintrop ga je iznenađeno pogledao. Bio je pametan, ali bio
je sklon da sve stvari gleda ozbiljno, uključujući kongrese i uni
verzum, koji, ipak, može biti kosmička škola. Einarson je na
stavio:
- Setićete se, možda, našeg prvog razgovora. Ja sam stigao
iz Njujorka. Bila je nedelja; univerzitetska trpezarija bila je za
tvorena i otišli smo na ručak u Najthouk. Tada sam naučio mno
ge stvari. Kao dobar Evropljanin, uvek sam pretpostavljao da jeGrađanski rat bio krstaški pohod protiv pristalica ropstva; vi ste
izložili argument da je Jug imao pravo da se izdvoji od Unije i da
zadrži svoje institucije. Da biste osnažili svoju tvrdnju, rekli ste
mi da ste sa Severa i da se jedan od vaših predaka borio u re
dovima Henrija Haleka. Isticali ste, pored toga, hrabrost pristali
ca Konfederacije. Za razliku od drugih, ja skoro uvek znam ko je
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 92/116
Lukavstvo
onaj drugi. Dovoljno mije bilo ovo jutro. Shvatio sam, dragi Vin-
trope, da vama upravlja čudna američka strast za nepristrasnošću.
Želite, pre svega, da budete fair minded. Upravo zato što stečovek sa Severa, pokušali ste da shvatite i opravdate stvar Juga.
Čim sam saznao da moje putovanje u Viskonsin zavisi od neko
liko vaših reči Rozentalu, odlučio sam da iskoristim svoje malo
otkriće. Shvatio sam da je osporavanje metodologije, koje se vi
uvek držite na katedri, najdelotvornije sredstvo da se dobije vaš
glas. Običaj časopisa Monthly naterao me je na upotrebu inici
jala, ali sam uradio sve što je bilo moguće da ne ostane ni naj
manja sumnja o identitetu autora. Čak sam to i priznao mnogim
kolegama.
Usledilo je duže ćutanje. Vintrop ga je prvi prekinuo.
- Sada shvatam - reče. - Ja sam stari Herbertov prijatelj,koji ceni njegov rad; vi ste me napali, neposredno ili posredno. Da
sam vam ukratio svoj glas, bila bi to neka vrsta odmazde. Suočio
sam zasluge obojice i ishod vam je već poznat.
- Dodao je kao da razmišlja glasno:
- Možda sam popustio pred taštinom, da ne ispadnem os
vetoljubiv. Kao što vidite, vaše lukavstvo nije bilo pogrešno.
- Lukavstvo je prava reč - odgovori Einarson - ali se ne
kajem za ono što sam uradio. Radiću na najbolji način za našu školu.
Sto se ostalog tiče, već sam bio odlučio da idem u Viskonsin.
- Moj prvi viking - reče Vintrop i pogleda ga u oči.
- Drugo romantičarsko praznoverje. Nije dovoljno biti
Skandinavac da bi se vodilo poreklo od Vikinga. Moji su rodite-
93
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 93/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
lji bili dobri pastiri iz evangelističke crkve; na početku desetog
stoleća moji su preci bili, možda, dobri sveštenici Tora. U mojoj
porodici, koliko ja znam, nije bilo moreplovaca.- U mojoj ih je bilo mnogo - odgovori Vintrop. - Među
tim, nismo toliko različiti. Spaja nas jedan greh: taština. Vi ste
me posetili da biste se pohvalili za svoje oštroumno lukavstvo; ja
sam vas podržao da bi se mogao pohvaliti kako sam ispravan
čovek.
Druga stvar nas spaja - odgovori Einarson. - Nacionalnost.
Ja sam američki državljanin. Moja je sudbina ovde, a ne u Posled-
njoj Tule. Vi ćete reći da jedan pasoš ne menja čovekovu prirodu.
Rukovaše se i pozdraviše.
94
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 94/116
Avelino Aredondo
AVELINO AREDONDO
Događaj se odigrao u Montevideu 1897. godine.
Svake subote prijatelji su zauzimali isti sto sa strane u ka-
fani Globo, na način siromašnih, pristojnih, ljudi koji znaju da ne
mogu pokazati svoju kuću ili koji beže iz svoje sredine. Svi su
oni bili iz Montevidea; na početku im je bilo teško da se spri
jatelje sa Aredondom, čovekom iz unutrašnjosti, koji nije dozvo
ljavao sebi ni ispovesti niti je postavljao pitanja. Imao je nešto
više od dvadeset godina; bio je mršav i tamnoput, pre bi se reklo
niskog rasta i možda pomalo nespretan. Lice bi skoro bilo ano
nimno da ga nisu spašavale oči, istovremeno uspavane i ener
gične. Kao trgovački pomoćnik u radnji sa koncima, dugmadima
i ostalim sitnicama u ulici Buenos Ajres, studirao je prava u
izgubljenim trenucima. Kada su drugi osuđivali rat koji je harao
zemljom, a po opštem mišljenju, predsednik ga produžavao iz ne
dostojnih razloga, Aredondo je ćutao. Takođe je ćutao kada bi mu
se rugali zbog škrtosti.
Nešto posle bitke kod Seros Blankos, Aredondo reče dru
govima da ga neće vićati izvesno vreme jer mora da ode u Mer-
sedes. Vest nije nikoga zabrinula. Neko mu reče da bude pažljiv
sa gaučima Aparisija Saravije; Aredondo odgovori sa osmehom
da se ne boji belih. Drugi, koji se bio učlanio u partiju ne reče ništa.
Teže mu je bilo oprostiti se od Klare, svoje devojke. Učinio
95
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 95/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
je to skoro istim recima. Upozorio ju je da ne očekuje pisma jer
će biti veoma zaposlen. Klara, koja nije imala naviku da piše, pri
hvatila je sve to bez prigovora. Oboje su se mnogo voleli. Aredondo je živeo u predgrađu. Služila ga je jedna mulat-
kinja koja je imala isto prezime kao on jer su njeni preci bili
robovi porodice u doba velikog rata. Bila je žena od punog pove-
renja; naredio joj je da svakome ko ga bude tražio kaže da se
nalazi na selu. Već je bio naplatio svoju poslednju platu u radnji.
Preselio se u jednu prostoriju u dnu, koja je gledala na zemljano dvorište. Mera je bila neopotrebna, ali mu je pomagala da
započne povlačenje u samoću, koju mu je nametala njegova sop-
stvena volja.
Sa tesnog gvozdenog kreveta, u kojem je povratio naviku
popodnevnog odmora, posmatrao je sa nekakvom tugom jednu
praznu policu. Rasprodao je sve svoje knjige, uključujući i one
koje sadrže uvod u Prava. Samo mu je preostala Biblija, koju ni
kada nije čitao i koju nije završio.
Proučio je stranicu po stranicu, ponekad sa zanimanjem, a
ponekad sa dosadom i nametnuo je sebi dužnost da nauči napa
met jedno poglavlje iz Egzodusa i kraj Propovednika. Nije po
kušavao da shvati ono što je čitao. Bio je slobodni mislilac, ali
nije propuštao ni jedno veče da ponovi očenaš, kako je obećao
majci kada je došao u Montevideo. Izneveriti to obećanje sina
majci moglo bi mu doneti lošu sreću.
Znao je da mu je cilj jutro dana dvadeset i petog avgusta.
Znao je tačan broj dana koje je morao da prođe. Kada bude dosti-96
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 96/116
Avelino Aredondo
gao cilj, vreme ce prestati ili, bolje rečeno, ništa nije bilo važno
šta će se desiti posle. Iščekivao je datum kao neko ko očekuje
sreću ili oslobađanje. Zaustavio je sat da ga ne bi stalno gledao,ali bi svake večeri, kada bi čuo dvanaest mračnih otkucaja zvona,
otkidao jedan list iz almanaha i pomislio jedan dan manje.
Na početku je hteo da izgradi neku rutinu. Piti čaj, pušiti
cigarete crnog duvana koji je motao, čitati i preći određeni broj
stranica, pokušati zapodenuti razgovor sa Klementom kada bi mu
ova donosila jelo na poslužavniku, ponoviti i ukrasiti određeni
govor pre nego što bi ugasio svecu. Razgovarati sa Klementinom,
ženom u godinama,nije bilo lako, jer je njeno secanje ostalo na
selu i u svakodnevnim seoskim poslovima. Imao je na raspola
ganju i šahovsku tablu na kojoj je igrao neuredne partije koje nije
dovodio do kraja. Nedostajala mu je jedna kula koju je obično za-menjivao jednom čaurom ili dvadeseticom.
Da bi ispunio vreme, Aredondo je svakog jutra sređivao
sobu krpom i metlom i jurio paukove. Mulatkinji se nije sviđalo
da se on spušta na te poslove, koji six predstavljali njenu nadle
žnost i koje, uostalom, on nije umeo da obavlja.
Više bi voleo da se probudi kada je sunce visoko, ali navika
da to čini kada sviće bila je jača od njegove volje. Mnogo su mu
nedostajali njegovi prijatelji, a znao je bez gorčine da on njima ne
nedostaje, imajući u vidu njegovu nesavladivu povučenost.
Jednog popodneva pitao je za njega jedan od njih, ali su ga ot
premili sa kapije. Mulatkinja ga nije poznavala; Aredondo nikada
nije saznao ko je to bio. Kao strastan čitalac novina, teško mu je
97
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 97/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
bilo da se odrekne tih muzeja prolaznih detalja. Nije bio čovek
od razmišljanja ili promišljanja. Njegovi dani i noći behu isti, alu
su teže padale nedelje. Polovinom jula procenio je da je počiniogrešku podelivši vreme, koje nas bez obzira nosi. Tada je pustio
svoju maštu da luta prostranom urugvajskom zemljom, danas okr
vavljenom, neravnim poljima Santa Irene, gde je nekada puštao
zmajeve, jednim šarenim konjićem, koji je verovatno već uginuo,
prašinom koju podiže zemlja, kada goniči teraju stoku, umornom
kočijom koja je svakog meseca dolazila iz Fraj Bentosa sa svojimtovarom tričarija, zali vom La Agrasijada, gde su se iskrcali na
kopno Trideset i trojica, Erviderom, planinskim stenama, plani
nama i rekama, Brdom na koje se uspinjao do svetionika, misleći
da mu na obema obalama reke La Plata nema premca. Sa brega
nad zalivom prešao je jednom na breg koji se nalazi na državnom
grbu i tamo zaspao.
Svake mu je večeri vetar donosio svežinu, pogodnu za san.
Nikada nije ostao budan.
Voleo je svoju devojku u potpunosti, ali je sebi rekao da
muškarac ne treba da misli na žene, posebno kada mu nedostaju.
Selo gaje naviklo na čednost. Sto se drugog pitanja tiče... trudiose da misli što je manje moguće na čoveka kojeg je mrzeo.
Pratio ga je šum kiše po krovu.
Za zatvorenika ili slepca vreme teče nizvodno, kao po la
ganoj nizbrdici.
Kada je došao do polovine svog povlačenja u izolaciju, Are
dondo je dostigao, u više navrata, to vreme skoro bez vremena. U
9H
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 98/116
Avelino Aredondo
prvom dvorištu nalazila se cisterna sa žabom na dnu; nikada mu
nije palo na pamet da pomisli da je vreme žabe, koje se graniči s
večnošću, bilo to za kojim traga.Kada datum više nije bio tako dalek, ponovo se javilo nestr
pljenje. Jedne noči nije mogao da izdrži više i izašao je na ulicu.
Sve mu se činilo različitim i većim. Kada je zašao za ugao,
video je neko svetio i ušao u radnju. Da bi opravdao svoje prisu
stvo, tražio je gorku rakiju. Naslonjeni na drveni šank razgovara
li su neki vojnici. Jedan od njih reče:
- Vi znate da je formalno zabranjeno davati vesti o bitka
ma. Juče poslepodne desilo nam se nešto što će vas zabaviti.
Nekoliko drugova iz kasarne i ja prošli smo ispred redakcije La
Razon. Čuli smo napolju jedan glas koji je kršio naredbu. Ne če
kajući, ušli smo. Redakcija je bila mračna kao vučja jazbina, alismo mecima spržili onog koji je i dalje govorio. Kada je ućutao,
tražili smo ga da izvučemo za noge, ali smo videli samo jednu
mašinu koju zovu fonograf i koja sama govori.
Svi su se smejali.
Aredondo je slušao. Vojnik mu reče:
- Kako ti se čini omaška, drugar?
Aredondo je ćutao. Tip u uniformi mu se unese u lice i reče:
- Usklikni odmah: Ziveo predsednik države Huan Idijarte
Borda!
Aredondo nije bio neposlušan. Usred podrugljivih aplauza
dokopao se vrata. Kada je već bio na ulici, stigla ga je poslednja
uvreda.
99
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 99/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
- Strah nije glup niti skuplja bes.
Poneo se kao kukavica, ali je znao da to nije. Polako se vra
tio kući.Dana dvadeset i petog avgusta Avelino Aredondo setio se
kada je već prošlo devet sati. Pomislio je prvo na Klaru, a tek
posle na datum. Rekao je u sebi sa olakšanjem: Zbogom poslu
čekanja. Došao je dan.
Obrijao se bez žurbe, u ogledalu se suočio sa licem od uvek.
Izabrao je crvenu kravatu i svoju najbolju odeću. Kasno je ručao.
Sivo nebo pretilo je kišicom; uvek gaje zamišljao obasjano. Kada
je napustio zauvek vlažnu sobu, obuzelo ga je osećanje gorčine.
Na tremu se susreo sa mulatkinjom i dao joj preostale pezose. Na
natpisu iznad željezare video je šarene rombove i pomislio kako
tokom više od dva meseca nije razmišljao o njima. Krenuo je u
pravcu ulice Sarandi. Bio je praznični dan i malo se sveta kretalo
po ulici.
Tek su otkucala tri sata kada je stigao na Trg Matris. Te
Deum je već bio završen; jedna grupa gospode, vojnika i svešte-
nih lica, sporo je silazila stepenicima hrama. Na prvi pogled, uni
forme, širiti, oružje i mantije, mogli su stvoriti iluziju da ih je bilomnogo; u stvari, nisu prelazili tridesetak. Aredondo, koji nije
osećao strah, oseti neku vrstu poštovanja. Pitao je koji je od njih
predsednik. Odgovoriše mu:
- Onaj koji ide pored nadbiskupa s mitrom i biskupskim
štapom.
Izvadio je pištolj i otvorio vatru.
100
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 100/116
Avelino Aredondo
Idijarte Borda je načinio nekoliko koraka, sručio se i rekao
jasno: Mrtav sam.
Aredondo se predao vlastima. Kasnije će izjaviti:
„Ja sam Crveni i to kažem s punim ponosom. Ubio sam
Predsednika koji je izdao i umrljao našu partiju. Prekinuo sam sa
prijateljima i devojkom, da ih ne bih umešao u ovo; nisam gledao
novine da niko ne bi mogao da kaže kako su me podstrekavali.
Ovaj čin pravde mi pripada. Sada mi sudite."
Tako su se, verovatno, odigrali događaji, iako na složeniji
način; tako mogu da sanjam da su se odigrali.
101
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 101/116
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 102/116
Ploča
PLOČA
Ja sam drvoseča. Ime nije važno. Koliba u kojoj sam se rodio
i u kojoj ću uskoro umreti nalazi se na kraju šume. Za šumu kažu da
se prostire do mora koje okružuje čitavu zemlju i po kojem se kreću
drvene kuće jednake mojoj. Ne znam; nikada to nisam video. Niti
sam video drugu stranu šume. Moj stariji brat, kada smo bili mali,
naterao me je da se zakunem da ćemo nas dvojica iseći celu šumu
dok ne ostane ni jedno jedino drvo. Moj brat je umro i sada tražim
nešto drugo i nastaviću da tražim. Ka zapadu teče jedna rečica u
kojoj umem da pecam rukom. U šumi ima vukova, ali vukovi me ne
plaše a moja sekira mi nikada nije bila nevema. Nisam vodio računa
o svojim godinama. Znam da ih je mnogo. Moje oči više ne vide. U
selu, u koje više ne idem jer bih se izgubio, bio me glas da sam škrt,
ali, šta je mogao da prikupi jedan drvoseča iz šume?
Zatvaram vrata od kuće kamenom da ne bi ulazio sneg. Je
dnog popodneva čuo sam teške korake, a zatim jedan udarac.
Otvorih i uđe neko nepoznati. Bio je visok i star čovek, ogrnut
izlizanim gunjem. Preko lica mu se protezao ožiljak. Godine kao
da su dale više odlučnosti negoli slabosti, ali primetih da mu je
teško da hoda bez štapa. Razmenismo nekoliko reči kojih se ne
sećam. Na kraju reče:
- Nemam doma i spavam gde mogu. Prešao sam celu Sa-
ksoniju.
103
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 103/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
Te su reči odgovarale njegovoj starosti. Moj otac mi je uvek
govorio o Saksoniji; sada svet kaže Engleska.
Imao sam hleba i ribe. Tokom jela nismo razgovarali. Počela je da pada kiša. Od koža mu složih ležaj na zemljanom po
du, gde je umro moj brat. Kada je pala noć, zaspali smo.
Razdaljivalo je kada izađosmo iz kuće. Kiša je prestala, a
zemlja je bila prekrivena svežim snegom. Pade mu štap i naredi
mi da mu ga podignem.
- Zašto bih te poslušao? - upitah.
- Zato što sam kralj - odgovori.
Pomislio sam da je lud. Podigoh štap i dadoh mu ga.
Progovorio je različitim glasom.
- Ja sam kralj Secgensa. Mnogo sam ih puta vodio do po-
bede u teškoj bici, ali u sudbonosnom času izgubih kraljevstvo.Moje je ime Isern i od Odinovog sam soja.
- Ja ne obožavam - Odina - uzvratih. - ja obožavam Hrista.
- Kao da me nije čuo prosledio je:
- Idem putevima izgnanstva ali sam još uvek kralj zato što
imam ploču. Hoćeš li da je vidiš?
- Otvori koštunjavu šaku. U ruci nije bilo ničega. Bila jeprazna.
Tek tada primetih da ju je stalno držao zatvorenu.
Gledajući me netremice, reče:
- Možeš je dodirnuti.
Sa izvesnim oprezom dodirnuh vrhom prstiju njegov dlan.
Osetih nešto hladno i spazih nekakav sjaj. Šaka se odjednom
104
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 104/116
Ploča
zatvori. Ništa nisam rekao. On nastavi strpljivo kao da se obraća
detetu:
- To je Odinova ploča. Ima samo jednu stranu. Na zemlji nepostoji ništa drugo što bi imalo samo jednu stranu. Dok se bude
nalazila u mojoj ruci, biće kralj.
- Da li je zlatna? - rekoh mu.
- Ne znam. To je Odinova ploča i ima samo jednu stranu.
Tada sam osetio gramzivost da postanem vlasnik ploče. Da
je moja, mogao bih je prodati za zlatnu polugu i postao bih kralj.Rekoh skitnici kojeg još uvek mrzim:
- U kolibi imam sakrivenu škrinju novca. Od zlata je i sija
kao sekira. Ako mi daš Odinovu ploču, daću ti škrinju.
Uzvratio je tvrdoglavo:
- Neću.
- Tada - rekoh - možeš da nastaviš svojim putem.
Okrenuo mi je leđa. Udarac sekirom u potiljak bio je više
nego dovoljan da zatetura i padne, ali u padu je otvorio šaku i u
vazduhu videh odsjaj. Dobro sam obeležio mesto sekirom i
odvukao mrtvaca do potoka koji beše nabujao. Tamo sam ga bacio.
Kada sam se vratio kući, potražih pločicu. Nisam je prona
šao. Tražim je već godinama.
105
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 105/116
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 106/116
PEŠČANA KNJIGA
Peščana knjiga
...thy rope of sands...
George Herbert (1593-1623)
Prava se sastoji od beskonačnog broja tačaka; ravan od
beskonačnog broja prava; obim od beskonačnog broja ravni; hi-perobim od beskonačnog broja obima... Ne, to doista nije, more
geometrico, najbolji način da započnem moju priču. Tvrditi daje
istinita, sada je uobičajeno u svakoj fantastičnoj priči; moja,
međutim, jeste istinita.
Živim sam, na četvrtom spratu u ulici Belgrano. Jednog
poslepodneva, pre nekoliko meseci, začuh kucanje na vratima.Otvorio sam i ušao je neki neznanac. Bio je visok čovek nera-
zgovetnih crta lica. Možda ga je moja kratkovidost tako videla.
Sve je u njegovom izgledu odavalo pristojno siromaštvo. Bio je
obučen u sivo i nosio je sivi kofer u ruci. Odmah sam osetio daje
stranac. Na početku sam verovao da je star; kasnije primetih da
me je prevarila njegova retka plava kosa, skoro bela, na skandi
navski način. Tokom našeg razgovora, koji nije trajao više od
jedan sat, saznao sam daje poreklom sa Orknejskih ostrva.
Pokazah mu stolicu. Čoveku je trebalo nešto vremena da
progovori. Odisao je setom, kao ja sada.
- Prodajem Biblije - reče mi.
707
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 107/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
Uzvratih mu pomalo sitničavo:
- U ovoj kući ima nekoliko engleskih Biblija, uključujući
prvu, Džon Viklifovu. Imamo, takođe, i Bibliju Siprijana Valere,Luetovu, koja je sa stanovišta književnosti najgora i latinski
primerak Vulgate. Kao što vidite, nešto mi ne nedostaju Biblije.
Posle izvesnog ćutanja odgovorio mi je.
- Ne prodajem samo Biblije. Mogu vam pokazati jednu
svetu knjigu koja će vas možda zanimati. Nabavio sam je na gra
nicama Bikanira.
- Otvorio je kofer i ostavio je na sto. Bila je to knjiga for
mata osmine, sa platnenim povezom. Nema sumnje da je prošla
kroz mnoge ruke. Pregledao sam je; iznenadila me njena neobič
na težina. Na koricama je pisalo Holy Writ, a ispod toga Bom
bay.
- Verovatno je iz devetnaestog veka - primetih.
- Ne znam. Nikada nisam saznao - glasio je odgovor.
Otvorih je nasumice. Slova su mi bila strana. Stranice, koje
su mi se činile istrošene i siromašne tipografije, bile su odštam
pane u dva stupca na način biblije. Tekst je bio zgusnut i ras
poređen po stihovima. U gornjem uglu stranica nalazile su searapske brojke. Pažnju mi je privuklo to što je parna stranica no
sila broj (recimo) 40.514, a neparna, naredna, 999. Okrenuh je;
poleđina je bila numerisana sa osam brojki. Imala je malu ilu
straciju, kao što se koristi u rečnicima: sidro nacrtano perom, kao
neveštom rukom nekog deteta.
Tada mi nepoznati reče:
108
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 108/116
Peščana knjiga
109
- Pogledajte je dobro. Nikada je više nećete videti.
U tvrdnji se osećala nekakva pretnja, ali ne i u glasu.
Zagledah se u to mesto pa zatvorih knjigu. Odmah zatimsam je otvorio. Uzalud sam tražio crtež sidra, stranicu za strani
com. Kako bih prikrio svoju zbunjenost, rekoh mu:
- Radi se o nekoj verziji Svetog Pisma na nekom hindu-
stanskom jeziku, zar ne?
- Ne - uzvratio mi je.
Zatim je utišao glas kao da mi saopštava tajnu:
- Nabavio sam je u jednom selu u ravnici za nekoliko ru-
pija i Bibliju. Njen vlasnik nije znao da čita. Sumnjam da je u
knjizi nad knjigama video nekakvu amajliju. Bio je iz najniže
kaste; ljudi nisu mogli da gaze njegovu senku a da se ne zaraze.
Reče mi da se njegova knjiga zove Peščana knjiga, jer ni knjiga
ni pesak nemaju ni početak ni kraj.
Zamolio me da potražim prvu stranicu.
Levu sam ruku oslonio na naslovnu stranu i otvorio palcem
skoro slepljenim sa kažiprstom. Sve je bilo uzalud: uvek se po
javljivalo nekoliko stranica između naslovne strane i ruke. Kao
da su navirale iz knjige.- Sada potražite kraj.
Bio sam, takođe, neuspešan; jedva sam uspeo da promu-
cam glasom koji nije bio moj:
- Ovo je nemoguće.
I dalje tihim glasom prodavač Biblija mi reče:
- Nije moguće, ali jeste. Broj stranica ove knjige je upravo
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 109/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
beskonačan. Nijedna nije prva; nijedna nije poslednja. Ne znam
zašto su numerisane na taj proizvoljan način. Možda da bi dale do
znanja da članovi beskonačnog niza dopuštaju bilo koji broj.Zatim, kao da glasno razmišlja:
- Ako je svemir beskonačan, nalazimo se na bilo kojoj tački
svemira. Ako je vreme beskonačno, nalazimo se na bilo kojoj
tački vremena.
Njegova su mi razmišljanja zasmetala. Upitah ga:
- Vi ste, bez sumnje, religiozni?
- Da, ja sam prezbiterijanac. Moja je savest čista. Siguran
sam da nisam prevario domoroca kada sam mu dao Reč Gospod
nju u zamenu za njegovu knjigu đavola.
Uverih ga da nema šta sebi da prebaci i upitah ga, usput, da
li je u prolazu kroz ove krajeve. Odgovori mi da namerava da se
vrati u domovinu kroz nekoliko dana. Tada sam saznao da je
Škotlanđanin sa Orknejskih ostrva. Rekoh mu da Škotsku lično
volim zbog ljubavi prema Stivensonu i Hjumu.
- I Robiju Bernsu - ispravi me on.
Dok smo razgovarali, ja sam i dalje istraživao beskonačnu
knjigu. S lažnom ravnodušnošću, upitah ga:- Nameravate da ovaj čudan primerak ponudite Britan
skom muzeju?
- Ne. Nudim ga vama - odgovori mi postavi visoku cenu.
Odgovorio sam, sasvim iskreno, daje taj iznos zà mene ne
dostižan i ostadoh razmišljajući. Posle nekoliko minuta smislio
sam plan.
110
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 110/116
Peščana knjiga
111
- Predlažem vam razmenu - rekoh mu. - Vi ste dobili ovu
knjigu za nekoliko rupija i za Sveto Pismo; ja vam nudim iznos
moje penzije, koju sam upravo naplatio, i Vajklifovu Biblijuodštampanu goticom. Nasledio sam je od mojih roditelja.
- A black letter Wiclif ! - promrmljao je.
Otišao sam do spavaće sobe i doneo mu pare i knjigu. Pre
listao je i proučio naslovnu stranu strašću bibliofila.
- Dogovorili smo se - reče mi.
Iznenadilo me je to što se nije cenjkao. Tek ću kasnije shva
titi da je on ušao u kuću odlučivši da proda knjigu. Nije brojao
novčanice i spremio ih je.
Razgovarali smo o Indiji, o Orknejskim ostrvima i o nor
veškim jarls koji su njima vladali. Bila je već noć kada je čovek
otišao. Nisam ga ponovo video, niti znam njegovo ime.Mislio sam da čuvam Peščanu knjigu u praznini koju je os
tavio Viklif, ali sam se na kraju odlučio da je sakrijem iza neko
liko tomova nepotpunih Hiljadu ijedne noći.
Legao sam i nisam spavao. Oko tri ili četiri izjutra upalih
svetio. Potražio sam nemoguću knjiga i prelistao stranice. Na je
dnoj od njih ugledah nacrtanu masku. Ugao je imao brojku, ne
znam koju, podignutu na devetu potenciju.
Nikome nisam pokazao svoje blago. Sreći što je posedu-
jem pridodao se strah da mi je ne ukradu, a posle i sumnja da
možda i nije doista beskonačna. Te dve brige pogoršaše moju
staru mizantropiju. Ostalo mi je bilo nekoliko prijatelja; prestao
sam da ih viđam. Zarobljenik Knjige, skoro da se nisam ni po-
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 111/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
maljao na ulicu. Ispitao sam lupom istrošen hrbat i korice i odba
cio mogućnost nekakve prevare. Utvrdio sam da su sitne ilus
tracije udaljene dve hiljade stranica jedna od druge. Beležio samih u jednoj svesci po azbučnom redu, a uskoro je popunio. Nikada
se nisu ponovile. Noću, u retkim intervalima koje mi je pružala
nesanica, sanjao sam knjigu.
Leto je odmicalo i ja sam shvatio da je knjiga čudovišna.
Ništa mi nije vredelo to što sam smatrao da ni ja nisam ništa ma
nje čudovišan, koji je gledam očima i dodirujem sa noktimasa
deset prstiju. Osetio sam da je u pitanju predmet more, nešto
bestidno što sramoti i truje stvarnost.
Pomislio sam na vatru, ali sam se uplašio da bi spaljivanje
jedne beskonačne knjige moglo biti podjednako beskonačno i da
bi ugušilo u dimu planetu.Setih se da sam čitao kako je šum najbolje mesto da se
sakrije jedan list. Pre penzionisanja ja sam radio u Nacionalnoj
Biblioteci, koja je čuvala devetsto hiljada knjiga; znam da se de
sno od hodnika jedno krivudavo stepenište utapa u podrum, gde
se nalaze novine i mape. Iskoristio sam nepažnju zaposlenih da
izgubim Peščanu knjigu na jednoj od vlažnih polica. Potrudio sam
se da ne obratim pažnju ni na kojoj je visini ni na kojoj uda
ljenosti od vrata.
Osećam malo olakšanje, ali ne želim ni da prođem ulicom
Meksiko.
112
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 112/116
EPILOG
Epilog
Pogovor za pripovetke koje nisu pročitane skoro je nemo
guć zadatak, s obzirom da zahteva analizu zapleta koji ne bi tre
balo izložiti unapred. Prema tome, više volim epilog.
Početna pripovetka preuzima staru temu dvojnika, koja jepokretala toliko puta uvek uspešno pero Stivensona. U Engleskoj
je njegov naziv fetch, ili na književniji način, wraith of living; u
Nemačkoj Doppelgaenger. Sumnjam da je jedan od njegovih
prvih nadimaka bio alter ego. Ova utvarna pojava možda je prois
tekla iz ogledala od metala ili vode, ili jednostavno iz sećanja,
koje svakoga čini posmatračem ili protagonistom. Moj zadatak sastojao se u tome da pribavim sagovornike koji će biti dovoljno
različiti da budu dvoje i dovoljno slični da bude jedan. Da li je
vredno izjaviti da sam koncipirao priču na obalama reke Carls i
Novoj Engleskoj, čiji me je hladan tok podsetio na daleki tok
Rone?
Tema ljubavi veoma je česta u mojim stihovima; to nije
slučaj sa prozom, koja nema drugog primera sem Ulrike. Čitaoci
će zapaziti bliskost sa Dvojnikom. Kongres je možda najambici
oznija od svih pripovedaka u ovoj knjizi; tema je tako širok podu
hvat da se brka na kraju sa kosmosom i sa zbirom dana. Mutan
početak želi da podražava Kafkine maštarije; kraj želi da se uz-
113
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 113/116
H. L. Borhes Peščana knjiga
digne, bez sumnje uzaludno, do ekstaze Čestertona ili Dona Bu-
nijana. Nikada nisam zaslužio takvo otkrovenje, ali sam pokušao
da ga sanjam. U njen sam tok utkao, kako običavam, autobiografske crte.
Sudbina, koja je nedokučiva, kako se govori, nije me osta
vila na miru dok nisam ostvario jednu posthumnu pripovetku
Lovkrafta, pisca koga sam oduvek smatrao nenamernim parodi-
stom Poa. Na kraju sam popustio; žalosni plod zove se There Are
More Things.
Sekta Tridesetorice izvlači, bez ni najmanjeg oslanjanja na
dokumenta, priču o mogućoj jeresi.
Noć darova je možda i najbezazlenija pripovetka, sa najvi
še nasilja i egzaltacije koje sadrži ova knjiga.
Vavilonska biblioteka (1941) zamišlja beskonačan brojknjiga; Undr i Ogledalo i maska, vekovne književnosti koje se
sastoje iz jedne jedine reči.
Utopija za umornog čoveka je, po mom mišljenju, najčas-
nije i najsetnije delo iz niza.
Uvek me je iznenadila etička opsesija severnoamerikana-
ca. Lukavstvo želi da odrazi tu crtu.
Uprkos Donu Feltonu, Sarloti Kordej, poznatom mišljenju
Rivere Indartea („Sveto je delo ubiti Rosasa") i urugvajskoj na
cionalnoj himni (Ako tirani, Brutov bodež) ne odobravam politi
čko ubistvo. Bilo kako bilo, čitaoci usamljenog zločina Aredonda
želeće da znaju kraj. Luis Melijan Lafinur tražio je njegovo
oslobađanje, ali su ga sudije Karlos Fein i Kristobal Salvanjak
114
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 114/116
Epilog
osudili na mesec dana zatvora u samici i pet godina zatvora.
Jedna od ulica u Montevideu nosi sada njegovo ime.
Dva oprečna i nepojmljiva predmeta građa su za dve po-slednje pripovetke. Ploča je Euklidov krug, koji dozvoljava samo
jednu stranu; Peščana knjiga, knjiga sa bezbrojnim stranicama.
Nadam se da užurbane stranice koje sam upravo izdiktirao
neće iscrpsti ovu knjigu i da će njeni snovi nastaviti da se grana
ju u gostoljubivoj mašti onih koji je sada zatvaraju.
J. L. B.
Buenos Ajres, 3. februara 1975.
115
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 115/116
S A D R Ž A J
DVOJNIK 5
ULRIKA 15
KONGRES 21
THERE ARE MOR E THINGS 43
SEKTA TRIDESETORICE 53
NOĆ DAROVA 57
OGLE DALO I MASKA 63
UNDR 69
UTOPIJA ČOVEKA KOJI JE UMO RAN 77
LUKAVSTVO 87
AVELINO ARE DON DO 95
PLOČA 103
PEŠČANA KNJIGA 107
EPILOG 113
117
5/14/2018 BORHES HORHE Luis -PE ANA KNJIGA - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/borhes-horhe-luis-pescana-knjiga 116/116
Lektura
TATJANA BIŽIĆ
Kompjuterska obrada
PAIDEIA IMAGE STUDIO
Štampa
TOPALOVIĆ, Valjevo
CIP - КАТАЛОГИЗАЦИЈА У ПУБЛИКАЦИЈИ
НАРОДНА БИБЛИОТЕКА СРБИЈЕ, БЕОГРАД
821.134.2(82)-32
Б О Р Х Е С , ХОРХЕ ЛУИС, 1899-1986
Peščana knjiga / Horhe Luis Borhes ; preveosa španskog Dalibor Soldatić. - 2. izd. -Beograd : Paideia, 2009 (Valjevo :Topalović). - 117 str. ; 21 cm. - (BibliotekaMaštarije / [Paideia])
Prevod delà : El libro de arena / Jorge Luis
Borges. - Tiraž 1.000.
ISBN 978-86-7448-486-9
COBISS.SR-ID 171684876
Recommended