Carstvo PROTISTA (PROTOCTISTA) -...

Carstvo PROTISTA (PROTOCTISTA)

PROTOPHYTA

PROTOPHYTA

Mnogi posjeduju i neka životinjska svojstva, pa se mogu kretati pomoću bičeva, ili konzumirati gotovu hranu.Nemaju mineralni skelet, ali izlučuju ciste koje služe za reprodukciju ili zaštitu u nepovoljnim uvjetima.

PROTOPHYTA - DINOFLAGELATI

PYRROPHYTA – DINOFLAGELATIJednostanični, solitarniNajčešće žive u morima kao fitoplankton, te često imaju nastavke za lebdenje. U slatkoj vodi su rijetki.Imaju dva biča koji im pomažu pri kretanju.Ciste su poznate od paleozoika, a česte u kredi i tercijaru. Povećan broj cista u sedimentu govori o stresu u fosilnom okolišu.

PROTOPHYTA - DINOFLAGELATI

Neke vrste uzrokuju noćno svjetlucanje mora (Noctiluca).Neke peridineje izlučuju toksine, koji mogu izazvati pomor riba.Neke vrste žive kao endosimbionti u koraljima, spužvama i mekušcima, a neke su parazitske.

PROTOPHYTA - AKRITARKE

AKRITARKECiste koje su nađene u stijenama kasnog pretkambrijai starijeg paleozoika.Neki ih pribrajaju dinoflagelatima.

PROTOPHYTA - KOKOLITOFORIDI

Imaju kalcitne kuglaste skelete od pločica - kokolita ili štapića – rabdolita.Važne su za stratigrafijukrede i tercijara, gdje su prema njima nazvane “nanozone”.Nalaz cjelovitih kokosfera iznimno je rijedak.

PROTOPHYTA - DIATOMEAE

ALGE KREMENJAŠICE Sigurni nalazi datiraju iz jure, a vjerojatno su se pojavile već u paleozoiku.Opalne kućice – frustule sastoje se od dva dijela, a zatvaraju se kao kutija i poklopac.Uglavnom solitarne, rjeđe kolonijske.Mogu živjeti kao bentos i kao plankton.Žive u slanoj, slatkoj i boćatoj vodi, pa i u vlažnom tlu.Danas se na dubini od 4000-6000 m taloži dijatomejski mulj.

DIATOMITI

PROTOPHYTA - CHRYSOPHYTA

SILICOFLAGELLATAESitni planktonski organizmi, koji imaju smeđe kromatofore, a pokreću se bičevima.Žive solitarno, isključivo u morskoj vodi, a skelet im se sastoji od opalnih stupića.Poznati su od krede, a dobri su provodni fosili u paleogenu i neogenu.

ALGE

Po nekim se klasifikacijama ubrajaju u PROTOPHYTA, a po nekima u PLANTAE.Fosilno su najvažnije crvene alge (RHODOPHYTA) i zelene alge (CHLOROPHYTA).Smeđe alge (PHAEOPHYTA) se rijetko fosiliziraju, ali se u novije vrijeme prepoznaju po biomarkerima (sterani) u sedimentu.

CRVENE ALGE - RHODOPHYTA

Dijele se na familije:1. SOLENOPORACEAE 2. GYMNOCODIACEAE (?)3. CORALLINACEAE Izlučuju karbonatne skelete (kalcit s dodatkom Mg).Mnoge od njih su provodni, facijesni ili litogenetski fosili.

CRVENE ALGE - RHODOPHYTA

Lithothamnium Izgrađuje litotamnijske

vapnence u miocenu Medvednice.Kamenolom u gornjem Vrapču je jedan od najstarijih u ovom dijelu Europe. Iz njega se kamen vadio već u 12. stoljeću.

ZELENE ALGE - CHLOROPHYTA

Različitog oblika i ekoloških zahtjeva. Ima jednostaničnih i višestaničnih. Žive kao plankton ili bentos u slatkoj i slanoj vodi, a neke i na kopnu.Dijele se na:

1. CODIACEAE2. DASYCLADACEAE3. CHARACEAE.

ZELENE ALGE - CHLOROPHYTA

U Hrvatskoj su osobito važne dazikladalne alge, koje izgrađuju plitkomorske sedimente zaštićenih okoliša paleozojske i mezozojske starosti (Mizzia, Diplopora, Clypeina)

ZELENE ALGE - CHLOROPHYTA

Haroficeje ili parožinedanas tvore livade u jezerima i potocima. Poznate su od starijeg paleozoika.Smatraju ih precima mahovina.Fosilno se sačuvaju ovapnjele ženske rasplodne strukture –nukule.