View
227
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
8/18/2019 dodatak novigrip
1/28
Specijalni dodatak Decembar 2009.
Други таласпрети деци
Када почињевакцинација
Детаљан планпелцовања на1.000 пунктова
Колико којирегион добијадоза
Новиудар
грипа
Новиудар
грипа
Новиудар
грипа Савети како да
се заштитите
8/18/2019 dodatak novigrip
2/28
4
Нови
налет
вируса
VIRUS H1N1 hvata novi zalet. U prvom naletu,prema zvani~noj evidenciji, samo u Srbiji odneo
je vi{e od 30 `ivota. Ali, i epidemiolozi su
svesni da }e `rtava biti mnogo vi{e nego {to se
registruje, jer zvani~na statistika bele`i samo
one kod kojih je prisustvo virusa laboratorijski
dokazano.
Epidemiolozi procewuju da }e drugi talas novog
gripa, koji bi mogao da kulminira izme|u 15. i
20. decembra, biti sli~an prvom. Pravi epidemi-
jski udar o~ekuje se krajem januara i po~etkom
februara.Profesor dr Branislav Tiodorovi}, epidemiolog,
~lan radne grupe za odbranu od gripa, ka`e da
postoje tri mogu}a scenarija daqeg {irewa
virusa H1N1. Prema prvom i najboqem, od novog
gripa u Srbiji bi moglo da oboli ukupno oko400.000 qudi. Oko 20.000 obolelih mora}e u bol-
nicu, a za wih 40-60, najvi{e 100, ova bolest }e
biti fatalna. Prema najcrwem scenariju, obole}e
najmawe milion, najvi{e dva i po miliona qudi.Bolnice }e biti pune, jer }e u ovom slu~aju
morati da zbrinu 100.000-120.000 qudi. A, novi
grip ne}e pre`iveti od 1.200 do 1.400 obolelih.
ZA[TITA NA 1.000PUNKTOVA
Prof. dr Tomica Milosavqevi}, ministar
zdravqa, najavio je da }e vakcinacija protiv
novog gripa da po~ne najkasnije do 19. decembra.
Obavqa}e se na vi{e od 1.000 punktova, uglavnom
u domovima zdravqa, a postoja}e i mobilne ekipe.Jedan tim dnevno }e mo}i da vakcini{e 80 qudi.
PROCEDURA: Oni koji `ele da se vakcini{u treba
da se jave svom izabranom lekaru, on pi{e nalog
za vakcinaciju sa kojim pacijent ide u odeqewe
intervencija, gde }e primiti vakcinu.U prvoj turi vakcinisa}e se hroni~ni bolesnici
stariji od {est meseci i trudnice. Vakcinacijom
stanovni{tva mo`e zna~ajno da se uspori {irewe
Прети други талас
Ако сеостваринајцрњи
сценарио,нови грип
у Србијинеће
преживетиод 1.200 до
1.400оболелих
8/18/2019 dodatak novigrip
3/28
5
Новиналетвируса
virusa H1N1 i da se „razvodni“ epidemija.
Epidemiolozi tvrde da je vakcina najefikasnija
za{tita i da je cepivo kupqeno od jednog od tri
najve}a svetska proizvo|a~a - bezbedno. Agencija
za lekove i medicinska sredstva Srbije jo{proverava kvalitet, efikasnost i bezbednost
vakcine „fosetrija“, {vajcarskog proizvo|a~a
„Novartis“. O~ekuje se da }e kontrola biti
zavr{ena do 16. decembra i, ako vakcina dobije
atest, ve} sutradan bi mogla da po~ne vakcinaci-
ja. Do tada }e doze ve} biti u karantinu u domovi-
ma zdravqa.
Istra`ivawa javnog mwewa pokazuju da
stanovni{tvo i nije ba{ mnogo zainteresovano za
vakcinaciju (svaki drugi ne}e vakcinu), ali epi-
demiolozi su uvereni da }e stavovi da se
promene. I u mnogim drugim zemqama ima otpora
prema imunizaciji.
[TITI SAMO JEDNADOZASvetska zdravstvena organizacija je saop{tila da
je protiv pandemijskog gripa dovoqna jedna doza
vakcine za odrasle osobe, decu i adolescente
starije od 10 godina.
- Trenutni stav SZO je da deca mla|a od deset godi-
na treba da prime dve doze - ka`e dr Predrag Kon,
predsednik radne grupe za grip. - Mogu}e je da }e
taj stav vremenom da se promeni. Zasad je sigurnoda neki hroni~ni bolesnici, recimo oni na terapi-
ji citostaticima, moraju da prime dve doze.
Iz SZO tvrde da su se pandemijske vakcine, koje
proizvodi 25 kompanija {irom sveta i
razli~itog su sastava, zasad pokazale bezbednim.
U zemqama Evropske unije vakcinisano je oko 10
miliona qudi, i do sada nisu zabele`eni
ozbiqniji zdravstveni problemi, saop{tila je
Evropska agencija za lekove.
Naj~e{}i ne`eqeni efekti vakcinacije bili su
groznica, mu~nina, glavoboqa, alergijske reakci- je i bol na mestu primawa vakcine, ali te reak-
cije su bile o~ekivane.
Podaci o bezbednosti novih vakcina protiv gripa
H1N1 prva je analiza ne`eqenih efekata po{to su
po~ele da se koriste tri vrste vakcine - „pandem-
riks“ kompanije „Glakso Smit Klajn“, „fosetrija“
kompanije „Novartis“ i „celvapan“ kompanije
AKO se vakcini{e 40 odsto stanovni{tva, udar novog virusaH1N1 u Srbiji sve{}e se, prakti~no, na nivo sezonskog gripa.Vakcinacijom }e se smawiti osetqivost populacije na novivirus, ve}ina ne}e oboleti, a oni koji se, ipak, inficiraju,ima}e blagi oblik bolesti. [to vi{e qudi vakcini{emo,posti}i }emo boqi uspeh u borbi sa virusom. Procena je daza{tita 40 odsto stanovni{tva „obara“ vrh epidemijskog talasa.Tako se smawuju koncentrisano masovno obolevawe, te`i oblicibolesti i smrtni ishodi. Prema ovoj ra~unici, u Srbiji bitrebalo da se za{titi 2,8 miliona qudi.
VAKCINA KAO BRANA
Реч стручњака др Владимир Петровић
импресумГенерални директор и главни уредник Компаније „Новости“ Манојло Мањо Вукотић Уредник додатка: Биљана Радивојевић Припрема за штампу: Живков Ненад
Илустрације:Урош Смилевски и Никола Цветковић Извор информација: Светска здравствена организација, Амерички и Европски центри за контролу болести,
Институт за јавно здравље “Др Милан Јовановић Батут“ и радна група Министарства здравља за одбрану од пандемије
8/18/2019 dodatak novigrip
4/28
6
Нови
налет
вируса
„Bakster interne{enal“.
Prema novim klini~kim podacima, u~estalostgroznice posle primawa druge doze vakcine „pan-
demriks“ je ve}a kod beba starosti od {est do 35
meseci, pri ~emu je procena podataka i daqe u
toku, saop{tila je Evropska agencija za lekove.
KONTRAINDIKACIJEVakcine ne bi trebalo da se daju onima kod kojih
se pojavila alergija na prethodno antigripsko
vakcinisawe, niti onima sa Giqen-Barovim sin-
dromom (neurolo{ka bolest). Vakcine koje se
proizvode na jajima ne treba da se dajualergi~nima na jaja.
Za{tita koju nude antigripske vakcine je u visini
od 70 do 90 procenata. Prakti~no to zna~i da }e
neki i pored vakcinisawa oboleti, ali }e simp-
tomi biti bla`i jer su vakcinisani.
Ako onaj ko treba da se vakcini{e ima neku zarazu
ili simptome poput temperature, vakcinisawe
treba odlo`iti dok se ne oporavi. Posle vakcini-
sawa organizmu je potrebno 15-20 dana da po~ne da
proizvodi antitela protiv virusa gripa, a imu-nitet se sti~e za tri-~etiri nedeqe.
IMUNITET ZA TRINEDEQE Postoje tri grupe prioriteta za vakcinaciju -
hroni~ni bolesnici stariji od {est meseci,
zdrave trudnice (posle prvog trimestra trud-
no}e) i deca po preporuci svog ginekologa,
odnosno pedijatra, i zaposleni u javnim
slu`bama.
Vakcina se daje u rame. Imunitet se razvija sporije nego posle sezonske
vakcine protiv gripa, za tri-~etiri nedeqe.
Stav epidemiologa je da bi protiv novog gripa,
zapravo, trebalo da se vakcini{u svi (izuzev
onih koji ne smeju da prime za{titu), a da se
odre|ivawem prioriteta zapravo raspodequju
vakcine kojih u ~itavom svetu ne}e biti dovo-
qno.
Postoje razli~ita mi{qewa i stavovi, pa i preporuka da setrudnice za{tite samo split-vakcinom bez adjuvansa, ali ja uop{tenemam dilemu - trudnice treba da se vakcini{u. Split-vakcine bezadjuvansa nema na tr`i{tu, zemqe koje ih proizvode napravile suih samo za sebe. Srbija je kupila izuzetno kvalitetnu vakcinu. Istina
je da ona nije ispitana na trudnicama, ali dosad je ispitivano 11antigrip vakcina na trudnicama i nisu registrovani nikakviposebni ne`eqeni efekti. Definitivna preporuka ginekologa izSrbije, Crne Gore i Republike Srpske je - da se trudnice vakcini{u.Za wih je iz prve ture vakcine rezervisano pet odsto doza.
ZA[TITA I ZA TRUDNICE
Реч стручњака др Предраг Кон
Антигрипвакцине
штите одвируса
од 70 до 90одсто, а акочовек, ипак,
оболи,имаће благ
облик
болести
MNOGO
ZARAZNIJI
Virus gripa A H1N1 jevi{e zarazan odvirusa sezonske
influence. Sezonskim
virusima gripainficira se od pet do15 odsto populacije, a
virusom A H1N1,prema dosada{wim
podacima, od 22 do 33odsto stanovni{tva.
ДЕТАЉАН ПЛАН ВАКЦИНАЦИЈЕ НА СТРАНАМА 1617
8/18/2019 dodatak novigrip
5/28
7
Чињеницеи фантазијеЗаблуде које
угрожавају живот(Iz ~asopisa „Wu Sajentist“) Mo`da poneko uovoj pandemiji neosnovano {iri strah, ali
svakako ima i onih koji neosnovano smiruju i
odbacuju upozorewa. Ova pandemija je vrlo
daleko od najgoreg {to bi moglo da se desi, ali
nije ni obi~an grip. Razbole}e se mnogo vi{e
qudi nego {to obi~no dobije sezonski grip.
Ve}ina }e pro}i dobro, ali }e neki, ukqu~uju}i
tu i zdrave, mlade qude, umreti.
Mit 1
Simptomi su kao kod obi~nog gripa. Ako ima{
temperaturu, ima{ ga?
- Gotovo polovina qudi koji dobiju sviwski
grip uop{te ne dobiju temperaturu. Pa, ipak,
~ak i mnogi lekari govore: „Ako nemate
temperaturu, to nije sviwski grip.“
^ak ni svi sa te{kim simptomima novog gripa
nisu imali temperaturu. Deset procenata na{ih
pacijenata nema temperaturu - rekao je AnandKumar, specijalista za intenzivnu negu uni-
verzitetske bolnice u Vinipegu, u Kanadi. -
Zabriwavaju}e je {to ta poruka nije stigla do
svih lekara, zdravstvenih slu`bi i ministarsta-
va zdravqa. Zvani~no se i daqe pre~esto ~uje:
Ako nemate temperaturu, nemate grip.
To je opasno, jer ako ~ovek misli da nema sviws-
ki grip, ne}e obratiti pa`wu na simptome
wegovog te`eg oblika: te{ko}e sa disawem, bol
u grudima i poplavele usne. Qudi sa takvimsimptomima morali bi odmah da dobiju
antivirusne lekove, ka`e Kumar. Antivirusna
terapija morala bi odmah da se da ~ak i ako
bris ne poka`e prisustvo virusa H1N1, jer se
pokazalo da bris u najte`im slu~ajevima nije
merodavan - verovatno zato {to je virus „skriv-
en“ duboko u plu}ima. U takvim slu~ajevima,
merodavnije je testirawe kiseonika u krvi.
Mit 2
To je samo blag grip. Smrtnost je ni`a nego kodobi~nog gripa?
8/18/2019 dodatak novigrip
6/28
8
Чињеницеи фантазије
- Sviwski grip ubija mlade qude, a ne, kao obi~an,vrlo stare, i premda zima tek po~iwe, vi{e je
mladih qudi ve} umrlo od gripa nego {to obi~no
umre u toku cele zime. Smrtnost koja se pripisuje svi-
wskom gripu odnosi se iskqu~ivo na posledice res-
piratornih infekcija i to virusom pandemije.
Indirektne smrti nisu ura~unate. Broj umrlih od svi-
wskog gripa za 2009. jo{ neko vreme ne}e biti poz-
nat. Mo`da }e zaista biti mawi nego od sezonskog, jer
stariji qudi, koji su pod ve}im rizikom od „sekun-
darne smrtnosti“, kao {to su sr~ani udari, imaju
odre|eni stepen imuniteta na virus. Ipak, verovat-nije je da }e ukupan broj biti ve}i iz razloga {to }e
virus zaraziti mnogo ve}i broj qudi nego {to dobije
obi~an grip, i zato {to je direktno ve}i ubica.
Pandemija, me|utim, ne mo`e ni da se meri samo
brojem umrlih. Ova pandemija, kao i ranije, ubija
uglavnom mlade qude, a ne veoma stare kao obi~an
grip.
Istina je da je virus H1N1 2009. u vidu dve bolesti:
za ve}inu obi~an grip, a za mawi broj oboqewe
plu}a koje mo`e veoma brzo da ubije. Ve}ina
najte`ih slu~ajeva su bebe i qudi starosti izme|u20 i 50 godina.
Mit br. 3Bezbedni su svi koji su zdravi. Samo bolesni,
slabi qudi dobijaju te{ke oblike bolesti?
- Ve}ina dece koja su umrla od sviwskog gripa bila
su pre toga savr{eno zdrava, a veliki broj odraslih
mla|ih `rtava tako|e nisu imali nikakva oboqe-
wa.
O~ekuje se da }e ovogodi{wi grip dobiti do {est
puta vi{e qudi nego obi~no, jer vrlo malo qudi
ima antitela koja {tite od novog virusa. Ako se
previ{e qudi razboli istovremeno, drugi talas bi
mogao da blokira bolnice, a i javne slu`be bimogle da imaju problema.
Najve}a briga je, me|utim, te`ak oblik bolesti -
direktan napad virusa na najdubqe delove plu}a. On
je verovatniji kod qudi koji imaju problema sa
plu}ima (astma, pu{ewe), potisnuti imunitet (trud-
no}a), ili su naro~ito osetqivi na infekcije, kao
gojazni, dijabeti~ari, sr~ani bolesnici. Od qudi
koji dobijaju te`ak oblik bolesti, me|utim, izme|u
jedne i dve tre}ine odraslih i 80 odsto dece su pot-
puno zdravi.
Testovi su pokazali da ovaj virus ulazi dubqe uplu}a nego obi~an grip i zato izaziva tako te`ak
8/18/2019 dodatak novigrip
7/28
9
Чињеницеи фантазије
oblik bolesti. Za{to samo mali broj podle`e? Deo
odgovora mo`e da bude u tome {to mnogi imaju
izvestan stepen imunolo{ke za{tite. Telo ima dve
linije odbrane protiv virusa. Jedna su proteini
zvani antitela, koji se vezuju za viruse i spre~avaju
wihovo razmno`avawe, drugo imunolo{ke }elijekoje love i uni{tavaju inficirane }elije. Za raz-
liku od antitela, imunolo{ki sistem obi~no nije u
stawu da spre~i obolevawe, ali spre~ava te{ke
posledice.
Qudi stariji od 50 godina naj~e{}e imaju antitela
koja su delimi~no efikasna i protiv novog gripa,
jer je sli~an virusu koji je „vladao“ do 1957. godine.
Veruje se da zbog toga relativno mali broj starijih
qudi dobija te{ke forme oboqewa.
Osim toga, istra`iva~i su nedavno sa iznena|ewem
otkrili da neki mladi qudi koji nemaju antitela za
sviwski grip imaju }elijski imunitet. Taj imunitet
smo dobili zbog biolo{kog incidenta: 1977. godine
virus H1N1 slu~ajno je „pu{ten“ iz laboratorije uSovjetskom Savezu i od tada cirkuli{e pored
obi~nih virusa gripa H3N2. Antitela za taj sezonski
virus H1N1 ne vezuju se za ovogodi{wi H1N1. Ali,
nau~nici sa Univerziteta Kalifornije pokazali su da
kod qudi koji imaju „pravu“ varijantu gena imuno-
lo{kog sistema, on pru à za{titu i protiv novog
virusa.Mit 4
Bi}e sve u redu samo ako se zdravo hranim, uzi-
mam vitamine, nosim masku, ~esto perem ruke i
pijem mnogo te~nosti?
- Vakcinisawe je najefikasnije {to ~ovek mo`e da
uradi da bi za{titio i sebe i svoju porodicu od
sviwskog gripa.
Zdrav `ivot mo`e da u~ini blagi slu~aj novog gripa
jo{ bla ìm. Kao i ostavqawe pu{ewa, izbegavawe
pijanstva. Ali, osim toga, nema dokaza da zdrav
`ivot i zdrava ishrana mogu da pomognu. Kao nivitamin D, o kome se pri~a da je preventiva. Qudi
koji se razbole od gripa treba da piju mnogo
te~nosti, ali su novija istra`ivawa pokazala da sa
te~nostima ne treba preterivati u slu~aju upale
plu}a - koju novi grip izaziva.
Mnogi veruju da }e maska da ih za{titi, ali je
istra`ivawe pokazalo da su kanadske medicinske
sestre opremqene maskama N95 koje zadr`avaju
ve}inu virusnih ~estica, obolevale ~esto kao i one
koje su nosile obi~ne, porozne maske - {to pokazuje
da ni jedne ni druge nisu naro~ito efikasne.Dobra je za{tita, me|utim, sport. Skora{wa studija
na mi{evima pokazala je da i samo jedno ve`bawe
pre nego {to su zara`eni virusom smawuje te`inu
bolesti, naravno, redovno ve`bawe je davalo mnogo
boqe rezultate.
Mit 5
Dobro je {to imamo vakcinu, u stvari, imamo ih
nekoliko...
- I u bogatim zemqama pro}i }e meseci pre nego {to
se vakcini{u svi koji to `ele. Siroma{ne zemqe }edobiti malo vakcine, ili je uop{te ne}e dobiti.
Здравживот можеда учиниблаги случајновог грипа још блажим,али, немадоказа даздрав животи здраваисхранамогу дапомогну
8/18/2019 dodatak novigrip
8/28
10
Чињеницеи фантазије
Neke zemqe, kao SAD i Velika Britanija, naru~ile
su dovoqno vakcine da vakcini{u sve stanovni{tvo
i imunizacija je po~ela ~im je vakcina postala dos-
tupna. Ali, koli~ine }e stizati sporo, tokom neko-
liko meseci, jer je potrebno dosta vremena da se
vakcina pripremi i nema dovoqno fabrika.I u bogatim zemqama zbog toga }e se veliki broj
qudi razboleti, a neki }e i umreti, pre nego {to
vakcina stigne. Uz to, ~ak i qudi koji mogu da je
dobiju oklevaju. Mnogi se pitaju i da li da se vakci-
ni{u i protiv obi~nog gripa. Odgovor na to pitawe
je mawe jasan. U ve}ini ranijih pandemija, novi
virus je potpuno „smenio“ prethodne sojeve. Kada je
novi grip po~eo da se {iri, ve} je zabele`eno da je
mawe od jednog procenta obolelo od obi~nog gripa.
Neki stru~waci, me|utim, strahuju od toga da }e
stari virus H3N2 da se vrati u toku zime, pa pre-poru~uju vakcinaciju i protiv wega.
Mit 6
Vakcina nije bezbedna. Za{to rizikovati da bi se
spre~io blagi grip?
- Tokom dosada{wih pandemija, tre}ina ili vi{e
stanovni{tva je dobijala grip, a rizik od toga da se
od gripa umre, ili dobije Gijen-Barov sindrom,
mnogo je ve}i nego da se ne{to desi od vakcina.
Ovaj grip nije uvek blag i za razliku od obi~nog
gripa, uglavnom ubija mlade qude, ~ak i kada su
zdravi. Svako ko dobije „bla`u verziju“ rizikuje
da zarazi nekoga u porodici - ko mo`e da dobije
te`i oblik. Prema tome, ignorisawe novog gripa
je rizik, ~ak i kada je mala verovatno}a da seumre.
Potpuno je razumqivo {to qudi ne vole vakcine,
jer je u pro{losti bilo lo{ih primera. Da li to
zna~i da je bezbednije ne primiti vakcinu?
Apsolutno ne. Prvo, od sviwskog gripa se umire.
Drugo, ve}a je verovatno}a da sam virus gripa iza-
zove sindrom Gijen-Bar, nego da to u~ini vakcina.
Jer, istra`ivawe iz 2009. godine pokazalo je da od
svakih milion qudi koji dobiju grip, izme|u 40 i 70
oboli i od sindroma Gijen-Bar. Dakle, vakcina u
stvari smawuje verovatno}u da se oboli od te neuro- lo{ke bolesti.
Drugi izvor straha su imunostimulansi, zvani adju-
vansi, koji se dodaju nekim vakcinama. Svetska
zdravstvena organizacija tra`ila je da se vakcine
za pandemiju prave sa adjuvansima, jer je u tom
slu~aju za dozu potrebno mnogo mawe glavnog sastoj-
ka, mrtvih virusa - dakle, vi{e vakcina mo`e da se
proizvede.
Sve vakcine za pandemiju su, me|utim, testirane i
Половинаоболелих
немаповишенутелесну
температуру
8/18/2019 dodatak novigrip
9/28
11
Чињеницеи фантазије
gotovo sve su bazirane na vakcinama za sezonski
grip koje se koriste godinama. U mnogima su zamewe-
na samo dva proteina, da bi delovale na novi virus.
Sezonske vakcine protiv gripa sa adjuvansima
davane su, dodu{e, uglavnom starijim qudima, pa
postoji teoretska mogu}nost da se pojave retke nuspo- jave kod mla|ih qudi.
Svejedno, {anse da se pojave posledice vakcine
mnogo su mawe nego da se pojave posledice gripa.
Rizik od dobijawa sindroma Gijen-Bar je gotovo
sigurno mawi od jedan prema milion, rizik od
dobijawa iste te bolesti od samog gripa je ve}i od
40 prema milion. Sviwski grip je dosad ubio
vi{e hiqada qudi. Ipak je bezbednije primiti
vakcinu.
Mit 7Virus ne}e postati smrtonosniji - to nije u wegov-
om interesu?
- Virusi gripa ponekad postaju gori. Niko ne mo`e sa
sigurno{}u da ka`e kako }e se grip iz 2009. razvi-
jati, ali je sigurno da nas ne}e ostaviti na miru.
Veoma je ra{iren mit da patogeni, po{to „sko~e“ sa
vrste na vrstu, uvek po~iwu da slabe. Ponekad se to
zaista de{ava, ali ponekad ne i niko ne mo`e da
predvidi {ta }e biti ovoga puta.
Ono {to mo`emo da predvidimo jeste da }e, ako ne
budemo pa`qivi, rasti otpornost na jedini lek
kojim mo`emo da le~imo te{ke slu~ajeve,
antivirusni preparat „tamiflu“. Sojevi virusa koji
su rezistentni na „tamiflu“ ve} su otkriveni u
nekoliko slu~ajeva, ali zasad nema znakova da se
oni {ire.
Tako|e mo`emo da ka`emo da }e, kada ve}ina qudi
postane imuna na virus, bilo obolevawem ili pri-mawem vakcine, sada{wi soj smeniti varijanta koja
ume da prevari imunolo{ki sistem. Da li }e ona
biti bla`a, ili opasnija? U dosada{wim pandemija-
ma drugi talas je ponekad bio gori od prvog, ali
nije jasno za{to - da li zbog genetskih promena
samog virusa, ili drugih faktora, kao {to su vre-
menske prilike.
Mit 8Kad se ova pandemija okon~a, bi}emo bezbedni
jo{ nekoliko decenija?
- Koliko sutra drugi virus `ivotiwskog gripa mo`e
da „sko~i“ na qude i pokrene novu pandemiju, koja
bi bila mnogo gora od ove.
Slede}a pandemija mo`e da se desi 2059. - ili
idu}e godine. Pandemije gripa ne idu u ciklusima.
One za koje znamo desile su se 1580, 1729, 1781, 1830,
1847, 1889, 1918, 1957, 1968. i 2009. Ali, na~in na
koji se ova pojavila govori nam da }e ih uskoro biti
jo{.Sviwski grip je posledica intenzivne zemqoradwe
- koja je sve intenzivnija. Virolozi su upozorili
2004. da prete~a tog virusa predstavqa rizik, a pos-
toji jo{ mno{tvo `ivotiwskih virusa gripa zbog
kojih brinu. Pored pti~jeg gripa H5N1, naro~ito
brinu „porodice“ H7, H2 i H9. Bilo koji od tih
virusa mo`e da stekne tu kona~nu, potpuno nepred-
vidivu mutaciju koja }e mu omogu}iti da se ra{iri
u qudskoj populaciji, ili da „razmeni“ gene sa qud-
skim virusom gripa, {to bi dovelo do istog ishoda.
Da bi se to spre~ilo, qudi moraju mnogo pa`qivije
da kotroli{u viruse doma}ih `ivotiwa, ~ak i kada
je vakcinisana, jer neki sojevi gripa mogu da se
razvijaju i u vakcinisanim `ivotiwama.
Nisu sve vesti r|ave, istra`iva~i veoma brzo uspe-
vaju da naprave vakcine. Ali, i pored toga bismo se
na{li u te{kim problemima kada bi po~eo da se
{iri virus gripa koji ubija pola qudi koje infici-ra - kao {to je pti~ji grip H5N1. Trenutna pandemija
pokazuje da moramo da nau~imo da vakcine pravimo
jo{ br è.
Одмахпотражитепомоћлекара,не чекајте триданаса високомтемпературом
8/18/2019 dodatak novigrip
10/28
12
Грип подлупом
H1N1 je novi virus u cirkulaciji, dovoqno
sna`an i brz da izazove novu svetsku pandemiju,
prvu posle punih 41. godinu pauze. Od 2. aprila,
kada je u Meksiku potvr|en prvi slu~aj infekcije,
u{ao je u 207 zemaqa. Od posledica infekcije
umrlo je vi{e od 8.000 qudi u svetu. U Srbiji
vi{e od 30.
H1N1 ne mo`e da se zaustavi. To je
epidemiolozima i imunolozima bilo jasno ve}
na samom po~etku epidemije u Meksiku. Sve merekoje od pojave novog virusa u cirkulaciji
preduzimaju dr`ave i epidemiolo{ke slu`be
usmerene su na usporavawe {irewa virusa,
pravovremeno otkrivawe obolelih i wihovo
adekvatno le~ewe. Novi virus je, sre}om, mawe
smrtonosan nego {to se na po~etku epidemije u
Meksiku mislilo. Ali jo{ je nedovoqno poznat i
nepredvidiv. Epidemiolozi, ipak, poru~uju -
„grip je grip“, samo {to }e ovaj novi, izazvan
virusom A (H1N1) izazvati masovnije obolevawe
nego sezonski. Za zdravstvene sisteme to je i
najve}i problem. Jer, u kratkom vremenskom
periodu, za dva-tri meseca, mora}e da zbrinuveliki broj obolelih.
H1N1 je mawe smrtonosan od „pti~jeg“ gripa, ali
se mnogo br`e {iri. On je brzo zauzeo mesto u
cirkulaciji i sada je dominantan soj virusa u
ve}em delu sveta.
[TA JE “SVIWSKI
GRIP“?
„Sviwski grip“ je akutno, infektivno, veoma
zarazno oboqewe disajnih organa, izazvano
virusom influence A H1N1. Virus sviwskog gripa
pripada tipu A. Ovaj tip gripa poznat je po tome
da veoma lako mutira i tako mewa svoju antigenustrukturu. Virus sviwskog gripa je poznat
odranije. Sviwski grip je ~est me|u sviwama, a
mutacijom je dobio sposobnost da se {iri sa
~oveka na ~oveka. To se prvi put desilo u
Meksiku, ali nema podataka da su oboleli u
Meksiku bili u kontaktu sa sviwama.
Grip je, ina~e, najrasprostrawenija infektivna
bolest, a novi virus H1N1 prenosi se sa ~oveka na
~oveka, kao i obi~ni sezonski grip - kapqi~nim
putem, uglavnom putem ka{qawa i kijawa.
Ponekad se qudi mogu zaraziti kada diraju
zara`ene stvari ili povr{ine, a potom diraju
svoja usta ili nos.Nova influenca, me|utim, nije isto {to i
sezonska.Evidentiraju se zna~ajne razlike izme|u
slu~ajeva obolevawa od gripa prijavqenih tokom
Од првих случајевадо пандемије
Вируссвињског
грипа
изазивазапаљењесвих
дисајнихоргана
8/18/2019 dodatak novigrip
11/28
13
Грип под
лупом
pandemije, i onih koji se registruju tokom
„obi~ne“, sezonske influence.Novi grip „napada“ uglavnom mla|e
stanovni{tvo. Oni se ~e{}e inficiraju virusom
H1N1, i posebno se kod wih opisuju slu~ajevi
te{ke ili fatalne bolesti.
Pretpostavqa se da bi mogao da „napadne“ izme|u
30 i 40 odsto gradskog stanovni{tva ili - duplo
vi{e nego obi~an sezonski grip, od kojeg
godi{we oboli izme|u 10 i 20 odsto
stanovni{tva u gradovima.
BRZI PRODOR VIRUSA
Virus sviwskog gripa izaziva zapaqewe svihdisajnih organa. To se doga|a brzo nakon ulaska
H1N1 u organizam. Vreme inkubacije je tri do
sedam dana, ali mo`e biti i kra}e. Bolest
zapo~iwe naglo, sa drhtavicom i skokom
temperature. Prve tegobe koje pacijent oseti sufizi~ka i psihi~ka iscrpqenost, glavoboqa, bol
u o~nim dupqama, bol u mi{i}ima i zglobovima,
vrtoglavica i znojewe. Kao i kod gripa izazvanog
drugim virusima influence bolesnik ima utisak
da ga sve boli. Sve to prati zapu{enost nosa,
kijavica i, obi~no, suv ka{aq, ali i ote`ano
disawe. Sekrecija iz nosa se pove}ava i javqa se
iska{qavawe.
Pretpostavqa se da je inficirana osoba zarazna
jedan dan pre pojave povi{ene temperature i pet
do sedam dana posle pojave prvih simptoma
bolesti. Mala deca mogu i du`e da budu zarazna,
pa se pretpostavqa da ona mogu da buduprenosioci virusa i do 10 dana od pojave prvih
simptoma infekcije.
Iako je u po~etku proceweno da ~im pro|e od 24
Нови грип„напада“углавноммлађестановништво
8/18/2019 dodatak novigrip
12/28
14
Грип под
лупомdo 48 sati bez temperature bolesnik nije
infektivan, novi podaci pokazuju da to i nije
ba{ toliko sigurno. Naime, podaci koji poti~u od
tri razli~ite istra`iva~ke grupe, nagove{tavaju
da oboleli mo`e da {iri pandemijski virus sve
dok ka{qe. Analize otorinolaringolo{kih (ORL)uzoraka desetina bolesnika i wihovih porodica
pokazuju da su ~ak i sedam-osam dana nakon prve
pojave simptoma bar dva od 10 bolesnika i daqe
bili nosioci virusa u nosu i grlu. Dakle, i daqe
su infektivni ~ak i do dve nedeqe nakon pojave
simptoma bolesti. U jednoj od studija se pokazalo
da to va`i prvenstveno za gojazne bolesnike, {to
nije jo{ potvr|eno u drugim istra`iva~kim
studijama.
SIMPTOMI NOVOGGRIPA
Simptomi virusa gripa H1N1 kod qudi su sli~ni
simptomima koje izaziva obi~an, sezonski grip.
Ukoliko se ose}ate bolesnim ostanite u ku}i,
izbegavajte posao ili {kolu, jer zara`en mo`e
da prenese infekciju 24 ~asa pre i do sedam dana
nakon pojave prvih simptoma bolesti. U slu~aju
da imate simptome i mislite da ste zara`eni
pozovite va{eg lekara, pre toga kontaktirajte sa
wim, slede}i savete wegove {ta da radite.
SIMPTOMI SU SLEDE]I: povi{ena temperatura
ka{aq
bol u grlu
bolovi u telu
glavoboqa
drhtavica
zamor
Kod nekih qudi javqaju se i proliv i povra}awe
u vezi sa sviwskim gripom. Kao i sezonski, i novi
grip mo`e dovesti do pogor{awa osnovne,
hroni~ne bolesti.
[TA ZNAMO O
VIRUSU H1N1? prenosi se na poznat, kapqi~ni na~in -
ka{qawem i kijawem,
Времеинкубације
је три доседам
дана, али
може битии краће
8/18/2019 dodatak novigrip
13/28
8/18/2019 dodatak novigrip
14/28
8/18/2019 dodatak novigrip
15/28
11
21
3
Детаљанпланвакцинације
8/18/2019 dodatak novigrip
16/28
18
Удар наплућа
Grip je bolest koju kao blagu ili sredwe te{ku
le~i izabrani lekar uglavnom u ku}nim uslovima.Te`a i te{ka klini~ka slika gripa le~i se u bol-
nicama.
Blagu formu bolesti karakteri{e grebawe u gu{i,
suv nadra`ajni ka{aq, curewe iz nosa, kijavica,
lako do umereno povi{ena temperatura, malaksa-
lost, {to je te{ko razlikuje od drugih akutnih res-
piratornih infekcija.
Sredwete{ku formu bolesti karakteri{u slede}i
simptomi i znaci:
- tempertura iznad 38 stepeni Celzijusa, suv
nadra`ajni ka{aq, gu{oboqa, malaksalost,
glavoboqa, kijavica, bolovi u mi{i}ima izglobovima, dijareja itd.
Te{ka forma bolesti zahteva odlazak u bolnicu.
Lekar iz primarne zdravstvene za{tite {aqe
pacijenta na sekundarni nivo zdravstvne za{tite
(u bolnice) ukoliko je prisutno bilo koje od
navedenih stawa:
1. Respiratorna ugro`enost - ote`ano disawe:
- ako pacijent ne mo`e da izgovori re~enicu
bez zastajkivawa
- upotrebqava pomo}nu respiratornu
muskulaturu- i ako se kod odraslih primeti uvla~ewe
kqu~wa~kih jama li kod dece uvla~ewe
me|urebarnih prostora
- ako pacijent ima ose}aj nedostatka vazduha
2. Ubrzano disawe mereno tokom pola minuta:- odrasli vi{e od 30 udisaja u minutu
- deca starija od jedne god. vi{e od 40 udisaja u
minutu
- deca mla|a od jedne god. vi{e od 50 udisaja u
minutu
3. Znaci te{ke dehidratacije ili {oka:
- odrasli - sistolni pritisak (gorwi) 90 mmHg,
dijastolni (dowi) 60 mmHg,
- deca - sni`en elasticitet ko`e, upale o~i,
uvu~ena fontanela (udubqewe izmewu tri
kosti glave)
4. Izmeweno stawe svesti:- konfuznost i dubqe izmene svesti
- uznemirenost
- gr~evi sa poreme}ajem svesti
5. Brza progresija bolesti:
- poreme}aji rada srca
- odr`avawe simptoma i pored primqene
terapije.
Naj~e{}e komplikacije novog gripa su bakteri-
jske infekcije plu}a, ali i zapaqewa uva i
sinusa. Do sada su obolevale mla|e osobe.Ina~e su kod razli~itih tipova gripa ranije
komplikacije bile te`e kod dece, starijih i
hroni~nih bolesnika.
Три форме болести
Обдукцијесу показале
да вирусизазива
оштећењачак и на
најмањимделовима
плућногткива
8/18/2019 dodatak novigrip
17/28
19
Удар наплућа
NAPAD NAMLADE I ZDRAVE
Oko 40 odsto qudi koji su se ozbiqno razboleli
ili umrli od komplikacija novog gripa su mladi i
ina~e zdravi. Na kongresu Evropskog udru`ewa
pneumologa u odr`anom u Be~u re~eno je da jevi{e od 50 odsto dosad obolelih bilo mla|e od 20
godina. Deci je ~e{}e bilo potrebno bolni~ko
le~ewe, bar prema podacima iz SAD i Australije.
Smrtnost je bila najve}a u kategoriji od 25 do 49
godina.
Virus novog gripa 1.000 puta boqe `ivi i repro-
dukuje se u plu}ima nego sezonski virusi. On mo`e
da prodre s kraja na kraj plu}a izazivaju}i
zapaqewe (pneumoniju) i ozbiqnu respiratornu
slabost (insuficijenciju). Pneumonija se ~esto ne
pripisuje zarazi od nekog drugog mikroba, kao {to je pneumokokus, ve} direktno novom virusu.
Nau~nici u Americi otkrili su {ta izaziva pan-
demijski virus kod mno{tva bolesnika. Patolozi
Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti
(CDC) u SAD obavili su obdukciju umrlih i, prema
saznawima do kojih su do{li, ~ini se da novi virus
napada plu}a na potpuno druga~iji na~in nego sezon-
ski grip, uprkos tome {to je wegova smrtnost, do
sada, sli~na smrtnosti od sezonskog gripa.
Obdukcije su pokazale da virus izaziva o{te}ewa
~ak i na najmawim delovima plu}nog tkiva, kojiprenose kiseonik u krv. Ova o{te}ewa potom
dovode do takozvanog intenzivnog o{trog sindro-
ma - respirnog sindroma ote`anog disawa, veoma
ozbiqne i dosta ~este smrtne komplikacije novog
gripa, koja su{tinski ozna~ava po~etak ozbiqne
respiratorne insuficijencije. Stru~waci veoma
retko mogu da vide takvu vrstu o{te}ewa.
Sezonski grip mo`e da izazove bronhitis i oboqewe
gorweg respiratornog sistema, ali novi virus
prodire s kraja na kraj plu}a 90 ̀ rtava nad kojima je
obavqena obdukcija. Patolozi su ustanovili da suumrli imali u krvi neshvatqivo visoke nivoe virusa.
Skoro isto se vidi kod zara`enih pti~jim gripom, ali
pti~ji grip ima dve su{tinske razli~itosti od novog:
ne prenosi se sa ~oveka na ~oveka, i visoko je
smrtonosan - ubija oko 60 odsto zara`enih.
SVAKI PETIBEZ SIMPTOMAEpidemiolozi ka`u da je virusom H1N1 inficira-
no nekoliko puta vi{e qudi nego {to je zvani~no
registrovano, izme|u ostalog i zbog toga {to novigrip kod mnogih prolazi neprimetno.
Procewuje se da svaki peti ~ovek koji bude dobio
novi grip ne}e imati nikakve simptome, ali -
Најчешћекомпликацијеновог грипасу бактеријскеинфекцијеплућа, алии запаљењаува исинуса
8/18/2019 dodatak novigrip
18/28
8/18/2019 dodatak novigrip
19/28
21
Удар наплућа
gripa. Oko 90 odstro obolelih od hroni~ne opstruk-
tivne bolesti plu}a (HOB) su pu{a~i. ^ak i mali
broj godina sistematskog pu{ewa dovoqan je da se
kod nekoga razvije takozvani pu{a~ki bronhitis.
HRONI^NI BOLESNICI I GOJAZNI: Sve vi{e podataka
pokazuje da pojedini zdravstveni problemipove}avaju opasnost od ozbiqne i fatalne bolesti
izazvane virusom H1N1. Me|u ovim bolestima su
plu}ne bolesti - prvenstveno astma i HOB, kardio-
vaskularne bolesti, ali ne i obi~na hipertenzija,
zatim dijabetes, smawen imunitet, hroni~na
bubre`na insuficijencija i bolesti nervnomi{i}nog
sistema - mi{i}na dstrofija, encefalna paraliza.
Studije su pokazale da je gojaznost ozbiqan faktor
rizika s obzirom na to da je mnogo slu~ajeva
te{kog i smrtonosnog oblika novog gripa
zabele`eno kod gojaznih. SZO koja je gojaznostodavno svrstala u hroni~ne bolesti, procewuje da
je u svetu bar 300 miliona qudi klini~ki gojazno,
a da 700 miliona ima vi{ak kilograma. Broj
obolelih od astme prevazilazi 230 miliona qudi
u svetu, a dijabeti~ara je vi{e od 220 miliona.
Astma i dijabetes nisu bolesti koje su ~esto uzrok
smrti, posebno kod dece i mla|ih odraslih.
Smrtni ishodi kod dece i mladih sa ovimporeme}ajima, udru`eni sa infekcijom novim
virusom gripa A (H1N1), me|utim, imaju drugu
dimenziju, i to je negativan efekat pandemije.
Ukupno, oko 60 odsto qudi koji umiru od komp-
likacija novog gripa, suo~eni su sa nekim od ovih
zdravstvenih problema.
MARGINALIZOVANO STANOVNI[TVO: Nekoliko studija
je ukazalo i na visok rizik za hospitalizaciju i
smrtne ishode me|u migratornim/marginalizovanim
stanovni{tvom, koje `ivi u lo{im socioekonomskim
uslovima. Taj rizik je i do pet puta ve}i u odnosu naop{tu populaciju, jer je uslovqen i lo{im `ivotnim
standardom i zdravstvenim stawem ovih osoba.
Кодтрудница сеупала плућаврло брзоразвија, честоу првих 24сата одтренутказаразе
8/18/2019 dodatak novigrip
20/28
22
Лечењеи нега
Simptomi novog gripa sli~ni su kao sezonski,
temperatura iznad 38 stepeni Celzijusa, ka{aq,
kijavica, gu{oboqa, bolovi u mi{i}ima,
glavoboqa, groznica, umor i, prvenstveno kod
dece - proliv i ponekad povra}awe. Ako imate
neke od ovih simptoma tra`ite hitnu lekarsku
pomo}.
ZA DECU
prvi simptom ubrzano ili ote`ano disawe,
plavi~asta boja ko`e nesposobnost konzumirawa ve}e koli~ine
te~nosti, nedostatak `e|i
ote`ano bu|ewe ili nedostatak reagovawa
izraziti bes, u stepenu da dete ne mo`e da
trpi da ga dr`ite
povla~ewe simptoma gripa, a zatim
pogor{avawe bolesti sa temperaturom i jo{
gorim ka{qem
temperatura sa osipom
ZA ODRASLE
te{ko}e u disawu
bol ili ose}aj pritiska u grudima ili stomaku
nagla vrtoglavica ili mu~nina
dezorijentacija
ozbiqno ili uporno povra}awe
ANTIVIRUSNA
TERAPIJA
U ve}ini slu~ajeva novi grip le~i se kao isezonski - mirovawem i uno{ewem vitamina i
dosta te~nosti. U te`im slu~ajevima koriste se
antivirusni lekovi: „tamiflu“ (oseltamvir) i
„relenca“ (zanamivir). U le~ewu bakterijskih
komplikacija koriste se antibiotici. Zatim
antipiretici (sni`avaju povi{enu telesnu
temperaturu), kapi za nos i antitusici
(ubla`avaju suvi ka{aq). Veoma je va`na
nadoknada te~nosti (borba protiv dehidratacije)
Када требаотићи лекару?
8/18/2019 dodatak novigrip
21/28
23
Лечење
и нега
У већинислучајеванови гриплечи се каои сезонски мировањеми уношењемвитамина и
достатечности
toplim ~ajevima i supama. Osim toga, koriste se i
utopqavawe i preznojavawe ili tu{irawe
mlakom vodom sa ciqem skidawa povi{ene
temperature.
Na osnovu studija o efektivnosti i bezbednosti
lekova, oseltamvir i zanamivir se koriste zaprevenirawe te{kih formi bolesti, smrtnih
ishoda, smawivawe potrebe hospitalizacije i
skra}ivawe trajawa bolni~kog le~ewa.
[irom sveta, mnogi pacijenti inficirani
pandemijskim virusom pokazuju tipi~ne
simptome gripa i oporavqaju se u roku od nedequ
dana, ~ak i bez bilo kakve primene lekova.
Pacijenti sa nekomplikovanom formom bolesti
ne zahtevaju le~ewe antivirusnom terapijom.
Odluka o le~ewu se bazira na klini~kim
procenama i spoznaji o cirkulaciji virusa u
populaciji. U oblastima gde virus cirkuli{e u
populaciji, za dono{ewe odluke za le~ewe ne
treba ~ekati laboratorijsku potvrdu A (H1N1)infekcije. Podaci ukazuju da oseltamivir, kada
je pravovremeno primewen, mo`e zna~ajno da
smawi rizik od pneumonije (vode}i uzrok
smrtnog ishoda kod pandemijskog i sezonskog
gripa) i potrebe za bolni~kim le~ewem.
Kod pacijenata koji inicijalno razvijaju te{ku
formu bolesti ili imaju faktore rizika koji
mogu dovesti do pogor{awa, SZO preporu~uje
tretman oseltamivirom {to je pre mogu}e.
Studije pokazuju da se ranim tretmanom u roku od
48 sati od po~etka simptoma registruje boqiklini~ki ishod. Za pacijente sa te{kom i
pogor{anom klini~kom slikom, tretman treba
obezbediti ~ak i ako je zapo~et kasnije. Tamo gde
nije dostupan oseltamivir ili ga nije mogu}e
koristiti iz nekog razloga, mo`e se dati
zanamivir.
Ove preporuke mogu}e je primeniti na sve grupe
pacijenata, ukqu~uju}i i trudnice, kao i sve
uzrasne grupe, ukqu~uju}i odoj~ad i malu decu.Za pacijente u pove}anom riziku od te{ke forme
bolesti, SZO preporu~uje tretman sa
oseltamivirom ili zanamivirom. Ovi pacijenti
treba da prime terapiju {to je pre mogu}e posle
po~etka simptoma, bez ~ekawa na testove
laboratorije.
Ukoliko su trudnice u pove}anom riziku, SZO
preporu~uje da one prime antivirusnu terapiju
{to je pre mogu}e posle po~etka simptoma.
Podaci ukazuju na to da se oko 40 odsto te{kih
slu~ajeva de{ava kod prethodno zdrave dece i
odraslih, naj~e{}e uzrasta ispod 50 godina. Neki
od ovih pacijenata iznenada i veoma brzo
razvijaju brzo pogor{awe klini~ke slike, obi~nopet-{est dana od po~etka simptoma. Klini~ko
pogor{awe se karakteri{e primarnom virusnom
pneumonijom, koja izaziva uni{tavawe tkiva
plu}a i ne reaguje na antibiotike, gubitkom
funkcije vi{e organa, ukqu~uju}i srce, bubrege i
jetru. Ovi pacijenti zahtevaju primenu
intenzivne nege sa le~ewem uz primenu
antivirusnih lekova.
MO@E I PREVENTIVNO: Dva antivirusna leka
smawuju intenzitet simptoma, ali i trajawe
novog gripa za 1-1,5 dana. „Tamiflu“ oralno,„relenca“ se inhalira. Mogu da se daju i
preventivno. Ra~una se da su u prevenciji
efikasni 40-50 odsto kod infekcije od novog
8/18/2019 dodatak novigrip
22/28
24
Лечење
и негаgripa, i za 70-90 odsto u preventivi pojave
simptoma. Daju se onima koji su vi{e u opasnosti
od ozbiqnih komplikacija
NEGA OBOLELIH
Ve}ina obolelih le~i}e se u ku}nim uslovima, aprocewuje se da }e za oko 10 odsto biti
neophodno bolni~ko le~ewe, zbog te`ine
klini~ke slike. Osobama obolelim od gripa
izazvanog novim sojem virusa influence treba
obezbediti odgovaraju}u negu.
Obolele osobe sa blagom simptomatologijom
treba uputiti na ku}no le~ewe i izolaciju, uz
sprovo|ewe higijene disajnih puteva i
higijene ruku i maksimalno ograni~avawe svih
ku}nih i drugih kontakata.
Po`eqno je odrediti jednu osobu, najboqe~lana porodice, da neguje obolelu osobu kod
ku}e, kako bi se mogu}nost daqeg {irewa
novog virusa gripa svela na najmawu meru.
Obolele osobe i osobe koje neguju obolele treba
obu~iti kako da nose i da odla`u za{titne
maske tokom perioda kada je bolesnik zarazan
za okolinu. Ukoliko maske nisu dostupne u
dovoqnoj koli~ini, va`nije je da za{titnu
masku nosi obolela osoba. Za{titnu masku
treba nositi samo u slu~aju bliskog kontakta sa
osobom koja pru`a negu. Za{titne maske trebabezbedno odlo`iti, baciti ukoliko se ovla`e.
Osobe koje neguju obolele od gripa izazvanog
novim virusom influence treba da peru ruke
posle svakog kontakta sa wima.
Osobama koje neguju obolele treba dati
instrukcije kako postupiti u slu~aju
pogor{awa klini~ke slike pacijenta.
Sedam dana posle pojave simptoma obolele
osobe nisu vi{e zarazne za svoju okolinu.
Svi ~lanovi doma}instva moraju da sprovode
higijenu disajnih puteva i higijenu ruku.
Redovno provetravati prostorije.
Redovno ~istiti prostorije vodom i
sredstvima za ~i{}ewe ili dezinfekciju.
DOSADA[WAISKUSTVA U LE^EWU Studija sprovedena u SAD zabele`ila je da je 71
odsto bolni~ki le~enih od novog gripa imalo jedan ili vi{e subjektivnih propratnih
problema, a 29 odsto nije imalo nijedan od
zdravstvenih problema koji se udru`eni sa H1N1
infekcijom dodatno komplikuju.
problemi:
astma ili HOB - 32 odsto
dijabetes - 16 odsto
smawen imunitet - 12 odsto
8/18/2019 dodatak novigrip
23/28
25
Лечење
и негаhroni~na kardiovaskularna bolest - 11 odsto
nervnomentalni poreme}eji - 8 odsto
nervnomi{i}ni problem - 8 odsto
aktivni pu{a~i - 10 odsto
trudnice - 7 odsto
hroni~na bubre`na bolest - 8 odstoepilepsija - 6 odsto
karcinom - 3 odsto
(Podaci CDC)
Deca su u pove}anoj opasnosti da se ozbiqno
razbole i moraju u bolnicu, ali za ve}inu je
le~ewe kratko a oporavak potpun. U riziku su
deca mla|a od pet godina.
Za ostarele je ve} utvr|eno da re|e obolevaju od
pandemijskog nego od sezonskog gripa.
Indikativno je da u SAD stariji od 65 godina
~esto ~ine vi{e od 50 odsto sme{tenih u bolnice
zbog sezonskog gripa, a sada sa pandemijskim ne
dosti`u ~ak ni pet odsto sme{taja u bolnice. To
se pripisuje u velikoj meri ~iwenici da je skoro
50 odsto stanovnika ro|enih pre 1950. godine
za{ti}eno od novog gripa, koji kao patogeni
mikroorganizam li~i mnogo na virus koji je
izazvao pandemiju 1918. godine.
Od 277.017 Amerikanaca obolelih do 18. juna
2009, 3.065 -oko 11 odsto, moralo je u bolnicu.Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju
bolesti (CDC), kod wih su se ispoqili slede}i
simptomi:
temperatura - 93 odsto
ka{aq - 83 odsto
ote`ano disawe - 54 odsto
umor i slabost - 40 odsto
groznica - 37 odsto
bolovi u mi{i}ima - 36 odsto
kijavica - 36 odsto
bol u grlu - 31 odstoglavoboqa - 31 odsto
povra}awe- 29 odsto
dijareja - 24 odsto
ASIMPTOMATI^NI
SLU^AJEVIIzme|u 10 i 15 odsto inficiranih novimvirusom, a prema nekim podacima, ~ak iizme|u 33 i 50 odsto, ne}e imati simptomenovog gripa. Ve} postoje asimptomati~nislu~ajevi, ali treba vremena za ta~nuprocenu o broju onih koji }e bitiinficirani, ali se bolest ne}e razviti ine}e imati simptome gripa.
Антивируснилековиспуштенису изболницау домовездравља,терапијупрописујеизабранилекар
8/18/2019 dodatak novigrip
24/28
26
Лечењеи нега
Nema nikakvih dokaza o {irewu virusa gripa A
(H1N1) otpornog na antivirusni lek „tamiflu,“
~ije je prisustvo registrovano kod dve grupe
pacijenata s te{kom imunodeficijencijom u
Velikoj Britaniji i SAD-u, objavila je Svetska
zdravstvena organizacija (SZO).
SZO je saop{tila da se istraga nastavqa, ali da
preliminarni rezultati navode na zakqu~ak da
se ti otporni virusi ne prenose lako na zdrave
qude, posebno kada se primene odgovaraju}epocedure za kontrolu {irewa zaraze.
Osobe ~iji je imunolo{ki sistem ugro`en mogu
da razviju otpornost na lekove, tako da
zdravstveni radnici koji le~e te pacijente od
virusa gripa H1N1 moraju da budu obazrivi na
svaki znak otpornosti na „tamiflu“, objavila je
SZO.
U slu~aju eventualne otpornosti na „tamiflu“,
lekari moraju da koriste drugi lek protiv gripa
H1N1 „relencu“, na koju jo{ nije registrovan u
svetu nijedan slu~aj otpornosti. SZO je dosadregistrovala 96 slu~ajeva virusa otpornih na
„tamiflu“.
Отпорност на„тамифлу“
Коднеких
пацијенатасе изненада
и веомабрзо
развијапогоршање
клиничкеслике,
обичнопетшестдана одпочетка
симптома
Мере заштите
8/18/2019 dodatak novigrip
25/28
27
Заштитаод грипаБаријере за вирус
Oboqewe sli~no gripu (OSG) je ono kod kojeg postoji
iznenadna pojava temperature
(iznad 38C), pra}ena bolovima u mi{i}ima izglobovima, suvim ka{qem
i simptomima infekcije gorwih disajnih
puteva.
Op{te mere prevencije su:
dr`awe odstojawa od najmawe metar od drugih
osoba
higijena disajnih puteva (pokrivawe nosa i usta
prilikom ka{qawa i kijawa papirnatom
maramicom koju odmah treba nakon upotrebe
baciti, a ruke oprati teku}om vodom i sapunom)
higijena ruku i provetravawe prostorija u kojima seboravi, najefikasnije su mere prevencije i suzbijawa
gripa izazvanog novim tipom virusa A (H1N1).
PREPORUKE ZA
KOLEGIJUME
1. Da upozna sve zaposlene:
sa zna~ajem pra}ewa zdravstvenog stawa svih
~lanova kolektiva
Средства захигијенуруку иопреметребалоби да садрже70 одстоалкохола
8/18/2019 dodatak novigrip
26/28
28
Заштита
од грипа sa sprovo|ewem op{tih mera prevencije u
spre~avawu {irewa respiratornih
infekcija (higijena ruku, higijena disajnih
puteva...)
sa postupkom u slu~aju da se registruje
u~enik/student/zaposleni u kolektivu.2. Da obezbede {tampawe bro{ura i postera sa
zdravstvenovaspitnim porukama i preporukama u
vezi s bole{}u izazvanom novim virusom gripa A
(H1N1)
3. Da obezbede kontinuirano informisawe ~lanova
kolektiva o aktuelnoj epidemiolo{koj situaciji
novog gripa A (H1N1) u Srbiji i merama koje se
preduzimaju i koje }e se kada i na koji na~in
preduzimati.
4. U saradwi sa nadle`nom zdravstvenom i
epidemiolo{kom slu`bom da obezbede
kontinuiranu saradwu i povratno informisawe,
uz nalagawe primene
odre|enih mera kako za spre~avawe, tako i za
suzbijawe {irewa oboqewa (npr. li~na
za{titna oprema, dezinfekciona
sredstva, re`im zatvarawa
{kola itd).
5.Zajedno sa op{tinskim, gradskim, okrù nim
vlastima pre i tokom zapo~iwawa {kolske
2009/2010. potrebno je da sprovedu radwe kako bizajedni~ki postupali po preporukama.
6.Komunikacija ka svim segmentima dru{tva u
realizaciji akcionog plana pre i tokom pandemije,
ukqu~uju}i i re`im zatvarawa {kola.
7. Organizacija aktivnosti koja zadovoqava
minimum procesa rada.
8. Alternativni na~ini sprovo|ewa nastavnih
aktivnosti.
9. Reorganizacija radnih mesta
osoba u riziku (trudnice, osobe
za hroni~nim poreme}ajima zdravqa - dijabetes,
astma, sr~ane smetwe, bubre`na
oboqewa itd).
KROZ PANDEMIJE
U posledwih 100 godina sviwski gripH1N1 je ~etvrta pandemija. Pandemija{panske groznice 1918. godine po~ela je blago i vratila se za {est mesecislu~ajevima sa te`om klini~komslikom i smrtnim ishodima. Umrlo jeoko 50 miliona qudi {irom sveta.Pandemija azijskog gripa H1N2 1957.godine po~ela je blago i vratila se u
te`oj formi, ali ipak zna~ajnobla`a od one vi|ene 1918. Azijskigrip je ubio oko milion qudi.Planetom se 1968. godine pro{iriohongkon{ki grip. Pandemija je bilarelativno blaga, sa sporadi~nim javqawima obolevawa pre prvogtalasa i ostala je blaga i u drugomtalasu, izuzev u nekim zemqama.
Најбољиефекатлечења
постижесе када се
терапијазапочне
у првих 48сати одпојаве
симптомаболести
8/18/2019 dodatak novigrip
27/28
29
Савети зародитељеШта треба да знате
Tra`iti pomo} od nekoga ko nije bolestan, da
preuzme negu i hrawewe bebe, ako je mogu}e.
Ukoliko niste u mogu}nosti da na|etezdravu osobu koja bi preuzela negu dok ste
bolesni, nosite masku za lice (pokriti nos i
usta). Posebnu pa`wu obratite na higijenu
ruku.
Ukoliko dojite bebu, preporu~uje se da neko
od zdravih osoba preuzme ishranu bebe
mlekom dobijenim izmlazawem. Idealno je
da sve bebe uzrasta do {est meseci dobijajumaj~ino mleko. Uzimawe lekova nije
kontraindikovano dok dojite bebu (terapiju
mora propisati lekar).
Da li dojewe{titi bebuod novog virusa gripa?
Dokazano je dosta na~ina kako maj~ino mleko
{titi bebino zdravqe. Bebe koje se ne doje
~e{}e obolevaju od oboqewa sli~nih gripu, a i
klini~ka slika je ~esto mnogo ozbiqnija.Imaju}i u vidu da se radi o novom virusu,
На почеткутрудноћемале сушансе да севирусса мајкепренесе наплод, алисе од шестог
месецатрудноћеризикповећава
8/18/2019 dodatak novigrip
28/28
Савети за
родитеље
specifi~ne mere za{tite nisu jo{ uvek
dokazane. Maj~ina za{titna antitela, putem
dojewa, prenose se na bebu. Iz tog razloga se
preporu~uje, da ukoliko ste bolesni, neko drugi
hrani bebu ali va{im mlekom.
Da li bi trebalo da prekinem sadojewem ukoliko sam bila u kontaktusa novim virusom gripa?
NE. Zato {to se u organizmu majke stvarajuza{titna antitela ukoliko su bile u kontaktu sa
virusom, a dojewem majka antitela prenosi na
bebu. Ovo je veoma va`no imaju}i u vidu
~iwenicu da je odbrambeni sistem bebe jo{ u
razvoju. Opravdano je da majka uzima lekove u
ciqu za{tite od obolevawa (u dogovoru sa
svojim lekarom).
Ipak, ukoliko obolite, zatra`ite pomo} zdrave
osobe koja }e bebu hraniti va{im mlekom.
Da li je opravdano uzimati lekoveza le~ewe ili spre~avaweobolevawa od novog gripa H1N1ukoliko dojimo?
DA. Majka koja doji, a uzima lekove,
trebalo bi da izmlaza svoje mleko u bo~ice
i nastoji da na|e zdravu osobu koja }e bebu
nahraniti. Majka koja pretpostavqa da je
bila u kontaktu sa virusom gripa i uzima
lekove u ciqu spre~avawa obolevawa, treba
da doji bebu sve do onog trenutka dok ne
prepozna simptome da je i pored prevencije
i sama obolela (temperatura, ka{aq, bol u
grlu).
Ukoliko se beba razbolela, da li jetreba dojiti?DA. Jedna od najboqih stvari koju mo`ete
u~initi za bolesnu bebu je da nastavite dojewe.
- Ne prekidajte dojewe bolesne
bebe i dozvolite joj da doji kad god
po`eli. Bebe koje su bolesne tra`e vi{e te~nosti
nego kada su zdrave. Maj~ino mleko je najboqa
nadoknada te~nosti, boqa i od vode, jer {titi
bebin imuni sistem.
- Ukoliko je beba toliko bolesna da nemo`e da sisa, ponuditi joj sakupqeno
maj~ino mleko (izmlazawe), na neki drugi
na~in.
Другиталаспочео
је порастомоболевања
мале деце ишколараца
Recommended