187
Razvoj aerodroma Prva faza (polje za polijetanje i slijetanje malih aviona) Kobasica (pokazivač vjetra)je bila jedina veza sa zemljom 1910 ugrađena prva Teslina radio stanica, 1917 veza između zrakoplova 1919-1920, putnički letovi Paris-London, Amsterdam, Prag 1934 DC-2, 1936 DC-4, zahtijevi za tvrdom pistom oko 1000 m 1970 širokotrupi Boeing 747-100 veliki uticaj na aerodrome i terminale

Infra Struk Tura

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Infra Struk Tura

Razvoj aerodroma • Prva faza (polje za polijetanje i slijetanje malih aviona)

• Kobasica (pokazivač vjetra)je bila jedina veza sa zemljom

• 1910 ugrađena prva Teslina radio stanica, 1917 veza između zrakoplova

• 1919-1920, putnički letovi Paris-London, Amsterdam, Prag

• 1934 DC-2, 1936 DC-4, zahtijevi za tvrdom pistom oko 1000 m

• 1970 širokotrupi Boeing 747-100 veliki uticaj na aerodrome i terminale

Page 2: Infra Struk Tura

Razvoj aerodroma

• Uvođenje mlaznih zrakoplova, produženje PSS i tvrdoće podloge

• A380 (850 putnika), uticaj na buduće velike aerodrome, kompletna promjena aerodromske strukture

• 1975-1992: Prijetnja terorizma i drugih nedozvoljenih akata, Privatizacija aerodroma, Međunarodna regulativa zračnog transporta, Uticaj aerodroma na okolinu

• Ključni problem je nedostatak kapaciteta PSS

• 2000 god. šest najvećih evropskih aerodroma imalo nedovoljan kapacitet

• Predviđanja: 2025 svjetska flota zrakoplova će se udvostručiti

Page 3: Infra Struk Tura

Razvoj aerodroma

Page 4: Infra Struk Tura

ICAO legislativa i standardi • International Civil Aviation Organisation (ICAO) prihvatio Annex 14

Aerodromes 1951

• Sve države članice moraju poštovati ove propise

• Odredbe imaju dva nivoa obligacije i relevantnosti:– Standardi: specifikacija glavnih karakteristika, konfiguracija, materijala,

performansi, personala i procedura,– Preporuke: specifikacija drugih karakteristika, konfiguracija, materijala,

performansi, personala i procedura,

• Annex 14:

– Volume I, Aerodrome Design and Operations, – Volume II, Heliports

Page 5: Infra Struk Tura

ICAO legislativa i standardi

Page 6: Infra Struk Tura

ICAO legislativa i standardi

Page 7: Infra Struk Tura

ICAO legislativa i standardi • International Civil Aviation Organisation (ICAO) prihvatio Annex 14

• PODJELA AERODROMA

– PO STATUSU• Centralni međunarodni,

• Regionalni,

• Lokalni aerodrom

– VELIČINA I KARAKTER SAOBRAĆAJNIH TOKOVA• Interkontinentalni saobraćaj• Kontinentalni saobraćaj

– VRSTA SAOBRAĆAJA• Međunarodni• Unutrašnji

Page 8: Infra Struk Tura

ICAO legislativa i standardi – PO VRSTI ZRAKOPLOVA KOJE PRIHVATA:

• Komercijalni aerodromi,• Aerodromi generalne avijacije,• Hidrodromi,• Vojni aerodromi i• Heliodromi,• Stol aerodromi,• Industrijski aerofromi i • Kargo aerodromi.

– PREMA INSTRUMENTALNOJ OPREMLJENOSTI• Non-precision Approach Runway• Precision Approach Runway, Category I (ILS, visina odluke 60 m,

RVR/Runway Visual Range/ 550 m, vidljivost ne manja od 800 m)• Precision Approach Runway, Category II (ILS, visina odluke manja

od 60 m ali ne od 30 m, RVR nije manja od 350 m,)• Precision Approach Runway, Category III (ILS, visina odluke ispod

30 m, RVR manja od 200 m ali ne od 20 m)

Page 9: Infra Struk Tura

REFERENTNI KOD AERODROMA

Page 10: Infra Struk Tura

Dizajn aerodroma Dijagram zračnog transporta

Page 11: Infra Struk Tura

Dizajn aerodroma

Page 12: Infra Struk Tura

Izbor mjesta aerodroma • Potencijalni broj putnika određuje se ekonomskim metodama

upotrebom statistike• Veličina i layout aerodroma

• Principjelni koraci planiranja aerodroma– Potrebna površina,– Procjena faktora koji utiču na izbor mjesta aerodroma,– Preliminarni izbor alternativnih lokacija na mapi,– Procjena individualnih predloženih lokacija,– Izrada crteža layouta aerodroma,– Procjena troškova i povrata uloženih sredstava,– Izbor optimalnog rješenja,– Elaboracija konačnog izvještaja i preporuke

Page 13: Infra Struk Tura

Izbor mjesta aerodroma

• Lokacija i orjentacija PSS i staza za taksiranje– Koeficijent uotrebljivosti sistema PSS,– Poštivanje limita rastojanja prepreka,– Kapacitet PSS sistema treba zadovoljiti potrebe prometa u

projektovanom najvećem intezitetu (pik-vršni čas) prometa u daljoj budućnosti,

– Funkcionalnost layouta aerodroma sa svih aspekata,– Transportni pristup aerodromu treba biti efikasan i održiv,– Aerodrom treba biti u skladu sa lokalnim i regionalnim razvojnim

planovima.

Page 14: Infra Struk Tura

Izbor mjesta aerodroma

• Faktor korisnosti– Annex 14, Volume I., Chapter 3 as: “The percentage of time

during which the use of a runway or system of runways is not restricted because of the cross-wind component”.

– Pravac PSS se postavlja u pravcu dominantnog vjetra,– Često se postavlaju manje PSS zbog korištenja od strane malih

zrakoplova,– Broj PSS i njihova orijentacija treba da obezbjede 95% KU za

predviđene tipove zrakoplpova,– Prije gradnje aerodroma pravac i intezitet vjetra se mjeri

najmanje 5 godina,– Statistički podaci se objavljuju u formi tabele ili u formi ruže

vjetrova.

Page 15: Infra Struk Tura

Uticaj vjetra

ANEMOGRAFI na pragovima PSS daju podatke operativnom centru:

ICAO regulativa vjetra:

Page 16: Infra Struk Tura

Uticaj vjetra

• Mjerenje vjetra:intezitet i frekvencija– 16 smjerova 2216 ‘, 10 m iznad tla,

– 2-7 puta dnevno, 5 godina,

– Ispod 3 m/sec, tišina

Ruža vjetrova w max i w>10 knot

Tačka A: 51 puta, w>10 knot

Page 17: Infra Struk Tura

Uticaj vjetra

• Rješenje primjera:– 155 stepeni SSE,– 355 stepeni NNW.

Page 18: Infra Struk Tura

Uticaj vjetra• Određivanje koeficijenta upotrebljivosti KU:

– Korak poslije određivanja ruže vjetrova,

– Određivanje ugla α za 16 mjerenih pravaca,

– Izračunavanje bočne komponente vB=w/sinα,

– Izračunavanje neobuhvaćenih pojava vijetra

– neobuhvaćene pojave vijetra

KU aerodroma

Page 19: Infra Struk Tura

Vidljivost • Uticaji na vidljivost

– Oblačnost (niska donja baza oblaka),– Magla i sumaglica,– Kiša i pljuskovi,– Pješčane i prašinaste oluje.

• VIS Visibility• RVR Runway Visual Range kad je VIS manji od 1500 m• Razlike između kose i horizontalne vidljivosti

Magla nastaje kondenzacijom vodene pare u zraku. Kondenzacija počinje kodrelativne vlažnosti manje od 100% i stvara se izmaglica. Kako vlaga reste rastu ikapljice i nastaje čista magla (80%-100%). Uslovi za nastajanje magle nastaju kad je razlika tamperature okoline i tačke rosišta manja od 2,5 C. Tačka rosišta(dew point) je temperatura pri kojoj je potrebno ohladiti zrak pri konstantnompritisku kada vodena para prelazi u vodu.

Page 20: Infra Struk Tura

Oblačnost

Visina oblaka Vrsta oblaka Karakteristike

Visoki

6-9000 m

CIRRO

CIRRUS Tanke perjanice ili trake

CIRROCUMULUS Bjele grudvice- vunasto nebo

CIRROSTRATUS Jednak proziran veo

Srednji

2,5-6000m

ALTO

ALTOCUMULUS Grudvasti ili valjkasti oblik, ljeti vodene kapi, zimi pahuljice

ALTOSTRATUS Bjeličasti sloj kojeg probija sunce,ljeti umjerena kiša, zimi snijeg, moguće zaleđivanje zrakoplova

Page 21: Infra Struk Tura

Oblačnost

Visina oblaka Vrsta oblaka Karakteristike

Niski

0-2500 m

STRATUS Tanak, nizak, ujednačen sloj sa velikim prostranstvom, rosulja

NIMBOSTRATUS Taman sloj preko nebeskog svoda, ljeti dugotrajne umjerene kiše, zimi snijeg, -2 do -7C zaleđivanje

STRATOKUMULUS Velike sivobjele grudve ili lopte, nema padavina, nema zaleđivanja

KUMULUS

Ravna baza sa izraženim glavicama kao glava karfiola, nema padavina, zaleđivanje intezivno,

Izražena termička konvekcija sa izraženim uzlaznim strujanjima pa se ljeti brzo razvijaju

KUMULONIMBUS

Nastaju iz kumulusa sa tipičnim dronjcima u obliku fraktusa sa vrhom u obliku cirusnog nakovnja, Posljedice: olujni vjetar, kiša, grad, pljuskovi i tipična promijena pritiska. Izražen prizemni vjetar sa intezivnom grmljavinom.

Zrakoplovima je zabranjeno ulaziti u oblake ove vrste i svi u zrakoplovstvu moraju biti osposobljeni da prepoznaju nastajanje i egzistiranje ove vrste oblaka.

Page 22: Infra Struk Tura

Meterološki uslovi • Zimska sezona-zatvaranje aerodroma:

– Bočni i leđni vjetar,

– Magla.

• Prilagođavanje reda letenja dominantnim iskustvenim uslovima

• Uticaj meteo uslova na koeficijent upotrebljivosti aerodroma

• Uzimanje statističkih podataka u periodu 5-10 godina

• Varijacije vjerovatnoće otvorenosti aerodroma za pojedine periode dana– Ako su zanemarljive metreo uslovi nemaju uticaja na red letenja

• Vjerovatnoća zatvorenosti aeroroma u specificiranom vremenu– Bočni vjetar,– Leđni vjeter,– Vidljivost i– Donja baza oblačnosti

Page 23: Infra Struk Tura

Meterološki uslovi • Tošić i Babić: Meteo uslovi na Sarajevskom aerodromu i vjerovatnoća

polijetanja

Page 24: Infra Struk Tura

Ekologija aerodroma • Negativni uticaji aerodroma na okolinu:

– Intezitet buke,

– Emisija štetnih gasova.

• Izvori buke na zrakoplovima,– Mlaznici i izduvnici motora,

– Fenovi, kompresori, turbine

• Ljudsko uho: 16-16 000 Hz• Putnički zrakoplovi: 20-10 000 Hz• Zvučni pritisak mehanički poremećaj u vidu longitudinalnog talasa

(totalni pritisak umanjen za statički pritisak)

• Sound Level:

Page 25: Infra Struk Tura

Buka na aerodromima • Razlike između fizički izmjerene i opažene buke – Percieved Noise Level

• Effective Percieved Noise Level – čisti tonovi, integriranje po vremenu, max. vrijednost umanjena za 10 dB

• EPNdB- jedinica kojima se opisuje stvarni nivo na aerodromima i njihovoj okolini

Page 26: Infra Struk Tura

Buka od zrakoplova

• Mlaz, vrtloženje – 30-50 Hz

• kompresor, turbina, 1000-10 000 Hz

Page 27: Infra Struk Tura

Buka od zrakoplova

• Načini smanjenja buke:

– Tiši zrakoplovi,

– Promjena LTO procedura,

– Limitiranje slijetanja teških zrakoplova noću,

– Pravilno zoniranje i akustična izolacija.

• ICAO regulativa

Page 28: Infra Struk Tura

Buka od zrakoplova• ICAO dozvoljeni nivo buke:

• Monitoring buke

Page 29: Infra Struk Tura

Emisija gasova • Oksidacija ugljovodoničnog goriva (kerozina) produkti sagorijevanja:

molekule CH, vodena para, CO2, čvrste čestice....

• LTO ciklus

Page 30: Infra Struk Tura

Emisija gasova • Prosječna emisija produkata sagorijevanja po LTO ciklusu

Page 31: Infra Struk Tura

Operacije pri smanjenoj vidljivosti • ICAO kategorizacija aerodroma za precizni prilaz:

Page 32: Infra Struk Tura

Operacije pri smanjenoj vidljivosti • Definicija DH i RVR:• Decision altitude (DA) or decision height (DH) is the specified altitude or height in

the precision approach or approach with vertical guidance at which a missed approach must be initiated if the required visual reference to continue the approach has not been established.

• Runway visual range (RVR) is the range over which the pilot of an aircraft on the centre line of a runway can see the runway surface markings or the lights delineating the runway or identifying itscentre line.

Page 33: Infra Struk Tura

Operacije pri smanjenoj vidljivosti • Mjerenje RVR:

– CAT I touchdown zona (neprecizni prilaz),– CAT II touchdown zona i srednji dio PSS,– CAT III touchdown zona, srednji dio PSS i zadnja trećina PSS.

• Slant Visual Range (SVR):

• Cilj CAT II i CAT III garancija istog nivoa sigurnosti kao i pri operacijama gdje vidljivost zadovoljava neprecizni prilaz:

– Fizičke karakteristike PSS, zaštitnih pojaseva i predpolja,– Dimenzija prepreka,– Označavanje i osvjetljenje,– Sredstva navpđenja (ILS, MLS)– RVR mjerenje,– ATC procedure,– Procedure održavanja aerodroma.

Page 34: Infra Struk Tura

Imaginarne površi • Imaginarne površi sa ograničenim preprekama za CAT I:

Page 35: Infra Struk Tura

Imaginarne površi • Imaginarne površi sa ograničenim preprekama za CAT I:

Page 36: Infra Struk Tura

Imaginarne površi • Zona bez prepreka:

Page 37: Infra Struk Tura

Imaginarne površi • Zona bez prepreka za FATO (Final Approach and Take-Off) za CAT II i CAT

III prilaz:

Page 38: Infra Struk Tura

Imaginarne površi • Zaštićena zona aerodroma :

Page 39: Infra Struk Tura

Imaginarne površi • Prostor bez prepreka iznad :

Page 40: Infra Struk Tura

Poletno sletne staze • ICAO aerodromski referentni kod:

– Dizajn,– Standard,– Operacije

Page 41: Infra Struk Tura

Poletno sletne staze • ICAO klasifikacija zrakoplova i njihov kod:

Page 42: Infra Struk Tura

Poletno sletne staze • Zrakoplovi se dijele u grupe koje zahtijevaju prosječno istu dužinu PSS:

– MTOW– Payload

• Performanse PSS za zahtijevane tipove zrakoplova se obezbjeđuju:– Parametrima zrakoplova koji su dati i FM,– Uputama proizvođača zrakoplova koji se odnose na aerodrome.

• EASA klasifikacija zrakoplova

Page 43: Infra Struk Tura

Poletno sletne staze

• Polijetanje sa jednim motorom i normalno polijetanje

V1 brzina odlukeVr brzina rotacije

VLOF brzina odljepljivanja

V2 brzina poc. penjanja

take

-off

rast

ojan

je o

tkaz

1 m

otor

115% take-off rastojanje sa 2 motora

Page 44: Infra Struk Tura

Poletno sletne staze • Uticaj v1 na take-off rastojanje

• Tačka 1: d3 određuje dužinu PSS

• Tačka 2: d2 određuje dužinu PSS

• Tačka 3: ako 115% leži iznad 1 i 2 jedino tada određuje dužinu PSS

Page 45: Infra Struk Tura

Poletno sletne staze • Take-off performanse A klase zrakoplova

Page 46: Infra Struk Tura

Poletanje sa jednim motorom • Polijetanje zrakoplova sa otkazom motora pri brzini do v1:

G-F STOPWAY

F-E CLEARWAY

Page 47: Infra Struk Tura

Poletno sletne staze • Zahtijevi za take-off performance:

– Dužina PSS,– Penjanje,– Rastojanje prepreka,– Brzina guma,– Energija kočenja.

Page 48: Infra Struk Tura

Poletno sletne staze • Zahtijevi za take-off performance:

Page 49: Infra Struk Tura

Poletno sletne staze • Zahtijevi za take-off performance:

First segment From35 ft to gear-up: take-off (TO) slats and flaps, TOGA (take-off andgo-around thrust), V2 speed from 35 to gear-up.

Second segment From gear-up to level-off flap retraction: TO slats and flaps, TOGA thrust, V2 speed to minimum 400 ft or minimum acceleration height given by the aircraft operator.

Third segment Level flight, flap retraction: Slats/flaps retracted TOGA (TOGA is certified for use for a maximum of 10 minutes, in case of an engine failure at takeoff, and for a maximum of a 5 minutes with all engines operating. As a result, the enroute configuration (at the end of the third segment) must be achieved within a maximum of 10 minutes after take-off, thus enabling the determination of a maximum acceleration height. Acceleration from V2 to Final segment speed, or VZF (VZF = minimum speed with flaps up, or ‘Green dot’ speed in Airbus).

Final segment Final climb segment: Clear configuration, MCT (maximum continuous thrust), final segment speed (VZF or ‘Green dot’ speed).

Page 50: Infra Struk Tura

Poletno sletne staze • Performance slijetanja:

According to the JAR/FAR requirements for a dry runway the mandatory distance is 167% of the demonstrated stopping distance.

For a wet runway there are additional safety factors; the distance required is 115% of the dry runway distance from height 50 feet above the runway, no reverse trust, maximum manual braking. The safety factor for Class A turboprop and all Class B aeroplanes is smaller: in their case, the demonstrated landing distance required is 143% for a dry runway.

Page 51: Infra Struk Tura

Poletno sletne staze • Deklarisana rastojanja na PSS:

Page 52: Infra Struk Tura

Širina poletno sletne staze • Uticaj geometrijskih karakteristika zrakoplova:

– Rastojanje spoljnih guma GST,– Rastojanje između motora postavljenih na krilima,– Razmah krila.

• Operacioni elementi :– Prilazna brzina,– Preovaladavajući meteo uslovi

Page 53: Infra Struk Tura

Poletno sletne staze

• Uticaj položaja zakrilaca zrakoplova:

• Položaj zakrilaca koji izaziva najkraći put polijetanja neznači maksimalni MTOW

• Veći ugao zakrilaca smanjuje take-off rastojanje ali povećani otpor može ugroziti ugao penjanja koji može biti nedovoljan za preskakanje prepreka

Page 54: Infra Struk Tura

Poletno sletne staze • Izvođenje ramena PSS:

• PSS E, u slučaju da veliki zrakoplovi nisu na centralnoj liniji, motori mogu biti oštećeni FOD,

• PSS D i E, izvode se ramena duž čitave TORA,

• Ramena, laki asfalt koji će spriječiti oštećenje zrakoplova i u slučaju kontakta sa GST neće doći do velikih oštećenja

Page 55: Infra Struk Tura

Poletno sletne staze • Platforme za okretanje:

– Ako PSS D, E i F nemaju stazu za taksiranje koja pokriva kraj PSS– Smanjuje se vrijeme taksiranja i dobiva se mogućnost okretanja za 180

Page 56: Infra Struk Tura

Nagibi PSS • Poprečni nagib:

– Odvođenje oborinskih voda,– Jednostran ili dvostran po dužini centralne linije,– Nagib 1% i neprelazi 2%.

• Uzdužni nagib– Prosječni uzdužni nagib je podijeljenja razlika između najviše i najmanje tačke

• D- minimalno rastojanje između dvije tačke intersekcije

• K- radijus zaobljenja 7000-30000 m

• Naredna promjena uzdužnog nagiba moraju biti vidljive sa visine 1,5-3 m

Page 57: Infra Struk Tura

• Zaštitni pojasevi PSS sačinjavaju dio osnovne staze određene širine, duž ivice PSS i produžetaka za zaustavljanje, izgrađeni od kolovoznog zastora ili stabilizovani tako da obezbjede zrakoplov u slučaju:

– Skretanja zrakoplova tokom polijetanja i slijetanja,– tokom prekinutog sletanja ako dođe do devijacije kretanja.

• Širina zaštitnog pojasa:– Neprecizni prilaz 30-75 m,– IFR prilaz 75-150 m.

• Minimalno oštećenje aviona i nosivost CBR 20

Zaštitini pojas PSS

Page 58: Infra Struk Tura

• Povezivanje PSS sa pojedinim platformama kao i medusobne veze platformi

• Sigurno, frekventno i ekspeditivno kretanje zrakoplova

• Najkraći put od PSS do stajanke,

• Skraćivanje vremena taksiranja i potrošnje goriva

Rulne staze (taksiranje)

Page 59: Infra Struk Tura

• Poželjne su staze sa jednim smjerom kretanja zbog sigurnosti zrakoplova,

• Krosiranje drugih taxi staza a posebno PSS je nepoželjno i treba ga minimizirati.

Dizajn rulnih staza

Veza PSS i platforme stazom za taxiranje pod pravim uglom

Sistem paralelnih staza za taxiranje sa pravpugaonim konekcijama

Broj LTO ciklusa u

vršnom periodu

prelazi 12

Dužina piste/broj staza

Page 60: Infra Struk Tura

• Sistema staza sa pravim uglom i stazama za brzi izlaz

• Lokacija staza za brzi izlaz:– Brzina zrakoplova iznad praga,– Deklarisanja nakon touch-downa,– Brzine izlaza sa PSS

Dizajn rulnih staza

Skraćivanje vremena na

PSS

Page 61: Infra Struk Tura

Dužina kočenja

Rastojanje izlaza

• Broj staza za brzi izlaz zavisi od tipa i broja zrakoplova u nekom vršnom periodu

Dizajn rulnih staza

Dovoljno da zrakoplov stane prije sljedeće

staze

Usporenje max. 1,5 msec2

Ugao α: 25÷45, preporučeno 30

Page 62: Infra Struk Tura

• Propisano minimalno rastojanje staza za taksiranje Annex 14

Dizajn rulnih staza

S = WS + C + Z

WS - wing spanC - clearance between the outer main gear wheel and the taxiway edge (maximum allowable lateral deviation)Z - wing tip clearance.

PARALELNE STAZE-RASTOJANJE:

Page 63: Infra Struk Tura

• Geometrija staza za taksiranje

• WTW<<WPSS 7,5 m code A do 25 m code F

Dizajn rulnih staza

WT = TM + 2C

WT - taxiway width on the straight parts of the taxiwayTM - outer main gear spanC - clearance between the outer main gear wheel and the taxiway edgeKokpit iznad centraline

1,5÷4,5 m

Page 64: Infra Struk Tura

• Proširivanje staza za taksiranje na oštrim krivinama

Dizajn rulnih staza

Održavanje sigurne distance spoljne strane točka GST od kraja staze za taksiranje

Ponekad se dograđuju ramena kako bi se spriječilo ususavanje FOD od strane motora

Fizičke k-ke: uzdužni i poprečni nagib, preglednost zavise od koda aerodroma.

Vidljivost između susjednih tačaka: 150 ili 300 m mjereno na visini 1,5 ili 3 m

Page 65: Infra Struk Tura

• Proširivanje staza za taksiranje na oštrim krivinama

Dizajn rulnih staza

Centraline za veće zrakoplove u krivinama može se razlikovati od onog za koji je dizajniran.

Staza dizajnirana preko mostova (izvedbe zbog puteva i drugog saobraćaja na aerodromima) mora zadovoljavati sve standarde staze na normalnoj podlozi tla, na mostovima se nesmiju izvoditi krivine

Page 66: Infra Struk Tura

• Namjena:– Parkiranje zrakoplova,– Kretanje između letova,– Iskracavanje, ukrcavanje putnika,– Utovar, istovar putničke prtljage, tereta i pošte,– Dopunjavanje gorivom.

• Opterećenje platforme– Sporo kretanje teških zrakoplova,– Vibracije nakon starta motora,– Prosipanje fluida.

• Zahtijevi:– Lokacija, minimalno rastojanje između PSS i parking mjesta,– Nezavisno kretanja zrakoplova ka i od stenda,– Maksimalan broj stendova za prijem zrakoplova u vršnim periodima,– Adekvatnost za brzi utovar, istovar,– Dovoljno prostora za nezavisne operacije na zemlji od drugih stendova,

Pristanišne platforme

Page 67: Infra Struk Tura

• Zahtijevi:– Dovoljno prostora za zemaljsku opremu i personal,– Adekvatni pristupni putevi za zemaljsku opremu bez presjecanja staza,– Jasno označavanje za lociranje zemaljske opreme,– Minimalni negativni okolišni uticaji posebno na zdravlje ljudi,– Mogućnost naknadnog proširenja.

• Posebni zahtijevi– Dio za male zrakoplove,– Dio za kargo operacije,– Dio za čuvanje zrakoplova na duže vrijeme (održavanje),– Dio za terorističke prijetnje.

• Potrebne površine:– stendovi,– Staze za voženje,– Sigurnosna rastojanja,– Smještaj usmjerivača mlaza,– Servisni putevi,– Smještaj zemaljske opreme i vozila

Pristanišne platforme

Page 68: Infra Struk Tura

• Rastojanje od staza za voženje do objekata:

• Način operacija u stendu:– Nos zrakoplova naprijed,– Auto manevrisanje.

Pristanišne platforme

S = WS/2 + D + Z

WS - wing spanD - lateral deviation of the aircraft’s longitudinal axis from the taxilane centrelineZ - wing tip clearanceC - clearance between the outer main gear wheel and the taxiway edge at the maximumallowable lateral deviation from the taxiway centreline

Površine:od 0.22 hektar (Code B) do 1,5 hektar (Code F) Dubina: 30 do 85 m

Page 69: Infra Struk Tura

• Lokacija i orijentacija :– Minimalna dužina taksiranja,– Minimalni put za putnike od terminala do stenda,– Uticaj izduvnih gasova na terminal,– Mogućnost proširenja pristaništa i terminala.

Pristanišne platforme

Pristanište se naslanja na terminal:-Putnici dolaze mostom, pješke ili busom

Pristanište na priličnoj distanci:- Rješavanje transporta putnika

Page 70: Infra Struk Tura

• Dizajn pristaništa : iterativni proces dizajan pristaništa i terminalne zgrade (optimalna kombinacija)

• Jednostavni koncept

Pristanišne platforme

Primjena: mali aerodromi sa malim brojem LTO ciklusaStendovi: auto manevrisanje zrakoplova nos naprijed, smanjenja uticaja izduvnog mlaza na terminal

Page 71: Infra Struk Tura

• Linearni koncept

Pristanišne platforme

Prednosti:- Dobar pristup sa terminala,- prosta instalacija mostova,- dovoljno prostora za zemaljsku opremu i personal.

Nedostaci:- Velika rastojanja između check-in (centralni terminal) prostora i samih stendova,- komplikovan transfer putnika između kompanija

Page 72: Infra Struk Tura

• Otvoreni koncept

Pristanišne platforme

Prednosti:- Lokacija je blizu PSS, skraćenje taksiranja i potrošnje goriva,- lako proširenje,- servisiranje se vrši sa ostrva na sredini platforme.

Nedostaci:- Velika rastojanja između stendova i terminala,- komplikovan transfer putnika između kompanija,- povećanja tokova na platformi što može izazvati incidente.

Page 73: Infra Struk Tura

• Finger koncept

Pristanišne platforme

Prednosti:- povećanje kapaciteta aerodroma,- zaštita putnika od uticaja vremena,- izlazi za putnike ispod jednog krova, laka procedura transfera putnika,

Nedostaci:- koncept parkiranja nos naprijed jedino moguć,- zgušnjavanje tokova na stendovima,- nedostatak prostora za zemaljsku opremu,- nemogućnost proširenja,- povećana buka i zagađenje zbog rada motora u koncentrisanim zonama

Page 74: Infra Struk Tura

• Finger koncept (Amsterdam Schiphol, London Heatrow)

Pristanišne platforme

Page 75: Infra Struk Tura

• Satelitski koncept

Pristanišne platforme

Prednosti:- dovoljno prostora za zemaljske operacije,- nema slijepih ulica tokom voženja,- olakšan transfer putnika,

Nedostaci:- konekcija sa terminalom ispod ili iznad zemlje,- potrebna veća površina platforme,- nedostatak prostora za zemaljsku opremu,- skup sistem transporta putnika od centralnog terminala,

Paris Charles de Gaul Terminal 1

Hibridni koncept: kombinacija više koncepata

Page 76: Infra Struk Tura

• Hibridni koncept: kombinacija više koncepata

Pristanišne platforme

Page 77: Infra Struk Tura

• Dizajn kolovozne konstrukcije:– veličina opterećenja (ukupna težina zrakoplova),

– učestalost opterećenja (broj polijetanja i slijetanja),

– vrsta optere.enja (statičko ili dinamičko),

– zamor materijala kolovozne konstrukcije (vijek trajanja)

Karakteristike manevarskih površina

90-95 % G

5-10 % G

Page 78: Infra Struk Tura

Osnovni tipovi ST zrakoplova

Pritisak u pneumaticima:

0,5 MPa - 1,5 MPa

Page 79: Infra Struk Tura

• Uticaj točkova ST ns kolovoznu konstrukciju PSS i manevarskih površina:– Težina zrakoplova,

– Pritisak u gumama,

– Tip ST i broj guma,

– Osovinski razmak.

• Distribucija opterećenja

Karakteristike manevarskih površina

A = Q/P0

A- contact area of tyre [m2]Q- load transmitted by the main undercarriage leg [N]P0- tyre pressure p [Pa] multiplied by a contraction coefficient of the tyre m which expresses the resistance generated by its rigidity (values within the range from 1.03 to 1.1) P0 = p.m.

Page 80: Infra Struk Tura

• Tipovi kolovozne konstrukcije:

Karakteristike manevarskih površina

Page 81: Infra Struk Tura

• Sastav kolovozne konstrukcije:

Karakteristike manevarskih površina

Fleksibilna kolovozna konstrukcija radi se od asfaltnih mješavina i sadrži asfalt-beton kao habajući sloj, zatim vezni sloj te gornji i donji noseći sloj i posteljicu.

Kruta kolovozna konstrukcija radi se od cement-betona i sadrži betonskihabajući sloj, stabilizaciju cementnu ili mehaničku (kamena sitnjež), tampon od šljunka ili tucanika i posteljicu.

10-40 cm 20-30 cm

Page 82: Infra Struk Tura

• Izdržljivost i otpornost kolovozne konstrukcije ACN-PCN metoda: ACN-PCN (Aircraft Classification Number – Pavement Classification Number)

• ACN - Klasifikacijski broj zrakoplova definisan je kao broj koji pokazuje relativni efekt (opterećenje) zrakoplova u odnosu na kolovoznu konstrukciju specificirane standardne kategorije nosivosti tla.

• PCN - Klasifikacijski broj kolovozne konstrukcije definisan je kao broj koji izražava nosivost

kolovozne konstrukcije za neograničene operacije

• Identifikacija nosivosti kolovozne konstrukcije:– Klasifikacijski broj kolovoza – PCN,– Tip kolovozne konstrukcije za specifični iznos ACN-PCN-a,– Kategorija nosivosti tla, odnosno posteljice,– Veličina maksimalno dozvoljenog pritiska u pneumaticima i– Korišteni metod za ocjenu kolovozne konstrukcije

• Tip kolovozne konstrukcije:– geomehaničkih karakteristika tla (debljina slojeva, vlažnost, nosivost, stišljivost),– klimatoločkih uslova na lokaciji i– hidroloških uslova na lokaciji

• Nosivost posteljice: 3 - 15 po CBR-metodu (CALIFORNIA BEARING RATIO)

Karakteristike manevarskih površina

Page 83: Infra Struk Tura

• ACN-PCN metoda:– ACN se daje tabelarno za pojedine tipove zrakoplova

Karakteristike manevarskih površina

ACN - ponašanje kolovoza se klasificira kao ekvivalent krutoj ili fleksibilnoj konstrukciji Aerodrome Design Manual, Part 3, Pavements

A single wheel with a weight of 500 kg

and tire pressure of 1.25 MPa

1 ACN

1 PCNNosivost podloge

korespondira

PCN ≥ ACN

Page 84: Infra Struk Tura

• ACN-PCN metoda:

Karakteristike manevarskih površina

Page 85: Infra Struk Tura

• Krute kolovozne konstrukcije:

- K-modul reakcije tla Nm-2- kontaktni pritisak Nm-2,- dilatacija podloge m

• Fleksibilne kolovozne konstrukcije:Nosivost podloge izražava se kao CBR (California Bearing Ratio). CBR testiranog materijala predstavlja odnos njegove nosivisti prema mljevenom kamenu izražen u procentima. Utvrđuje se u specijalizovanim aparaturama gdje se čelični pin prečnika 5 cm utiskuje u tlo.

• Dimenzionisanje kolovoznih konstrukcije:– Dimenzionisanje debljine za mjerodavni zrakoplov (dijagrami CBR),

– Dimenzionsanje za dato osovinsko opterećenje po izolovanom točku, vrijednost pritisaka u gumama i datu CBR vrijednost podloge.

Karakteristike manevarskih površina

Page 86: Infra Struk Tura

• Nosivost manevarskih površina:

Karakteristike manevarskih površina

Page 87: Infra Struk Tura

• Mjerenje kvaliteta podloge:– Mjerenje dubine mikro testure podloge,– Mjerenje uzdužnog koeficijenta trenja.

• Glatkoća podloge- 4 m duga letva, dozvoljene izbočine ili udubljnja 5 mm,

- Viagraf uređaj

• Određivanje koeficijenta trenja:– 3 i 4 PSS, kalibracija,

– Klizave PSS kad su mokre,

– PSS sa lošom drenažom.

• Kočeći točak, suha i mokra PSS na brzinama 20, 40, 60, 80, 100 i ponekad 135 km/h• Uređaji za mjerenje koeficijenta trenja (Skiddometer, Surface Friction Tester,

Mumeter,Runway Friction Tester, GRIPTESTER).

Karakteristike manevarskih površina

Page 88: Infra Struk Tura

• Uređaji za mjerenje kvaliteta podloge:

Karakteristike manevarskih površina

Page 89: Infra Struk Tura

• Mjerenje kvaliteta podloge:

Karakteristike manevarskih površina

Page 90: Infra Struk Tura

• Uticaj texture podloge na koeficijent trenja:

Karakteristike manevarskih površina

Page 91: Infra Struk Tura

• Koeficijent trenja i sila kočenja:

• Koeficijent trenja i sila kočenja:

Karakteristike manevarskih površina

Page 92: Infra Struk Tura

• Odnos servisabilnosti i vremena upotrebe:

Menadžment manevarskih površina

Page 93: Infra Struk Tura

• Elementi vizuelnog kontakta:– Horizont,

– osa poletno-slijetne staze,

– ivice poletno-slijetne staze,

– prag i kraj poletno-slijetne staze.

• Vrste obilježavanja:– Dnevno obilježavanje manevarskih površina,

– Svjetlosno obilježavanje manevarskih površina,

– Obilježavanja prilaza PSS,

– Obilježavanje prepreka.

Označavanje manevarskih površina

OZNAČAVANJE:Razlikovanje manevarskih

površina od okoloine

DNEVNO:Bojom, brojevima

slovima,..NOĆNO:Svjetlo

Boje: Određuje međunarodna komisija za osvjetljenje

Page 94: Infra Struk Tura

• Opšta pravila:– PSS (bijela boja, podloga svijetla ivice oznaka PSS crna boja),

– Ose taxiway i linije za kretanje zrakoplova po platformi (žuta boja),

– Linije za kretanja vozila za opsluživanje po platformi (bijela boja),

• Pokazivač vjetra:– Zarubljeni konus: L 3,6m, veći prečnik D 0,9m, 5 naizmjeničnih crveno-bijelih traka,

– Kosa vidljivost 300 m,

• PSS nije označena i nema kontrole letenja:– Pokazivač smjera slijetanja

Dnevno označavanje manevarskih površina

Bijela boja

Page 95: Infra Struk Tura

• PSS:– Smjer (pravac u odnosu na magnetni sjever u smjeru prilaženja),

– Broj (stepeni zaokruženi na najbižu deseticu, 23624, 73 07),

– Razlika prag i kraja PSS, 180, npr, 24060, 360 180,

• Obilježavanje paralelnih PSS:– dvije paralelne staze označavaju se slovima L i R,

– tri paralelne staze označavaju se slovima L, C i R,

– Četiri paralelne staze označavaju se slovima L, R, L, R itd.

Označavanje manevarskih površina

Page 96: Infra Struk Tura

• Označavanje praga i centerline PSS:

Označavanje manevarskih površina

Page 97: Infra Struk Tura

• Označavanje praga :

Označavanje manevarskih površina

Page 98: Infra Struk Tura

• Označavanje touch down zone (zona slijetanja):– Zona u kojoj je preporučen dodir ST zrakoplova tokom slijetanja,

– Parovi pravougaonika simetrično u odnosu na centerline.

• Položaj ciljne tačke

Označavanje manevarskih površina

Page 99: Infra Struk Tura

• Označavanje touch down zone (zona slijetanja):

Označavanje manevarskih površina

Page 100: Infra Struk Tura

• Označavanje rulnih staza: neprekidna žuta linija 0,15 m

Označavanje manevarskih površina

Page 101: Infra Struk Tura

• Označavanje pozicija za čekanje:

Označavanje manevarskih površina

Spajanje, ukrštanjeVFR PSS

IFR PSS neprecizni prilaz

1 pozicija za čekanje precizni prilaz CAT I, II,III

Više uzastopnih pozicija,Prva do PSS

Svi drugi slučajevi

Page 102: Infra Struk Tura

• Označavanje platforme:

Označavanje manevarskih površina

Postavljanje linija: - najveći poluprečnik putanje nosnog točka - najveće rastojanje izmedu centra zaokreta zrakoplova i linije za uvođenje kritičnog tipa zrakoplova na mjesto parkiranja,- dominantni vjetar (izbjegavanje vjetra u rep)

Page 103: Infra Struk Tura

• Označavanje platforme:

Označavanje manevarskih površina

ULAZAK W 0,6 m

IZLAZAK W 0,6 m

Page 104: Infra Struk Tura

• Oznake neupotrebljivosti:

Označavanje manevarskih površina

Bijela ili žuta bojaNa krajevima, rastojanje

300 m

Ispred praga PSS 60 m,Nedovoljna nosivost, žuta boja

Page 105: Infra Struk Tura

• Ostale oznake:– Instruktivni znaci,

– Obavještenja,

– Oznaka kosina.

• Visina postavljanja u blizini PSS il taxiway

• Paneli za označavanje:– Sa spoljnjim osvjetljenjem

– Sa unutrašnjim osvjetljnjem

Označavanje manevarskih površina

Vertikalno postavljanje bez ometanja kretanja zrakoplova

H < visina elise ili motorske gondole

Dimenzije: Tabelarno Annex 14

Page 106: Infra Struk Tura

• Instruktivni znaci :– znak zaustavljanja,

– znak mjesta čekanja,

– znak zabrane ulaska na određenu površinu aerodroma,

– znak ukrštanja rulne i PSS.

• Obavezni instruktivni znaci :

Označavanje manevarskih površina

Page 107: Infra Struk Tura

• Znaci obavještavanja:

Označavanje manevarskih površina

Page 108: Infra Struk Tura

• Lokacija postavljnja znakova :

Označavanje manevarskih površina

Page 109: Infra Struk Tura

• Karakteristike :– Najveći efekat noću i pri slaboj vidljivosti,

– Jasna razlika sa svjetlima u okolini

• Zaklanjanje drugog osvjetljnja:– kod PSS sa kodnim brojem 4 za instrumentalni prilaz na 4.500 m od praga i kraja PSS i 750 m

sa obje strane produžene ose PSS,

– kod PSS sa kodnim brojem 2 i 3 za instrumentalni prilaz na 3.000 m od praga i kraja PSS i 750 m sa obje strane produžene ose PSS,

– kod PSS sa kodnim brojem 1 za prilaz pri vidljivosti (VFR) unutar prilazne površine.

• Zahtijevi dizajna:– Lako lomljiva konstrukcija,

– Ugrađene svjetiljke u kolovoz zaštićene od lomljenja pri prelazu točkova,

– Sigurnosna visina ugradnje,

– Mogućnost podešavanja inteziteta,

– Odnos inteziteta Max. : Min. 3:1,

– Usklađenost boje i raspodjele svjetlosti.

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Page 110: Infra Struk Tura

• Obilježavanje PSS :– ivična svjetla,– svjetla praga i bočne prečke staze,– svjetla kraja PSS,– svjetla ose staze,– svjetla zone dodira i– svjetla mjesta za zaustavljanje aviona.

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Page 111: Infra Struk Tura

• Obilježavanje PSS :

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Ivična svjetla PSS moraju biti vidljiva pod svim horizontalnim uglovima i u vertikalnoj ravni do ugla od 15

Promjenljivog inteziteta

Vidljivost samo iz pravca prilaženjaNajmanje 6 svjetiljki

Ako ke prag izmješten postavljaju se na njegovo mjesto

Vidljivost samo iz pravca prilaženjaNajmanje 6 svjetiljki

Kraj PSS

CAT II, CAT III, CAT I precizni prilaz, PSS

V<400 m

CAT II, CAT III

Page 112: Infra Struk Tura

• Prilazna svijetla i izmješteni prag PSS :

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Page 113: Infra Struk Tura

• Prag i kraj PSS :

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Page 114: Infra Struk Tura

• Prag i kraj PSS :

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Page 115: Infra Struk Tura

• Prilazna putanja kao osnova za dizajniranje sistema osvjetljnja :

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Page 116: Infra Struk Tura

• Prilazna putanja kao osnova za dizajniranje sistema osvjetljnja :

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Page 117: Infra Struk Tura

• Obilježavanje prilaznog svjetla PSS:

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

CAT II, CAT III precizni prilaz

Nijedna prepreka ne smije da nadvisuje površinu prilaznog svjetla širine 120m, koja se pruža od praga PSS do 60 m iza najudaljenije svjetiljke isimetrična je u odnosu na osu sistema.

Page 118: Infra Struk Tura

• Obilježavanje prilaznog svjetla PSS CAT I:

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Opadajuće bljeskanje 2/sec,

Promijena inteziteta

Page 119: Infra Struk Tura

• Prosta prilazna svijetla:

Svjetlosno označavanje manevarskih površina Crvena boja niskog

inteziteta

Page 120: Infra Struk Tura

• Svjetlosni pokazivači nagiba prilaza zrakoplova:– PSS koriste turbo-mlazni ili drugi slični zrakoplovi,

– pilot bilo kojeg zrakoplovi može imati teškoća u procjeni vizualnog prilaza iznad vode ili jednoličnih terena danju, odnosno zbog nedostatka propisanih spoljnih svjetala u prilaznoj zoni notu ili u uslovima slabe vidljivosti,

– u zoni prilaza postoje objekti koji mogu dovesti u opasnost zrakoplov kada ponire ispod normalne putanje prilaza, a naročito ako ne postoje nevizualna ili vizualna sredstva koja bi upozorila na postojanje takvih objekata,

– ako fizički uslovi na bilo kom kraju PSS predstavljaju ozbiljnu opasnost za zrakoplov koji ne stigne do te staze u slijetanju ili kada izađe van kraja PSS poslije slijetanja,

– ako su teren ili meteorološki uslovi takvi da se zrakoplov može naći u neuobičajenoj turbulenciji zraka u toku prilaženja.

• Standardni pokazivači nagiba prilaza zrakoplova:– Sistemi svjetlosnih pokazivača nagiba putanje prilaženja (Visual Approach Slope

Indicator System) T-VASIS i AT-VASIS,– Pokazivač staze preciznog prilaienja (Precision Approach Path Indicator) -PAPI i

uprošćeni pokazivač staze preciznog prilazenja (Abbreviated Precision Approach Path Indicator) – APAPI.

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Page 121: Infra Struk Tura

• Svjetlosni pokazivači nagiba prilaza zrakoplova:

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

3,4 3,4 3,41,2

3,41,2

Page 122: Infra Struk Tura

• Postavljanje svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza zrakoplova T-VASIS:

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Page 123: Infra Struk Tura

• Karakteristike svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza zrakoplova T-VASIS:

– Svaka svjetiljka pokazivača nagiba prilaženja mora emitovati svjetlosni snop bijele boje u gornjem dijelu i crvene boje u donjem dijelu.

– Sistemi pokazivača nagiba prilaženja su prilagođeni za dnevnu i noćnu upotrebu.

– Distribucija svjetla svakog elementa sistema treba da bude u obliku lepeze koja se pojavljuje preko širokog luka u uglu prilaznog pravca. Svijetleći elementi prečke proizvodit će zrak bijele svjetlosti u dijapazonu od 154' do 6 vertikalnog ugla i zrak crvene svjetlosti u dijapazonu od 0° do 154' vertikalnog ugla. Svjetleći elementi iza prečke (elementi koji indiciraju da se zrakoplov nalazi iznad putanje prilaženja pa se označavaju kao pokazivači poniranja) proizvodit de zrak bijele svjetlosti koji se prostire od vertikalnog ugla 6 na niže i približno do nagiba prilaženja kada biva naglo presječen. Svijetleći elementi ispred prečke (elementi koji indiciraju da se zrakoplov nalazi ispod putanje približavanja pa se označavaju kao pokazivači penjanja) proizvodit će bijelu svjetlost od prilaznog nagiba pa naniže do vertikalnog ugla od 1°54', a crvenu svjetlost za vertikalni ugao ispod 1°54'. Granični ugao crvenog svjetla za prečku i svjetleće elemente ispred prečke može se po potrebi (shodno preporukama datim od ICAO-a) povećati.

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Page 124: Infra Struk Tura

• Postavljanje svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza zrakoplova T-VASIS:

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Page 125: Infra Struk Tura

• Postavljanje svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza zrakoplova T-VASIS:

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Page 126: Infra Struk Tura

• Postavljanje svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza zrakoplova PAPI:

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Page 127: Infra Struk Tura

• Postavljanje svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza zrakoplova PAPI:

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Page 128: Infra Struk Tura

• Svjetlosno označavanje rulnih staza:

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Page 129: Infra Struk Tura

• Svjetlosno označavanje rulnih staza za brzi izlaz:

Svjetlosno označavanje manevarskih površina

Page 130: Infra Struk Tura

• Svjetlosno označavanje rulnih staza za brzi izlaz:

Aerodromski svjetlosni far i identiflkacioni far

Uočljiv iz zraka i bez jakog svjetla u pozadini.

Frekvencija bljeskova 20÷30/min

Boje: zelena aerodrom, žuta hidrodrom

Identifikacioni far se postavlja na aerodromima koji se koriste noću i koji se nemogu lako uočti iz zraka pomoću drugih vizualnih sredstava. On emituje svjetlo zelene boje na aerodromu i žute boje na hidrodromu u svim horizontalnim uglovima i do 45iznad horizontale. Treptaji svjetla identifikacionog fara moraju biti emitovaniodgovarajućim znacima morzeove azbuke, s tim da brzina emitovanja bude izmedušest i osam riječi u minuti, sa trajanjem Morzeove tačke 0,15 do 0,20 sekundi.

Page 131: Infra Struk Tura

• Objekti koji se označavaju:– Prepreke koje prodiru u odletnu i prilaznu površ a koje se nalaze u području 3000 m od

unutrašnjih ivica odletne odnosno prilazne površi,

– objekti koji prodiru u horizontalne ravni i

– vozila na manevarskim površinama s tim što nadležne vlasti iz ovoga mogu izuzeti vozila koja se kreću samo po platformi.

• Obilježavanje: boje, oznake ili zastavice

Označavanje prepreka

Vidljivost min.1000 m

Page 132: Infra Struk Tura

• Objekti koji se označavaju:

Označavanje prepreka

h<45 m

h>45 m

Page 133: Infra Struk Tura

• Označavanje razvučenih ili grupnih bliskih prepreka :– Svjetla za prepreke,– Farovi opasnosti

Označavanje prepreka

Page 134: Infra Struk Tura

• Vrste :– Svjetla za označavanje ivica (plava boja),– Svjetla za osvjetljenje platforme (floodlights).

• Zahtijevi:– Izbjegavanje zaslijepljivanja posada zrakoplova,– Osvjetljenje iz više pravaca zbog izbjegavanja sjenki,– Svjetiljke na stubovima na sigurnim rastojanjima,– Svjetiljke omogućavaju jasno razlikovanje boja.

• Uvođenje zrakoplova u parking poziciju:– Intezitet svjetlosti odgovara za dan i noću ne zbunjuje posade,– Vidljivost iz kabine sa lijeve strane,– Mogućnost praćenja parkiranja više tipova zrakoplova.

Svjetlosno označavanje pristanišne platforme

Page 135: Infra Struk Tura

• Uvođenje zrakoplova u parking poziciju:

Svjetlosno označavanje pristanišne platforme

Page 136: Infra Struk Tura

• Osnovni zahtijevi ground handlinga:– Sigurnost zrakoplova i oprema (bez oštećenja),

– Skraćivanje vremena na zemlji,

– Pouzdanost ground handling aktivnosti, izbjegavanje kašnenja.

• Prihvat i otprema zrakoplova sadrži sve operacije koje se obavljaju na pristanišnoj platformi od momenta zaustavljanja zrakoplova pa do njegovog odlaska. Aerodromsko preduzeće (Handling agent) dužno je da obezbjedi zrakoplovno pristanište od nekontrolisanog pristupa Ijudi, vozila, stoke i divljači i da ga ogradi.

• Policija i Carinske službe, u okviru svojih ovlaštenja vrše na aerodromu kontrolu i pregled zrakoplova, posada, putnika, prtljaga i robe.

• Prije ukrcavanja u zrakoplov putnici podliježu kontroli nedozvoljenog nošenja oružja kao i njihov lični prtljag. U cilju sigurnog zračnog saobraćaja vrši se kontrola predanog prtljaga pomoću specijalnih rendgen uređaja koje vrše nadležni organi policije i aerodromske službe sigurnosti.

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Page 137: Infra Struk Tura

• Operacije ground handlinga:– sigurno rulanje i parkiranje zrakoplova na odgovarajuće parking pozicije– postavljanje podmetača za točkove, osiguranje stajnog trapa,– Podupirača repa zrakoplova, poklopaca za usisnike i prekrivača za motore i otvore

izduvnih cijevi,– sigurno iskrcavanje, ukrcavanje, prevoz i vođenje putnika do zrakoplova, odnosno

do aerodromske zgrade,– utovar, istovar i čuvanje prtljaga od prijema do predaje,– osiguravanje pravilnog rasporeda tereta u zrakoplovu,– odleđivanje zrakoplova,– snabdijevanje zrakoplova gorivom, mazivom, električnom energijom, bocama sa

kiseonikom i azotom, vodom, hranom i drugim potrebama,– servisiranje putničke kabine, sanitarnih prostorija i kuhinje,– puštanje motora u rad,– rukovanje i prevoz opreme za prihvat i otpremu zrakoplova,– organizovanje i koordiniranje rada na prihvatu i otpremi zrakoplova, putnika,

prtljage i robe.– usaglašavanje planova prihvata i otpreme zrakoplova na aerodromu– sastavljanje liste opterećenja i centraže zrakoplova i dr.

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Page 138: Infra Struk Tura

• Raspored opreme ground handlinga:

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Page 139: Infra Struk Tura

• Oprema ground handlinga:

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Page 140: Infra Struk Tura

• Oprema ground handlinga:

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Page 141: Infra Struk Tura

• Pristupi ground handlingu:– Korištenje opreme zrakoplova što je moguće više,– Korištenje mobilne opreme – klasični pristup,– Aerodromska fiksna distributivna mreža sa min. -mobilne opreme.

• Uticaj na izbor politike GH:– Veličina aerodroma i broja putnika,– Vrsta letova, kratka i duga rastojanja,– Kapacitet,– Intezitet korištenja pojedinih parking mijesta,– Veličina zrakoplova,– Veličina GH sistema.

• Broj i količina uređaja i opreme za prihvat i otpremu zavisi od broja parking pozicija na pristanišnoj platformi, udaljenosti pristanišne platforme od zgrade terminala, kategorije aerodroma, sastava flote.

• Visina izmedu platforme i poda zrakoplova

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Page 142: Infra Struk Tura

• Prihvat i otprema zrakoplova BAE-146 na prolaznom aerodromu:

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Page 143: Infra Struk Tura

• Mogućnosti aerodromska fiksne distributivne mreže :– Davanje goriva,– Napajanje strujom,– Telefon i data komunkacija,– Ventilacija,– Zračni starter,– Pitka voda,– Servisiranje toaleta,– Vuča zrakoplova,– Transport prtljaga,– Uzimanje otpada.

• Izvedba:– Instalacije smještene ispod površine platforme,– Instalacije montirane na aviomostove,

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Page 144: Infra Struk Tura

• Servisiranje zrakoplova Boeing -747:

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Page 145: Infra Struk Tura

• Lokacija objekata za smještaj opreme GH:

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Page 146: Infra Struk Tura

• Objekti za smještaj opreme, uređaja i specijahih vozila tehniške službe:

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Page 147: Infra Struk Tura

• Odvođenje i boarding putnika:– Stepenice na zrakoplovu,– Mobilne stepenice,– Mobilne londže,– Aviomostovi.

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Page 148: Infra Struk Tura

• Aviomostovi:– rotunda,– Podnožje sa točkovima,– Kabina za upravljanje,– Oprema za servisiranje zrakoplova.

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Page 149: Infra Struk Tura

• Osnovni zahtijevi:– Visoka čistoća goriva (3g čvrstih nečistoća/1000 kg, < 5 m, voda < 0,003%),

– Dovoljna dostava,

– Ekonomski opravdana i brza dostava,

– Zaštita okoline,

– Poštovanje standarda zaštite.

• Skladištenje i dotur goriva

DOPUNJAVANJE GORIVA

Page 150: Infra Struk Tura

• Dotur goriva na aerodrome:– Cjevovodima sličnim naftovodima,

– Brodovima,

– Željezničkim cisternama,

– Kamionskim cisternama.

• Distribucija goriva:– Dopunjavanje cisternama,

– Fiksnim sistemom.

DOPUNJAVANJE GORIVA

Page 151: Infra Struk Tura

• Layout terminala:

PUTNIČKI TERMINAL

GLAVNA FUNKCIJA: Prikladan prostor za transfer putnika sa

zemlje do zrakoplova i suprotno

Page 152: Infra Struk Tura

• Prometni trakt:– Prostori za obavljanje prihvata i otpreme putnika u odlaskuč

– Prostori za prihvat i otpremu putnika u dolaskuč

– Prostori za zadržavanje putnika u tranzitu,

– Prostori za zadržavanje, usluge i odmor putnika, pratilaca i posjetilaca,

– Prostori za carinsku, pasočku, i zdravstvenu kontrolu.

• Prihvat i otprema putnika:– registracija putnika,

– sortiranje, kontrola i prijenos prtljaga,

– čekanje putnika,

– komunikacije za kretanje putnika,

– kontrola putnika i priručnog prtljaga

– ulaz putnika u zrakoplov.

• Preporučena IATA rastojanja

PUTNIČKI TERMINAL

Page 153: Infra Struk Tura

• Tokovi putnika i prtljaga:

PUTNIČKI TERMINAL

Jedan nivo

Jedan i pola nivoa

Dva nivo

Tri nivoa

ICAO REC. < 45 min

Page 154: Infra Struk Tura

• Tokovi putnika i prtljaga:

PUTNIČKI TERMINAL

Page 155: Infra Struk Tura

• Tokovi na velikim aerodromima:

PUTNIČKI TERMINAL

Page 156: Infra Struk Tura

• Tokovi prtljaga:

PUTNIČKI TERMINAL

Beskonačne trake,Čitači kodova sa

opremom za razvrstavanje,

Skrining oprema

Kolica na tračnicama sa

lokatorom destinacije

Page 157: Infra Struk Tura

• Cheek-in: Kontrola putničkih dokumenata i predaja prtljage

PUTNIČKI TERMINAL

LINEARNI

Obrada prtljaga:-prijem, vaganje i etiketiranje prtljaga, - automatski ili poluautomatski prenos prtljaga, - kontrola prtljaga radi eksplozivnih sredstava i oružja, - izračunavanje opterećenja zrakoplova, - sortiranje prtljaga po linijama leta,- utovar prtljaga na kolica i prevoz do zrakoplova, - utovar prtljaga na zrakoplov, - raspoređivanje i osiguranje prtljaga unutar zrakoplova

Page 158: Infra Struk Tura

• Cheek-in: Kontrola putničkih dokumenata i predaja prtljage

PUTNIČKI TERMINAL

OSTRVSKIPROLAZNI

Page 159: Infra Struk Tura

• Layout cargo zrakoplova

CARGO TERMINAL

Page 160: Infra Struk Tura

• Veliki cargo zrakoplovi

CARGO TERMINAL

Page 161: Infra Struk Tura

• Utovar kroz nos zrakoplova

CARGO TERMINAL

Page 162: Infra Struk Tura

• Najčešće transportovane robe cargo zrakoplovima:– Ekonomski kratkotrajne robe,

– Fizički kratkotrajne robe,

– Oprema za hitno održavanje,

– Strategijske robe.

• Glavne prevozničke kompanije:– DHL,

– UPS,

– TNT,

– FEDEX.

• 10 najvećih cargo aerodroma svijeta

2006 god.

• Funkcije i operacije

CARGO TERMINAL

Page 163: Infra Struk Tura

• Palete i kontejneri za zračni prevoz

CARGO TERMINAL

Konturna izvedba Širokotrupizrakoplovi

ISOkontejneri

Page 164: Infra Struk Tura

• Kombinovani tokovi transporta

CARGO TERMINAL

Prereda tranzitnog tereta

Page 165: Infra Struk Tura

• Aerodromski cargo terminal- principjelna šema

CARGO TERMINAL

Page 166: Infra Struk Tura

• Tehnologija manupulisanja teretom

CARGO TERMINAL

Page 167: Infra Struk Tura

• Sredstva za prihvat i otpremu tereta

CARGO TERMINAL

Mehanizacija skladišta

Page 168: Infra Struk Tura

• Tokovi roba i dokumenata

CARGO TERMINAL

Page 169: Infra Struk Tura

• Tokovi roba i dokumenata

CARGO TERMINAL

Page 170: Infra Struk Tura

• Elektronska razmjena podataka

CARGO TERMINAL

Page 171: Infra Struk Tura

• Kategorije aerodroma sa preciznim prilazom

OPERACIJE PRI SNIŽENOJ VIDLJIVOSTI

Page 172: Infra Struk Tura

• Provođenje LVO– Sistem kontrole letenja,

– Meterološka oprema i usluge,

– Kontrola kretanja po manevarskim površinama,

– Mjere zaštite PSS,

– Emergency procedure,

– Menadžment pristanišne platforme,

– Uvođenje arodromskog sistema kvaliteta.

• Smanjenje vremenskog minimuma je ekonomičnije od postojećih tehničkih problema

• Oprema za CAT II i CAT III zahtijeva veliko ulaganje,

• Garantovana sigurnost operacija u lošim meteo uslovima i povećanje stepena iskorištenosti aerodroma

• Otkazivanje letova: dopunski troškovi aerodromu i posebno kompanijama

OPERACIJE PRI SNIŽENOJ VIDLJIVOSTI

Page 173: Infra Struk Tura

• Pojava LVO uslova

OPERACIJE PRI SNIŽENOJ VIDLJIVOSTI

Smanjenja minimuma izaziva smanjenja pojave

zatvaranja aerodroma

Page 174: Infra Struk Tura

• RVR (transmissmeter)

OPERACIJE PRI SNIŽENOJ VIDLJIVOSTI

Predajnik emituje energetski snop (laserski snop) koji prima prijemnik i mjeri količinu primljene energije. Razlika predstavlja koeficijent slabljenja, utvrđuje se pređeni put (put transmisije) te se tako dobije RVR. Atmosfersko slabljenje je fenomen zavisan od talasne dužine i za mjerenje transmissmeterom iznosi 550 nm što je sredina vidljivog banda za ljudsko oko.

Page 175: Infra Struk Tura

• Obaveze aerodroma:– Plan čišćenja manevarskih površina,– Obezjeđenje uslova za letenje bez obzira na meteo uslove,– Osigurati minimalan uticaj korištenih hemikalija na okolinu.

• Uticaj snijega na PSS:– Otpor na točkovima tokom polijetanja (dubuna i gustina snijega, tip stajnog trapa),– Povećanje otpora i smanjenje uzgona tokom polijetanja,– Smanjenje efekta kočnica tokom slijetanja.

• Efekat kontaminacije snijegom zavisi od:– Temperature zraka,– Temperature površine PSS,– Specifične gustine snijega.

• Pripreme za zimsku sezonu:– Priprema opreme,

– Održavanje površina,

– Terning ljudstva.

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Page 176: Infra Struk Tura

• Kategorizacije kontaminacije snijegom

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Page 177: Infra Struk Tura

• Priprema ljudstva za zimsku eksploataciju:– Radiotelefonske procedure (kvalifikacije za upotrebu radio stanica, frazeologija),– Poznavanje procedura za otklanjanje snijega i leda,– Rukovanje postojećom opremom,– Perfektno poznavanje layouta manevarskih površina.

• Prioriteti čišćenja:– PSS u trenutnoj upotrebi,– Taxiway koji vodi do PSS u upotrebi,– Platforma,– Površine za čekanje,– Druge površine

• Posebna pažnja:– Antene navigacione opreme– Blizina antene putanje nagiba ILS

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Page 178: Infra Struk Tura

• Visine sklonjenog snijega sa manevarskih površina

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Page 179: Infra Struk Tura

• Praćenje stanja manevarskih površina:– Izdavanje SNOWTAM,– Distribucija korisnicima kroz mrežu.

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Page 180: Infra Struk Tura

• Oprema za čišćenje snijega:– Specijalna vozila grtalice sa ravnim i 'V" plugom.

– Specijalna vozila sa rotacionim plugom i bacačem snijega.

– Specijalna vozila sa rotacionim četkama i duhaljkama ili sa usisivačem, koja se koriste za čišćenje kolovoza.

– Vozila sa uređajem sa posipanje ili rasprskavanje hemijskih sredstava i posipnog materijala za uklanjanje poledice sa kolovoznih površina.

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Page 181: Infra Struk Tura

• Nadzor stanja PSS:– Postavljanje temp. Senzora

• Upotreba hemikalija za odleđivanje PSS

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Vaisala company use as input data the output from the sensors of automatic stations, whichmonitor the air temperature, dew point temperature, amount and ceiling of clouds, speed of wind, precipitation, temperature of the surface of the pavement, temperature under the surface of the runway and the residues of the de-icing fluid on the runway surface. The system is capable of forecasting the runway condition for 24 hours ahead.

GrijanjeVozila sa brenerimaPosipanje hemikalija

Page 182: Infra Struk Tura

• DE-ICING I ANTI-ICING ZRAKOPLOVA:

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

0,5 mm

c z α s

33% 13 do 7

Page 183: Infra Struk Tura

• FLUIDI ZA DE-ICING I ANTI-ICING ZRAKOPLOVA:– NEKOROZIVNI,– NEOŠTEĆUJU ZAŠTITNI SLOJ FARBE ,– NEZAPALJIVI,– NISU ŠTETNI PO ZDRAVLJE.

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Page 184: Infra Struk Tura

• FLUIDI ZA DE-ICING I ANTI-ICING ZRAKOPLOVA:

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Page 185: Infra Struk Tura

• FLUIDI ZA DE-ICING I ANTI-ICING ZRAKOPLOVA:

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Page 186: Infra Struk Tura

• PROCEDURE ZA DE-ICING I ANTI-ICING ZRAKOPLOVA:

• One-step procedure only thickened (Type II/III/IV) fluid is used for snow/ice removal from the aircraft’s surfaces and the same time to provide the protection to those surfaces.

• Two-step procedure the aircraft is cleaned by the Type I fluid first and then, within 3 minutes, the surface should be treated by the Type II or IV fluid. To make the cleaning of the aircraft easier, the de-icing fluid is applied hot and under high pressure. At a temperature of up to –7°C some airports use hot pressurised water for cleaning of the aircraft. Protective fluids are less stable and must not be therefore exposed to higher temperatures. They are applied cold. In order to avoid disrupting the function of the polymerising fluid and reduction of the fluid viscosity, the protective fluid must not be pumped by common types of rotary or piston pumps. Instead, membrane or screw pumps must be used.

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Page 187: Infra Struk Tura

• Oprema za čišćenje manevarskih površina:– Vozila sa cisternom i uređajem za pranje kolovoza,– Vozila sa rotacionim četkama i usisivačem za čišćenje prašine, pijeska i šljunka sa

kolovozač– Vozila za hemijsko pranje i čišćenje mrlja od kerozina, benzina, ulja, tragova

guma, – Specijalna vozila za čišćenje taložnika, slivnika i otčepljenje kanalizacione mreže,– Vozila za košenje i skupljanje pokošene trave,– Ručne kosačice.

• Oprema za održavanje manevarskih površina:– Uređaji za injektiranje i zalijevanje bitumenskom masom pukotina i spojnica na

betonskim kolovozima,– Kompresori sa priborom za vibracione alate,– Vibracioni valjci,– Rotacione glodalice za urezivanje žljebova na uglačanim asfaltnim ili betonskim

površinama.– Uređaji za mjerenje koeficijenta trenja koji rade na principu mjerenja momenta

kočenja ili mjerenja usporavanja pomoću inercijalnih uređaja,– Uređaj za mjerenje ravnosti kolovoza.

ODRŽAVANJE AERODROMA