Infra Struk Tura

Razvoj aerodroma • Prva faza (polje za polijetanje i slijetanje malih aviona)

• Kobasica (pokazivač vjetra)je bila jedina veza sa zemljom

• 1910 ugrađena prva Teslina radio stanica, 1917 veza između zrakoplova

• 1919-1920, putnički letovi Paris-London, Amsterdam, Prag

• 1934 DC-2, 1936 DC-4, zahtijevi za tvrdom pistom oko 1000 m

• 1970 širokotrupi Boeing 747-100 veliki uticaj na aerodrome i terminale

Razvoj aerodroma

• Uvođenje mlaznih zrakoplova, produženje PSS i tvrdoće podloge

• A380 (850 putnika), uticaj na buduće velike aerodrome, kompletna promjena aerodromske strukture

• 1975-1992: Prijetnja terorizma i drugih nedozvoljenih akata, Privatizacija aerodroma, Međunarodna regulativa zračnog transporta, Uticaj aerodroma na okolinu

• Ključni problem je nedostatak kapaciteta PSS

• 2000 god. šest najvećih evropskih aerodroma imalo nedovoljan kapacitet

• Predviđanja: 2025 svjetska flota zrakoplova će se udvostručiti

Razvoj aerodroma

ICAO legislativa i standardi • International Civil Aviation Organisation (ICAO) prihvatio Annex 14

Aerodromes 1951

• Sve države članice moraju poštovati ove propise

• Odredbe imaju dva nivoa obligacije i relevantnosti:– Standardi: specifikacija glavnih karakteristika, konfiguracija, materijala,

performansi, personala i procedura,– Preporuke: specifikacija drugih karakteristika, konfiguracija, materijala,

performansi, personala i procedura,

• Annex 14:

– Volume I, Aerodrome Design and Operations, – Volume II, Heliports

ICAO legislativa i standardi

ICAO legislativa i standardi • International Civil Aviation Organisation (ICAO) prihvatio Annex 14

• PODJELA AERODROMA

– PO STATUSU• Centralni međunarodni,

• Regionalni,

• Lokalni aerodrom

– VELIČINA I KARAKTER SAOBRAĆAJNIH TOKOVA• Interkontinentalni saobraćaj• Kontinentalni saobraćaj

– VRSTA SAOBRAĆAJA• Međunarodni• Unutrašnji

ICAO legislativa i standardi – PO VRSTI ZRAKOPLOVA KOJE PRIHVATA:

• Komercijalni aerodromi,• Aerodromi generalne avijacije,• Hidrodromi,• Vojni aerodromi i• Heliodromi,• Stol aerodromi,• Industrijski aerofromi i • Kargo aerodromi.

– PREMA INSTRUMENTALNOJ OPREMLJENOSTI• Non-precision Approach Runway• Precision Approach Runway, Category I (ILS, visina odluke 60 m,

RVR/Runway Visual Range/ 550 m, vidljivost ne manja od 800 m)• Precision Approach Runway, Category II (ILS, visina odluke manja

od 60 m ali ne od 30 m, RVR nije manja od 350 m,)• Precision Approach Runway, Category III (ILS, visina odluke ispod

30 m, RVR manja od 200 m ali ne od 20 m)

REFERENTNI KOD AERODROMA

Dizajn aerodroma Dijagram zračnog transporta

Dizajn aerodroma

Izbor mjesta aerodroma • Potencijalni broj putnika određuje se ekonomskim metodama

upotrebom statistike• Veličina i layout aerodroma

• Principjelni koraci planiranja aerodroma– Potrebna površina,– Procjena faktora koji utiču na izbor mjesta aerodroma,– Preliminarni izbor alternativnih lokacija na mapi,– Procjena individualnih predloženih lokacija,– Izrada crteža layouta aerodroma,– Procjena troškova i povrata uloženih sredstava,– Izbor optimalnog rješenja,– Elaboracija konačnog izvještaja i preporuke

Izbor mjesta aerodroma

• Lokacija i orjentacija PSS i staza za taksiranje– Koeficijent uotrebljivosti sistema PSS,– Poštivanje limita rastojanja prepreka,– Kapacitet PSS sistema treba zadovoljiti potrebe prometa u

projektovanom najvećem intezitetu (pik-vršni čas) prometa u daljoj budućnosti,

– Funkcionalnost layouta aerodroma sa svih aspekata,– Transportni pristup aerodromu treba biti efikasan i održiv,– Aerodrom treba biti u skladu sa lokalnim i regionalnim razvojnim

planovima.

Izbor mjesta aerodroma

• Faktor korisnosti– Annex 14, Volume I., Chapter 3 as: “The percentage of time

during which the use of a runway or system of runways is not restricted because of the cross-wind component”.

– Pravac PSS se postavlja u pravcu dominantnog vjetra,– Često se postavlaju manje PSS zbog korištenja od strane malih

zrakoplova,– Broj PSS i njihova orijentacija treba da obezbjede 95% KU za

predviđene tipove zrakoplpova,– Prije gradnje aerodroma pravac i intezitet vjetra se mjeri

najmanje 5 godina,– Statistički podaci se objavljuju u formi tabele ili u formi ruže

vjetrova.

Uticaj vjetra

ANEMOGRAFI na pragovima PSS daju podatke operativnom centru:

ICAO regulativa vjetra:

Uticaj vjetra

• Mjerenje vjetra:intezitet i frekvencija– 16 smjerova 2216 ‘, 10 m iznad tla,

– 2-7 puta dnevno, 5 godina,

– Ispod 3 m/sec, tišina

Ruža vjetrova w max i w>10 knot

Tačka A: 51 puta, w>10 knot

Uticaj vjetra

• Rješenje primjera:– 155 stepeni SSE,– 355 stepeni NNW.

Uticaj vjetra• Određivanje koeficijenta upotrebljivosti KU:

– Korak poslije određivanja ruže vjetrova,

– Određivanje ugla α za 16 mjerenih pravaca,

– Izračunavanje bočne komponente vB=w/sinα,

– Izračunavanje neobuhvaćenih pojava vijetra

– neobuhvaćene pojave vijetra

KU aerodroma

Vidljivost • Uticaji na vidljivost

– Oblačnost (niska donja baza oblaka),– Magla i sumaglica,– Kiša i pljuskovi,– Pješčane i prašinaste oluje.

• VIS Visibility• RVR Runway Visual Range kad je VIS manji od 1500 m• Razlike između kose i horizontalne vidljivosti

Magla nastaje kondenzacijom vodene pare u zraku. Kondenzacija počinje kodrelativne vlažnosti manje od 100% i stvara se izmaglica. Kako vlaga reste rastu ikapljice i nastaje čista magla (80%-100%). Uslovi za nastajanje magle nastaju kad je razlika tamperature okoline i tačke rosišta manja od 2,5 C. Tačka rosišta(dew point) je temperatura pri kojoj je potrebno ohladiti zrak pri konstantnompritisku kada vodena para prelazi u vodu.

Oblačnost

Visina oblaka Vrsta oblaka Karakteristike

Visoki

6-9000 m

CIRRUS Tanke perjanice ili trake

CIRROCUMULUS Bjele grudvice- vunasto nebo

CIRROSTRATUS Jednak proziran veo

Srednji

2,5-6000m

ALTOCUMULUS Grudvasti ili valjkasti oblik, ljeti vodene kapi, zimi pahuljice

ALTOSTRATUS Bjeličasti sloj kojeg probija sunce,ljeti umjerena kiša, zimi snijeg, moguće zaleđivanje zrakoplova

Oblačnost

Visina oblaka Vrsta oblaka Karakteristike

0-2500 m

STRATUS Tanak, nizak, ujednačen sloj sa velikim prostranstvom, rosulja

NIMBOSTRATUS Taman sloj preko nebeskog svoda, ljeti dugotrajne umjerene kiše, zimi snijeg, -2 do -7C zaleđivanje

STRATOKUMULUS Velike sivobjele grudve ili lopte, nema padavina, nema zaleđivanja

KUMULUS

Ravna baza sa izraženim glavicama kao glava karfiola, nema padavina, zaleđivanje intezivno,

Izražena termička konvekcija sa izraženim uzlaznim strujanjima pa se ljeti brzo razvijaju

KUMULONIMBUS

Nastaju iz kumulusa sa tipičnim dronjcima u obliku fraktusa sa vrhom u obliku cirusnog nakovnja, Posljedice: olujni vjetar, kiša, grad, pljuskovi i tipična promijena pritiska. Izražen prizemni vjetar sa intezivnom grmljavinom.

Zrakoplovima je zabranjeno ulaziti u oblake ove vrste i svi u zrakoplovstvu moraju biti osposobljeni da prepoznaju nastajanje i egzistiranje ove vrste oblaka.

Meterološki uslovi • Zimska sezona-zatvaranje aerodroma:

– Bočni i leđni vjetar,

– Magla.

• Prilagođavanje reda letenja dominantnim iskustvenim uslovima

• Uticaj meteo uslova na koeficijent upotrebljivosti aerodroma

• Uzimanje statističkih podataka u periodu 5-10 godina

• Varijacije vjerovatnoće otvorenosti aerodroma za pojedine periode dana– Ako su zanemarljive metreo uslovi nemaju uticaja na red letenja

• Vjerovatnoća zatvorenosti aeroroma u specificiranom vremenu– Bočni vjetar,– Leđni vjeter,– Vidljivost i– Donja baza oblačnosti

Meterološki uslovi • Tošić i Babić: Meteo uslovi na Sarajevskom aerodromu i vjerovatnoća

polijetanja

Ekologija aerodroma • Negativni uticaji aerodroma na okolinu:

– Intezitet buke,

– Emisija štetnih gasova.

• Izvori buke na zrakoplovima,– Mlaznici i izduvnici motora,

– Fenovi, kompresori, turbine

• Ljudsko uho: 16-16 000 Hz• Putnički zrakoplovi: 20-10 000 Hz• Zvučni pritisak mehanički poremećaj u vidu longitudinalnog talasa

(totalni pritisak umanjen za statički pritisak)

• Sound Level:

Buka na aerodromima • Razlike između fizički izmjerene i opažene buke – Percieved Noise Level

• Effective Percieved Noise Level – čisti tonovi, integriranje po vremenu, max. vrijednost umanjena za 10 dB

• EPNdB- jedinica kojima se opisuje stvarni nivo na aerodromima i njihovoj okolini

Buka od zrakoplova

• Mlaz, vrtloženje – 30-50 Hz

• kompresor, turbina, 1000-10 000 Hz

Buka od zrakoplova

• Načini smanjenja buke:

– Tiši zrakoplovi,

– Promjena LTO procedura,

– Limitiranje slijetanja teških zrakoplova noću,

– Pravilno zoniranje i akustična izolacija.

• ICAO regulativa

Buka od zrakoplova• ICAO dozvoljeni nivo buke:

• Monitoring buke

Emisija gasova • Oksidacija ugljovodoničnog goriva (kerozina) produkti sagorijevanja:

molekule CH, vodena para, CO2, čvrste čestice....

• LTO ciklus

Emisija gasova • Prosječna emisija produkata sagorijevanja po LTO ciklusu

Operacije pri smanjenoj vidljivosti • ICAO kategorizacija aerodroma za precizni prilaz:

Operacije pri smanjenoj vidljivosti • Definicija DH i RVR:• Decision altitude (DA) or decision height (DH) is the specified altitude or height in

the precision approach or approach with vertical guidance at which a missed approach must be initiated if the required visual reference to continue the approach has not been established.

• Runway visual range (RVR) is the range over which the pilot of an aircraft on the centre line of a runway can see the runway surface markings or the lights delineating the runway or identifying itscentre line.

Operacije pri smanjenoj vidljivosti • Mjerenje RVR:

– CAT I touchdown zona (neprecizni prilaz),– CAT II touchdown zona i srednji dio PSS,– CAT III touchdown zona, srednji dio PSS i zadnja trećina PSS.

• Slant Visual Range (SVR):

• Cilj CAT II i CAT III garancija istog nivoa sigurnosti kao i pri operacijama gdje vidljivost zadovoljava neprecizni prilaz:

– Fizičke karakteristike PSS, zaštitnih pojaseva i predpolja,– Dimenzija prepreka,– Označavanje i osvjetljenje,– Sredstva navpđenja (ILS, MLS)– RVR mjerenje,– ATC procedure,– Procedure održavanja aerodroma.

Imaginarne površi • Imaginarne površi sa ograničenim preprekama za CAT I:

Imaginarne površi • Zona bez prepreka:

Imaginarne površi • Zona bez prepreka za FATO (Final Approach and Take-Off) za CAT II i CAT

III prilaz:

Imaginarne površi • Zaštićena zona aerodroma :

Imaginarne površi • Prostor bez prepreka iznad :

Poletno sletne staze • ICAO aerodromski referentni kod:

– Dizajn,– Standard,– Operacije

Poletno sletne staze • ICAO klasifikacija zrakoplova i njihov kod:

Poletno sletne staze • Zrakoplovi se dijele u grupe koje zahtijevaju prosječno istu dužinu PSS:

– MTOW– Payload

• Performanse PSS za zahtijevane tipove zrakoplova se obezbjeđuju:– Parametrima zrakoplova koji su dati i FM,– Uputama proizvođača zrakoplova koji se odnose na aerodrome.

• EASA klasifikacija zrakoplova

Poletno sletne staze

• Polijetanje sa jednim motorom i normalno polijetanje

V1 brzina odlukeVr brzina rotacije

VLOF brzina odljepljivanja

V2 brzina poc. penjanja

115% take-off rastojanje sa 2 motora

Poletno sletne staze • Uticaj v1 na take-off rastojanje

• Tačka 1: d3 određuje dužinu PSS

• Tačka 2: d2 određuje dužinu PSS

• Tačka 3: ako 115% leži iznad 1 i 2 jedino tada određuje dužinu PSS

Poletno sletne staze • Take-off performanse A klase zrakoplova

Poletanje sa jednim motorom • Polijetanje zrakoplova sa otkazom motora pri brzini do v1:

G-F STOPWAY

F-E CLEARWAY

Poletno sletne staze • Zahtijevi za take-off performance:

– Dužina PSS,– Penjanje,– Rastojanje prepreka,– Brzina guma,– Energija kočenja.

Poletno sletne staze • Zahtijevi za take-off performance:

First segment From35 ft to gear-up: take-off (TO) slats and flaps, TOGA (take-off andgo-around thrust), V2 speed from 35 to gear-up.

Second segment From gear-up to level-off flap retraction: TO slats and flaps, TOGA thrust, V2 speed to minimum 400 ft or minimum acceleration height given by the aircraft operator.

Third segment Level flight, flap retraction: Slats/flaps retracted TOGA (TOGA is certified for use for a maximum of 10 minutes, in case of an engine failure at takeoff, and for a maximum of a 5 minutes with all engines operating. As a result, the enroute configuration (at the end of the third segment) must be achieved within a maximum of 10 minutes after take-off, thus enabling the determination of a maximum acceleration height. Acceleration from V2 to Final segment speed, or VZF (VZF = minimum speed with flaps up, or ‘Green dot’ speed in Airbus).

Final segment Final climb segment: Clear configuration, MCT (maximum continuous thrust), final segment speed (VZF or ‘Green dot’ speed).

Poletno sletne staze • Performance slijetanja:

According to the JAR/FAR requirements for a dry runway the mandatory distance is 167% of the demonstrated stopping distance.

For a wet runway there are additional safety factors; the distance required is 115% of the dry runway distance from height 50 feet above the runway, no reverse trust, maximum manual braking. The safety factor for Class A turboprop and all Class B aeroplanes is smaller: in their case, the demonstrated landing distance required is 143% for a dry runway.

Poletno sletne staze • Deklarisana rastojanja na PSS:

Širina poletno sletne staze • Uticaj geometrijskih karakteristika zrakoplova:

– Rastojanje spoljnih guma GST,– Rastojanje između motora postavljenih na krilima,– Razmah krila.

• Operacioni elementi :– Prilazna brzina,– Preovaladavajući meteo uslovi

Poletno sletne staze

• Uticaj položaja zakrilaca zrakoplova:

• Položaj zakrilaca koji izaziva najkraći put polijetanja neznači maksimalni MTOW

• Veći ugao zakrilaca smanjuje take-off rastojanje ali povećani otpor može ugroziti ugao penjanja koji može biti nedovoljan za preskakanje prepreka

Poletno sletne staze • Izvođenje ramena PSS:

• PSS E, u slučaju da veliki zrakoplovi nisu na centralnoj liniji, motori mogu biti oštećeni FOD,

• PSS D i E, izvode se ramena duž čitave TORA,

• Ramena, laki asfalt koji će spriječiti oštećenje zrakoplova i u slučaju kontakta sa GST neće doći do velikih oštećenja

Poletno sletne staze • Platforme za okretanje:

– Ako PSS D, E i F nemaju stazu za taksiranje koja pokriva kraj PSS– Smanjuje se vrijeme taksiranja i dobiva se mogućnost okretanja za 180

Nagibi PSS • Poprečni nagib:

– Odvođenje oborinskih voda,– Jednostran ili dvostran po dužini centralne linije,– Nagib 1% i neprelazi 2%.

• Uzdužni nagib– Prosječni uzdužni nagib je podijeljenja razlika između najviše i najmanje tačke

• D- minimalno rastojanje između dvije tačke intersekcije

• K- radijus zaobljenja 7000-30000 m

• Naredna promjena uzdužnog nagiba moraju biti vidljive sa visine 1,5-3 m

• Zaštitni pojasevi PSS sačinjavaju dio osnovne staze određene širine, duž ivice PSS i produžetaka za zaustavljanje, izgrađeni od kolovoznog zastora ili stabilizovani tako da obezbjede zrakoplov u slučaju:

– Skretanja zrakoplova tokom polijetanja i slijetanja,– tokom prekinutog sletanja ako dođe do devijacije kretanja.

• Širina zaštitnog pojasa:– Neprecizni prilaz 30-75 m,– IFR prilaz 75-150 m.

• Minimalno oštećenje aviona i nosivost CBR 20

Zaštitini pojas PSS

• Povezivanje PSS sa pojedinim platformama kao i medusobne veze platformi

• Sigurno, frekventno i ekspeditivno kretanje zrakoplova

• Najkraći put od PSS do stajanke,

• Skraćivanje vremena taksiranja i potrošnje goriva

Rulne staze (taksiranje)

• Poželjne su staze sa jednim smjerom kretanja zbog sigurnosti zrakoplova,

• Krosiranje drugih taxi staza a posebno PSS je nepoželjno i treba ga minimizirati.

Dizajn rulnih staza

Veza PSS i platforme stazom za taxiranje pod pravim uglom

Sistem paralelnih staza za taxiranje sa pravpugaonim konekcijama

Broj LTO ciklusa u

vršnom periodu

prelazi 12

Dužina piste/broj staza

• Sistema staza sa pravim uglom i stazama za brzi izlaz

• Lokacija staza za brzi izlaz:– Brzina zrakoplova iznad praga,– Deklarisanja nakon touch-downa,– Brzine izlaza sa PSS

Dizajn rulnih staza

Skraćivanje vremena na

Dužina kočenja

Rastojanje izlaza

• Broj staza za brzi izlaz zavisi od tipa i broja zrakoplova u nekom vršnom periodu

Dizajn rulnih staza

Dovoljno da zrakoplov stane prije sljedeće

Usporenje max. 1,5 msec2

Ugao α: 25÷45, preporučeno 30

• Propisano minimalno rastojanje staza za taksiranje Annex 14

Dizajn rulnih staza

S = WS + C + Z

WS - wing spanC - clearance between the outer main gear wheel and the taxiway edge (maximum allowable lateral deviation)Z - wing tip clearance.

PARALELNE STAZE-RASTOJANJE:

• Geometrija staza za taksiranje

• WTW<<WPSS 7,5 m code A do 25 m code F

Dizajn rulnih staza

WT = TM + 2C

WT - taxiway width on the straight parts of the taxiwayTM - outer main gear spanC - clearance between the outer main gear wheel and the taxiway edgeKokpit iznad centraline

1,5÷4,5 m

• Proširivanje staza za taksiranje na oštrim krivinama

Dizajn rulnih staza

Održavanje sigurne distance spoljne strane točka GST od kraja staze za taksiranje

Ponekad se dograđuju ramena kako bi se spriječilo ususavanje FOD od strane motora

Fizičke k-ke: uzdužni i poprečni nagib, preglednost zavise od koda aerodroma.

Vidljivost između susjednih tačaka: 150 ili 300 m mjereno na visini 1,5 ili 3 m

• Proširivanje staza za taksiranje na oštrim krivinama

Dizajn rulnih staza

Centraline za veće zrakoplove u krivinama može se razlikovati od onog za koji je dizajniran.

Staza dizajnirana preko mostova (izvedbe zbog puteva i drugog saobraćaja na aerodromima) mora zadovoljavati sve standarde staze na normalnoj podlozi tla, na mostovima se nesmiju izvoditi krivine

• Namjena:– Parkiranje zrakoplova,– Kretanje između letova,– Iskracavanje, ukrcavanje putnika,– Utovar, istovar putničke prtljage, tereta i pošte,– Dopunjavanje gorivom.

• Opterećenje platforme– Sporo kretanje teških zrakoplova,– Vibracije nakon starta motora,– Prosipanje fluida.

• Zahtijevi:– Lokacija, minimalno rastojanje između PSS i parking mjesta,– Nezavisno kretanja zrakoplova ka i od stenda,– Maksimalan broj stendova za prijem zrakoplova u vršnim periodima,– Adekvatnost za brzi utovar, istovar,– Dovoljno prostora za nezavisne operacije na zemlji od drugih stendova,

Pristanišne platforme

• Zahtijevi:– Dovoljno prostora za zemaljsku opremu i personal,– Adekvatni pristupni putevi za zemaljsku opremu bez presjecanja staza,– Jasno označavanje za lociranje zemaljske opreme,– Minimalni negativni okolišni uticaji posebno na zdravlje ljudi,– Mogućnost naknadnog proširenja.

• Posebni zahtijevi– Dio za male zrakoplove,– Dio za kargo operacije,– Dio za čuvanje zrakoplova na duže vrijeme (održavanje),– Dio za terorističke prijetnje.

• Potrebne površine:– stendovi,– Staze za voženje,– Sigurnosna rastojanja,– Smještaj usmjerivača mlaza,– Servisni putevi,– Smještaj zemaljske opreme i vozila

• Rastojanje od staza za voženje do objekata:

• Način operacija u stendu:– Nos zrakoplova naprijed,– Auto manevrisanje.

S = WS/2 + D + Z

WS - wing spanD - lateral deviation of the aircraft’s longitudinal axis from the taxilane centrelineZ - wing tip clearanceC - clearance between the outer main gear wheel and the taxiway edge at the maximumallowable lateral deviation from the taxiway centreline

Površine:od 0.22 hektar (Code B) do 1,5 hektar (Code F) Dubina: 30 do 85 m

• Lokacija i orijentacija :– Minimalna dužina taksiranja,– Minimalni put za putnike od terminala do stenda,– Uticaj izduvnih gasova na terminal,– Mogućnost proširenja pristaništa i terminala.

Pristanište se naslanja na terminal:-Putnici dolaze mostom, pješke ili busom

Pristanište na priličnoj distanci:- Rješavanje transporta putnika

• Dizajn pristaništa : iterativni proces dizajan pristaništa i terminalne zgrade (optimalna kombinacija)

• Jednostavni koncept

Primjena: mali aerodromi sa malim brojem LTO ciklusaStendovi: auto manevrisanje zrakoplova nos naprijed, smanjenja uticaja izduvnog mlaza na terminal

• Linearni koncept

Prednosti:- Dobar pristup sa terminala,- prosta instalacija mostova,- dovoljno prostora za zemaljsku opremu i personal.

Nedostaci:- Velika rastojanja između check-in (centralni terminal) prostora i samih stendova,- komplikovan transfer putnika između kompanija

• Otvoreni koncept

Prednosti:- Lokacija je blizu PSS, skraćenje taksiranja i potrošnje goriva,- lako proširenje,- servisiranje se vrši sa ostrva na sredini platforme.

Nedostaci:- Velika rastojanja između stendova i terminala,- komplikovan transfer putnika između kompanija,- povećanja tokova na platformi što može izazvati incidente.

• Finger koncept

Prednosti:- povećanje kapaciteta aerodroma,- zaštita putnika od uticaja vremena,- izlazi za putnike ispod jednog krova, laka procedura transfera putnika,

Nedostaci:- koncept parkiranja nos naprijed jedino moguć,- zgušnjavanje tokova na stendovima,- nedostatak prostora za zemaljsku opremu,- nemogućnost proširenja,- povećana buka i zagađenje zbog rada motora u koncentrisanim zonama

• Finger koncept (Amsterdam Schiphol, London Heatrow)

• Satelitski koncept

Prednosti:- dovoljno prostora za zemaljske operacije,- nema slijepih ulica tokom voženja,- olakšan transfer putnika,

Nedostaci:- konekcija sa terminalom ispod ili iznad zemlje,- potrebna veća površina platforme,- nedostatak prostora za zemaljsku opremu,- skup sistem transporta putnika od centralnog terminala,

Paris Charles de Gaul Terminal 1

Hibridni koncept: kombinacija više koncepata

• Hibridni koncept: kombinacija više koncepata

• Dizajn kolovozne konstrukcije:– veličina opterećenja (ukupna težina zrakoplova),

– učestalost opterećenja (broj polijetanja i slijetanja),

– vrsta optere.enja (statičko ili dinamičko),

– zamor materijala kolovozne konstrukcije (vijek trajanja)

Karakteristike manevarskih površina

90-95 % G

5-10 % G

Osnovni tipovi ST zrakoplova

Pritisak u pneumaticima:

0,5 MPa - 1,5 MPa

• Uticaj točkova ST ns kolovoznu konstrukciju PSS i manevarskih površina:– Težina zrakoplova,

– Pritisak u gumama,

– Tip ST i broj guma,

– Osovinski razmak.

• Distribucija opterećenja

A = Q/P0

A- contact area of tyre [m2]Q- load transmitted by the main undercarriage leg [N]P0- tyre pressure p [Pa] multiplied by a contraction coefficient of the tyre m which expresses the resistance generated by its rigidity (values within the range from 1.03 to 1.1) P0 = p.m.

• Tipovi kolovozne konstrukcije:

• Sastav kolovozne konstrukcije:

Fleksibilna kolovozna konstrukcija radi se od asfaltnih mješavina i sadrži asfalt-beton kao habajući sloj, zatim vezni sloj te gornji i donji noseći sloj i posteljicu.

Kruta kolovozna konstrukcija radi se od cement-betona i sadrži betonskihabajući sloj, stabilizaciju cementnu ili mehaničku (kamena sitnjež), tampon od šljunka ili tucanika i posteljicu.

10-40 cm 20-30 cm

• Izdržljivost i otpornost kolovozne konstrukcije ACN-PCN metoda: ACN-PCN (Aircraft Classification Number – Pavement Classification Number)

• ACN - Klasifikacijski broj zrakoplova definisan je kao broj koji pokazuje relativni efekt (opterećenje) zrakoplova u odnosu na kolovoznu konstrukciju specificirane standardne kategorije nosivosti tla.

• PCN - Klasifikacijski broj kolovozne konstrukcije definisan je kao broj koji izražava nosivost

kolovozne konstrukcije za neograničene operacije

• Identifikacija nosivosti kolovozne konstrukcije:– Klasifikacijski broj kolovoza – PCN,– Tip kolovozne konstrukcije za specifični iznos ACN-PCN-a,– Kategorija nosivosti tla, odnosno posteljice,– Veličina maksimalno dozvoljenog pritiska u pneumaticima i– Korišteni metod za ocjenu kolovozne konstrukcije

• Tip kolovozne konstrukcije:– geomehaničkih karakteristika tla (debljina slojeva, vlažnost, nosivost, stišljivost),– klimatoločkih uslova na lokaciji i– hidroloških uslova na lokaciji

• Nosivost posteljice: 3 - 15 po CBR-metodu (CALIFORNIA BEARING RATIO)

• ACN-PCN metoda:– ACN se daje tabelarno za pojedine tipove zrakoplova

ACN - ponašanje kolovoza se klasificira kao ekvivalent krutoj ili fleksibilnoj konstrukciji Aerodrome Design Manual, Part 3, Pavements

A single wheel with a weight of 500 kg

and tire pressure of 1.25 MPa

1 PCNNosivost podloge

korespondira

PCN ≥ ACN

• ACN-PCN metoda:

• Krute kolovozne konstrukcije:

- K-modul reakcije tla Nm-2- kontaktni pritisak Nm-2,- dilatacija podloge m

• Fleksibilne kolovozne konstrukcije:Nosivost podloge izražava se kao CBR (California Bearing Ratio). CBR testiranog materijala predstavlja odnos njegove nosivisti prema mljevenom kamenu izražen u procentima. Utvrđuje se u specijalizovanim aparaturama gdje se čelični pin prečnika 5 cm utiskuje u tlo.

• Dimenzionisanje kolovoznih konstrukcije:– Dimenzionisanje debljine za mjerodavni zrakoplov (dijagrami CBR),

– Dimenzionsanje za dato osovinsko opterećenje po izolovanom točku, vrijednost pritisaka u gumama i datu CBR vrijednost podloge.

• Nosivost manevarskih površina:

• Mjerenje kvaliteta podloge:– Mjerenje dubine mikro testure podloge,– Mjerenje uzdužnog koeficijenta trenja.

• Glatkoća podloge- 4 m duga letva, dozvoljene izbočine ili udubljnja 5 mm,

- Viagraf uređaj

• Određivanje koeficijenta trenja:– 3 i 4 PSS, kalibracija,

– Klizave PSS kad su mokre,

– PSS sa lošom drenažom.

• Kočeći točak, suha i mokra PSS na brzinama 20, 40, 60, 80, 100 i ponekad 135 km/h• Uređaji za mjerenje koeficijenta trenja (Skiddometer, Surface Friction Tester,

Mumeter,Runway Friction Tester, GRIPTESTER).

• Uređaji za mjerenje kvaliteta podloge:

• Mjerenje kvaliteta podloge:

• Uticaj texture podloge na koeficijent trenja:

• Koeficijent trenja i sila kočenja:

• Odnos servisabilnosti i vremena upotrebe:

Menadžment manevarskih površina

• Elementi vizuelnog kontakta:– Horizont,

– osa poletno-slijetne staze,

– ivice poletno-slijetne staze,

– prag i kraj poletno-slijetne staze.

• Vrste obilježavanja:– Dnevno obilježavanje manevarskih površina,

– Svjetlosno obilježavanje manevarskih površina,

– Obilježavanja prilaza PSS,

– Obilježavanje prepreka.

Označavanje manevarskih površina

OZNAČAVANJE:Razlikovanje manevarskih

površina od okoloine

DNEVNO:Bojom, brojevima

slovima,..NOĆNO:Svjetlo

Boje: Određuje međunarodna komisija za osvjetljenje

• Opšta pravila:– PSS (bijela boja, podloga svijetla ivice oznaka PSS crna boja),

– Ose taxiway i linije za kretanje zrakoplova po platformi (žuta boja),

– Linije za kretanja vozila za opsluživanje po platformi (bijela boja),

• Pokazivač vjetra:– Zarubljeni konus: L 3,6m, veći prečnik D 0,9m, 5 naizmjeničnih crveno-bijelih traka,

– Kosa vidljivost 300 m,

• PSS nije označena i nema kontrole letenja:– Pokazivač smjera slijetanja

Dnevno označavanje manevarskih površina

Bijela boja

• PSS:– Smjer (pravac u odnosu na magnetni sjever u smjeru prilaženja),

– Broj (stepeni zaokruženi na najbižu deseticu, 23624, 73 07),

– Razlika prag i kraja PSS, 180, npr, 24060, 360 180,

• Obilježavanje paralelnih PSS:– dvije paralelne staze označavaju se slovima L i R,

– tri paralelne staze označavaju se slovima L, C i R,

– Četiri paralelne staze označavaju se slovima L, R, L, R itd.

• Označavanje praga i centerline PSS:

• Označavanje praga :

• Označavanje touch down zone (zona slijetanja):– Zona u kojoj je preporučen dodir ST zrakoplova tokom slijetanja,

– Parovi pravougaonika simetrično u odnosu na centerline.

• Položaj ciljne tačke

• Označavanje touch down zone (zona slijetanja):

• Označavanje rulnih staza: neprekidna žuta linija 0,15 m

• Označavanje pozicija za čekanje:

Spajanje, ukrštanjeVFR PSS

IFR PSS neprecizni prilaz

1 pozicija za čekanje precizni prilaz CAT I, II,III

Više uzastopnih pozicija,Prva do PSS

Svi drugi slučajevi

• Označavanje platforme:

Postavljanje linija: - najveći poluprečnik putanje nosnog točka - najveće rastojanje izmedu centra zaokreta zrakoplova i linije za uvođenje kritičnog tipa zrakoplova na mjesto parkiranja,- dominantni vjetar (izbjegavanje vjetra u rep)

• Označavanje platforme:

ULAZAK W 0,6 m

IZLAZAK W 0,6 m

• Oznake neupotrebljivosti:

Bijela ili žuta bojaNa krajevima, rastojanje

Ispred praga PSS 60 m,Nedovoljna nosivost, žuta boja

• Ostale oznake:– Instruktivni znaci,

– Obavještenja,

– Oznaka kosina.

• Visina postavljanja u blizini PSS il taxiway

• Paneli za označavanje:– Sa spoljnjim osvjetljenjem

– Sa unutrašnjim osvjetljnjem

Vertikalno postavljanje bez ometanja kretanja zrakoplova

H < visina elise ili motorske gondole

Dimenzije: Tabelarno Annex 14

• Instruktivni znaci :– znak zaustavljanja,

– znak mjesta čekanja,

– znak zabrane ulaska na određenu površinu aerodroma,

– znak ukrštanja rulne i PSS.

• Obavezni instruktivni znaci :

• Znaci obavještavanja:

• Lokacija postavljnja znakova :

• Karakteristike :– Najveći efekat noću i pri slaboj vidljivosti,

– Jasna razlika sa svjetlima u okolini

• Zaklanjanje drugog osvjetljnja:– kod PSS sa kodnim brojem 4 za instrumentalni prilaz na 4.500 m od praga i kraja PSS i 750 m

sa obje strane produžene ose PSS,

– kod PSS sa kodnim brojem 2 i 3 za instrumentalni prilaz na 3.000 m od praga i kraja PSS i 750 m sa obje strane produžene ose PSS,

– kod PSS sa kodnim brojem 1 za prilaz pri vidljivosti (VFR) unutar prilazne površine.

• Zahtijevi dizajna:– Lako lomljiva konstrukcija,

– Ugrađene svjetiljke u kolovoz zaštićene od lomljenja pri prelazu točkova,

– Sigurnosna visina ugradnje,

– Mogućnost podešavanja inteziteta,

– Odnos inteziteta Max. : Min. 3:1,

– Usklađenost boje i raspodjele svjetlosti.

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

• Obilježavanje PSS :– ivična svjetla,– svjetla praga i bočne prečke staze,– svjetla kraja PSS,– svjetla ose staze,– svjetla zone dodira i– svjetla mjesta za zaustavljanje aviona.

• Obilježavanje PSS :

Ivična svjetla PSS moraju biti vidljiva pod svim horizontalnim uglovima i u vertikalnoj ravni do ugla od 15

Promjenljivog inteziteta

Vidljivost samo iz pravca prilaženjaNajmanje 6 svjetiljki

Ako ke prag izmješten postavljaju se na njegovo mjesto

Vidljivost samo iz pravca prilaženjaNajmanje 6 svjetiljki

Kraj PSS

CAT II, CAT III, CAT I precizni prilaz, PSS

V<400 m

CAT II, CAT III

• Prilazna svijetla i izmješteni prag PSS :

• Prag i kraj PSS :

• Prilazna putanja kao osnova za dizajniranje sistema osvjetljnja :

• Obilježavanje prilaznog svjetla PSS:

CAT II, CAT III precizni prilaz

Nijedna prepreka ne smije da nadvisuje površinu prilaznog svjetla širine 120m, koja se pruža od praga PSS do 60 m iza najudaljenije svjetiljke isimetrična je u odnosu na osu sistema.

• Obilježavanje prilaznog svjetla PSS CAT I:

Opadajuće bljeskanje 2/sec,

Promijena inteziteta

• Prosta prilazna svijetla:

Svjetlosno označavanje manevarskih površina Crvena boja niskog

inteziteta

• Svjetlosni pokazivači nagiba prilaza zrakoplova:– PSS koriste turbo-mlazni ili drugi slični zrakoplovi,

– pilot bilo kojeg zrakoplovi može imati teškoća u procjeni vizualnog prilaza iznad vode ili jednoličnih terena danju, odnosno zbog nedostatka propisanih spoljnih svjetala u prilaznoj zoni notu ili u uslovima slabe vidljivosti,

– u zoni prilaza postoje objekti koji mogu dovesti u opasnost zrakoplov kada ponire ispod normalne putanje prilaza, a naročito ako ne postoje nevizualna ili vizualna sredstva koja bi upozorila na postojanje takvih objekata,

– ako fizički uslovi na bilo kom kraju PSS predstavljaju ozbiljnu opasnost za zrakoplov koji ne stigne do te staze u slijetanju ili kada izađe van kraja PSS poslije slijetanja,

– ako su teren ili meteorološki uslovi takvi da se zrakoplov može naći u neuobičajenoj turbulenciji zraka u toku prilaženja.

• Standardni pokazivači nagiba prilaza zrakoplova:– Sistemi svjetlosnih pokazivača nagiba putanje prilaženja (Visual Approach Slope

Indicator System) T-VASIS i AT-VASIS,– Pokazivač staze preciznog prilaienja (Precision Approach Path Indicator) -PAPI i

uprošćeni pokazivač staze preciznog prilazenja (Abbreviated Precision Approach Path Indicator) – APAPI.

• Svjetlosni pokazivači nagiba prilaza zrakoplova:

3,4 3,4 3,41,2

3,41,2

• Postavljanje svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza zrakoplova T-VASIS:

• Karakteristike svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza zrakoplova T-VASIS:

– Svaka svjetiljka pokazivača nagiba prilaženja mora emitovati svjetlosni snop bijele boje u gornjem dijelu i crvene boje u donjem dijelu.

– Sistemi pokazivača nagiba prilaženja su prilagođeni za dnevnu i noćnu upotrebu.

– Distribucija svjetla svakog elementa sistema treba da bude u obliku lepeze koja se pojavljuje preko širokog luka u uglu prilaznog pravca. Svijetleći elementi prečke proizvodit će zrak bijele svjetlosti u dijapazonu od 154' do 6 vertikalnog ugla i zrak crvene svjetlosti u dijapazonu od 0° do 154' vertikalnog ugla. Svjetleći elementi iza prečke (elementi koji indiciraju da se zrakoplov nalazi iznad putanje prilaženja pa se označavaju kao pokazivači poniranja) proizvodit de zrak bijele svjetlosti koji se prostire od vertikalnog ugla 6 na niže i približno do nagiba prilaženja kada biva naglo presječen. Svijetleći elementi ispred prečke (elementi koji indiciraju da se zrakoplov nalazi ispod putanje približavanja pa se označavaju kao pokazivači penjanja) proizvodit će bijelu svjetlost od prilaznog nagiba pa naniže do vertikalnog ugla od 1°54', a crvenu svjetlost za vertikalni ugao ispod 1°54'. Granični ugao crvenog svjetla za prečku i svjetleće elemente ispred prečke može se po potrebi (shodno preporukama datim od ICAO-a) povećati.

• Postavljanje svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza zrakoplova PAPI:

• Svjetlosno označavanje rulnih staza:

• Svjetlosno označavanje rulnih staza za brzi izlaz:

Aerodromski svjetlosni far i identiflkacioni far

Uočljiv iz zraka i bez jakog svjetla u pozadini.

Frekvencija bljeskova 20÷30/min

Boje: zelena aerodrom, žuta hidrodrom

Identifikacioni far se postavlja na aerodromima koji se koriste noću i koji se nemogu lako uočti iz zraka pomoću drugih vizualnih sredstava. On emituje svjetlo zelene boje na aerodromu i žute boje na hidrodromu u svim horizontalnim uglovima i do 45iznad horizontale. Treptaji svjetla identifikacionog fara moraju biti emitovaniodgovarajućim znacima morzeove azbuke, s tim da brzina emitovanja bude izmedušest i osam riječi u minuti, sa trajanjem Morzeove tačke 0,15 do 0,20 sekundi.

• Objekti koji se označavaju:– Prepreke koje prodiru u odletnu i prilaznu površ a koje se nalaze u području 3000 m od

unutrašnjih ivica odletne odnosno prilazne površi,

– objekti koji prodiru u horizontalne ravni i

– vozila na manevarskim površinama s tim što nadležne vlasti iz ovoga mogu izuzeti vozila koja se kreću samo po platformi.

• Obilježavanje: boje, oznake ili zastavice

Označavanje prepreka

Vidljivost min.1000 m

• Objekti koji se označavaju:

h<45 m

h>45 m

• Označavanje razvučenih ili grupnih bliskih prepreka :– Svjetla za prepreke,– Farovi opasnosti

• Vrste :– Svjetla za označavanje ivica (plava boja),– Svjetla za osvjetljenje platforme (floodlights).

• Zahtijevi:– Izbjegavanje zaslijepljivanja posada zrakoplova,– Osvjetljenje iz više pravaca zbog izbjegavanja sjenki,– Svjetiljke na stubovima na sigurnim rastojanjima,– Svjetiljke omogućavaju jasno razlikovanje boja.

• Uvođenje zrakoplova u parking poziciju:– Intezitet svjetlosti odgovara za dan i noću ne zbunjuje posade,– Vidljivost iz kabine sa lijeve strane,– Mogućnost praćenja parkiranja više tipova zrakoplova.

Svjetlosno označavanje pristanišne platforme

• Uvođenje zrakoplova u parking poziciju:

Svjetlosno označavanje pristanišne platforme

• Osnovni zahtijevi ground handlinga:– Sigurnost zrakoplova i oprema (bez oštećenja),

– Skraćivanje vremena na zemlji,

– Pouzdanost ground handling aktivnosti, izbjegavanje kašnenja.

• Prihvat i otprema zrakoplova sadrži sve operacije koje se obavljaju na pristanišnoj platformi od momenta zaustavljanja zrakoplova pa do njegovog odlaska. Aerodromsko preduzeće (Handling agent) dužno je da obezbjedi zrakoplovno pristanište od nekontrolisanog pristupa Ijudi, vozila, stoke i divljači i da ga ogradi.

• Policija i Carinske službe, u okviru svojih ovlaštenja vrše na aerodromu kontrolu i pregled zrakoplova, posada, putnika, prtljaga i robe.

• Prije ukrcavanja u zrakoplov putnici podliježu kontroli nedozvoljenog nošenja oružja kao i njihov lični prtljag. U cilju sigurnog zračnog saobraćaja vrši se kontrola predanog prtljaga pomoću specijalnih rendgen uređaja koje vrše nadležni organi policije i aerodromske službe sigurnosti.

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

• Operacije ground handlinga:– sigurno rulanje i parkiranje zrakoplova na odgovarajuće parking pozicije– postavljanje podmetača za točkove, osiguranje stajnog trapa,– Podupirača repa zrakoplova, poklopaca za usisnike i prekrivača za motore i otvore

izduvnih cijevi,– sigurno iskrcavanje, ukrcavanje, prevoz i vođenje putnika do zrakoplova, odnosno

do aerodromske zgrade,– utovar, istovar i čuvanje prtljaga od prijema do predaje,– osiguravanje pravilnog rasporeda tereta u zrakoplovu,– odleđivanje zrakoplova,– snabdijevanje zrakoplova gorivom, mazivom, električnom energijom, bocama sa

kiseonikom i azotom, vodom, hranom i drugim potrebama,– servisiranje putničke kabine, sanitarnih prostorija i kuhinje,– puštanje motora u rad,– rukovanje i prevoz opreme za prihvat i otpremu zrakoplova,– organizovanje i koordiniranje rada na prihvatu i otpremi zrakoplova, putnika,

prtljage i robe.– usaglašavanje planova prihvata i otpreme zrakoplova na aerodromu– sastavljanje liste opterećenja i centraže zrakoplova i dr.

• Raspored opreme ground handlinga:

• Oprema ground handlinga:

• Pristupi ground handlingu:– Korištenje opreme zrakoplova što je moguće više,– Korištenje mobilne opreme – klasični pristup,– Aerodromska fiksna distributivna mreža sa min. -mobilne opreme.

• Uticaj na izbor politike GH:– Veličina aerodroma i broja putnika,– Vrsta letova, kratka i duga rastojanja,– Kapacitet,– Intezitet korištenja pojedinih parking mijesta,– Veličina zrakoplova,– Veličina GH sistema.

• Broj i količina uređaja i opreme za prihvat i otpremu zavisi od broja parking pozicija na pristanišnoj platformi, udaljenosti pristanišne platforme od zgrade terminala, kategorije aerodroma, sastava flote.

• Visina izmedu platforme i poda zrakoplova

• Prihvat i otprema zrakoplova BAE-146 na prolaznom aerodromu:

• Mogućnosti aerodromska fiksne distributivne mreže :– Davanje goriva,– Napajanje strujom,– Telefon i data komunkacija,– Ventilacija,– Zračni starter,– Pitka voda,– Servisiranje toaleta,– Vuča zrakoplova,– Transport prtljaga,– Uzimanje otpada.

• Izvedba:– Instalacije smještene ispod površine platforme,– Instalacije montirane na aviomostove,

• Servisiranje zrakoplova Boeing -747:

• Lokacija objekata za smještaj opreme GH:

• Objekti za smještaj opreme, uređaja i specijahih vozila tehniške službe:

• Odvođenje i boarding putnika:– Stepenice na zrakoplovu,– Mobilne stepenice,– Mobilne londže,– Aviomostovi.

• Aviomostovi:– rotunda,– Podnožje sa točkovima,– Kabina za upravljanje,– Oprema za servisiranje zrakoplova.

• Osnovni zahtijevi:– Visoka čistoća goriva (3g čvrstih nečistoća/1000 kg, < 5 m, voda < 0,003%),

– Dovoljna dostava,

– Ekonomski opravdana i brza dostava,

– Zaštita okoline,

– Poštovanje standarda zaštite.

• Skladištenje i dotur goriva

DOPUNJAVANJE GORIVA

• Dotur goriva na aerodrome:– Cjevovodima sličnim naftovodima,

– Brodovima,

– Željezničkim cisternama,

– Kamionskim cisternama.

• Distribucija goriva:– Dopunjavanje cisternama,

– Fiksnim sistemom.

DOPUNJAVANJE GORIVA

• Layout terminala:

PUTNIČKI TERMINAL

GLAVNA FUNKCIJA: Prikladan prostor za transfer putnika sa

zemlje do zrakoplova i suprotno

• Prometni trakt:– Prostori za obavljanje prihvata i otpreme putnika u odlaskuč

– Prostori za prihvat i otpremu putnika u dolaskuč

– Prostori za zadržavanje putnika u tranzitu,

– Prostori za zadržavanje, usluge i odmor putnika, pratilaca i posjetilaca,

– Prostori za carinsku, pasočku, i zdravstvenu kontrolu.

• Prihvat i otprema putnika:– registracija putnika,

– sortiranje, kontrola i prijenos prtljaga,

– čekanje putnika,

– komunikacije za kretanje putnika,

– kontrola putnika i priručnog prtljaga

– ulaz putnika u zrakoplov.

• Preporučena IATA rastojanja

PUTNIČKI TERMINAL

• Tokovi putnika i prtljaga:

PUTNIČKI TERMINAL

Jedan nivo

Jedan i pola nivoa

Dva nivo

Tri nivoa

ICAO REC. < 45 min

• Tokovi putnika i prtljaga:

PUTNIČKI TERMINAL

• Tokovi na velikim aerodromima:

PUTNIČKI TERMINAL

• Tokovi prtljaga:

PUTNIČKI TERMINAL

Beskonačne trake,Čitači kodova sa

opremom za razvrstavanje,

Skrining oprema

Kolica na tračnicama sa

lokatorom destinacije

• Cheek-in: Kontrola putničkih dokumenata i predaja prtljage

PUTNIČKI TERMINAL

LINEARNI

Obrada prtljaga:-prijem, vaganje i etiketiranje prtljaga, - automatski ili poluautomatski prenos prtljaga, - kontrola prtljaga radi eksplozivnih sredstava i oružja, - izračunavanje opterećenja zrakoplova, - sortiranje prtljaga po linijama leta,- utovar prtljaga na kolica i prevoz do zrakoplova, - utovar prtljaga na zrakoplov, - raspoređivanje i osiguranje prtljaga unutar zrakoplova

• Cheek-in: Kontrola putničkih dokumenata i predaja prtljage

PUTNIČKI TERMINAL

OSTRVSKIPROLAZNI

• Layout cargo zrakoplova

CARGO TERMINAL

• Veliki cargo zrakoplovi

CARGO TERMINAL

• Utovar kroz nos zrakoplova

CARGO TERMINAL

• Najčešće transportovane robe cargo zrakoplovima:– Ekonomski kratkotrajne robe,

– Fizički kratkotrajne robe,

– Oprema za hitno održavanje,

– Strategijske robe.

• Glavne prevozničke kompanije:– DHL,

– UPS,

– TNT,

– FEDEX.

• 10 najvećih cargo aerodroma svijeta

2006 god.

• Funkcije i operacije

CARGO TERMINAL

• Palete i kontejneri za zračni prevoz

CARGO TERMINAL

Konturna izvedba Širokotrupizrakoplovi

ISOkontejneri

• Kombinovani tokovi transporta

CARGO TERMINAL

Prereda tranzitnog tereta

• Aerodromski cargo terminal- principjelna šema

CARGO TERMINAL

• Tehnologija manupulisanja teretom

CARGO TERMINAL

• Sredstva za prihvat i otpremu tereta

CARGO TERMINAL

Mehanizacija skladišta

• Tokovi roba i dokumenata

CARGO TERMINAL

• Tokovi roba i dokumenata

CARGO TERMINAL

• Elektronska razmjena podataka

CARGO TERMINAL

• Kategorije aerodroma sa preciznim prilazom

OPERACIJE PRI SNIŽENOJ VIDLJIVOSTI

• Provođenje LVO– Sistem kontrole letenja,

– Meterološka oprema i usluge,

– Kontrola kretanja po manevarskim površinama,

– Mjere zaštite PSS,

– Emergency procedure,

– Menadžment pristanišne platforme,

– Uvođenje arodromskog sistema kvaliteta.

• Smanjenje vremenskog minimuma je ekonomičnije od postojećih tehničkih problema

• Oprema za CAT II i CAT III zahtijeva veliko ulaganje,

• Garantovana sigurnost operacija u lošim meteo uslovima i povećanje stepena iskorištenosti aerodroma

• Otkazivanje letova: dopunski troškovi aerodromu i posebno kompanijama

• Pojava LVO uslova

Smanjenja minimuma izaziva smanjenja pojave

zatvaranja aerodroma

• RVR (transmissmeter)

Predajnik emituje energetski snop (laserski snop) koji prima prijemnik i mjeri količinu primljene energije. Razlika predstavlja koeficijent slabljenja, utvrđuje se pređeni put (put transmisije) te se tako dobije RVR. Atmosfersko slabljenje je fenomen zavisan od talasne dužine i za mjerenje transmissmeterom iznosi 550 nm što je sredina vidljivog banda za ljudsko oko.

• Obaveze aerodroma:– Plan čišćenja manevarskih površina,– Obezjeđenje uslova za letenje bez obzira na meteo uslove,– Osigurati minimalan uticaj korištenih hemikalija na okolinu.

• Uticaj snijega na PSS:– Otpor na točkovima tokom polijetanja (dubuna i gustina snijega, tip stajnog trapa),– Povećanje otpora i smanjenje uzgona tokom polijetanja,– Smanjenje efekta kočnica tokom slijetanja.

• Efekat kontaminacije snijegom zavisi od:– Temperature zraka,– Temperature površine PSS,– Specifične gustine snijega.

• Pripreme za zimsku sezonu:– Priprema opreme,

– Održavanje površina,

– Terning ljudstva.

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

• Kategorizacije kontaminacije snijegom

• Priprema ljudstva za zimsku eksploataciju:– Radiotelefonske procedure (kvalifikacije za upotrebu radio stanica, frazeologija),– Poznavanje procedura za otklanjanje snijega i leda,– Rukovanje postojećom opremom,– Perfektno poznavanje layouta manevarskih površina.

• Prioriteti čišćenja:– PSS u trenutnoj upotrebi,– Taxiway koji vodi do PSS u upotrebi,– Platforma,– Površine za čekanje,– Druge površine

• Posebna pažnja:– Antene navigacione opreme– Blizina antene putanje nagiba ILS

• Visine sklonjenog snijega sa manevarskih površina

• Praćenje stanja manevarskih površina:– Izdavanje SNOWTAM,– Distribucija korisnicima kroz mrežu.

• Oprema za čišćenje snijega:– Specijalna vozila grtalice sa ravnim i 'V" plugom.

– Specijalna vozila sa rotacionim plugom i bacačem snijega.

– Specijalna vozila sa rotacionim četkama i duhaljkama ili sa usisivačem, koja se koriste za čišćenje kolovoza.

– Vozila sa uređajem sa posipanje ili rasprskavanje hemijskih sredstava i posipnog materijala za uklanjanje poledice sa kolovoznih površina.

• Nadzor stanja PSS:– Postavljanje temp. Senzora

• Upotreba hemikalija za odleđivanje PSS

Vaisala company use as input data the output from the sensors of automatic stations, whichmonitor the air temperature, dew point temperature, amount and ceiling of clouds, speed of wind, precipitation, temperature of the surface of the pavement, temperature under the surface of the runway and the residues of the de-icing fluid on the runway surface. The system is capable of forecasting the runway condition for 24 hours ahead.

GrijanjeVozila sa brenerimaPosipanje hemikalija

• DE-ICING I ANTI-ICING ZRAKOPLOVA:

0,5 mm

c z α s

33% 13 do 7

• FLUIDI ZA DE-ICING I ANTI-ICING ZRAKOPLOVA:– NEKOROZIVNI,– NEOŠTEĆUJU ZAŠTITNI SLOJ FARBE ,– NEZAPALJIVI,– NISU ŠTETNI PO ZDRAVLJE.

• FLUIDI ZA DE-ICING I ANTI-ICING ZRAKOPLOVA:

• PROCEDURE ZA DE-ICING I ANTI-ICING ZRAKOPLOVA:

• One-step procedure only thickened (Type II/III/IV) fluid is used for snow/ice removal from the aircraft’s surfaces and the same time to provide the protection to those surfaces.

• Two-step procedure the aircraft is cleaned by the Type I fluid first and then, within 3 minutes, the surface should be treated by the Type II or IV fluid. To make the cleaning of the aircraft easier, the de-icing fluid is applied hot and under high pressure. At a temperature of up to –7°C some airports use hot pressurised water for cleaning of the aircraft. Protective fluids are less stable and must not be therefore exposed to higher temperatures. They are applied cold. In order to avoid disrupting the function of the polymerising fluid and reduction of the fluid viscosity, the protective fluid must not be pumped by common types of rotary or piston pumps. Instead, membrane or screw pumps must be used.

• Oprema za čišćenje manevarskih površina:– Vozila sa cisternom i uređajem za pranje kolovoza,– Vozila sa rotacionim četkama i usisivačem za čišćenje prašine, pijeska i šljunka sa

kolovozač– Vozila za hemijsko pranje i čišćenje mrlja od kerozina, benzina, ulja, tragova

guma, – Specijalna vozila za čišćenje taložnika, slivnika i otčepljenje kanalizacione mreže,– Vozila za košenje i skupljanje pokošene trave,– Ručne kosačice.

• Oprema za održavanje manevarskih površina:– Uređaji za injektiranje i zalijevanje bitumenskom masom pukotina i spojnica na

betonskim kolovozima,– Kompresori sa priborom za vibracione alate,– Vibracioni valjci,– Rotacione glodalice za urezivanje žljebova na uglačanim asfaltnim ili betonskim

površinama.– Uređaji za mjerenje koeficijenta trenja koji rade na principu mjerenja momenta

kočenja ili mjerenja usporavanja pomoću inercijalnih uređaja,– Uređaj za mjerenje ravnosti kolovoza.

ODRŽAVANJE AERODROMA

Infra Struk Tura

Documents

Struk Tura ne menaxhim projekti

Kon Struk Tion

core.ac.uk · L. N. Vinogradova, Zimnjaja ka- ... u drugi, svadbeni - povezuje ih ista struk-tura. Naravno, smatra autorica, mnoga su pitanja ostala otvorena i cekaju i istra-

Struk- Japanska Metoda

SEL CO - Biesse...Korpus maszyny stanowi solidna struk-tura podtrzymywana na masywnych suportach, które gwarantują doskonałą stabilność. Prowadnice po których prze-mieszcza

Struk Beton Pelat 11

Badania i rozwój · 2020. 6. 16. · 58 CHEMIA I BIZNES. 1/2020 RYNEK KOSMETYCZNY I CHEMII GOSPODARCZEJ Zewnętrzną część łodygi włosa stano- wi naskórek. Ta zewnętrzna struk-tura

In Struk s Ional

C S - eca.europa.eu · PŘÍLOHA I – STRUK TURA SPRÁVY EVROPSKÉHO FONDU PRO STRATEGICKÉ INVESTICE ... 18 ... Evropský fond pro strategické investice (Úř. věst. L 169,

Struk Tur Org

Tekstura – raster – vzorec – slika Texture – Raster ... · Je struk-tura, pravzaprav vzorec, ... s stranico l.« [2] Raster ima podobne konstrukcijske lastnosti kakor tekstura

GS1 – Globalni jezik poslovanja · Struk-tura GTIN-14 za standardne skupine prodajnih izdelkov ustvarja dodatne zmogljivosti oštevilčevanja. Indikatorje je mogoče ponovno uporabiti

Gëzuar 2006 - archive.rec.org Sot106.pdf · vjetorin e saj të pesëmbëdhjetë. ... Strategjia është zhvilluar nën ... Zhvillimi i tij organizativ, struk-tura dhe roli drejtues

[I' 1. rje je již teorií vnímání] · L na, jež měla tvar čtverce, se deformuje, až nakonec ... struk tura přenáší i na smysly vnímaný svět. Teorie tělesného schématu

Struk Fungsi Tisu 2

Struk Beton II Corbel

Struk Tura Tom

Struk portfolio

Komponen Struk Lentur

Struk Fungsi Tisu 1