Elementarna prva pomoc.ppt

ELEMENTARNA PRVA POMOĆ

Siniša Cvrtila, dr.med.

Anatomija

PRIORITETI Prilikom pronalaženja unesrećenog: 

•osigurati svoju vlastitu sigurnost kako sami ne bi postali žrtva;•ako je potrebno, pomaknuti unesrećenog od opasnosti ili pomaknuti opasnost od unesrećenog (obrati pažnju na poglavlje o unesrećenom u zatvorenom prostoru). Ako je samo i jedan unesrećeni u besvjesnom stanju ili krvari (nezavisno od ukupnog broja unesrećenih), treba mu neodgodivo pružiti prvu pomoć, a tek onda poslati po pomoć.

Ako imamo vise od jednog unesrećenog u besvjesnom stanju ili da krvari:

•poslati po pomoć;

•tada započeti pružati prvu pomoć najgore unesrećenom prema slijedećem redu: jako krvarenje; prestanak disanja i srčane akcije; besvjesnost.

Ako je unesrećeni u zatvorenom prostoru, ne otvaraj prostor osim ako nisi obučeni član spašavalačkog tima. Pošalji po pomoć. 

Mora se pretpostaviti da atmosferski tlak u prostoru nije odgovarajući. Spašavalački tim NE SMIJE ući unutra osim ako nije opremljen aparaturom za umjetno disanje koja mora da bude što prije postavljena na unesrećenog.

Unesrećeni mora što prije da se premjesti na sigurno mjesto izvan zatvorenog prostora osim ako njegove ozljede ne zahtijevaju neodgodiv tretman prije nego može biti premješten.

OSNOVNI PRINCIPI PRVE POMOĆI NA BRODU

Prva pomoć mora biti pružena odmah kod:

•uspostavljanja disanja i srčane akcije

•kontrole krvarenja

•otklanjanja otrova

•prevencije daljnjih ozljeda kod unesrećenog (na primjer uklanjanjem iz prostorije koja sadrži ugljični monoksid ili dim)

Brza evaluacija unesrećenog treba da bude na mjestu ozljeđivanja da se utvrdi tip i veličina ozljede. Budući da je svaka sekunda važna, samo esencijalni dijelovi odječe unesrećenog se trebaju skinuti. 

U slučaju ozljede uda prvo treba skinuti odjeću sa zdravog, a tada sa ozljeđenog.

Ako je potrebno, odjeća se može skinuti rezanjem kako bi se prikazalo ozljeđeno mjesto. 

Spriječiti okupljanje posade oko unesrećenog.

Treba opipati puls unesrećenog, ako ga nije moguće osjetiti na zapešću, treba ga opipati na karotidnoj arteriji na vratu.

Ako tamo nema pulsa treba započeti sa srčanim kompresijama i umjetnim disanjem. Unesrećenog treba liječiti od šoka ako je puls slab i brz ili je blijede boje kože, hladne i u većini slučajeva orošene znojem te unesrećeni nepravilno diše.

Unesrećeni treba da bude u položaju koji mu je najudobniji, uglavnom je to ležeći položaj koji povećava otjecanje krvi prema glavi.

Unesrećenog treba promatrati i to posebno disanje i moguće krvarenje. Ako nema disanja, treba započeti s umjetnim i to usta na usta ili usta na nos.

Unesrećeni se ne smije pomicati ako postoji sumnja na ozljedu kralježnice. Lomovi trebaju biti imobilizirani prije pomicanja unesrećenog.

Lomove ne treba pokušavati namještati.

Rane i većinu opekotina treba prekriti da se spriječi infekcija.

Unesrećenog treba utopliti kako bi se spriječio gubitak tjelesne temperature.

Unesrećenom ne treba davati alkoholna pića.

Nikad ne podcjenjujte i ne tretirajte kao manje ozljede:

·        besvjesno stanje

·        moguće unutarnje krvarenje

·        ubodne i probodne rane

·        rane u blizini zglobova

·        moguće lomove

·        ozljede oka

UNESREĆENI BEZ SVIJESTI

• provjeriti disanje i rad srca

Prije davanja umjetnog disanja očistiti usnu šupljinu i izvaditi zubalo ako postoji.

SRCE

Opipati puls na zapešću i vratu(karotidni puls) i slušati postoje li srčani tonovi.

Provjeriti zjenice; Da li su proširene ili sužene. Kad srce stane, zjenice se prošire u razmaku od 45-60 sekundi i ostaju takve te ne reagiraju na svjetlo.

Unesrećeni ne diše i srce je stalo

Za 4-6 minuta mozak će biti nepovratno oštećen i unesrećeni će umrijeti, ako ne započnemo oživljavanje.

● Polegnuti unesrećenog na tvrdu podlogu.

● Započeti srčanu masažu

● Započeti s umjetnim disanjem

Nema disanja, srce nije stalo

● Otvoriti usta i osigurati prohodnost zračnih putova

● započeti umjetno disanje  

Ako srce radi i disanje je uspostavljeno, ali je unesrećeni i dalje bez svijesti treba ga staviti u poziciju za besvjesne unesrećenike (bočni položaj)

.

Osnovni principi oživljavanja: umjetno disanje i masaža srca

Osnove oživljavanja sadrža tri koraka "ABC" koji podrazumijevaju dišni put, disanje i cirkulaciju.

 A. Airway obstruction (opstrukcija dišnog puta)

B. Breathing (disanje)

C. Circulation (cirkulacija)

Dišni put (Korak A)

Jednom otvoreni dišni put može dovesti do spontanog disanja, ali ne mora.

Za procjenu uspostave disanja služimo se metodom osluškivanja disanja i promatranja pokreta prsnog koša.

Disanje (Korak B) 

Ako unesrećenik ne počne spontano disati nakon uspostave dišnog puta umjetno disanje treba odmah započeti i to tehnikom usta na usta ili usta na nos.

Usta na ustaUsta na nos

Alternativna metoda umjetnog disanja (Silvesterova metoda)

Masaža srca (Korak C)

Kvalitetna masaža provodi se pritiskom na donji dio prsne kosti otprilike za 4-5 cm u dubinu.

Pod nikakvim okolnostima ne treba prekinuti masažu srca na više od 5 sekundi.

Ritam upuhavanja i pritisaka ovisi o broju spasitelja. 

Jedan spasitelj: 1 upuhivanja – 15 pritisaka prsnog koša.

Dva spasitelja: 1 upuhivanje – 5 pritisaka prsnog koša .

Dva spasitelja Jedan spasitelj

Provjera kvalitete masaže srca: zjenice i puls

Ostali pokazatelji kvalitete masaže srca su:

● pomak prsnog koša prilikom svakog upuhivanja zraka

● puls koji se može opipati prilikom svake masaže

● vračanje boje kože

● spontano dahtanje za zrakom

● povratak spontanim srčanim udarima

Nikad ne proglašavajte nekog mrtvim dok se vi i drugi ne složite sa slijedećim:

•nema pulsa i srčani tonovi se ne čuju kad se prisloni uho na unesrećenikova prsa

•disanje je stalo

•oči su uvučene i mutne

•tijelo se postepeno hladi (taj simptom se neće moći vidjeti ako je temperatura okoliša blizu temperature tijela)

Prestanak masaže srca

Duboka nesvijest, odsutnost spontanog disanja, fiksirane, proširene zjenice dulje od 15-30 minuta upućuju na moždanu smrt i daljnje oživljavanje nema smisla.

U odsutnosti liječnika oživljavanje treba nastaviti dok:

● srce ne počinje ponovo raditi i povrati se disanje

● unesrećeni je prenesen liječniku ili drugom osoblju

odgovornom za hitnu pomoć

● spasitelj ne može nastaviti oživljavanje zbog umora.

Podsjetnik za oživljavanje

 Ne odgađati: Položiti unesrećenog na tvrdu podlogu.

Korak A: Dišni put – Ako je unesrećeni bez svijesti, osigurati dišni put i kasnije provjeravati njegovu prohodnost.

·        Zabaciti glavu

·        Očistiti usnu šupljinu prstima ako je potrebno

Korak B: Disanje – Ako unesrećeni ne diše, započeti umjetno disanje metodom usta na usta ili usta na nos

·   Prije nego početka umjetnog disanja provjeriti puls na vratnoj

arteriji. Trebao bi se ponovo osjetiti nakon prve minute i

provjeravati svakih pet minuta.

·   Započeti s četiri brza udaha i nastaviti s ritmom od 12 u minuti.

·   Prsa unesrećenog bi se trebala podizati i spuštati, ako ne

provjeriti je li glava zabačena.

·   Ako je potrebno prstima očistiti dišni put.

Korak C: Cirkulacija – Ako je puls odsutan, započeti s masažom srca, ako je moguće neka to rade dva spasitelja. Ne odugovlačiti jer je i jedan spasitelj dovoljno.

·        Pronaći točku na koju vršimo pritisak (donja polovica prsne

kosti)

·        Vršiti pritisak u dubinu 4-5 cm 80-100 puta u minuti.

·        Jedan spasitelj: 2 upuhivanja – 15 pritisaka prsnog koša

·        Dva spasitelja: 1 upuhivanje – 5 pritisaka prsnog koša

Zjenice treba provjeravati tijekom masaže srca. Sužavanje zjenica prilikom izlaganja svijetlu upućuje na kvalitetu masaže odnosno na opskrbu mozga kisikom.

Jako krvarenje 

Čovjek sadrži otprilike 5 litara krvi i gubitak od pola litre krvi ne predstavlja značajan gubitak, ali veći gubitak predstavlja prijetnju životu.

Krvarenje može biti unutarnje ili vanjsko.

Znakovi većeg gubitka krvi su: slabost, nesvjestica, vrtoglavica, bljedoća kože, vlažna i ljepljiva koža, mučnina, žeđ, brz, slab i nepravilan puls, kratkoća disanja, proširene zjenice, šumovi u ušima, unesrećenog hvata strah od smrti.

Tekućina se ne smije davati na usta kada se sumnja na ozlijede unutarnjih organa.

Zaustavljanje krvarenja

● Direktnim pritiskom

● Podizanjem (ekstremiteti)

● Podvezivanjem

Tehnika podvezivanja.

Treba zabilježiti vrijeme kada je podveska stavljena i ako se unesrećeni šalje u bolnicu prikvačiti je uz njega kako bi se moglo utvrditi vrijeme kad je podvezivanje rađeno.

OPASKA 

Nikad ne prekrivati mjesto podvezivanja odjećom ili bandažama ili ga bilo kako pokušati sakriti.

Nikad ne otpuštati podvesku osim ako to ne savjetuje liječnik.

Šok 

Šok je posljedica ozljede i smanjenja vitalnih funkcija različitih organa. te su funkcije oslabljene zbog nedovoljne cirkulacije i nedostatka kisika.

Znakovi i simptomi šoka: 

•Bljedoća. Koža je pepeljaste boje, hladna i često vlažna. Ako je unesrećeni tamne boje kože treba provjeriti boju sluznica i ispod noktiju.

•Brzo i plitko disanje. Alternativno tome disanje može biti nepravilno i duboko.

•Žeđ, mučnina i povraćanje. To često prati krvarečeg unesrećenika u šoku.

•Nemir, uzbuđenje i anksioznost. Ti se simptomi pojavljuju u početku, a kasnije se zamjenjuju mentalnom tupošću i još kasnije gubitkom svijesti. U tom kasnom stadiju zjenicu su proširene dajući unesrećeniku prazan pogled.

Eliminirati uzroke šoka. To uključuje kontrolu krvarenja, disanja i oslobađanje od jakih boli. 

Unesrećenog treba polegnuti u horizontalni položaj s nogama podignutim za otprilike 30 cm od poda kako bi se potpomoglo vraćanje krvi prema srcu i glavi. Noge se ne smiju podizati ako postoje ozlijede glave, zdjelice, kralježnice ili prsa, te ako postoje smetnje disanja. 

Unesrećenog treba utopliti, ali ne previše kako se ne bi odvratila krvna opskrba od vitalnih organa.

Osloboditi unesrećenog od boli-morfij.

Nadoknaditi tekućinu. Tekućina se ne smije davati na usta ako je pacijent bez svijesti, pospan, ako ima konvulzije ili se sprema na operaciju. Također tekućina se ne smije dati ako postoje ubodne rane abdomena ili ozljede mozga.

Odjeća zahvaćena vatrom

 Ako se nekom zapali odjeća najbolji način za njeno gašenje je korištenje aparata za gašenje požara. U slučaju da aparat nije dostupan osobu treba polegnuti na pod i vatru ugušiti valjanjem osobe po podu ili umatanjem u bilo koji dostupan materijal ili politi osobu vodom.

Opekline i opekotine 

Sve opekline treba ohladiti sto je prije moguće hladnom vodom (morskom ili pitkom) ili namakanjem u lavoru hladne vode barem desetak minuta.

Prekriti opečena mjesta gazom koja je veća od opekotine i zamotati.

Opekotine uzrokovane električnom strujom

Osigurati se da ne postanemo slijedeća žrtva dok prilazimo unesrećenom. Ako je moguće isključiti struju, a ako ne ukloniti izvor struje od unesrećenika uz pomoć drvenog štapa ili drugog izoliranog ne metalnog sredstva.

Provjeriti vitalne znakove i ako je potrebno započeti s oživljavanjem.

Ozlijede kemikalijama

 Maknuti kontaminiranu odjeću, isprati unesrećenog vodom da se speru kemikalije s očiju i kože. prioritet u pranju da ti očima koje su osjetljivije na kemijske ozlijede.

Frakture (lomovi)Dijelimo ih na zatvorene ako koža nije probijena odnosno otvorene ako postoji rana na koži.

Slijedeće indikacije upućuju na vrlo vjerojatno slomljenu kost:

 Da je na kost primijenjena sila ili nekakav udar na tijelo.

•Unesrećeni ili ljudi iz okoline su čuli pucanje kosti.

•Intenzivna bol, pogotovo na pritisak ili pomak.

•Iskrivljenost. Usporedi zdravi ud sa zahvaćenim

•Nepravilni krajevi kosti ponekad su vidljivi kod otvorenih rana.

•Gubitak funkcije. Unesrećeni nije u mogućnosti pokretati ozlijeđeni ud zbog bolova, pratiti izraze lica unesrećenika.

•Neprirodni pokreti i škripanje krajeva kosti. Niti jedan od ova dva simptoma ne treba pokušavati izazvati iako oni mogu biti prisutni.

•Znojenje. Ozlijeđeno mjesto može biti oznojeno i modro. To može biti uzrokovano unutarnjim krvarenjem. Znojenje uvijek uslijedi odmah dok diskoloracija može tek uslijediti.

Terapija

Konzultacija radio vezom s medicinskim centrom treba biti odmah poduzeta, pogotovo ako se radi o složenim frakturama ili velikim frakturama lubanje, zdjelice, bedrene kosti.

Zaustaviti krvarenje (obrada rane) ako postoji, ublažiti bol, imobilizirati.

Udlage na napuhavanje

Takva udlaga se ne smije ostaviti na mjestu više od nekoliko sati.

Ako je slomljena duga kost ruke ili noge treba je pažljivo izravnati. Trakciju treba izvršiti povlačenjem za ruku ili nogu kako je prikazano na slici.

Složene frakture zglobova kako što su lakat ili koljeno ne treba dirati. Njih treba nježno staviti u poziciju u kojoj će se postaviti imobilizacija. Koljeno treba imobilizirati u ravnom položaju, a lakat pod pravim kutom.

Krvna cirkulacija 

Provjeri cirkulaciju na slomljenom ekstremitetu pritiskom na nokat.

Drugi pokazatelji cirkulacije:

  •plavičasti ili bjelkasti prsti

• hladnoća u djelu ispod frakture

•gubitak osjeta ispod ozlijeđenog mjesta (ispitati dodir laganim

dodirivanjem prstiju)

  • odsutnost pulsa

Ako postoji sumnja u kvalitetu cirkulacije treba otpustiti sve sveze kojima smo imobilizirali ekstremitet i ispraviti ga pomoću trakcije.

Ponovo provjeriti cirkulaciju.

Ključna kost, lopatica i rame

Lubanja

Unesrećeni s traumom glave treba biti odmah zbrinut kako bi se spriječile moguće ozlijede mozga. Treba ga polegnuti. Ako je lice crveno glavu i ramena treba lagano podići, a ako je lice blijedo glavu treba spustiti na niže. Krvarenje se može kontrolirati pritiskom na sljepoočnu ili vratnu arteriju. Unesrećenog treba pažljivo pomicati sa glavom fiksiranom na svakoj strani nosila.

Morfijev sulfat je strogo zabranjen.

Gornja čeljust

Ako postoje rane, krvarenje treba kontrolirati. Olabavljene zube ne treba dirati bez radi vezom uspostavljenog kontakta s medicinskim centrom, osim ako ne postoji opasnost da ih unesrećeni ne proguta i da se zatvori dišni put.

Donja čeljust

Ozlijeđena čeljust može interferirati sa disanjem. Ako se to dogodi čeljust i jezik trebaju se povući naprijed i zadržati u toj poziciji. Problem se javlja ako su oba kraja čeljusti slomljena. U tom slučaju jezik i čeljust se mogu pomaknuti unatrag i zatvoriti dišni put. Zakvačiti prst – svoj ili unesrećenog – iznad i iza donjih prednjih zuba i povući čeljust i jezik naprijed. Tada ako je moguće postaviti unesrećenog da sijedi s glavom prema naprijed. Grč u žvačnim mišićima održava zube stisnutima i čeljust imobiliziranom. Stavljanje hladnih gaza može ublažiti znojenje i bol.

Imobilizacija donje čeljusti

Ako je unesrećenik u besvjesnom stanju, krvari iz usta ili postoji opasnost od povraćanja stalno mora biti neko prisutan da olabavi bandažu ako je potrebno.

Nadlaktica i lakat

Fraktura palčane i lakatne kosti

Frakturu treba izravnati pažljivo primjenjujući trakciju.

Zapešće i šaka

Fraktura na zapešću ne treba da se izravnava niti da se manipulira njome, u principu treba je tretirati kao ozljedu podlaktice.

Smotuljak gaze treba smjestiti unutar prstiju. Pomoću zavoja učvrstiti ruku za udlagu i postaviti je u povoljan položaj pomoću trokutaste marame

Prsti

Samo slomljeni prst može biti imobiliziran, a pokretnost ostalih prstiju ostaje netaknuta. Prst treba imobilizirati udlagom koja se proteze od vrha prsta do sredine dlana, a prije toga ga treba ispraviti služeći se trakcijom.

Kralježnica 

FRAKTURA KRALJEŽNICE JE POTENCIJALNO VRLO OPASNA OZLJEDA. AKO SUMNJATE NA FRAKTURU KRALJEŽNICE RECITE UNESREĆENOM DA LEŽI MIRNO I NE RADI NIKAKVE POKRETE DOK GA SE NE IMOBILIZIRA NA TVRDOJ RAVNOJ PODLOZI.

Velika većina ima nakon frakture kralježnice bolove, no neki ih nemaju. Provjeriti kako je ozljeda nastala i ako sumnjate na ozljedu kralježnice postupite prema njoj kao da se stvarno dogodila. Prvo zamolite unesrećenog da miče nožnim prstima kako bi vidjeli jeli nastupila paraliza, a isto tako ispitajte i osjet na nožnim prstima.

Vrat

Unesrećeni treba da legne na tvrdu podlogu ako već nije u toj poziciji i treba biti miran.

Prsa

Ako postoji otvorena rana (koja uvlači zrak) prsnog koša treba je odmah zbrinuti kako bi se pluća mogla normalno širiti prilikom udisaja. Na ranu treba staviti gazu i prelijepiti flasterima kako bi se zapečatila i time spriječio usis zraka .

Osobe s prsnom ranom koje su pri svijesti treba posjednuti jer će tako lakše disati. ako ne mogu sjediti treba ih staviti u polusjedeči položaj potpomognut jastucima iza leđa i ispod koljena (slika 31), te ako je moguće unesrećeni treba da bude nagnut na stranu ozljede-to će smanjiti bol i pomoći smanjenju unutarnjeg krvarenja u prsima.

Unesrećenika bez svijesti treba smjestiti u bočni položaj tako da leži na ozlijeđenoj strani.

Zdjelica

Unesrećeni se žali na bolove u kuku, preponi, zdjeličnom području i možda u donjem djelu leđa i području stražnjice.

Test pritiska na zdjelicu može biti od koristi; nježno pritisnuti na obje bedrene kosti u smjeru prema dolje i unutra, ako je zdjelica slomljena unesrećeni će se žaliti jaku bol. Neki pokreti zdjeličnih kostiju će se moći osjetiti ako je zdjelica slomljena.

Ako sumnjamo na frakturu zdjelice moramo reči unesrećenom da ne pokušava mokriti, a ako bas mora treba pregledati mokraću kako bi se uočila moguća prisutnost krvi.

Zadržite unesrećenog da leži u njemu najudobnijoj poziciji.

Bedrena kost

Slomljena bedrena kost je velika opasnost za gubitak veće količine krvi.

Fraktura vrat bedrene kosti uzrokovat će skraćenje ozljeđene noge i unesrećeni će ležati sa donjim udom i stopalom okrenutim prema van.

Koljeno

Slomljeno koljeno će nateći, postojat će nemogućnost pokretanja noge.

Potkoljenica

Nogu treba izravnati koristeći trakciju i postaviti udlagu.

Fraktura obje noge

Pogledati postoje li znakovi šoka jer lom obje noge može dovesti do znatnijeg gubitka krvi, te započeti odgovarajuću terapiju.

Skočni zglob i stopalo

Ove frakture su najčešće uzrokovane padom, udarom ili izvrtanjem. Bolovi, znojenje će biti prisutni kao i vidljivi deformitet.

Iščašenja 

Iščašenje je prisutno ako kost izađe iz svoje normalne pozicije koju zauzima u zglobu.

Pokreti su ograničeni i postoji bolnost i znojenje. Treba upamtiti da frakture i iščašenja često idu zajedno.

Primjer:

Iščašenje ramena

Iščašenje može biti otvoreno ili zatvoreno. Ako postoji rana u blizini iščašenja treba je prekriti gazom da se spriječi krvarenje i infekcija.

Ne pokušavajte smanjiti iščašenje.

Spriječite pokretanje stavljanjem odgovarajuće imobilizacije koje su jednake onima kod fraktura odgovarajućih područja.

Ako nema cirkulacije na okrajinama pomaknuti lagano ud u poziciju u kojoj se puls ponovo pipa i zadržati ud u toj poziciji, te pratit

postoji li promjena boje na prstima od bijele ili plave prema ružičastoj.

Ozljede glave 

Ove ozljede najčešće nastaju uslijed padova, udaraca ili primjene sile.

U slučaju nekih ozljeda glave ili kad je strano tijelo odnosno fraktura prisutno odmah ispod rane možda neće biti moguće kontrolirati krvarenje pritiskom.

U tim slučajevima se koristi jastuk u obliku prstena. Parafinska gaza se smjesti iznad rane, a odgovarajući prsten okolo rane i iznad rubova gaze i učvrsti zavojem.

Ozljede uzrokovane udarom eksplozije 

Eksplozije mogu svojim udarnim valom uzrokovati ozbiljne ozljede.

Pluća-Udarni val može ozlijediti kapilare u plućima i dovesti do krvarenja koje će prouzročiti šok.

Glava-Unesrećeni može biti bez svijesti ili jako ošamućen, u kasnijem periodu mogu se naći da sijede nesposobni za govor i ne sjećaju se što se dogodilo, mogu se ponašati suludo.

Abdomen-Kod ozljeda abdomena udarnim valom i to pogotovo ako se dogodio ispod vode unutarnje krvarenje je vrlo često. šok i bolovi u abdomenu su glavni znaci.

Unutarnje krvarenje

Takvo krvarenje može biti prikriveno ili vidljivo.

Unesrećeni će biti u šoku, bit će blijed, imat će vrtoglavicu, nesvjesticu i znojit će se. Puls i disanje će se ubrzati, a kasnije će koža postati hladna i poplavit će. Puls će s vremenom slabiti i bit će brz, a disanje će biti plitko. Žalit će se na žeđ, mučninu, postat će bespomoćan i teško će disati. S vremenom će prestati da se žali, postat će nezainteresiran za okolinu.

Najvažnija stvar koja upućuje na krvarenje je puls koji raste i krvni tlak koji pada, pa su to dva parametra koja u takvim slučajevima treba mjeriti svakih 5-10 minuta.

Polegnuti unesrećenog, sa lagano spuštenom glavom i podignutim nogama. Ako trpi jaku bol može mu se dati morfijev sulfat.

Krvarenje iz nosa

Stisnuti nozdrve oko 10 minuta i nagnuti glavu prema naprijed. Nakon 10 minuta popustiti pritisak nježno i gledati dali postoji i dalje krvarenje. odsutnost krvi znači da je krvarenje prestalo (slika 42). Uputiti unesrećenog da ne ispuhuje nos slijedeća četiri sata i da se suzdržava od jakog ispuhavanja nosa slijedećih dana.

Krvarenja iz usne, obraza i jezika

Ovo krvarenje se zaustavlja pritiskom uz pomoć gaze ili krpe na obje strane ozljeđenog dijela.

Gušenje 

To stanje često je uzrokovano većim zalogaje hrane koji je zatvorio dišne putove. Unesrećeni postaje besvjestan u roku 4-6 minuta osim ako opstrukcija nije uklonjena.

Gušenje treba razlikovati od srčanog udara.

Razlike su:

·  osoba koja se guši možda je viđena da jede

·  osoba koja se guši ne može govoriti ili disati, što nije slučaj

kod srčanog udara

·  osoba koja se guši poplavi vrlo brzo i izgubi svijest

Davljenje 

Ovo stanje je često uzrokovano dimom ili plinovima. Zapamti da neki plinovi nemaju miris i ne možemo ih otkriti na taj način. ne ulaziti u zatvoreni prostor bez odgovarajuće zaštite i nemojte zaboraviti na opasnost od eksplozije. 

Prva pomoć 

Staviti unesrećenog na svjež zrak i ako je potrebno započeti oživljavanje. Dati kisik.

Vješanje 

To je rijetko stanje na brodu, nije uvijek promišljeno već slučajno. Unesrećeni je plav u licu, oči su mu izbečene, a lice i vrat natečeni. 

Prva pomoć 

1.Odrezati i osloboditi unesrećenog od omče. Otpustiti svu stegnutu odjeću. Pružiti mu pomoć kao za besvjesna stanja.

2.Ako je disanje stalo započeti s umjetnim, a isto provjeriti i za srce. Kad se disanje povrati dati kisik.

3.Paziti na unesrećenog dok ga se ne transportira do doktora, dijelom zbog medicinskih razloga, a dijelom zbog suicidalnih namjera.

Previjanje rane

· Uvijek koristite gazu veću od rane.

· Držite zavoj napetim kad ga postavljate oko uda, glave ili

tijela kako bi spriječili njegovo otpuštanje i padanje..

Transport unesrećenika 

Transport unesrećenika je od velike važnosti, zato ga treba obavljati s pažnjom prema ozljeđenom jer svaki krivi pokret može dovesti do ozljeda koje su još opasnije i pogibeljnije po život unesrećenika. 

Osim ako ne postoji opasnost od vatre, eksplozije ili toksičnih tvari ne premještajte unesrećenog dok: 

·  suspektne frakture niste imobilizirali i

· jaka krvarenja niste zaustavili.

Provjeriti najbolji put za transport i podignuti ozljeđenog nježno i pažljivo ga nositi jer svaki nagli pokret donosi bol.

Metoda transporta ovisi o situaciji.

Glavna namjena ovih nosila na brodu je njihova lakoća za nošenje, daju dobru potporu unesrećeniku i mogu poslužiti u malim prostorijama, gdje se trebaju izbjegnuti kutovi ili gdje unesrećenik treba biti podignut.

HVALA NA PAŽNJI