Ekonomske osnove drzave i prava - pfsa.unsa.ba

Ekonomske osnove države i

prava - IV

Prof. Dr. Amina Nikolajev

Troškovi

Ključno pitanje u ekonomiji

Ocjena uspješnosti poslovanja privrednih

subjekata

Direktna implikacija pretpostavke

racionalnosti i zakona oskudnosti

proizvodnih inputa

Kombinacija proizvodnih inputa u procesu

P – kvalitet konačnih rezultata

Troškovi

Formula poslovanja privrednih subjekata: UP – UT = D

- UT svi troškovi koji se naprave u procesu proizvodnje

- maksimiziranje razlike između UP i UT čini dobit

- Individualni troškovi vs. Troškovi koje priznaje tržište - visoki troškovi determiniraju visoku cijenu proizvoda i lošu poziciju proizvoda na tržištu i obratno

Troškovi

UT = FT + VT

FT se ne mijenjaju bez obzira na obim proizvodnje (osiguranje, komunalije, amortizacija i sl.)

FTj = FT/Q (mijenjaju se u ovisnosti od promjene obima P)

VT se mijenjaju u zavisnosti od obima proizvodnje

VTj = VT/Q (mijenjaju se u ovisnosti od promjene obima P) i mogu biti

Proporcionalni, progresivni, degresivni

Troškovi

GT - izazvani porastom obima proizvodnje

Važni za efikasnost proizvodnje:

ako rastu proporcionalno s obimom proizvodnje efikasnost se ne mijenja

brži rast od rasta obima proizvodnje dovodi do pada efikasnosti

Minimiziranje troškova – odabir najpovoljnije kombinacije proizvodnih inputa

Troškovi

OT - implicitni troškovi

Mjera propuštenog u donošenju određene

poslovne odluke

Propušteni efekti zbog izbora alternativne

proizvodne aktivnosti

Profit

Novac – kapital – profit

Kapital – pojmovno određenje

Kretanje kapitala

novac – kupovina proizvodnih inputa –proizvodnja – sjedinjenje angažiranih proizvodnih inputa - prodaja – zarada? (više novca?)

Zarada i međuuvjetovanost sa šta, kako, koliko i za koga proizvoditi?

Profit

Osnovni pokretač svih ekonomskih aktivnosti

Mjerilo ekonomske efikasnosti

Individualni vs. opći interes

Ne očekujemo mi večeru od dobrodušnosti mesara, pivara i pekara, već od njihovog čuvanja vlastitog interesa(A. Smith)

Profit

Različita objašnjenja izvora profita:

Merkantilisti – trgovina i vanjska trgovina

Fiziokrati – poljoprivreda

Građanska ekonomska teorija (Smith) –

ravnopravan udio proizvodnih faktora

Suvremena teorija profita (Schumpeter) –

inovacija poduzetnika (nagrada za inovacije)

Suvremena ekonomija – produktivnost kapitala

(ljudskog, novca i info)

Profit

Determinante koje opredjeljuju visinu

profita:

Visina uloženog kapitala (nagrada za

uloženi kapital, utrošeni rad)

Poslovni rizik (nagrada za neizvjesnost)

Inovacije i poduzetnost (nove ideje i

proizvodi, originalnost)

Položaj na tržištu (monopolistički položaj)

Profit

Profitna stopa:

Pokazatelj uspješnosti plasiranja kapitala

Pokazatelj stupnja oplođenosti uloženog kapitala

Indikator umješnosti poduzetnika u obavljanju datog posla

Odrednica budućeg ponašanja (veća vs. niža profitna stopa)

Privredno društvo

Osnovna jedinica tržišne privrede Nositelj ekonomske aktivnosti

Organiziran skup ljudi rukovođen motivom ostvarenja profita

Organizirani oblik djelovanja proizvodnih inputa i njihove alokacije

Pravno lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dobiti

Mogu ga osnovati domaća i strana fizička i pravna lica, ako zakonom nije drugačije određeno

Privredno društvo

Najpodesnija forma koordinacije

ekonomskih aktivnosti u ekonomskom

procesu

Tržišna i menadžerska koordinacija

Tržišna (info sa tržišta o cijenama, tržišna

kretanja)

Menadžerska (interna alokacija resursa)

Privredno društvo

Prednosti u obavljanu poslovnih aktivnosti

Masovna proizvodnja (proizvodnja velikog obima, specijalizacija i podjela rada, veći efekti manji utrošci)

Osiguranje dodajnog kapitala (osnova većih ulaganja i finansiranja)

Organizacija proizvodnog procesa (menadžer)

Privredno društvo

Klasifikacija prema:

Djelatnosti:

Proizvodna i Uslužna

Profitabilnosti:

Visokoakumulativna i niskoakumulativna

Veličini:

Mikro (manje od 10 zaposlenika, ukupni godišnji promet manji od 2 miliona €)

Mala (manje od 50 zaposlenika, ukupni godišnji promet manji od 10 miliona €)

Srednja (do 250 zaposlenika, ukupni godišnji promet ne prelazi 50 miliona €)

Velika (globalna orijentacija)

Privredno društvo

Mala i srednja su:

pokretači ekonomije

ključni izvor zaposlenja

stvaraju poduzetnički duh i inovacije

nužna za konkurentnost i održavanje nivoa zaposlenosti

Velika su:

više formalizirana

decentralizirana

horizontalno i vertikalno kompleksna

Privredno društvo

Prednosti M i S:

Postizanje veće inovativnosti

Fleksibilnost proizvodnje

Niža cijena radnog mjesta

Slabosti M i S:

Nedostatak menadžerskih sposobnosti

Nedostatak finansijskih sredstava

Privredno društvo

Klasifikacija prema:

Smještaju:

Domaća - poslovna aktivnost se razvoija

uglavnom na domaćem tržištu

Međunarodna (multinacionalna, globalna)

- sjedište u jednoj, odnosno matičnoj zemlji,

a poslovni pogoni i druge radne jedinice u

drugim, tzv. zemljama-domaćinima, mreža

podružnica proizvodnje, marketinga ili

istraživanja razvoja locirane u više zemalja

Privredno društvo

Klasifikacija prema:

Vlasništvu:

Privatna (individualni vlasnik i zajedničko poduzeća većeg broja vlasnika: ortaštva i dionička društva)

Državna (u državnom vlasništvu i/ili pod državnom kontrolom koje prodaju industrijska ili komercijalna dobra i usluge širokoj javnosti, a formirana su kao korporacije)

Mješovita (kombinirano vlasništvo države i privatnih osoba ili nastalo udruživanjem kapitala domaćih i stranih subjekata)

Privredna društva

Klasifikacija prema pravnom obliku:

društvo s neograničenom solidarnom

odgovornošću;

komanditno društvo;

dioničko društvo;

društvo s ograničenom odgovornošću

Privredna društva

Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću – svaki član društva odgovara za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom

Društvo s ograničenom odgovornošću –članovi odgovaraju za obaveze društva do visine uloženog kapitala

Komanditno društvo (komanditor - tajni i komplementar - javni član)

Dioničko društvo (osnovni kapital podijeljen na dionice)

Privredna društva

Poseban oblik - Javno poduzeće

Osnivaju se radi vršenja djelatnosti i pružanja usluga od javnog interesa

Pružaju usluge javnog karaktera koje su dostupne svima jednako (gradski saobraćaj, vodosnadbijevanje i sl.)

Pružaju usluge koje su pretpostavka poslovanja drugih privrednih subjekata (ptt saobraćaj, željeznice i sl.)

Trgovački kapital i profit

Pojmovno određenje

F-ja kupovine radi prodaje

Specifičnost - neproizvodna aktivnost

Trgovački profit? - Roba se kupuje jeftinije, a prodaje skuplje

Podjela ostvarenog profita u proizvodnji sa njegovim vlasnikom – razlozi:

Skraćuje se vrijeme prometa

Oslobađa se obaveze čuvanja i skladištenja rezervi

Zajmovni kapital i profit

Pojmovno određenje, iskazuje se kroz kredit

Kamata – naknada za pozajmljeni kapital

Odnos zajmodavac - zajmoprimac

Kredit – značaj i uloga: ubrzava cirkulaciju kapitala, ubrzava proces razmjene i novčani opticaj, baza za stvaranje velikih poduzeća (koncentracija kapitala)

Zajmovni kapital i profit

Podjela kredita:

Novčani i robni (šta je predmet?)

Kratkoročni i dugoročni (koji je rok otplate?)

Proizvođački i potrošački (koja je namjena?)

Domaći i inostrani (ko su kreditori?)...

Mjenica – pismeni dokument kojim se kupac

obavezuje da će po isteku određenog roka

kupljenu robu platiti

Banke

Historija razvoja

Finansijske institucije

Monetarna i kreditna politika države –

reguliranje količine novca u opticaju

Sistem Centralna banka – poslovne banke

Centralna banka – novčani opticaj,

kreditni sistem i međunarodni platni promet

Banke

Centralna banka – osnovne funkcije:

Emisija novca

Reguliranje kreditnog potencijala poslovnih banaka

Osiguranje likvidnosti poslovnih banaka

Nadzor poslovanja banaka

Reguliranje količine novca u opticaju -Operacija otvorenog tržišta

Banke

Grupe bankarskih poslova:

Aktivni (funkcija zajmodavca)

Pasivni (funkcija zajmoprimca)

Neutralni (poslovi za komitente)

Profit banaka – razlika između više

kamatne stope po kojoj odobravaju

kredite i niže kamatne stope po osnovu

deponovanih sredstava komitenata

Akcijski kapital i dividenda

Akcijski kapital – udruživanje individualnih kapitala u jedinstven (spajanje više manjih kapitala)

Akcionarsko (dioničko) društvo - oblik privrednog društva, čiji je osnovni kapital utvrđen i podijeljen na akcije (zbir vrijednosti svih izdatih akcija čini osnovni kapital tog društva)

Akcija i dividenda

Akcija (dionica) – vrijednosni papir, pismena potvrda o suvlasništvu u akcionarskom društvu

Obične ≠ privilegirane

Akcija omogućava:

ostvarenje prava upravljanja i ubiranje dividende;

transfer prava trećim licima (prodajom)

Berza

Berza – tržište vrijednosnih papira, roba i usluga

Aukcija – cijena se formira na osnovu ponude i

tražnje, viša cijena ima prednost nad

nižim/niža cijena ima prednost nad višim

Brokeri – licencirane osobe, posrednici u

kupoprodaji akcija, trguju vrijednosnim

papirima samo za račun svojih komitenata

Dileri – berzanski posrednici, trguju u svoje ime i

za svoj račun

Akcija i dividenda

Dividenda – dobit od akcije

Dividenda vs. kamata

sličnost: dohodak od svojine, nije rezultat

aktivnosti u procesu proizvodnje

razlike: različit stupanj izvjesnosti, različit

način isplate

Renta

Renta - prihod ili dohodak koji se ostvaruje na osnovu vlasništva nad nekretninama (zemljište, zgrade i sl.) a bez vlastitog rada

U običnom govoru - dohodak ostvaren iznajmljivanjem, zakupom, ustupanjem nekretnina na određeno vrijeme

Najčešće se upotrebljava za dohodak dobiven od zemlje

Zemlja u poljoprivredi (strateško pitanje razvoja – stvaranje dobara nužnih za zadovoljenje osnovnih potreba)

Zemljišna renta

Specifičnost zemlje kao proizvodnog

inputa (kvaliteta zemljišta, oskudnost zemlje

kao prirodnog resursa, ograničeno

djelovanje prirodnih faktora, različite

metode obrade zemljišta, priroda

proizvodnog procesa)

Zemljišna renta - proizilazi iz monopolskog

vlasništva nad zemljom

Zemljišna renta

Ulaganje kapitala u kupovinu zemlje –stjecanje privatnog vlasništva nad zemljom – pasivni vlasnici kapitala – davanje u zakup – ostvarenje prihoda

Učesnici u raspodjeli novostvorene vrijednosti (dohotka):

Radnici (plaće)

Zakupac (profit)

Vlasnik (rentu)

Zemljišna renta

Apsolutna – uzima se i za najlošije parcele zemljišta

Diferencijalna – ekstra profit koji prisvaja vlasnik zemlje (razlika nižih individulanih i onih troškova proizvodnje priznatih na tržištu):

Diferencijalna renta I – rezultat razlike plodnosti i položaja pojedinih poljoprivrednih površina u odnosu na tržište

Diferencijalna renta II – rezultat nejednakih prinosa od zemljišta zbog dodatnih ulaganja kapitala u to zemljište

Računovodstvo

Sistem računa na osnovu kojih se

kvantitativno iskazuju poslovne transakcije

Princip dvojnog knjigovodstva – prihodi i

rashodi

Osnovni elementi/ključni pojmovi:

Bilans stanja

Bilans uspjeha

Računovodstvo

Bilans stanja

ekonomska slika poduzeća

pokazuje vrijednost poduzeća

čine ga: aktiva (procijenjena vrijednost imovine poduzeća ili prava), pasiva (obaveze, novac ili obveznice koje duguje), neto vrijednost (razlika aktive i pasive)

Bilans uspjeha

slika upješnosti poslovanja poduzeća

pokazuje ukupne prihode i rashode