View
4
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
AGRONOMSKI FAKULTET
Olga Kinkela
INTERPRETACIJA KULTUNOG KRAJOBRAZA VODNJANŠTINE U
ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA
DIPLOMSKI RAD
ZAGREB, 2013.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
AGRONOMSKI FAKULTET
Krajobrazna arhitektura
Olga Kinkela
INTERPRETACIJA KULTUNOG KRAJOBRAZA VODNJANŠTINE U
ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA
DIPLOMSKI RAD
Mentor: Doc. dr. sc. Sonja Butula
ZAGREB, 2013.
Ovaj diplomski rad je ocijenjen i obranjen dana_____________________________________
s ocjenom_______________________________ pred povjerenstvom u sastavu:
1. Doc. dr. sc. Sonja Butula___________________________________________
2. Dr. sc. Goran Andlar ________________________________________
3. mag. ing. prosp. arch. Dora Tomić_________________________________
SAŽETAK
Vodnjan je kao kulturni krajobraz specifičan prvenstveno po očuvanom rimskom ageru –
pravilnoj geometrijskoj parcelaciji koja se do danas očituje po brojnim suhozidima. Ovim
radom željelo se je utvrditi u kojoj je mjeri kulturni krajobraz grada Vodnjana zastupljen u
elektroničkim medijima. Istraživanjem je utvrđeno kako udio prezentiranog kulturnog
krajobraza iznosi 47,3%. Usporedbom 'stvarnog' prostora i onog prezentiranog na webu
pokazalo je neka odstupanja. Uz pretpostavku da su fotografije na webu daju sliku/dojam
javnosti o prostoru zaključilo se da sakralni elementi imaju visok stupanj simboličnosti u
prostoru. U prezentaciji se vrlo teško isčitava mozaični krajobraz kao i ostaci centurijacije.
Centurijacija, čija se vrijednost može sagledati na internacionalnom nivou, ne javlja na niti
jednom prostornom prikazu ili logo znaku. Razlog tome je zaravnjeni teren koji to ne
omogućava, ali i još uvijek niska razina svijesnosti o vrijednosti kulturnog krajobraza.
SUMMARY
As a cultural landscape, Vodnjan is primerly specific with it's maintained roman ager –
regular geometrical structures dividing land with stonewalls. In this study, the aim was to
determine the extent of cultural landscape of Vodnjan in the online presentation. The results
showed that the contet of cultural landcape is 47,3%. Comparing 'real' landscape with the one
represented online showed some deviations. Assuming that uploaded photographs tell us
about image/impressions of the public, it is concluded that sacral elements have a high degree
of symbolic meaning in the landscape. In the presentation, it is very hard to percieve mosaic
landscape and the remains of roman ager. Roman ager which has a value of interantional level
does not appear on a single photograph or a logo. A reason for this is partly a plain site which
does not allow percieving, and also, a still low level of consciousness about cultural landscape
values.
SADRŽAJ:
1. UVOD ................................................................................................................................................. 1
1.1. PROBLEMI ................................................................................................................................ 1
1.2. CILJEVI ...................................................................................................................................... 2
1.3. HIPOTEZE ................................................................................................................................. 2
1.4. MATERIJALI I METODE RADA ........................................................................................... 2
2. TEORETSKA OSNOVA KULTURNIH KRAJOBRAZA .......................................................... 3
2.1. DEFINICIJA KULTURNIH KRAJOBRAZA ........................................................................ 3
2.2. OBLICI KULTURNIH KRAJOBRAZA ................................................................................. 5
2.3. KULTURNI KRAJOBRAZ U SUSTAVU ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINE U RH ........ 6
2.4. IDENTITET KRAJOBRAZA ................................................................................................... 7
3.REZULTATI RADA ........................................................................................................................ 10
3.1. KARAKTERIZACIJA KRAJOBRAZA STATISTIČKOG NASELJA ............................. 10
VODNJAN ....................................................................................................................................... 10
3.1.1. Inventarizacija krajobraza Vodnjana ............................................................................. 10
3.1.1.1. Opis područja grada Vodnjana .................................................................................. 10
3.1.1.1.1. Rimska centurijacija .............................................................................................. 11
3.1.1.1.2. Suhozidna gradnja ................................................................................................. 12
3.1.1.1.3. Sakralni spomenici ................................................................................................ 13
3.1.1.1.4. Karakteristike urbane matrice Vodnjana ............................................................... 13
3.1.2. Analiza formiranja današnjeg područja statističkog naselja Vodnjan ........................ 14
3.1.2.1. Formiranje današnjeg područja u skladu s postojećim strukturama centurijacije .. 14
3.1.2.2.Formiranje današnjeg područja stasističkog naselja Vodnjan prema principu
funkcioniranja tipičnog istarskog sela/gradića ....................................................................... 14
3.1.2.3.Strukturna analiza krajobraza ..................................................................................... 16
3.1.3.Podjela statističkog naselja Vodnjan na krajobrazne tipove ......................................... 17
3.1.3.1.Krajobrazni tip 1 – Mozaični sustav šuma i livada ...................................................... 18
3.1.3.2.Krajobrazni tip 2 – Mozaični krajobraz Mozaični krajobraz obradivih površina,
livada, obraslih poljoprivrednih površina i visoke vegetacije ................................................. 19
3.1.3.3.Krajobrazni tip 3 – Mozaični krajobraz pretežito obradivih površina ........................ 21
3.1.3.4.Krajobrazni tip 4 – Urbani krajobraz i područje industrijskog postrojenja ............... 22
3.2. ISTRAŽIVANJE PREZENTACIJE KULTURNOG KRAJOBRAZA NA WEBU......24
3.2.1.Način istraživanja ............................................................................................................... 23
3.2.2. Interpretacija istraživanja postojećeg načina prezentacije vodnjana na google
pretraživaču ................................................................................................................................. 29
3.2.2.1. Rezultati na temelju pojedinih web stranica .............................................................. 29
3.2.2.1.1. Službeni portal grada Vodnjana ............................................................................ 29
3.2.2.1.2. Prezentacija Vodnjana na društvenim mrežama .................................................... 30
3.2.2.1.3. Prezentacija Vodnjana na Google earthu i njegovom 'layeru' Panoramio ............. 31
3.2.2.1.4. Prezentacija Vodnjana na web stranicama blogova............................................... 33
3.2.2.1.5. Prezentacija Vodnjana na informativnim web stranicama .................................... 35
3.2.2.1.6. Prezentacija Vodnjana na web stranicama portala ................................................ 36
3.2.2.1.7. Prezentacija Vodnjana na komercijalnim web stranicama .................................... 37
3.2.2.2. Zaključno o pojavi motiva na web stranicama ........................................................... 39
3.3. VIZUALNI SIMBOLI VEZANI ZA DRUŠTVENO POLITIČKI KONTEKST NA
PODRUČJU ISTRE ........................................................................................................................ 42
4. RASPRAVA ..................................................................................................................................... 46
5. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................. 48
6. LITERATURA ................................................................................................................................ 50
7.POPIS SLIKA ................................................................................................................................... 53
8. PRILOZI .......................................................................................................................................... 54
1
1. UVOD
1.1. PROBLEMI
Zbog brzog načina života suvremenog čovjeka možemo reći da se u turizmu javio trend
posjećivanja sredina s bogatom tradicijom i kulturno povijesnom baštinom. Za očekivati je da
ovakve sredine imaju jak identitet prostora pri čemu bi krajobraz trebao imati temeljnu ulogu.
Uz pretpostavku da je Vodnjan jedan od relativno očuvanih prostora istaknutog identiteta,
njegove su kvalitete ugrožene zbog suvremenih procesa globalizacije (deruralizacija,
urbanizacija) koji mjenjaju prostor. Prostor Vodnjana kao kulturni krajobraz prvenstveno je
specifičan po očuvanom rimskom ageru – pravilnoj geometrijskoj parcelaciji koja se do danas
uvelike očuvala a čine je poljoprivredne površine razgraničene brojnim suhozidima. Isto tako
za ovaj prostor tipična je česta pojava kažuna –objekata suhozidne gradnje u povijesti
korištenih kao manja privremena skloništa te brojnih manjih sakralnih objekata. Zbog takvih
specifičnosti čija se vrijednost može sagledati na internacionalnom nivou, krajobraz Vodnjana
kao mediteranski krajobraz trebao bi biti jedan od nosilaca regionalnog i nacionalnog
identiteta koji bi doprinijeo turističkom i gospodarskom napretku.
Postavlja se pitanje u kojoj mjeri kulturni krajobraz u ukupnoj promidžbi doprinosi imidžu
krajobraza i kojim se „idealnim slikama“ promovira u odnosu na „stvarnost“. Možemo reći da
se kulturni krajobraz, kao relativno novi koncept, još uvijek dovoljno ne cijeni. Krajobraz je
jedan od najvećih svjedočanstava o našoj kulturi i svakodnevnici, a upravo se nalazimo u
vremenu kada to učimo.
Putovanja i turističke aktivnosti temelje se na traženju iskustva, a doživljaj prostora i
krajobraza je ključni element tog traženja. Krajobraz se vidi kroz postojeće slike o prostoru,
na koje je utjecalo djelom ono što se već zna ili očekuje, djelom ono što svakog pojedinačno
zanima: povijest, vegetacija, hrana, vino, umjetnost, film, literatura, duhovnost itd. U ovom
radu želi se ustanoviti doprinosi li krajobraz imidžu Vodnjana putem web stranica, odnosno,
na što su usredotočeni vizualni medij, a što je stvarnost. Portali i web stranice su uglavnom
nastale stihijski i tek su na rijetkima su prisutne informacije o centurjacijama koje su do danas
dobrim djelom ostale iste od starog Rima te i danas imaju istu funkciju kao i nekad.
Djelomično su usklađene s današnjim katastarskim česticama i pravcima prometnica.
Također, na podučju Vodnjana, postoji najveća koncentracija kažuna, od kojih je većina
obnovljena ili novo izgrađena.
2
Kako bi prostor Vodnjanštine iskoristio svoj potencijal, potrebno je da se adekvatno
prezentira na webu što pretpostavlja i promišljene web stranice s adekvatnijom prezentacijom
koja uključuje cijelovitu kulturnu baštinu. Što se tiče kulturnog krajobraza u tom smislu,
potrebno je najprije definirati njegovu karakterističnost, kako bi se postojeća prezentacija na
webu mogla usporediti sa stvarnim stanjem, odnosno, da se ustanovi koliko su kulturni
krajobrazi i na koji način zastupljeni na internetskim stranicama.
1.2. CILJEVI
- Ustanoviti u kojoj mjeri je kulturni krajobraz zastupljen u prezentaciji na webu
- Ustanoviti razliku između stvarnog prostora i prostora koji je zastupljen na webu
1.3. HIPOTEZE
Hipoteza 1: Način prezentacije prostora ovisi o interesu pojedine web stranice pri čemu su
često internet stranice usko skoncentrirane na informacije samo o njihovom specifičnom
interesu izostavljajući krajobraz iz njihove prezentacije.
Hipoteza 2: Većina web stranica ima nisku razinu informacija, što je ujedno i razlog
nedostatka informacija o kulturnim krajobrazima.
1.4. MATERIJALI I METODE RADA
Rad se sastoji od dva dijela: U prvom dijelu obrađivat će se teoretski aspekt kulturnih
krajobraza; dat će se definicije kulturnih krajobraza, podjele prema različitim autorima, uvid u
pojam identiteta, te zaštita kulturnih krajobraza u zakonodavnom okviru.
Drugi dio sastoji se od tri djela. Prvi podrazumijeva karakterizaciju krajobraza pri čemu će se
utvrditi 'stvarni' prostor statističkog naselja Vodnjan podjelom na krajobrazne tipove. Za
identifikaciju, inventarizaciju i analizu koristiti će se prostorni podaci iz Prostornog plana
Grada Vodnjana i ostala literatura, digitalna topografska karta, orto foto snimak, te fotografije
s terena. Drugi dio podrazumijevati će analizu načina prikaza kulturnih krajobraza u
elektroničkim medijima. U razmatranje će se uzeti web stranice koje sadrže barem dvije
fotografiju Vodnjana. Prikupljen materijal biti će analiziran pomoću piktograma –
pojednostavljenih apstrahiranih crteža s ciljem da se svi isti elementi svedu na zajednički
3
nazivnik pri čemu će se lakše analizirati. Ova metodologija preuzeta je od Kučan, (1998.).
Autorica je pomoću piktograma analizirala razglednice Slovenije kako bi utvrdila nacionalne
identitete u krajobrazu. Za sistematizaciju biti će korištene i tabele s grupiranim elementima,
kako bi se što točnije utvrdio udio pojave kulturnih krajobraza i njegovih elemenata kao
motiva prikaza na webu. Web stanice biti će kategorizirane prema namjeni. Treći dio
podrazumijevati će analizu postojećih vizualnih simbola.
2. TEORETSKA OSNOVA KULTURNIH KRAJOBRAZA
2.1. DEFINICIJA KULTURNIH KRAJOBRAZA
Otkako je pristup krajobrazima postao interdisciplinaran, različite discipline daju različite
definicije za kulturne krajobraze, ovisno o njihovom odnosu ka krajobrazu. U ovom poglavlju
navedene su definicije kulturnog krajobraza. Kulturne kvalitete koje ljudi pridodaju kulturnim
krajobrazima mijenjale su se kroz vrijeme mijenjanjem vrijednosti u društvu i novim saznanjima.
Cataldi, talijanski matematičar i dizajner šesnaestog/sedamnaestog stoljeća kaže da čovjek
mijenja prirodu dok je napokon ne transformira u kulturni krajobraz, pri tome smatrajući
kulturni krajobraz artifaktom koji ima umjetničku vrijednost. (Gasto, J. 2012.). Zapravo,
krajobraz stvoren od strane običnog čovjeka (pučanstva) prije nije imao osobitu vrijednost u
društvu, kao u posljednjih nekoliko desetljeća, kada je način života suvremenog čovjeka
postao brz te se je okolina počela naglo mijenjati, pri čemu su glavne vrijednosti postale
održivost i jak identitet.
Definiciju kulturnih krajobraza Konvencije o svjetskoj baštini (UNESCO, 1992.) sastavio je
P.J. Flower. Definira se pojam kulturnog krajobraza kao zajedničkog djela čovjeka i prirode
koji ilustrira razvitak ljudske zajednice i njihova prostornog okruženja tijekom vremena, pod
vanjskim i unutarnjim utjecajem fizičkih ograničenja i mogućnosti koje su određene njihovim
prirodnim okruženjem pod utjecajem socijalnih, gospodarskih i ostalih poticaja. Termin
kulturni krajobraz obuhvaća raznolikost interakcija čovječanstva i njegovog prirodnog
okoliša. Prirodni okoliš sa svojim karakteristikama i ograničenjima, zajedno s dubokim
duhovnim odnosom stanovnika prema prirodi, snažno utječe na razvoj kulturnih krajobraza,
zbog čega oni često odražavaju specifične metode održivog korištenja prostora (UNESCO-
World heritage centre, 2010).
4
Ovim su dokumentom kulturni krajobrazi dobili legitimitet prostornog entiteta koji obilježava
raznolikost manifestacija i međudjelovanja ljudi i njihovog prirodnog okruženja. Bitna
odrednica ove definicije je naglasak na održivosti koja je nastala kao rezultat skladnog
suživota čovjeka i prirode, te duhovna povezanost čovjeka s prostorom.
ICOMOS (International Council of Monuments and Sites) navodi da kulturni krajobrazi
predstavljaju duboku vezu ljudi i njihovog prirodnog okoliša koji ih okružuje. Oni svjedoče
kreativnom geniju, maštovitosti i bogatoj duhovnosti čovječanstva (UNESCO-ICOMOS,
2009:7). Posebno vrijedni kulturni krajobrazi svjetske baštine širom svijeta upisani su na Listu
Svjetske baštine kako bi se očuvala velika raznolikost međudjelovanja ljudi i njihovog
okoliša, živuće tradicionalne kulture i običaji te tragovi onih koji su nestali (UNESCO-
ICOMOS, 2009).
IFLA (The International Federation of Landscape Architects), udruženje čiji je glavni cilj
određivanje i popisivanje vrijednih kulturnih krajobraza poziva se na UNESCO-ve smjernice
za definiranje posebno vrijedne svjetske baštine. Ovo je udruženje prihvatilo također i
definicije koje se odnose na kulturne krajobraze kao zajedničku terminologiju svih pripadnika
i stručnjaka koji sudjeluju u djelovanju IFLA-ine udruge. Osim proučavanja fizičkih veza i
odnosa između prirode i čovjeka (land-use, uzorci, prostorna organizacija, topografija,
vegetacija, vodeni elementi itd.), velik značaj se prilikom analize određenog prostora pridaje
i duhovnom, nematerijalnom aspektu (poput lokacija svetišta, festivala, društvenih događaja,
hodočasničkih ruta itd. ) koji je neopipljiv u fizičkom svijetu ali koji utječe na razvoj
pojedinog tipa kulturnog krajobraza, zato jer i nematerijalni elementi poput duhovnih običaja i
povijesti ... sudjeluju u stvaranju cijelog spektra materijalnih i nematerijalnih vrijednosti“
prostora (ICOMOS, 2005).
Osnivač i predsjednik The Cultural Landscape Foundation i član ASL-e (American society of
Landscape architects), Charles A. Birnbaum, definira kulturne krajobraze kao geografsko
područje, uključujući kulturne i prirodne izvore kao i prostore nastanjene kako divljim tako i
domaćim životinjama, povezanim povijesnim događajem, aktivnošću ili osobom te obilježeno
kulturnim i estetskim vrijednostima (Department of Interior, 2004.).
Kako navodi Sauer C., kulturni krajobraz proizlazi iz mijenjanja izvornog prirodnog
krajobraza i višegeneracijske brige određene kulturne grupe. Kulturni krajobraz je zapravo
prirodni krajobraz koji je oblikovala kultura. Pritom je kultura činilac (agent), a prirodni
okoliš prostor djelovanja. Kulturni krajobraz je rezultat djelovanja kulture na prirodu zato jer
5
krajobraz nikada nije samo prirodni prostor ili element prirodnog okoliša. On je mjesto gdje
ljudi uspostavljaju svoju vlastitu, ljudsku organizaciju prostora i vremena (Jackson, 2004.).
Krajobraz je prvenstveno viđen kao kulturni artifakt koji sadrži opipljive ostatke sadašnje i
prošlih kultura (Blairand Truscott (1989.), prema Lennon (1997.)). Ovi opipljivi ostaci tvore
slojeve u krajobrazu. Unutar slojeva leže značenja vezana za činjenicu da krajobraz bilježi
povijest, pri čemu su sjećanja, simboli, i znakovi prošlosti kao i postojeći fizički ostaci. U
tome leži osnova za suvremen kulturni značaj pronađen u krajobrazu jer značenja su ključ
vezanja zajednice za prostor i razvoj vrijednosti. (Taylor, 1995.) .
Kulturne krajobraze većinom karakteriziraju poljodjelski uzorci u prostoru koji su rezultat
različitih, najčešće tradicionalnih, načina korištenja tla i prostora. Promjena gospodarsko-
poljodjelskih postupaka znači i promjena u krajobrazu koje obično vode ka nestajanju tipičnih
kulturnih krajobraza na nekom području (Gregurević, Marić; 2007).
S obzirom na proces nastajanja i promjene postoje dvije vrste krajobraza: prirodni i kulturni.
Prirodni krajobraz se razvija u skladu s prirodnom dinamikom, u udaljenim područjima gdje
je ljudski razvoj ograničen zbog prevladavajućih prirodnih karakteristika i prirodnih procesa.
To je 'divljina' u smislu prirode koja se sastoji od biljaka, životinja i krajobraza u svom
primitivnom stanju bez ljudskih intervencija. (Cifrić i Trako, 2008.)
Iz svega navedenog, možda možemo reći da su kulturni krajobrazi vrijedni primjeri
kvalitetnog suživota ljudi i prirode određeni kulturom. Najsnažniji utjecaj na njihovo
oblikovanje ima tradicionalna poljoprivreda te povjesna komponenta što im daje snažan
identitet. Možda možemo reći da je održivost najveća vrijednost kulturnih krajobraza jer
upućuje na način života koji upravo i održava kulturne krajobraze i podrazumijevaju održiviji
način života.
2.2. OBLICI KULTURNIH KRAJOBRAZA
Prema The Cultural Landscape Foundation, (2011.), kulturni krajobraz može predstavljati
skupina objekata, ponekad s prostorima između i oko njih, koji čine cjelinu (npr. kuća u vrtu
ili parku), to mogu biti velika imanja, farme, groblja putovi kao i industrijske lokacije ili
parkovi, vrtovi i perivoji koji su namjerno i smišljeno kreirani. Nisu određeni veličinom,
odnosno, mogu varirati od nekoliko tisuća hektara ruralnog zemljišta pa do malih povijesnih
6
farmi. Može se odnositi na veće površine u čijem su oblikovanju podjednako sudjelovali
priroda i ljudi (npr. farma, ribarsko naselje, urbano područje, kvart). S druge strane može se
odnositi i na krajobraze koji uglavnom nisu direktno dotaknuti ljudskim djelovanjem pa su
pretežno prirodni, ali su snažno povezani sa određenim religioznim, povijesnim, umjetničkim
ili kulturnim asocijacijama.
Odbor za Svjetsku baštinu (The World Heritage Committee, 2010.) je definirao tri kategorije
kulturnih krajobraza. Kategorije kulturnih krajobraza variraju od namjerno kreiranih
krajobraza s najvećim utjecajem čovjeka u njihovu oblikovanju, pa do asocijativnih kulturnih
krajobraza u kojima je najmanje vidljiv čovjekov utjecaj, ali je prostor isto tako visoko
vrijedan zbog svojih nematerijalnih aspekata:
a) Namjerno oblikovan krajobraz – stvoren je čovjekovim djelovanjem iz estetskih
razloga, obično je vezan uz religijske ili druge monumentalne građevine, a
podrazumijeva vrtove, perivoje i parkove.
b) Krajobraz koji je nastao kao rezultat ljudskih aktivnosti kroz višestoljetno
djelovanje društvenog, gospodarskog, administrativng ili religijskog poticaja na svoj
prirodni okoliš. Razlikujemo fosilni krajobraz kod kojeg je evolucijski proces u nekom
trenutku prošlosti došao do kraja, te kontinuirani krajobraz koji je zadržao djelatnu
društvenu ulogu i u suvremenom društvu, usko povezanu s tradicijskim načinom
života. U njemu je evolucijski proces još uvijek u tijeku dok istovremeno pruža
materijalne dokaze svog razvoja kroz vrijeme.
c) Asocijativni kulturni krajobraz – definiraju ga snažne religijske, umjetničke ili
kulturne asocijacije prirodnog elementa, a ne toliko materijalni dokazi kulture, koji
mogu biti nevažni, ili ih čak ne mora biti.
2.3. KULTURNI KRAJOBRAZ U SUSTAVU ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINE
U RH
Zakon zaštite i očuvanja kulturnih dobara Republike Hrvatske je Zakon o zaštiti i očuvanju
kulturnog dobra (2010.). Prema članku 7. Zakonom se štite nepokretna, pokretna i
nematerijalna kulturna dobra. Kao nepokretna kulturna dobra, zakonom se navode
arheološka nalazišta i arheološke zone, i krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj
prisutnosti u prostoru a imaju umjetničku, povjesnu i antropološku vrijednost čime se
7
krajobraz smatra punopravnim kulturnim dobrom i na njega se odnose i sve ostale odredbe
zakona.
Iako je RH potpisnica Konvencije o europskim krajobrazima (2000., Firenca), od 2004.
godine do danas Zakonom se još ne spominje dokument koji se bavi sustavnom zaštitom
krajobraza (identificiranjem, održavanjem i multudisciplinaranm pristupom zaštite kulturnih
krajobraza), te upravljanjem ili planiranjem. Metode zaštite kulturnih krajobraza dane ovim
zakonom, odnose se isključivo na navođenje preduvjeta i smjernica unutar prostorno-planske
dokumentacije. Obzirom da većina kulturnih krajobraza do danas nije niti identificirana, na
njih se ne odnose odredbe zakona.
Problem je i 'usko' shvaćanje koncepta kulturnog krajobraza. Provodi se inventarizacija
pojedinačnih elemenata, umijesto da se kulturni krajobraz sagleda kao cjelina i kao dio mnogo
širog konteksta. Time se zanemaruju aktivnosti/procesi čijim je djelovanjem nastao kulturni
krajobraz, kao i ostala umijeća i običaji. Oni se štite konzervatorskim uvjetovanjima kao
spomenici čime se sužuje njihovo značenje i osiromašuju se njihovi vlasnici.
'Suprotno metodama koje doprinose održavanju predmeta u stanju što bliže
izvornom što je duže moguće, zadatak kod kulturnih krajobraza je očuvanje njegove
generativne sposobnosti' (Kale, J., 2011.)
Treba napomenuti da je postojala namjera kandidiranja područja Vodnjanštine kao kandidata
za UNESCO-vu listu kulturne baštine, međutim potrebna dokumentacija bila je navodno
neadekvatno izrađena, i to isključivo iz aspekta konzervatora, a ne interdisciplinarno, što je
rezultiralo odbijanjem zahtijeva.
Isto tako, valja primjetiti da je područje statističkog naselja Vodnjan devastirano uzimajući u
obzir kriterije za UNESCO-vu listu kulturne baštine. Njegove kvalitete djelomično su
narušene još davnom izgradnjom industrijskog objekta za izradu djelova za brodogradilište
Uljanik, te nedavnom izgradnjom autoceste, koja i znatno odudara od ortogonalnog sistema
centurija koje se i danas očituju na orto-foto snimci.
2.4. IDENTITET KRAJOBRAZA
Generalno gledajući, u literaturi se uvijek javljaju dva aspekta iz kojih možemo promatrati
identitet krajobraza. Prema ovome, razlikujemo identitet koji ljudi stiču o krajobrazu u kojem
su odrasli ili doživjeli važne periode života i identitet koji ljudi pripisuju krajobrazu, odnosno
karakteriziraju ga.
8
Gledajući na identitet iz aspekta stjecanja identiteta krajobraza, nisu važni samo elementi
fizičke okoline, već su jako izražene i asocijacije, sjećanja i simbolična značenja vezana za
fizički krajobraz (Stobbelaar i Pedroli, 2011.). Dumbović-Bilušić i Šćitaroci (2007.) kažu
kako je kulturni krajobraz kao povijesno nasljeđen prostor izravno povezan s osjećajem
pripadnosti i zavičajnosti. Duhom mjesta (genius loci) određen je njegov karakter, identitet i
prepoznatljivost. Budući da je to prostor visoke prepoznatljivosti, on kod promatrača izaziva
snažan dojam, stvara jasnu predodžbu, sliku o prostoru, a time i snažan osjećaj pripadnosti.
Upravo prepoznatljivost je glavni element zavičajnosti, koja je pretpostavka udomaćivanju,
intimi i blizini. Južnič (1993.; prema Sever (2010.)) također objašnjava kako je identitet
prostora 'isprepleten's identitetom zajednice koja živi na određenom prostoru. Kučan (1998.;
prema Andlar (2011.)) k tome dodaje kako krajobraz oblikovan kontinuirano kroz vrijeme
postaje centar povezanosti čovjeka i mjesta odnosno temelj osobne i društvene identifikacije s
teritorijem. Kada je krajobraz tako percipiran, nakon ulaska u društvene procese biva
transformiran, mjenjan i ukopan u različite konotacije tj. simbolička značenja. Krajobrazi se
smatraju svjedočanstvom ljudske intervencije time i nositeljima kolektivnog identiteta i
povijesne memorije, i kao takvi na sebe vežu određena simbolička značenja. (Kučan, 1997.,
Antrop 2005.).
Drugi aspekt je pripisivanje identiteta krajobrazu, odnosno karakteriziranje krajobraza. Ne
uključuje samo primjerice, fizičke značajke poput orjentacije i udaljenosti kod vizualnog
aspekta krajobraza već podrazumijeva i forme, uzorke, boje, procese (Stobbelaar i Pedroli,
2011.). Percepcija ljudi pretvara područja u koncept krajobraza. To se ne odnosi samo na
vizualnu percepciju, ili kako vidimo područje, već i na to što čujemo, mirišimo i osjećamo
okolinu; osjećaje, sjećanja ili asocijacije koje pobuđuju. Karakter krajobraza, odnosno uzorak
koji se javlja zbog određenih kombinacija različitih komponenata osigurava 'sense of place'
(osjećaj mjesta) našem okruženju (National Character Areas, 2002).
Stobbelaar i Pedroli (2011.) pokušali su opisati pobliže pojam precipirane jedinstvenost
prostora kroz više dimenzija ilustrirajući ga 'krugom identiteta'. Sastoji se iz četiri kvadranta
pri čemu pojedini naglašava interese određenih disciplina koje se bave krajobrazom. Identitet
krajobraza definiraju kao jedinstvenu psiho-sociološku percepciju mjesta definiranu u
prostorno-kulturalnom prostoru.
9
Slika 1: Krug identiteta krajobraza:Podjeljen je na dva različita suprotna aspekta, izvor: Stobbelaar i Pedroli (2011.)
Dumbović-Bilušić, Šćitaroci (2007.) navode kako u posljednje vrijeme sve jače raste spoznaja
da se prirodni i kulturni elementi krajobraza trebaju razmatrati zajedno. Razlog tome je taj što
oba elementa čine njegove esencijalne sastavnice što se posebno odnosi na nematerijalne
komponente krajobraza. Naime, one mu daju osjetilnu komponentu prostora (sense of place)
te prepoznatljivost i identitet – njegov duh mjesta (genius loci). Zbog kompleksnog načina na
koji nastaju kulturni krajobrazi, u analizi kulturnih krajobraza trebaju se koristiti povijesne,
arheološke, geografske i sociološke studije.
Nikada ne možemo potpuno jasno utvrditi identitet prostora. Ipak, postoje priznati načini za
koje možemo reći da mogu to pobliže utvrditi pripisivanjem krajobraza. Jedan način je
korištenjem alata karakterizacije krajobraza gdje se koristimo raznim podacima o prostoru
(prirodnim, sociološkim i kulturološkim, perceptivnim i estetskim aspektima krajobraza,), dok
druga podrazumijeva uključivanje šire javnosti čime se dobivaju podaci o identitetu
stanovnika određenog krajobraza kojemu želimo odreditit identitet. Identitet krajobraza
možda možemo definirati kao interakciju karakteristika krajobraza i učinka koje te
karakteristike imaju na promatrača.
10
3.REZULTATI RADA
3.1. KARAKTERIZACIJA KRAJOBRAZA STATISTIČKOG NASELJA
VODNJAN
Karakterizacija je alat koji pomaže upravljati promjenama krajobraza te omogućuje
razumijevanje povijesnih i okolišnih dimenzija u suvremenom krajobrazu. Analizirajući i
povezujući podatke iz povijesnih i suvremenih izvora, kartografske dokumentacije, snimke iz
zraka, geologije, reljefa, vegetacijskog pokrova, podataka o korištenju prostora i izgradnji te
načinu kako su se područja razvijala i mijenjala, ilustrira se u kojoj je mjeri prošlost prisutna u
današnjem izgledu krajobraza. Pod karakterom krajobraza podrazumijeva se prikaz uzoraka
stvorenih kao rezultat pojedinih kombinacija prirodnih (fizički/bioloških), antropogenih,
povijesnih i estetskih faktora, koji čine jedno područje različitim od drugog.
3.1.1. Inventarizacija krajobraza Vodnjana
3.1.1.1. Opis područja grada Vodnjana
Podaci ovog poglavlja uglavnom su preuzeti iz prostornog plana budući da ih se može
smatrati najsažetijima i najpouzdanijima.
Područje statističkog naselja Vodnjana nalazi se na jugozapadnom dijelu Istarskog poluotoka
i čine ga statistička naselja: San Antonio, Sv.Cecilija, Falaš, Guran, Kacana, Majmajola,
Pištedi, Salvela, Frlini i Vodnjan, zatim naselja Galižana, Peroj i Barbariga. Cijelo područje
grada Vodnjana je u morfološkom smislu krška zaravnjena površina gdje je tipična česta
pojava ponikvi koje su određivale uzgoj kultura. One se naviše javljaju na istočnom dijelu
statističkog naselja Vodnjan i jedan su od glavnih čimbenika mozaičnog krajobraza. Teren se
vrlo blago diže od mora ka unutrašnjosti zbog čega nema panoramskih vizura te ga je
nemoguće sagledati. Možemo reći da bi učestalost javljanja fotografija krajobraza bio veći
kad bi konfiguracija terena bila razvedenija.
Listopadna vegetacija u Gradu Vodnjanu predstavljena je šumama i šikarama hrasta medunca
i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis). U sloju drveća u sastavu ove vegetacije
redovito dolazi hrast medunac (Quercus pubescens), bijeli grab (Carpinus orientalis) i maklen
(Acer monspessulanum). U sloju grmlja česte su vrste: šmrika (Juniperus oxycedrus), rašeljka
11
(Prunus mahaleb), drijen (Cornus mas) i dr. Šuma medunca i bijelog graba pod znatnim je
utjecajem sječe i paše, pa je rijetko gdje sačuvala svoj prvobitni oblik. Uglavnom se javlja kao
šikara hrasta medunca i bijelog graba.
Agroekološki uvjeti u Istri predstavljaju rubno sjeveroistočno područje rasprostranjenosti
masline, i kao takvo predstavlja specifičan areal uzgoja tipičnih sorti maslina. U Istri ima oko
tridesetak sorti maslina. Taj geografski položaj zaslužan je za manje prinose, ali daje ulja
vrhunske kvalitete što dokazuju brojna svjetska priznanja.
Stanovništvo Vodnjanštine kroz povjest je svojim djelovanjem i običajima stvaralo kulturnu
baštinu koja je jedan od temeljnih čimbenika današnjeg razvoja. Gospodarstvo se počelo
oporavljati tek zadnjih nekoliko godina kada je turistička djelatnost na prostoru općine dobila
novu dimenziju. Grad Vodnjan se postupno profilira kao atraktivna destinacija sa dobro
strukturiranom ponudom u segmentu agroturizma i ugostiteljstva najviše promovirajući
maslinova ulja i vina te gastronomske specijalitete. Maslinari često promoviraju svoje
proizvode i uključivanjem posjetitelja u berbu i preradu maslina. Vina koja se proizvode na
Vodnjanštini nisu u rangu s maslinovim uljima, a mnogi su cjenjeni vinari registrirani u
Vodnjanu, dok se berba odvija južnije, najviše na području Medulina.
3.1.1.1.1. Rimska centurijacija
Najznačajnije svjedočanstvo antičkog razdoblja ostaci su rimske centurijacije koja je na
području Vodnjana najbolje očuvana. Centurijacija (limitacija) pulske kolonije pokrivala je
veći dio južne Istre (područje južno od linije Limski kanal – ušće rijeke Raše), a centurijacija
porečke kolonije obuhvaćala je veći dio područja sjeverno od Limske drage do toka rijeke
Mirne, na istok do Sv. Lovreča Pazenatičkog. Danas brojni arheološki lokaliteti (vile rustike,
uljare, cisterne i dr.) govore u prilog razvoja Istre koji se temeljio na proizvodnji i izvozu
maslinova ulja i vina te povoljnom prometnom položaju. Današnja državna cesta od Vodnjana
do Bala teče po trasi antičke cestovne komunikacije zvane Via Flavia koja je povezivala Pulu
preko Poreča i Trsta s Akvilejom.
Osnovna linearna mjera u rimskom carstvu bila je stopa (pes) koja je prema nekim
istraživanjima iznosila 0,296 m. Aktus (actus) je rimska temeljna linearna agrarna mjera duga
120 stopa, tj. oko 35 metara. Podudara se s duljinom brazde koju par volova može izorati u
jednom povlačenju pluga. Juger (iuger) je osnovna rimska površinska jedinica koja je iznosila
12
1x1 aktus (120x120 stopa). Juger predstavlja površinu koju u jednom danu može izorati par
volova. Centurija je u početku zaprimala površinu od stotinu jugera po čemu je i dobila ime
da bi se kasnije proširila na dvjesto (tj. kvadrat veličine 20x20 aktusa). Heredium je površina
od dva jugera koja je bila najmanji mogući posjed. Centurije na rubu limitacije koje nisu bile
do kraja zatvorene limitima zvale su se subcessivae kao i one površine unutar pojedinih
centurija koje nisu bile namjenjene za poljprivredno obrađivanje (Bulić, 2012.).
Slika 2: Vidljivi ostaci rimske centurijacije Istre Slika 3: tragovi centurijacije na HOK; južni dio pulskog agera Istre
Izvor slike 2 i slike 3: (Bulić, 2012.) http://www.academia.edu/2477321/Rimska_centurijacija_Istre_Tabula_10_2012_50-74
3.1.1.1.2. Suhozidna gradnja
Suhozidi
Prema Bistroviću i Uhaču (2007.), te Buliću (2012.) većina suhozida poklapa se s antičkom
centurijacijom i nastaju na širokim nasipima njenih ostataka. Suhozidi Vodnjanštine
specifičnih su oblika. Stariji suhozidi temelje se na temeljnoj stopi široj od samog zida. Ulazi
u parcele naglašeni su zakošenjem zida u smjeru iz kojeg dolazi vlasnik parcele. Suhozidom
omeđene parcele imale su ulazni otvor sa drvenim vratnicama (portun) čija je jedna strana bila
usađena u većoj prošupljenoj kamenoj ploči. Suhozidi su na svojim krajevima, tj. na ulaznom
dijelu sazidani od većih, monumentalnijih blokova kamena, te im je i lice puno pravilnije. Oni
mogu biti ravni, zakošeni, a ponekad i zaobljeni. Masivniji i viši suhozidi ponekad imaju
izgrađene stepenice za uspinjanje na sam suhozid. Osim što je suhozid nusprodukt koji nastaje
13
krčenjem i obradom zemljišta, njegova je osnovna funkcija ograđivanje parcele radi očuvanja
poljoprivrednih kultura od nekad mnogobrojne stoke te zaštita od erozije zemlje.
Kažuni
Na ovom području zabilježena je najveća gustoća kažuna u Istri. Izvori daju vrlo različite
nformacije o njihovom broju, tako da je teško tvrditi koliko ih zapravo ima. Oni su
jednoprostorna zidana manja kamena zdanja bez vezivnog materijala, većinom kružna ali i
četvrtasta tlocrta. Spontano su nastajali na zemljištima koja su se privodila poljoprivrednoj
proizvodnji te na zemljištima na kojima se uslijed poljoprivredne obrade vadilo kamenje.
Početak gradnje kažuna bio je vezan za čišćenje površine od zemlje ili kružni iskop kanala do
žive stijene tj. polaganje temelja. Slaganjem tog kamenog materijala uz rubove parcela
stvarali su se suhozidi. Logičan redoslijed u tom poslu bilo je stvaranje zakloništa na mjestu
privremenog boravka od istog priručnog kamenog materijala. Ulazna vrata su u pravilu manja
od visine čovjeka i većinom su okrenuta prema zapadu.
3.1.1.1.3. Sakralni spomenici
Osim unutar urbane matrice grada, Vodnjanština je izrazito bogata sakralnim objektima. Na
određenom području Vodnjana ima ih trinaest i to: Sv. Cecilija, 'Bazilika', Sv. Šimun, Sv.
Silvestar, Sv. Toma, Sv. Vid i Modest, Sv Franjo Asiški, Sv Mihovil, kapelica Tumia, Sv
Nedelja, Sv Lucija, Sv Kirin i Gospa od zdravlja. Možemo pretpostaviti da ovi antropogeni
elementi poprilično pridonose simboličnosti krajobraza.
3.1.1.1.4. Karakteristike urbane matrice Vodnjana
Današnja urbana morfologija Vodnjana zadržala je povijesne karakteristike srednjeg vijeka.
Tlocrtna dispozicija nije tipična za povijesni razvitak većine gradova u Istri. Izrazito je
linearne strukture, odnosno izduženog tlocrta, položenog u smjeru jugozapad-sjeveroistok pod
kutem od 18 stupnjeva u odnosu na paralele, a na liniji povijesne međe između centurija.
Prostor Starog grada, prepoznatljiv je po jezgrovitom tlocrtnom rasteru, uskim krivudavim
ulicama i zbijenim stambenim objektima (Bistrović i Uhač, 2007.).
14
3.1.2. Analiza formiranja današnjeg područja statističkog naselja Vodnjan
3.1.2.1. Formiranje današnjeg područja u skladu s postojećim strukturama
centurijacije
Slika 4: Ostaci rimskih centurija
Danas su na terenu vidljive veće i manje gromače, suhozidi i nasipi, poljski putevi i međe
poljoprivrednih površina, koje prikazuju antičku matricu podjele zemljišta. Tragovi se
centurijacije i danas prepoznaju na topografskim mapama i snimcima iz zraka ondje gdje
putovi i ceste slijede tu mrežu.
3.1.2.2. Formiranje današnjeg područja stasističkog naselja Vodnjan prema principu
funkcioniranja tipičnog istarskog sela/gradića
Prikazan je tipičan način funkcioniranja istarskog sela. U središtu se nalazi selo/gradić, a
neposredno oko njega su maslinici i oranice koji zahtijevaju stalnu brigu. Zona pašnjaka
zahtijeva najmanje brige, te su zato uvijek udaljenjiji od naselja. Nakon pašnjaka nastavlja se
zona šume. Prometnice su se uvijek račvale od sela (središta) prema drugim selima,
gradovima ili moru.
15
Slika 5: Princip funkcioniranja prostora tipičnog istarskog sela/grada
Slika 6: Analiza podudarnosti funkcioniranjem prostora prema principu funkcioniranja prostora tipičnog istarskog sela
Ovaj princi funkcioniranja i danas možemo prepoznati na području statističkog naselja
Vodnjan. Vidimo da je razmještaj krajobraznih elemenata djelomično i danas raspoređen
prema ovom principu. U koliko ne bi bilo centurijacije koja je također odredila prostor, ovo bi
područje vjerovatno, tim više zbog zaravnjene konfiguracije terena, poprimilo stereotipni
gore prikazan koncept koji bi se vrlo jasno očitavao u prostoru.
Urbani prostor statističkog naselja Vodnjan oduvijek je bio usko povezan s poljoprivrednim
površinama koje ga okružuju. Ovo je očito kako iz činjenice da je gradić okružen
poljoprivrenim površinama, tako se očituje i iz arhitekture rubnih djelova grada. Većina
takvih objekata na rubu urbane matrice promijenile su namjenu i danas se više ne koriste kao
staje, ali ima primjera na kojima možemo vidjeti da se objekti koriste kao spremišta za
poljoprivredne djelatnosti.
Slika 7: Ruralni karakter rubnog dijela urbane matrice
16
3.1.2.3.Strukturna analiza krajobraza
Slika 8: Strukturna analiza uzoraka
Na temelju prikaza, vidi se da su najizraženiji uzorci jasno vidljivi u krupnijem mjerilu, a
proizlaze iz, do danas djelomično degradiranog pravilnog pulskog agera. Jaku liniju čini i
državna cesta koja potpuno odstupa od pravilnog smjera agera (JZ-SI), zatim rub šume na
južnom i jugozapadnom dijelu.
Rijetka gustoća zbog pojave šume; u pravilnim debljim Nepravilni geometrijski uzorci djelomično prate pravilni raster
paralelnim linijama prapoznaju se ostaci centurijacije centurijacije
17
Parcele uzdužno prate liniju centurijacije Rijetka gustoća uzoraka zbog zarastanja poljprivredih površine; učestala pojava ponikvi
Slika 9: Različite gustoće struktura krajobraza
Na prikazima vidimo kako na prostoru varira gustoća uzorka i način slaganja uzoraka. Na
područjima šuma gotovo da i nema uzoraka, dok su područja gdje je sukcesija uzela maha
uzorci rijetki.
Gušći uzorak čine uglavnom poljoprivredne površine u kontrastu s šumom, ili se
poljoprivredne površine međusobno razlikuju po boji/teksturi, ili su razdvojene suhozidima.
Karakterističan uzorak na istočnom predjelu čine ponikve kružnih oblika koje su dosta
značajne jer samim time što čine teren razgibanijim, određuju uzorak određujući razmještaj
uzgajanih kultura.
3.1.3.Podjela statističkog naselja Vodnjan na krajobrazne tipove
Slika 10: Podjela na krajobrazne tipove
18
Na temelju gore navedenih podataka, te inventarizacije, prostor je podjeljen na četiri
krajobrazna tipa. Čitavo područje je rscijepkano na mozaične površine različite pretežito
poljoprivredne namjene. U stvarnosti ne postoji jasna granica između podjeljenih krajobraznih
tipova, već je prijelaz postepen. Dominira kombinirani otvoreno – zatvoreni sustav obradivih
površina (Andlar, konzultacije, 2013.) što znači da je većina poljoprivrednih površina
omeđena ili suhozidima, gromačama, ili visokom vegetacijom. Na podjelu su najviše utjecali
podaci dobiveni na temelju strukturne analize najviše uvjetovane površinskim pokrovom.
Razlikujemo sljedeće:
1.) Mozaični sustav šuma i livada
2.) Mozaični krajobraz obradivih površina, livada, obraslih poljoprivrednih
površina i visoke vegetacije
3.) Mozaični krajobraz pretežito obradivih površina
4.) Urbani krajobraz i područje industrijskog postrojenja
3.1.3.1.Krajobrazni tip 1 – Mozaični sustav šuma i livada
Slika 11: Mozaični sustav šuma i livada
Oko 70% površine prekriveno je kompaktnom šumom što čini ovo područje najprirodnijim
ako možemo reći da je područje s mnogim komunikacijama i manjim područjem
poljoprivrednih površina prirodno. Iz orto-foto snimke vidi se da su mnoge sada šumske
površine nastale sukcesijom iz zapuštenih poljoprivrednih površina. Manju površinu (oko
30%) zauzimaju poljoprivredne površine. U strukturnom smislu, ovo je područje najvećeg
19
kontrasta, odnosno, javljaju se poljoprivredne površine u kombinaciji s visokom vegetacijom.
Ostaci agera se prepoznaju po pravilnim linijama ruba područja. Osim ovih jače izraženih
linija, vidljiv je nepravilan geometrijski uzorak poljoprivrednih površina. Ovaj krajobrazni tip
manje je gustoće što se tiče uzoraka. Od simboličnih elemenata krajobraza može se izdvojiti
crkvica Sv. Mihovila iz 5. stoljeća koja je u ruševnom stanju.
Slika 12: Fotografije mozaičnog sustava šuma i livada
3.1.3.2.Krajobrazni tip 2 – Mozaični krajobraz Mozaični krajobraz obradivih
površina, livada, obraslih poljoprivrednih površina i visoke vegetacije
Slika 13: Mozaični krajobraz obradivih površina, livada, obraslih poljoprivrednih površina i visoke vegetacije
Mozaični krajobraz obradivih površina, livada, obraslih poljoprivrednih površina i visoke
vegetacije sastoji se od različitih elemenata krajobraza: kombinacije šumskih površina,
pašnjaka, obradivih površina, maslinika, poljoprivrednih površina u zarastanju te rijetkim
raštrkanim izgrađenim objektima ruralnog i semiurbanog karaktera. U strukturnom smislu,
ovaj tip krajobraza je najraznolikiji i zbog velikog broja ponikvi koje čine teren nešto
razgibanijim. Uzorci poljoprivrednih površina uglavnom su pravilnih geometrijskih oblika, ali
međusobno nepravilnog položaja. Specifičnim uzorcima, koji su na pojedinim dijelovima
20
gušći, a na pojedinim rjeđi, doprinosi velik broj ponikvi koje određuju granicu sadnje kultura.
Glavne linije rimskog agera protežu se u smjeru SZ-JI kroz pojedine elemente krajobraza te
su zato manje uočljivi. Na području ovog krajobraznog tipa javlja se nešto manji broj kažuna
u odnosu na područje poljoprivrednog krajobraznog tipa. Što se tiče simboličkih elemenata
krajobraza, na području Gurana javlja se više ostataka objekata koji datiraju iz ranog srednjeg
vijeka a to su sljedeći: Sv. Cecilija, Sv. Kirin, Sv. Šimun, Sv. Silvestar i 'Bazilika'.
Slika 14: Fotografije mozaičnog krajobraza obradivih površina, livada, obraslih poljoprivrednih površina i visoke vegetacije
21
3.1.3.3.Krajobrazni tip 3 – Mozaični krajobraz pretežito obradivih površina
Slika 15: Mozaični krajobraz pretežito obradivih površina
Mozaični krajobraz pretežito obradivih površina čine obradive površine i maslinici koji su
najgušće raspoređeni na centralnom dijelu, odnosno oko urbane matrice. Uzorak koji čine
pravilnih su geometrijskih oblika i u pojedinim dijelovima, naročito u južnijem dijelu prate
liniju limesa. Ponikve na ovom području nisu toliko česte, a najviše ih ima na istočnom dijelu.
Objekti se javljaju uglavnom u skupinama duž prometnica, a negdje i pojedinačno. Uglavnom
su ruralnog ili semiurbanog karaktera. Suhozidna gradnja je na području ovog tipa krajobraza
izuzetno vidljiva zbog izostanka visoke vegetacije. Ujedno, sadrži i najveći broj kažuna.
Simboličnosti najviše pridonosi zvonik koji se nalazi na području urbanog krajobraznog tipa
ali je vidljiv na gotovo čitavom području ovog tipa krajobraza. Osim ovog, javljaju se i male
srednjevjekovne crkve: Gospa od zdravlja, Sv. Toma, Sv Vid i Modest, Sv Franjo Asiški,
Kapelica Tumia, Sv. Nedelja i Sv Lucija.
22
Slika 16: Fotografije mozaičnog krajobraza pretežito obradivih površina
3.1.3.4.Krajobrazni tip 4 – Urbani krajobraz i područje industrijskog postrojenja
Slika 17: Urbani krajobraz i područje industrijskog postrojenja
23
Ovaj anropogeni tip krajobraza čini pretežito struktura povijesne jezgre s objektima
autentičnih arhitektonskih obilježja.
Slika 18: Fotografije urabnog krajobraza i područje industrijskog postrojenja
3.2. ISTRAŽIVANJE PREZENTACIJE KULTURNOG KRAJOBRAZA NA
WEBU
3.2.1.Način istraživanja
Cilj istraživanja je utvrditi u kojoj je mjeri kulturni krajobraz zastupljen u prezentaciji na
webu te što je u prezentaciji prostora Vodnjana najzastupljenije. Isto tako, uspoređujući
dobivene rezultate s karakterizacijom statističkog naselja Vodnjan, cilj je ustanoviti razliku
između stvarnog kulturnog krajobraza i onog koji je prezentiran na webu.
Istraživanje je provedeno na temelju analize fotografija i svih oblika slikovnih prikaza
prostora koji su na webu interpretirani kao vodnjanski. U obzir su uzete sve fotografije koje
prikazuju prostor Vodnjana uključujući i virtualne mape i kartografske prikaze te povijesne
karte koje su evidentirane i uzete u obzir pri analizi ali nisu razmatrane. Isto tako, uzeti su u
24
obzir i slikovni prikazi i simboli značajni za područje Vodnjana i Istre (koza, boškarin,kažun i
grb grada Vodnjana).
Obzirom na relativno mali broj web stranica na kojima se prikazuje prostor Vodnjana, uzete
su u obzir sve web stranice koje sadrže barem dvije fotografije prostora Vodnjana. Web
stranice podijeljene su prema svojoj namjeni: komercijalne web stranice, blogovi,
informativne, društvene mreže, te panoramio i google earth kao najpopularnija virtualna
mapa koja svima omogućuje dijeljenje vlastitih fotografija .
Fotografije su se sitematizirale pomoću tabela u kojima su grupirani elementi krajobraza.
Grupacije su sljedeće: prirodni elementi, poljoprivredni elementi, elementi centurijacije,
elementi suhozidne gradnje, sakralni elementi, elementi urbane matrice, kartografski prikazi
te simboli. U koliko se javljaju na fotografijama, dodani su i 'ostali elementi' poput mora,
grada na brijegu s vinogradima.. Prvih pet grupa podrazumijevaju kulturni krajobraz (šuma,
poljoprivredni elementi, elementi centurijacije, elementi suhozidne gradnje te sakralni
elementi). Paralelno su izrađeni piktogrami – pojednostavljeni znakovi koji predstavljaju
određeni element krajobraza ili kombinaciju elemenata kako bi se različiti prikazi fotografija
sveli na zajednički nazivnik i kako bi ih se moglo analizirati.
Fotografije su analizirane kvantitativno na dva načina.
Prvi aspekt analiziranja pojava kombinacije elemenata. Iscrtane su sve kombinacije elemenata
koje se javljaju u pojedinoj kategoriji web stranica na temelju kojih se zaključuje način
interpretacije.
Drugi podrazumijeva razvrstavanje elemenata krajobraza koji se javljaju na prikazima prema
kategorijama s ciljem dobivanja učestalosti pojave pojedinih elemenata i kategorije
elemenata.
Uočeno je da je prostor urbane matrice fotografiran vrlo često zbog čega su ti elementi
detaljno razloženi ne bi li se u istraživanju dobio podatak o tome u kojoj mjeri je kulturni
krajobraz zastupljen u odnosu na urbanu matricu. Treba napomenuti da, uz pretpostavku da su
sljedeći arhitektonski elementi– gotička palača, crkva i zvonik crkve te brojne crkvice izvan
urbane matrice istaknute prepoznatljivosti, i javljaju se na gotovo svim web stranicama,
izdvojene su u kategoriji elemenata urbane matrice. Prostor glavnog trga vrlo je često
fotografiran, te je također uzet u obzir kao nešto što možda nosi važnu simboliku čitavog
područja. Uzete su u obzir i kuće na prikazima krajobraza izvan urbane matrice. U koliko se
25
javlja više kuća, sastavljen je piktogram s prikazom tri kuće, dok kada se pojavi jedna,
prikazana je kao jedna. Ostali pojedinačni elementi arhitekture nisu zasebno razmatrani.
Izrada piktograma
Piktogrami su izrađeni od pojedinačnih elemenata od kojih svaki zasebno čini motiv koji se
javlja na fotografiji. Izrađeni su tako što se najprije razmotre zasebni elementi koji se javljaju,
te se na kraju elementi slože zajedno u pojednostavljeni crtani znak.
Dolje su prikazani elementi grupirani prema kategorijama:
Legenda:
Prirodni elementi
Šuma
Poljoprivredni elementi
Livada/pašnjak Oranica Vinograd Maslinik Kuća izvan urbane matrice
Elementi centurijacije
Suhozid i livada Oranica i suhozid Vinograd i suhozid Suhozid i maslinik Suhozid
Elementi suhozidne gradnje Sakralni elementi
Kažun Suhozid Crkvica Ostaci temelja crkve
26
Elementi urbane matrice
Prostor iz ptičje perspektive Ulica u perspektivi Kuće Glavni gradski trg Gotička palača Crkva i zvonik
Zvonik Dvorište
Ostali elementi
Kuća s bazenom More
Simboli Vodnjana
Kažun Koza Boškarin Grb grada Vodnjana
Web stranice koje su uzete u razmatranje
Društvene mreže
U ovoj kategoriji razmatrani su: Facebook (Vodnjanski đir) (https://www.facebook.com/VodnjanSity?fref=ts)
i Virtual tourist (http://www.virtualtourist.com/travel/Europe/Croatia/Istria/Vodnjan-384331/TravelGuide-Vodnjan.html).
Na društvenoj mreži Facebook javlja se nekoliko web stranica: Vodnjan Dignano, Literarna
udruga 'Cvitak', Udruga mladih Vodnjan, Vodnjan Nonibizz, Mk Hornest Vodnjan,
LightHouse Vodnjan te Vodnjanski đir. Obzirom da se više od dvije fotografije prostora
Vodnjana javljaju samo na stranici Vodnjanski đir, samo je ova stranica uzeta u razmatranje.
27
Ova stranica otvorena je od strane anonimne fizičke osobe. Začuđujuće je što npr. stranica
Literarne udruge 'Cvitak' ne sadrži niti jednu fotografiju prostora.
Virtual tourist je društvena mreža orijentirana na putovanja. Na ovoj stranici fizičke osobe
pružaju uputstva i preporuke za putovanja na lokacije diljem svijeta na temelju vlastitog
iskustva.
Komercijalne web stranice
o Web stranice turističkih agencija
- Adriagate (http://www.adriagate.com/en/index.aspx)
- Arlen (http://www.arlen.hr/croatia/about/)
- Adria 24 (http://www.adria24.com/)
- Croatiadvisor (http://www.croatiaadvisor.com/)
Odabrane web stranice vrlo su siromašne u prikazivanju prostora i najviše orijentirane na
elemente urbane matrice. Razmatrane sadrže najveći broj fotografija prostora grada Vodnjana.
Vrlo Stranice agencija Adriagate i Croatiadvisor imaju višu razinu informativnosti, međutim,
uglavnom im nedostaju slikovni prikazi prostora.
o Web stranice vinara
- Agroprodukt (http://www.agroprodukt-pula.hr/vinogradarstvo/sorte_vinove_loze)
- Marčeta (http://marceta.hr/vino_butikvina.html)
- Trapanvina (http://trapan.hr/)
- Medea (http://www.medea.hr/)
Odabrane su web stranice vinara od kojih je veći dio samo registriran u Vodnjanu, dok su
njihovi Vinogradi zapravo podignuti na južnijem djelu Istre. Razlog je taj što područje
Vodnjana nije najidealnije za vinarstvo. Ipak, budući da se navedena vina smatraju i
'vodnjanskima', njihove su web stranice uzete u razmatranje.
o Web stranice maslinara
- Baisol (ukinuta web stranica)
- Brist olive (http://www.brist-olive.hr/welcomehr.htm)
- Chiavalon (http://www.chiavalon.hr/)
- Meloto (http://www.meloto.com/)
28
Kao najsjevernija zona za maslinarstvo zbog kojeg su proizvodi izuzetno kvalitetni i cijenjeni,
na prostoru Vodnjana ima mnogo registriranih maslinara, međutim, samo navedeni imaju
svoju web stranicu.
Sluzbeni portal grada Vodnjana
- (http://www.vodnjan.hr/web/app/)
Može se reći da službeni portal sadrži fotografije koje najviše obuhvaćaju kompletan prostor
Vodnjana prikazujući sve kategorija kulturne baštine.
Blogovi
- Moje putovanje Istrom i šetnja Pulom (http://tibor-pula.bloger.index.hr)
- Cvergla blog (http://swirl.bloger.index.hr/default.aspx)
- Forsi niste znali (http://forsinisteznali.bloger.index.hr/)
- Smrikve (http://www.smrikve.com/istria/books/smrikve/places/central-istria/vodnjan/)
Blogovi su kreirani od osoba specifičnih interesa koji se tiču Vodnjana i ostalih područja Istre.
Interesi su vezani za kulturnu baštinu pri čemu je za očekivati da će fotografije također
obuhvaćati i kulturni krajobraz.
Informativne web stranice
- Istra.net (http://www.istra.net/)
- Wikipedia (http://hr.wikipedia.org/wiki/Vodnjan)
Informativne web stranice daju generalne informacije o prostoru Vodnjana kao što su
smještaj, stanovništvo, povijest, kulturne znamenitosti i sl.
Portali
- Glas Istre (http://www.glasistre.hr/)
- Histrica (http://histrica.com/)
Portali objedinjuju različite informacije iz većeg broja izvora pružajući pristup mnogim
zasebnim aplikacijama. Razmatran je Službeni turistički portal Istre i Glas Istre
Google earth i 'Panoramio'
- Panoramio (http://www.panoramio.com/)
29
Google earth razmatran je kao najpopularnija virtualna mapa koja je svima dostupna i
svakome omogućuje postavljanje vlastitih fotografija.
Panoramio je lejer Google earth-a koji je isključivo orijentiran na dijeljenje fotografija.
Fotografije koje su na ovoj stranici postavljene su od strane fizičkih osoba i pretpostavlja se
da će dati zanimljiv vid o tome kako ljudi vide prostor.
3.2.2. Interpretacija istraživanja postojećeg načina prezentacije vodnjana na
google pretraživaču
3.2.2.1. Rezultati na temelju pojedinih web stranica
3.2.2.1.1. Službeni portal grada Vodnjana
Pojedini elementi
10% 8% 6% 6% 6% 6%
6% 6% 4% 4% 4% 6%
4% 2% 2% 2%
Kombinacije elemenata
14% 10% 10% 10% 8% 6% 6%
30
4% 4% 4% 4% 4% 4%
4% 2% 2% 2% 2%
Vidimo da je kulturni krajobraz na Službenom portalu grada Vodnjana tek nešto manje
zastupljen od motiva grada, odnosno, motivi urbanog i ruralnog krajobraza podjednako su
zastupljeni. Također, ovdje se u najvećem broju javlja motiv grba grada Vodnjana, što je i za
očekivati od službenog portala. Od elemenata kulturnog krajobraza, vidimo da se najčešće
javljaju maslinici u kombinaciji s ostalim elementima.
Na ovoj stranici postoji mogućnost slanja e-razglednica. Uspoređujući ih sa starim
razglednicama iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata koje se javljaju na blogu Moja
putovanja Istrom i šetnja Pulom možemo zaključiti da su današnje razglednice siromašne
prostornim prikazima pri čemu samo jedna od šest ponuđenih razlednica sadrži motiv
kulturnog krajobraza – maslinik, zvonik i grb grada Vodnjana.
3.2.2.1.2. Prezentacija Vodnjana na društvenim mrežama
Pojedini elementi
38,1% 15,6% 5% 13,2% 13,2% 10,9%
8% 8% 8%
31
Kombinacije elemenata
34,1 % 12,1% 10,4% 4% 2,9% 2,9% 2,9%
2,9 % 2,9% 2,3% 2,3% 2,3%
1,7% 1,7% 1,2% 1,2% 1,2% 1,2%
0,6% 0,6%
Fotografije na ovoj web stranici postavljene su od strane zainteresiranih pojedinaca. Vidi se
da su na web stranici Virtualtourist uglavnom zastupljeni motivi grada, dok je kulturni
krajobraz zanemaren. Stoga se postavlja pitanje je li posjetiteljima primjereno predstavljen
čitav prostor Vodnjana. Na web stranici Facebook, kreiranoj od strane lokalnog stanovnika,
kulturni krajobraz je ipak zastupljen, ali dominiraju motivi grada. Motiv crkvice kao
arhitektonskog elementa koji se inače javlja u poljoprivrednom i mozaičnom tipu krajobraza
gotovo je uvijek fotografiran kao zaseban. Isto tako vrlo često se na stranici Vodnjanski đir
javlja motiv mora i šume, dok su motivi kulturnog krajobraza općenito vrlo malo zastupljeni.
3.2.2.1.3. Prezentacija Vodnjana na Google earthu i njegovom 'layeru' Panoramio
Pojedini elementi
51% 43,4% 33,9% 27,8% 21,3% 17,3%
32
12,2% 9,8% 9 % 8,1% 5,5% 5,5 % 4%
3,2 % 3,2% 3,2% 2,4 % 1,6% 0,8% 0,8%
0,8%
Kombinacije motiva
22,9 % 12,2% 12,2 % 11,4 % 6,5 % 5,7%
5,7% 5,7 % 4% 4% 2,4% 2,4% 1,6%
1,6% 1,6 % 1,6% 1,6%
0,8% 0,8% 0,8% 0,8% 0,8%
0,8%
33
Najveći naglasak stavljen je na manje sakralne objekte, koji se inače javljaju u mozaičnom i
poljoprivrednom tipu krajobraza, zatim suhozide i kažune praćene motivima livada i šuma.
Od poljoprivrednih elementa najzastupljeniji su maslinici, dok se u manjoj mjeri javljaju
vinogradi i oranice. Od motiva grada javljaju se glavni trg, gotička palača i dvorište urbane
matrice. U odnosu na društvenu mrežu Virtualtourist, vidimo da su gotovo svi elementi
kulturnog krajobraza u ovom slučaju jako zastupljeni, štoviše najzastupljeniji u odnosu na sve
druge kategorije web stranica. Iz ovoga možda možemo uvidjeti interese šire javnosti i
njihovo viđenje prostora Vodnjana.
3.2.2.1.4. Prezentacija Vodnjana na web stranicama blogova
Pojedini elementi
40,5% 28,6% 19% 13,9% 13,9% 13% 9,5%
8,6% 8,6% 7,8% 7,8% 7,8% 6,9%
5,2% 3,4% 3,4% 3,4% 2,6% 1,7%
0,8% 0,8%
34
Kombinacije elemenata
17,4% 13,9% 7,8% 5,2% 6,1% 6,1%
6,1% 5,2% 5,2% 4,3% 4,3% 2,6%
1,7% 1,7% 1,7% 1,7% 0,9%
0,9% 0,9% 0,9% 0,9% 0,9% 0,9%
0,9%
Možemo reći da su na prikazima stranica blogova najviše zastupljeni različiti elementi
kulturnog krajobraza od čega se najčešće javljaju maslinici. Obzirom da je naglasak na ovim
web stranicama stavljen na kulturnu baštinu vrlo je pozitivno sa aspekta kulturnih krajobraza
što se ovako često pojavljuju. Česta je pojava sakralnih elemenata u kombinaciji sa ostalima,
kažuna i suhozida. Ovo je jedina kategorija u kojoj ne prevladavaju motivi urbane matrice.
Treba k tome dodati da je za ovaj postotak pojave motiva grada zaslužna stranica 'Moja
putovanja Istrom i šetnja Pulom ' koja sadrži stare razglednice Vodnjana. Na njima
prevladavaju prikazi urbane matrice iz ptičje perspektive i ulice u perspektivi što je ove
motive plasiralo tako visoko. To nam govori da kod ostalih stranica uvelike dominiraju
35
elementi kulturnog krajobraza. Kao što je već navedeno, današnje razglednice se općenito
više baziraju na arhitektonskim motivima te im nedostaje slika o čitavom prostoru. U slučaju
starih razgledica prepoznaje se nastojanje da se u prikazu obuhvati cjelokupan prostor.
Naravno, treba uzeti u obzir i činjenicu da je u njihovom slučaju prikazana uglavnom samo
urbana matrica kao nešto što je u to vrijeme prve polovine 19. stoljeća bilo smatrano
vrijednijim od seoske kulture.
3.2.2.1.5. Prezentacija Vodnjana na informativnim web stranicama
Pojedini elementi
50% 37,5% 25% 25% 25% 25%
12,5% 12,5% 12,5%
Kombinacije elemenata
50% 25% 25% 12,5% 12,5%
12,5% 12,5%
36
Na temelju samo nekoliko fotografija zaključuje se da je naglasak informativnih stranica
stavljen na urbanu matricu. Od kulturnog krajobraza možemo izdvojiti jedino maslinik. Prizor
iz ptičje perspektive obuhvaća također samo područje grada.
3.2.2.1.6. Prezentacija Vodnjana na web stranicama portala
Pojedini motivi
25% 25% 16,7% 8,3% 8,3% 8,3%
8,3% 8,3% 8,3% 8,3% 8,3% 8,3% 8,3%
Kombinacije elemenata
25% 16,6% 8% 8% 8% 8%
8% 8% 8%
Javljaju se samo motivi grada. Budući da se informacije na portalu Glas Istre često brzo
mijenja, njihova je prezentacija prostora dosta nepouzdana za analiziranje. U razdoblju od
15.04. do 15.5. ova prezentacija bila je aktualna. Veći udio sakralnih objekata objašnjava
objavljen članak vezan za sakralnu arhitekturu.
37
3.2.2.1.7. Prezentacija Vodnjana na komercijalnim web stranicama
Turističke agencije
Pojedini elementi
61,5% 15,3% 15,3% 7,6% 7,6% 7,6%
7,6% 7,6%
Kombinacije elemenata
61,5% 15,4% 7,7% 7,7% 7,7%
Na web stranicama turističkih agencija zastupljeni su samo motivi grada te kuće s bazenom
izuzev grada iz ptičje perspektive koja ipak daje nešto širu sliku o prostoru samo djelomično
uključujući okolni poljoprivredni krajobraz. Šteta je što nije uključen širi prostor Vodnjana jer
ova prezentacija nije adekvatana za turističke agencije, koje bi trebale biti jake u prezentaciji
cjelokupnog prostora koji je inače važan i prema istraživanjima, često presudan u odlukama
potencijalnih turista za posjetu.
Web stranice proizvođača vina
Pojedini elementi
68,6 % 13,7% 7,8% 1,9% 1,9% 1,9% 1,9%
38
Kombinacije elementata
56,8% 11,8% 11,8% 1,9% 7,8% 1,9%
Broj fotografija koji se javlja na web stranicama vinara jako je malen, osim web stranice
Trapanvina koja istupa prikazujući 49 fotografija prostora. Možda je ovom rezultatu zaslužna
činjenica da ovi cijenjeni proizvođači ne smatraju da je za njihovu promociju potrebno web
stranice obogatiti prikazima koji se tiču uzgoja loze. Generalno, na svim forografijama web
stranica dominiraju vinogradi.
Više od pola fotografija web stranice Trapanvina prikazuju isključivo vinograde dok se na
većini ostalih javljaju i motivi šume, crkve i kuće. Isto tako, u 7,8% slučajeva javljaju se
maslinici. Iz toga se vidi nastojanje prikaza šireg prostora.
Web stranice maslinara
Web stranice maslinara daleko više uključuju i ostale elemente kulturnog krajobraza s
logičnim naglaskom na maslinike. U gotovo 61% prikaza fotografija javljaju se isključivo
maslinici. Treba istaknuti da se na web stranici proizvođača Chiavalon javlja pet fotografija
od kojih na svakoj pojedinoj nailazimo na drugačiju, zanimljivu kombinaciju elemenata
tradicionalnog kulturnog krajobraza i maslinika. Kod tri od četiri web stranice javljaju se
kombinirani motivi maslinika i sakralnih elemenata, što možda također upućuje na nastojanje
da se prikaže povezanost masline s kršćanskom ideologijom. Možda se ovime dovodi u vezu
krajobraz i kršćaska tradicija koja je kroz stoljeća ostavila traga na ovom području.
Pojedini elementi
75% 12,5% 12,5% 8,3% 8,3% 8,3% 8,3%
39
Kombinacije elemenata
61% 8,6% 8,6% 4,3% 4,3%
4,3% 4,3% 4,3%
3.2.2.2. Zaključno o pojavi motiva na web stranicama
Svi piktogrami dobiveni analizom fotografija preuzetih s razmatranih web stranica
Pojedini elementi
20,9% 18,6% 18,5% 12,3% 10,9% 10,4% 10,9% 8,9%
8,6% 7,9% 6,8% 6,8% 6,8% 6,3%
4% 4% 3,8% 3,5% 3,3% 2,8%
2,4% 1,9%
Kombinacije elemenata
15,8% 7,3 % 6,3% 5,2% 3,5%
40
3,5% 3,5% 3,1% 2,9% 2,9%
2,6% 2,4% 1,9% 1,9% 1,5%
1,5% 1,5% 1,4% 1,4% 1,2%
1,2% 1,2% 1% 1% 0,3%
0,8% 0,8% 0,8% 0,8% 0,8%
0,7% 0,7% 0,5% 0,5% 0,5%
0,5% 0,5% 0,5% 0,3% 0,3%
0,3% 0,3% 0,3% 0,3% 0,3%
41
3% 0,3% 0,3% 0,3% 0,1%
0,1% 0,1% 0,1% 0,1% 0,1%
0,1% 0,1% 0,1% 0,1% 0,1%
0,1% 0,1% 0,1% 0,1% 0,1%
0,1% 0,1%
Generalno, možemo reći da je kulturni krajobraz najviše prezentiran na web stranicama
blogova te na virtualnoj mapi Google earth s 'layerom' Panoramio. Najsiromašnije prikazima
krajobraza su informativne stranice, portali te stranice turističkih agencija. Stranica za koju
možemo reći da ravnomjerno prikazuje krajobraz i urbanu matricu je Službeni portal Grada
Vodnjana dok blogovi te google earth i Panoramio u najvećoj mjeri nastoje prikazati kulturni
krajobraz.
Što se tiče pojedinačnih elemenata, na cjelokupnoj prezentaciji na webu najučestalije se
javljaju šuma, crkvica, ulica u perspektivi, zvonik, kuće, urbane matrice i maslinici. Kažuni,
maslinici i zvonik vrlo se često javljaju u kombinaciji s ostalim elementima. Najučestalija je
pojava pojedinačnih motiva, dok se rjeđe javljaju prikazi s kombinacijom većeg broja motiva.
Javlja se mnogo više različitih kombinacija elemenata kulturnog krajobraza ali se svaki prikaz
42
javlja u malom postotku. S druge strane, vidimo da se u znatno većem postotku javljaju
motivi grada i sakralni motivi ali se najčešće prikazuju samostalno.
Nizak nivo informativnosti web stranica imaju turističke agencije i portali što je glavni razlog
neadekvatne prezentacije prostora. Turističke agencije bi osobito trebale imati viši nivo
informativnosti jer je njihov smisao ponuditi potencijalnim turistima zanimljivo traženje
iskustva pri čemu možemo reći da je krajobraz ključni element tog traženja. Prema članku
The meaning and measurment of destination image formation navodi se kako je krajobraz
(scenery/natrual atraction) najvažniji među 34 atributa u mjerenju imidža destinacije
(destination image).
3.3. VIZUALNI SIMBOLI VEZANI ZA DRUŠTVENO POLITIČKI KONTEKST
NA PODRUČJU ISTRE
Istraživački dio rada sastoji se i od povijesnog pregleda i društveno političkog konteksta
područja Istre. Obzirom na uski izbor literature, informacije koje slijede u ovom poglavlju
uglavnom su preuzete iz članka N.Š.Alempijević (2003.). Autorica se bavi promjenama
značenja motiva inspiriranih istarskom ruralnom baštinom u dva razdoblja: od Drugog
svjetskog rata do devedesetih godina prošlog stoljeća, te od devedesetih godina do 2003.
Istarske razglednice iz druge polovine 19. stoljeća predstavljaju Istru kao egzotičnu austrijsku
rivijeru, zemlju dobrog vina, modernih ljetovališta i 'plemenitih divljaka' iz zaleđa.
Razglednice iz razdoblja Drugog svjetskog rata, kada je Istra bila pod fašističkom Italijom,
ukazuju na kontinuitet romanskog prisutstva na poluotoku veličajući rimsko i mletačko
nasljeđe kao jedino vrijedno, dok se nakon Drugog svjetskog rata slikovni prikazi razglednica
usklađuju s jugoslavenskom politikom gdje se Istra prikazuje kao 'čisto slavenska' regija.
Partijska ikonografija, plesanje Partizanskog kola te izvođenje partizanskih pjesama nisu
mogli u dovoljnoj mjeri potkrijepiti tezu o povijesnoj utemeljenosti boravka slavenskoga
življenja u Istri, te se je to iskazivalo naglašavanjem tradicijskih elemenata koji su imali
određeni kontinuitet u istarskoj kulturnoj praksi. Tragalo se za elementima koji
nedvosmisleno govore o slavenskom podrijetlu isključujući bilo kakav strani utjecaj.
Romanska kultura tumačila se je kao urbana, 'strana' i 'tuđa', dok se je slavenska opisivala kao
ruralna, 'prava', 'naša'. Naglašavanje klasne razlike između 'nas' i 'njih', odnosno Jugoslavena i
Talijana u Istri rezultiralo je proglašavanjem odabranih elemenata istarske ruralne baštine
43
dokazom hrvatstva/slavenstva Istre. Kao presudni čimbenik u posezanju za seoskom
baštinom iznosio se argument da su se strane vlasti i mode u Istri izmjenjivale, ne ostavljajući
upečatljiv trag, dok je seoska kultura nadživljavala sve vladare. Prednost u odabiru iz baštine
imali su između ostalog, suhozidi, ruralna arhitektura, kažun, oraće sprave, drvena zaprežna
kola, boškarin i drugo. Pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća javljaju se razglednice s
motivima istarskog ognjišta kao simbol doma, priprostog, mukotrpnog, ali idiličnog života.
Ustrajanjem da se Istru predstavi kao ruralni prostor dovelo je do neprepoznavanja urbanih
sredina smatrajući ih 'podložnim vanjskim utjecajima'.
Devedesetih godina 20. stoljeća postupno se oblikuje novi diskurz o Istri. Njegova osnovna
sastavnica je predodžba o Istri kao specifičnoj kulturnoj regiji unutar Europe regija . Istarska
posebnost je opisana izrazima kao: 'multikulturalnost', 'multujezičnost', 'svi istarski svjetovi',
'istarska convivenza' (suživot) i sl. Novinu u ponovnom konstruiranju istarskog identiteta
predstavljala je činjenica da u promijenjenim političkim okolnostima Istrijani u Istri sada
postaju subjekti koji izlažu vlastitu kulturnu baštinu pred posjetitelje a i sebe same. Ovaj 'glas'
odobrava i istarska politička elita i Istarski demokratski sabor (IDS), stranka regionalističke
orijenatcije. Izravan utjecaj te stranke na kreiranje simbolike vidljiv je na primjeru istarske
koze. Lik koze bio je zastupljen i na pojedninim istarskim grbovima već u srednjem vijeku:
njime se Istra predstavljala u doba mletačke vladavine a tu su simboliku preuzeli i
Habsburgovci za oblježavanje svoje dominacije nad Istrom. U devetnaestom stoljeću grb
postaje simbol talijanske ideje o Istri. Veliki porast popularnosti istarske koze uslijedio je
nakon što ju je IDS devedesetih godina proglasio svojim zaštitnim znakom što se ponekad
tumačilo kao izražavanje separatističkih nakana IDS-a. Ipak, prema kazivanjima stanovnika
Istre, vrlo malo žitelja povezivalo je ovaj lik sa svojim zavičajem te je bilo svjesno prijašnjih
poruka grba. Stoga je grb bio otvoren za upisivanje novih značenja. U propagandi IDS-a koza
se počela izjednačavati s regijom Istrom označavajući 'prirodnost, autentičnost te ustrajnost i
marljivost ljudi'. Istrijani su u liku koze prepoznali novi, sveistarski simbol. Nova 'istarska
atmosfera' očitovala se je i u suvenirima i drugačijim razglednicama. I sami Istrijani počeli su
stvarati vlastite, male priče o Istri stvarajući novu simboliku istarske ruralne baštine. Nova
interpretacija nije inzistirala na kulturnoj slojevitosti poluotoka već je naglasila jedinstvenost
regije s različitim, jasno određenim 'autohtonim' tradicijskim nasljeđem. Stoga se motivi
proglašeni simbolima bitno ne razlikuju od simbolike kreirane nakon Drugog svjetskog rata.
Promijenilo se je samo tumačenje sljedećih motiva: elementi povezani s istarkom ruralnom
kulturom ne ističu više evociranje Istre kao zemlje slavenskih seljaka, već kao regije koja
44
obiluje tradicijskim bogatstvom. Zato se najčešće ističu elementi koji se tumače kao 'izvorno
istarski' 'drevni', 'autohtoni', 'ukorijenjeni u istarsku burnu povijest'. Takvima se uz likove
boškarina i koze vide prikazi narodnih nošnji, istarsko ognjište s popratnim inventarom,
kažuni, tradicijska glazbala i sl. Ovakve oznake Istre susreću se u svim prostorima koji se
pozivaju na svoju utemeljnost u tradiciji što je posebice vidljivo u Istarskim oštarijama i
seoskim gospodarstvima namijenjenim turizmu. Pojava tradicijskih motiva vidljiva je i u
brojnim istarskim domaćinstvima pri čemu postaju izraz vlastitog odnosa prema regiji.
Slikovit primjer univerzalizacije tradicijskih motiva je istarski kažun. Premda je granica
rasprostiranja kažuna prolazila između Žminja i Pazina, te se sjevernije od te linije nisu
pojavljivali, danas se kažun kao simbol javlja diljem poluotoka: Privremeni turistički
štandovi, apartmansko naselje u Lupoglavu, svadbene torte u obliku kažuna...
Slika 19: Logo prikazi s likom koze kao jednim od najučestalijih znakova
Slika 20: Logo prikazi s prikazom kažuna kao jednim od najučestalijih znakova
45
Zanimljivo je kako se boškarin kao autohtono istarsko govedo vrlo rijetko pojavljuje na logo
znakovima. Jedini pronađeni simboli su pečat i marka Hrvatske pošte. Česta su tema
umjetničkih djela lokalnih umjetnika koji svojim motivima veličaju 'autohtono'.
Slika 21: pečat i marka Hrvatske pošte
Slika 22: umjetnička djela s motivom boškarina: Antun Motika, Ivan Obrovac, Zlatko Zlatić
Slika 23: Ivan Katić: Razglednice s osjećajima Slika 24: Josip Deranja: Vodnjan
(Izvor http://www.vodnjan.hr/web/dwn/attinianum_309m.pdf) (Izvor: http://www.index.hr/forum/72/art--pic-
post/tema/186959/umjetnicke-slike-.aspx?p=69)
Pronađene slike dvaju umjetnika prikazuju isključivo prostor urbane matrice. Može se
zaključiti da slikarsvo nije u povijesti doprinijelo raspoznavanju prostora grada Vodnjana jer
nije bilo mnogo umjetnika koji su u svojim djelima koristili motiv ovog krajobraza. Danas se
čak češće može naići na umjetnička djela s motivom Vodnjana, međutim, u današnje je
vrijeme slikarstvo preslab medij da bi zapravo kod ljudi stvorilo 'sliku prostora'.
46
Slika 25: Prvonagrađeno riješenje vizualnog identiteta grada Vodnjana
Godine 2008. grad Vodnjan raspisao je natječaj za vizualni identitet Vodnjana. Koncept
prvonagrađenog rješenja temelji se na suvremenom načinu prenošenja vizualnih informacija.
Ovo 'reducirano' rješenje nosi neutralan 'stripovski oblačić' koji je na granici funkcionalnosti
kao znak. Između ostalog, može se koristiti u različitim situacijama kroz suodnos s različitim
vizualnim motivima i informacijama tradicijskog nasljeđa. Iako izrađen 2008., ovaj vizualni
identitet nije još primjenjen i na web stranici službenog portala.
4. RASPRAVA
Već iz samog istraživanja društveno – političkog konteksta i postojećih simbola možemo
zaključiti kako umjetnost nije doprinijela prepoznavanju slike krajobraza tog područja. Isto
tako, ne postoji krajobrazni motiv u prostoru koji je toliko prepoznatljiv za Vodnjan da je
lišen konkretne lokacije i predstavlja Vodnjan u pojednostavljenom smislu. Na temelju čestog
pojavljivanja to možemo tvrditi samo za motiv gotičke palače. Iako autohton za Vodnjan, za
motiv kažuna to ne možemo tvrditi jer je postao univerzalni simbol Istre pojavljujući se na
47
razglednicama mjesta u okolicama gdje ih nije moguće pronaći u stvarnosti. Na temelju
isključivo područja Vodnjana, možemo reći da je i zvonik takav izrazito prepoznatljiv motiv,
međutim, uspoređujući ga s ostalim manjim gradovima u Istri može se zaključiti da je taj
element prisutan kod svih istarskih gradova.
Hrvatska u najvećoj mjeri prezentira svoju obalu i more. Na primjeru web stranice Hrvatske
turističke zajednice (http://press.croatia.hr) ima 106 fotografija od kojih je 88 vezano za Istru,
Kvarner i Dalmaciju, odnosno na obalu. Zanimljivo je usporediti ovu ilustraciju s
prezentacijom Italije koja također ima more, raznoliki krajobraz te bogatu kulturnu baštinu.
Unatoč tome, svoju kulturnu baštinu prezentira kao glavni adut. Prikazi koji se javljaju na
stranici Hrvatske turističke zajednice češće prezentiraju obalu kao 'more i sunce' a daleko
rijeđe kao kulturni krajobraz.
Uzevši u obzir da, osim što su razmatrane stranice turističkih agencija i službeni turistički
portal vrlo siromašne promotivnim materijalom, stavljajući u prvi red kuće s bazenom,
možemo reći da je jak potencijal za dobru i atraktivnu prezentaciju prostora Vodnjana
neiskorišten. Generalno, unatoč tome što je proteklih nekoliko godina postepeno počeo rasti
naglasak na unutrašnju Istru (Geografija.hr, 2006.) i priobalje sa očuvanijom ruralnom
kulturom, još uvijek su razglednice siromašne u prikazivanju autohtone ruralne kulture.
Internet omogućuje svakome da lako preko njega izrazi svoje mišljenj/stav, a postavljanje
fotografija na web stranice idealno je za razmatranje kako ljudi vide prostor. U tom su smislu
najzanimljivije su bile web stranice Virtualtourist i Google earth te Panoramio. Na prikazima
stranice Virtualtourist dominiraju motivi grada dok su motivi krajobraza vrlo slabo zatupljeni.
S druge strane, Google earth i Panoramio vrlo bogato prikazuju motive krajobraza stavljajući
ipak glavni naglasak na sakralne elemente. Teško je pretpostaviti razloge za ovaj izrazito
velik kontrast. Možda možemo pretpostaviti da su mnoge fotografije na Google earthu i
panoramiu postavljene od strane lokalnih stanovnika, a ne turista, te su možda bolje upoznati
s kompletnim prostorom. Ipak začuđuje velika učestalost pojavljavanja sakralnih objekata.
Možda stranicu Virtualtourist pretežito koriste turisti/stranci.
Iako dobiven rezultat udjela pojave kulturnog krajobraza u prostornim prikazima prezentacije
Vodnjana iznosi 47,3%, ne može se točno reći u kojoj se mjeri njegovi stanovnici
identificiraju s njim. Osim krajobraza kao takvog, rijetko se u umjetničkim djelima kroz
povijest, bilo beletristici, slikarstvu ili filmu, javljaju motivi krajobraza zbog čega se može
pretpostavljati niži nivo identifikacije lokalnog stanovništva s krajobrazom. Uspoređujući to s
48
primjerice Engleskom, gdje se motivi krajobraza kroz povijest javljaju u svim umjetnostima,
možemo pretpostaviti da je identificiranje stanovnika s prostorom daleko veće.
5. ZAKLJUČAK
Iz svih razmatranih prikaza na materijalu, izrađeno je 66 likovno pojednostavljenih motiva.
Pomoću njih je dobiven jednostavniji pregled broja motiva i njihov sadržaj, što je pomoglo u
detaljnijem određivanju prezentiranog prostora grada Vodnjana. Iz analize je vidljivo da je
zastupljenost motiva kulturnog krajobraza na prikazima prostora 47,3%, dok je zastupljenost
urbanih 52,7%. Prema tome, u odnosu na cjelovit prostor Vodnjana, iz prezentacije se
zaključuje da ipak dominiraju motivi prostora grada koji u stvarnosti zauzima relativno malu
površinu.
U prezentaciji Vodnjana očito je da se neki elementi javljaju češće, a neki rjeđe, pa se
postavlja pitanje odgovara li to stvarnoj slici prostora. Treba uzeti u obzir presudnu činjenicu
koja je uvelike odredila pojavu motiva na istraženom materijalu, a to je zaravnjeni teren
područja Vodnjana koji onemogućava sagledavanje šireg prostora. Zato se na prikazima
najčešće pojavljuju jedan do najviše tri motiva. Tako se mozaični krajobraz vrlo teško iščitava
iz prikaza. Rimska centurijacija se niti na jednom prikazu ne može uočiti već se samo vide
njezini elementi – suhozidi koji obično čine granicu između ceste i oranice/maslinika/livade...
Obzirom da se prikaz urbane matrice iz ptičje perspektive javlja u mnogo navrata, začuđujuće
je da do danas nije postojala potreba fotografiranja i postavljanja prikaza krajobraza iz ptičje
perspektive. Rimska centurijacija ne očituje se na web stranicama i logo znakovima
maslinovog ulja i vina što svakako možemo smatrati propustom u iskorištavanju potencijala
kulturnog karajobraza u promotivne svrhe.
Od 567 prikaza na internetu, javlja se samo jedan prikaz (u dva navrata) prema kojemu je
moguće djelomično sagledati raspored krajobraznih tipova. Uočava se urbano područje sa
istaknutim zvonikom, a okružuju ga poljoprivredne površine nakon čega se nastavlja šuma.
Realno je da je ovakav prikaz moguće fotografirati samo iz Mandriola, tako da više varijanti
ovakvih fotografija ne može biti.
Važno je još napomenuti da je rijetka pojava ponikvi na fotografijama, zapravo gotovo da ih i
nema.
49
Kao što je već spomenuto, u prezentaciji je karakteristična vrlo česta pojava sakralnih
elemenata koji se inače javljaju u kulturnom krajobrazu za što možemo reći da ne predstavlja
realan prostor. U ovom krajobrazu ne postoji toliki broj njih. Ovo odvaja od realne slike te
preoblikuju stvranost. Očito je da ovi objekti jako pridonose simboličnosti krajobraza.
Web stranice koje su uzete u razmatranje imaju nešto višu razinu informativnosti, te ih stoga
većina i sadrži informacije i o kulturnim krajobrazima. Informativnost web stranica koje nsu
uzete u razmatranje variraju. Neke imaju visok nivo informativnosti, ali ne sadrže informacije
Vodnjanu, dok druge imaju nizak nivo informativnosti, pri čemu se može očekivati da možda
neće sadržavati informacije o Vodnjanu. Očito je da je prezentacija Vodnjana na razmatranim
web stranicama zavisila o njihovoj namjeni. Kulturni krajobraz se naravno javlja na web
stranicama maslinara i vinara. Međutim, svijest o kulturnim krajobrazima očituje se kod
komercijalnih web stranica gdje se kod turističkih agencija gotovo i ne javljaju motivi
kulturnog krajobraza. Turističke agencije nisu imale potrebu predstaviti ga kao dio kulturne
baštine.
Od pojavljivanih simbola, možemo reći da se najčešće javlja kažun. Pritom treba napomenuti
da je njegova 'popularnost' jako porasla kada je građena autocesta jer su pri tome mnogi
kažuni bili srušeni. Tek tada su stanovnici Vodnjana prepoznali kažun kao nešto 'svoje' nakon
čega se oblik kažuna počeo javljati u različitim oblicima i namjenama. Simbol koze i ne javlja
se ni približno toliko često, dok se boškarin pojavljuje izrazito rijetko.
50
6. LITERATURA
1. Alempijević, N.Š. (2003.), Značenja tradicijskog pri konstruiranju istarskih identiteta;
Odsjek za etnologiju, Filozofski fakultet, 10000 Zagreb, Ivana Lučića 3
2. Andlar, G., (2011). Percepcija krojobraza kao sastavnica prostorno-planerskog
postupka, seminarski rad, Biotehniška fakulteta, Univerza v Ljubljani; https://mail-
attachment.googleusercontent.com/attachment/?ui=2&ik=b0d1af6d3f&view=att&th=13d0177fd914dc4b&attid=0.2&disp=inline
&realattid=f_hdh6ovdk1&safe=1&zw&saduie=AG9B_P8ACwPSm5-
ewFyg1gbEZBDG&sadet=1365960801093&sads=3mCT28yhpLN94c9qI0_FsIv3N_c (pristupljeno 02.05.2013.)
3. Andlar G. i dr. (2010). Kulturni krajobraz i legislativa – stanje u Hrvatskoj,
Društvena istraživanja, Zagreb, br. 3 (113), str. 813 - 835
4. Antrop, M. (2003.), Why landscapes of the past are important for the future;
Geography Department, Ghent University, Krijgslaan 281 S8, Gent B9000, Belgium,
<http://sequoia.bot.uc.pt/link/files/antrop2004_inpress.pdf>, (pristupljeno: 13.02.2013.)
5. Baloglu S., Mc Cleary K.W. (1999). A Model of Destination Image Formation,
Pergamon, Annals of Tourism Research 26, 4:868-897
6. Bistrović i Uhač, (2007.), Zaštićeni kulturni krajolik vodnjanštine, konzervatorski
elaborat, neobjavljena verzija
7. Bulić,D. (2012.), Rimska centurijacija Istre, Tabula 10. 904:711.41, str 50-74
8. Cifrić I., Trako T. (2008). Kultivirani i tehnički krajobraz , Soc. ekol. Zagreb, Vol. 17
br. 3: 215 – 235, Filozofski fakultet, Zagreb
9. Dumbović-Bilušić B., Šćitaroci O.M.(2007), Kulturni krajolici u Hrvatskoj –
identifikacija i stanje zaštite; Prostor, 2[34] 15[2007], 260-271, <http://hrcak.srce.hr/18534>,
pristupljeno: 22.11.2010.
10. Dumbović-Bilušić B. (1999). Zaštita, očuvanje i korištenje kulturne baštine, Krajolik
- Sadržajna i metodska podloga, Krajobrazne osnove Hrvatska, Ministarstvo
prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb,
str.110-120.
11. Gasto, J. i drugi, (2012). Agriculture and Rurality as Constructor of Sustainable
Cultural Landscape, Landscape planning (Özyavuz M.), InTech, Rijeka
12. Ilić A., (2008). Održivi razvoj Istre - diplomski rad, Fakultet za turistički i hotelijerski
menadžment Beograd
13. Kale J., (2010). Prijedlog modela inventarizacije suhozida, Prostor 18, 2(40): 452-467
51
14. Kale, J., (2011.), Križevi od sira – kako su prostorno planiranje i zaštita kultune
baštine (ne)usklađeni u Hrvatskoj, Vijenac, str. 14
http://www.scribd.com/doc/81819691/Budu%C4%87nost-suhozida
15. Lago L., (1996). Kažuni. Kamena zdanja i krajolici središnje i južne Istre – inventar
za povijesno pamćenje, C.A.S.H., Pula
16. Leader-Elliott i drugi, (2004.) Understanding Cultural Landscapes –Definition;
Flinders Humanities Research Centre
<http://fhrc.flinders.edu.au/research_groups/cult_landscapes/definition.html>
17. Lennon, J. i dr. (1997).; Case Study of the Cultural Landscapes of the Central
Victorian Goldfields (1997.); Environment Australia HAMILTON QLD 4007,
Canberra
18. Sever T., (2010.), Interpretacija upodobitve krajin na turističnih razglednicah izdanih
med 1995 in 2008, Diplomski rad, Univerza v Ljubljani, Biotehinška fakulteta
< http://www.digitalna-knjiznica.bf.uni-lj.si/dn_sever_taja.pdf >
19. Lisac R.,Ivanuš M. (2010). Krajobrazni uzorci planinskih naselja sjevernoga Velebita,
Prostor , 18(2010) 2 (40): 424-437
20. Lynch K. (1990). The Image of the City, The M.I.T. Press Massachusetts
21. Ružić P. (2012). Analiza posebnosti i percepcije ruralnog turizma Istre, Ekonomska
misao praksa 1: 217-238
22. Stobbelaar, D.J. , Pedroli B. (2011.), Perspectives on Landscape Identity: A conceptual
Challenge; University of Applied Sciences Van Hall Larenstein, Wageningen Universaty and
Research Centre, The Netherlands, Vol. 36, No. 3, str. 321–339
23. Špulerová J., Petrovič F. (2011). Historical Agricultural Landscape as a Subject of
Landscape Ecological Research, Hrvatski geografski glasnik 73/2, 155 – 163
24. Taylor, K. (2010.), Landscape and Memory: cultural landscapes, intangible values
and some thoughts on Asia; Research School of Humanities, The Australian National
University, Canberra ACT 0200, Australia, < http://openarchive.icomos.org/139/1/77-wrVW-272.pdf> ,
pristupljeno 27.03. 2013.
25. Echtner, C.M., Richie, J.R.B. (2003.) The Meaning and Measurement of Destination Image
The journal of tourism studies Vol 14, No. 1 str: 37- 48
<http://www.jcu.com.au/business/public/groups/everyone/documents/journal_article/jcudev_012855.pdf
>
26. Vinšćak, T. (1998.), Iz tradicijske baštine središnje istre, Odsjek za etnologiju,
Filozofski fakultet, 10000 Zagreb, Ivana Lučića 3
52
27. Vos, W.; Meeks H. (1999.), Trends in European cultural landscape development:
perspectives for a sustainable future. Landscape and urban planning. (Skupina autora),
WLO, PO box 23, NL-6700 AA Wageningen, The Netherlands, Svezak 46, Poglavlje 1–3,
Stranice 3–14, <http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169204699000432> (pristupljeno
20.02.2013.
WEB IZVORI:
1. ICOMOS, (2005), Xi’an Declaration on the Conservation of the Setting of Heritage
Structures, Sites and Areas, Xi`an: 15th Genreal Assembly of ICOMOS,
<http://www.international.icomos.org/xian2005/xian-declaration.htm>, (pristupljeno: 15.01.2011.)
2. Geografija.hr (2006.) Pozdrav iz..: Analiza zastupljenosti mjesta na razglednicama Istre
<http://www.geografija.hr/clanci/830/pozdrav-iz-analiza-zastupljenosti-mjesta-na-razglednicama-istre>, (pristupljeno:
20.06.2013.)
3. National Character Areas,
<http://www.naturalengland.org.uk/ourwork/landscape/englands/character/assessment/default.aspx> (pristupljeno
24.01.2013.)
4. The Cultural Landscape Foundation, (2011), What are cultural landscapes?,
<http://tclf.org/landscapes/what-are-cultural-landscapes>, (pristupljeno: 15.10.2012.)
5. UNESCO-World heritage centre, (2010), Cultural landscape,
<http://whc.unesco.org/en/activities/477/#1>, (pristupljeno: 15.10.2012.)
ZAKONI I DOKUMENTI:
1. Zakon o potvrđivanju konvencije o Europskim krajobrazima <http://www.istra-
istria.hr/fileadmin/dokumenti/upravna_tijela/UO_za_tal_nac_zaj/Instrumenti_zastite_ljudskih_prava/I.Multilateralni_odnosi/3.Vij
ece_Europe/I-3.11Konvencija%20o%20europskim%20krajobrazima.pdf> (pristupljeno 03.02.2013.)
2. Strategija razvoja grada Vodnjana
<http://www.vodnjan.hr/web/dwn/Strategija_razvoja_Grada_Vodnjana.pdf>
3. Prostorni plan uređenja Grada Vodnjana <http://www.vodnjan.hr/web/dwn/Sluzbene_novine_04-2007.pdf,>
pistupljeno 20.02.2013.
53
7.POPIS SLIKA
Slika 1: Krug identiteta krajobraza:Podijeljen je na dva različita suprotna aspekta, izvor: D.J.Stobbelaar & B. Pedroli (2011.)
Slika 2: Vidljivi ostaci rimske centurijacije Istre (izradio D. Bulić), izvor:
http://www.academia.edu/2477321/Rimska_centurijacija_Istre_Tabula_10_2012_50-74
Slika 3: Ucrtani tragovi centurijacije na Hrvatskoj osnovnoj karti; južni dio pulskog agera, izvor:
http://www.academia.edu/2477321/Rimska_centurijacija_Istre_Tabula_10_2012_50-74
Slika 4: Ostaci rimskih centurija
Slika 5: Princip funkcioniranja prostora tipičnog istarskog sela/grada
Slika 6: Analiza podudarnosti funkcioniranjem prostora prema principu funkcioniranja prostora tipičnog istarskog sela
Slike 7: Ruralni karakter rubnog dijela urbane matrice
Slika 8: Strukturna analiza uzoraka
Slika9: Različite gustoće uzoraka
Slika 10: Podjela na krajobrazne tipove
Slika 11: Pretežito pošumljeno područje
Slika 12: Fotografije pretežito pošumljenog područja
Slika 13: Mozaični krajobraz
Slika 14: Fotografije mozaičnog krajobraza
Slika 15: Poljoprivredni krajobraz
Slika 16: Fotografije poljoprivrednog krajobraza
Slika 17: Urbani krajobraz
Slika 18: Fotografije urbanog krajobraza
Slika 19: Logo prikazi s likom koze kao jednim od najučestalijih znakova
Slika 20: Logo prikazi s prikazom kažuna kao jednim od najučestalijih znakova
Slika 21: pečat i marka Hrvatske pošte
Slika 22: umjetnička djela s motivom boškarina: Antun Motika, Ivan Obrovac, Zlatko Zlatić
Slika 23: Ivan Katić: Razglednice s osjećajima
Slika 24: Josip Deranja: Vodnjan
Slika 25: Prvonagrađeno riješenje vizualnog identiteta grada Vodnjana
54
8. PRILOZI
ANALIZA DRUŠTVENIH MREŽA
Analiza broja pojavljivanih motiva
Elementi/web stranice
Ukupni broj razmatranih fotografija (173) Facebook –
Vodnjanski đir
Virtual tourist Broj pojavljivanih
motiva
Broj razmatranih fotografija 157 % 16 173
Pri
rodn
i el
emen
ti
Šuma 18 11,4 1 6,25 19 10,9
Po
ljop
riv
red
ni
elem
enti
Livada/pašnjak 1 0.6 1 0.5
Oranice 12 7,6 2 12,5 14 8
Vinograd
Maslinici 7 4,4 7 4
Kuća izvan urbane matrice 4 2,5 4 2,3
Ele
men
ti
centu
rija
cije
Suhozid i maslinik 1 0,6 1 0,5
Suhozid i oranica
Suhozid i livada/pašnjak
Suhozid uz cestu
Ele
men
ti
suho
zid
ne
gra
dnje
Suhozid 1 0,6 1 0,5
Kažun 10 6,3 10 5,7
Sak
raln
i
elem
enti
Crkvica 18 11,4 5 31,25 23 13,2
Ostaci temelja crkve
Ele
men
ti
urb
ane
mat
rice
Prostor iz ptičje perspektive 4 2,55 4 2,31
Ulica u perspektivi 54 34,4 12 75 66 38,15
Kuće 22 14,0 5 31,25 27 15,61
Dvorište 7 4,4 7 4
Glavni gradski trg 11 7,0 3 18,75 14 8
Gotička palača 4 5,1 7 43,75 11 6,3
Crkva Sv. Blaža 5 3,2 2 12,5 7 4
Zvonik 23 14,6 3 18,75 26 15
Kar
tog
rafs
k
i p
rikaz
i
Povijesne karte
Virtualna mapa
Ost
al
i elem
enti
Kuća s bazenom 12 7,6 12 6,9
More 23 19,1 23 13,2
Sim
bo
l V
odn
jan
a Grb grada Vodnjana
Sim
bo
li I
stre
Kažun 10 6,3 10 5,7
Koza
Boškarin 1 0,6 1 0,58
55
Kombinacija elemenata
Društvene mreže – kombinacije elemenata
Vodnjanski đir Virtual tourist
Br. fotografija:157 % Br. fotografija:16 %
Ulica u perspektivi 54 34,4 Ulica u perspektivi
Gotička palača
5
5
31,3
31,3
More, šuma
Crkvica
18
18
11,4
11,4
Crkvica 3 18,7
Kuća s bazenom 12 7,6 Zvonik i crkva 2 12,5
Glavni gradski trg 7 4,4 Crkva 1 6,25
More 5 3,1
Dvorište i zvonik Zvonik, crkva i kuće
Kažun
5 5
5
3,1 3,1
3,1
Urbana matrica iz ptičje perspektive
4 2,5
Oranica, maslinik,kuće,
zvonik
4 2,5
Glavni gradski trg i gotička
palača
4 2,5
Oranica, kuće 3 1,9
Oranica i kažun 3 1,9
Kuće, zvonik 2 1,2
Maslinik i zvonik 2 1,2
Dvorište i kuće 2 1,2
Oranice, suhozid i kuće i zvonik
2 1,2
Suhozid i maslinik 1 1,2
Boškarin i livada i kuće 1 0,6
ANALIZA KOMERCIJALNIH WEB STRANICE
Turističke agencije
Analiza broja pojavljivanih elemenata
Elementi/web stranice Adriagate Arlene Adria 24 Croatia
advisor
Broj pojavljivanih
motiva
Broj razmatranih fotografija (13) 3 % 2 % 6 % 2 % 13 %
Pri
rodn
i
elem
enti
Šuma
Po
ljop
riv
red
ni
elem
enti
Livade/pašnjaci
Oranice
Vinogradi
Maslinici
Kuća izvan urbane
matrice
Ele
men
ti
centu
rija
cije
Suhozid i maslinik
Suhozid i oranica
Suhozid i livada/pašnjak
Suhozid uz cestu
Ele
men
ti
suho
zid
n
e g
radn
je
Suhozid
56
Kažun S
akra
lni
elem
enti
Crkvica
Ostaci temelja crkve
Ele
men
ti u
rban
e m
atri
ce
Prostor iz ptičje
perspektive
1 33,3 1 50 2 15,3
Ulica u perspektivi 1 33,3 1 7,6
Zelena površina
Kuće 1 33,3 1 7,6
Dvorišta
Glavni gradski trg 1 33,3 1 50 2 15,3
Gotička palača 1 50 1 7,6
Crkva i zvonik 1 33,3 1 7,6
Zvonik 1 33,3 1 7,6
Kar
tog
rafs
ki
pri
kaz
i
Povijesne karte
Zračni snimak –google
Ost
al
i elem
enti
Kuća s bazenom 2 100 6 100 8 61,5
More
Sim
bo
l V
odn
jan
a Grb grada Vodnjana
Sim
bo
li I
stre
Kažun
Koza
Boškarin
Kombinacije elemenata
Adriagate Arlene Adria 24 Croatia advisor
Br. fotografija:3 % Br. fotografija:2 % Br. fotografija:6 % Br. fotografija:2 %
Ulica u
perspektivi Glavni trg, kuće
i zvonik
Urbana matrica iz ptičje
perspektive
1
1
1
33,3
33,3
33,3
Kuća s
bazenom
2 100 Kuća s
bazenom
6 100
Glavni trg i
gotička palača Grad iz ptičje
perspektive
1
1
50
50
57
Web stranice vinara
Analiza broja pojavljivanih elemenata
Elementi/web stranice Agroprodukt Marčeta Trapanvina Medea Broj pojavljivanih
motiva
Broj razmatranih fotografija (51) 1 % 1 % 48 % 1 % 51 %
Pri
rodn
i
elem
enti
Šuma 1 100 6 12,5 7 13,7
Po
ljop
riv
red
ni
elem
enti
Livade/pašnjaci 1 100 1 1,9
Oranice
Vinogradi 1 100 1 100 32 66,6 1 100 35 68,6
Maslinici 4 8,3 4 7,8
Kuća izvan urbane matrice 1 100 1 1,9
Ele
men
ti
centu
rija
cije
Suhozid i maslinik
Suhozid i oranica
Suhozid i livada/pašnjak
Suhozid uz cestu
Ele
men
ti
suho
zid
ne
gra
dnje
Suhozid
Kažun
Sak
raln
i el
emen
ti Crkvica
Ostaci temelja crkve
Ele
men
ti u
rban
e m
atri
ce
Urbana matrica iz ptičje
perspektive
Ulica u perspektivi
Zelena površina
Kuće
Dvorišta
Glavni gradski trg
Gotička palača
Crkva Sv. Blaža
Zvonik
Zračni snimak –google
Ost
al
i elem
enti
Kuća s bazenom 1 100 1 1,9
More 1 2,1 1 1,9
Sim
bo
l V
odn
jan
a Grb grada Vodnjana
Sim
bo
li
Istr
e
Kažun
Koza
Boškarin
58
Kombinacije elemenata
Kombinacije elemenata – web stranice maslinara
Agroprodukt Marčeta Trapanvina Medea
Br. fotografija:1 % Br. fotografija:1 % Br. fotografija: 48 % Br. fotografija:1 %
Vinograd 1 100 Vinograd, kuća,
livada i šuma
1 100 Vinograd
26
54,2 Vinograd 1
100
Vinograd i šuma
Vinogradi i kuće s
crkvom na brijegu
6
6
12,5
12,5
Povijesne karte 5 10,4
Maslinici 4 8,3
More i šuma 1 2%
Web stranice maslinara
Analiza broja pojavljivanih elemenata
Elementi/web stranice Baisol Brist olive Chiavalon Meloto Broj
pojavljivanih
motiva
Broj razmatranih fotografija (23) 2 % 4 % 5 % 12 % 23 %
Pri
rodn
i
elem
enti
Šuma
Po
ljop
riv
red
ni
elem
enti
Livade/pašnjaci
Oranice
Vinogradi
Maslinik 1 50 2 40 5 100 10 83,3 18 78,2
Kuća izvan urbane matrice 2 16,6 2 8,6
Ele
men
ti
centu
rija
cije
Suhozid i maslinik
Suhozid i oranica
Suhozid i livada/pašnjak 2 40 2 8,6
Suhozid uz cestu
Ele
men
ti
suho
zid
ne
gra
dnje
Suhozid 2 40 2 8,6
Kažun 2 40 1 20 3 13
Sak
raln
i el
emen
ti Crkvica 1 20 1 4,3
Ostaci temelja crkve
Ele
men
ti u
rban
e m
atri
ce Prostor iz ptičje perspektive 1 50 1 4,3
Ulica u perspektivi
Zelena površina
Kuće
Dvorišta
Glavni gradski trg
Gotička palača
Crkva Sv. Blaža 1 20 1 4,3
Zvonik 2 40 1 8,3 3 13
Kar
tog
rafs
ki
pri
kaz
i
Povijesne karte
Zračni snimak –google 1 8,3 1 4,3
59
Ost
al
i elem
enti
Kuća s bazenom
More
Sim
bo
l V
odn
jan
a Grb grada Vodnjana
Sim
bo
li I
stre
Kažun 2 40 1 20 3 13
Koza
Boškarin 2 40 2 8,6
Kombinacije elemenata
Kombinacija elemenata – web stranice maslinara
Baisol Brist olive Chiavalon Meloto
Br. fotografija:2 % Br. fotografija:4 % Br. fotografija:5 % Br. fotografija:12 %
Maslinik
Urbana matrica iz ptičje
perspektive
1
1
50
50
Maslinik 2 50 Maslinik
Maslinik i zvonik Maslinik i kuća
izvan urbane matrice
Maslinik i crkvica Maslinik i boškarin
1
1
1
1
1
20
20
20
20
20
Maslinik
10
83,3
Kažun, suhozid i šuma
Maslinik i
crkvica
1
1
25
25
Maslinik i zvonik
Maslinik, šuma
i more
1 1
8,3 8,3
ANALIZA WEB STRANICA SLUŽBENOG PORTALA GRADA VODNJANA
Analiza broja pojavljivanih elemenata
Pojedinačni elementi krajobraza – Službeni portal grada Vodnjana
Elementi/web stranica Službeni portal
Grada Vodnjana
Broj razmatranih fotografija (50) 50 %
Pri
rodn
i
elem
enti
Šuma
Po
ljop
riv
red
ni
elem
enti
Livade/pašnjaci 1 2
Oranice
Vinogradi 2 4
Maslinici 3 6
Kuća izvan urbane
matrice
Ele
men
ti
centu
rija
cije
Suhozid i maslinik 2 4
Suhozid i oranica
Suhozid i livada/pašnjak 1 2
Suhozid uz cestu
Ele
men
ti
suho
zid
ne
gra
dnje
Suhozid 3 6
Kažun 2 4
Sa
kr
al ni
el e m en ti Crkvica 2 2
60
Ostaci temelja crkve E
lem
enti
urb
ane
mat
rice
0
Urbana matrica iz ptičje
perspektive
2 4
Ulica u perspektivi 3 6
Zelena površina
Kuće 2 4
Dvorišta
Glavni gradski trg 3 6
Gotička palača 4 8
Crkva i zvonik 1 2
Zvonik 5 10
Kar
tog
rafs
ki
pri
kaz
i
Povijesne karte
Zračni snimak –google 1 2
Ost
al
i elem
enti
Kuća s bazenom
More 3 6
Sim
bo
l V
odn
jan
a Grb grada Vodnjana 3 6
Sim
bo
li I
stre
Kažun 2 4
Koza
Boškarin
Kombinacije elemenata
Kombinacije elemenata – Službeni portal grada Vodnjana
Službeni portal grada Vodnjana
Br. razmatranih fotografija: 50 %
Gotička palača 7 14%
Glavni trg Ulica u perspektivi
Grb grada Vodnjana
5 5
5
10 10
10
Zvonik i ulica u perspektivi 4 8
Crkvica 3 6
Kažun i pašnjaci Kažun
Maslinik
Maslinik i zvonik Urbana matrica iz ptičje perspektive
Zvonik, kuće
Crkva i zvonik i kuće
2 2
2
2 2
2
2
4 4
4
4 4
4
4
Vinograd 3 6
61
Vinograd i maslinik i livada/pašnjak i zvonik Grb grada Vodnjana, maslinik i zvonik
Suhozid i livada/pašnjak i kuće
Gotička palača i glavni trg
1 1
1
1
2 2
2
2
ANALIZA WEB STRANICA BLOGOVA
Analiza broja pojavljivanih elemenata
Pojedinačni elementi krajobraza - blogovi
Elementi/web stranice Moja putovanja
Istrom i šetnja
Pulom
Cvergla blog Forsi niste
znali blog
Smrikve Broj pojavljivanih motiva
Broj raazmatranih fotografija (84) 30 % 64 % 4 % 17 % 115 %
Pri
rodn
i
elem
enti
Šuma 1 3,3 19 29,6 1 25 21 18,2
Po
ljop
riv
red
ni
elem
enti
Livade/pašnjaci 1 3,3 8 12,5 9 7,8
Oranice 2 6,6 2 3,1 4 3,4
Vinogradi
Maslinici 7 10,9 4 23,5 11 9,5
Kuća izvan urbane
matrice
Ele
men
ti
centu
rija
cije
Suhozid i maslinik 2 3,1 4 23,5 6 5,2
Suhozid i oranica
Suhozid i livada/pašnjak 1 1,5 1 0.8
Suhozid uz cestu 2 3,1 2 1,7
Ele
men
ti
suho
zid
ne
gra
dnje
Suhozid 5 7,8 4 23,5 9 7,8
Kažun 7 10,9 1 25 2 11,8 10 8,6
Sak
raln
i
elem
enti
Crkvica 1 3,3 18 28,1 1 25 13 76,5 33 28,6
Ostaci temelja crkve 8 26,6 8 12,5 16 13,9
Ele
men
ti u
rban
e m
atri
ce
Prostor iz ptičje perspektive
9 30 1 1,5 10 8,6
Ulica u perspektivi 3 10 13 20,3 2 50 4 23,5 22 19,1
Zelena površina
Kuće 9 30 8 12,5 17 14,7
Dvorišta 2 6.6 2 3,1 4 3,4
Glavni gradski trg 3 10 2 3,1 4 23,5 9 7,8
Gotička palača 3 10 2 3,1 3 17,6 8 6,9
Crkva i zvonik 1 3,3 1 1,5 2 11,8 4 3,4
Zvonik 5 16,6 7 10,9 3 17,6 15 13
Kar
tog
rafs
ki
pri
kaz
i
Povijesne karte 1 5,9 1 10.8
Zračni snimak –google 1 1,5 1 0.8
Ost
al
i elem
enti
Kuća s bazenom
More
Sim
bo
l V
odn
jan
a Grb grada Vodnjana 3 3 2,6
Si
m bo
li
Ist
re
Kažun 7 10,9 1 25 2 10 8,6
62
Koza 1 1 0,8
Boškarin
Kombinacije elemenata
Kombinacija elemenata - blogovi
Moja putovanja Istrom i šetnja
Pulom
Cvergla blog Forsi niste znali Smrikve
Br. fotografija:30 % Br. fotografija: 64 % Br. fotografija: 4 % Br. fotografija: 17 %
Urbana matrica iz
ptičje perspektive
9 30 Ulica u
perspektivi
10 23,8 Ulica u
perspektivi
2 50 Maslinik 5
29,4
Ostaci temelja crkve i šuma
8 26,7
Ostaci temelja crkve
i šuma
8 19 Crkvica Kažun, šuma,
suhozid
1 1
25 25
Ulica u perspektivi Crkvica
4 4
23,5 23,5
Kažun
Crkvica,
livada, šuma
7
7
16,6
16,6
Glavni gradski trg 2 11,8
Crkvica i
livada
6 14,2 Crkva i zvonik
Kažun, pašnjak i šuma
1
1
5,9
5,9
Crkvica i
kuće
5 11,9
Gotička palača 5 16,7 Ulica u
perspektivi i
zvonik
3
Ulica u perspektivi 4 13,3 Suhozid, livada i
maslinik
Šuma, maslinici,
oranice, kuće, crkva, zvonik
Gotička
palača Dvorišta
Glavni trg
2
2
2
2
2
Kuće urbane
matrice, dvorište i oranice
Glavni trg
2
2
6,7
6,7
Maslinik,
šuma Kartografski
prikaz
Maslinik Cesta,
suhozid,
maslinik Cesta,
suhozid, šuma
Kuće, crkva, zvonik
Crkva i
zvonik
1
1
1
1
1
1
2
63
ANALIZA INFORMATIVNIH WEB STRANICA
Analiza broja pojavljivanih elemenata
Pojedinačni elementi krajobraza – informativne web stranice
Elementi/web stranice Istra.net Wikipedija Broj
pojavljivanih elemenata
Boj razmatranih fotografija (8) 4 % 4 % 8 %
Pri
rodn
i
elem
enti
Šuma
Po
ljop
riv
red
ni
elem
enti
Livade/pašnjaci
Oranice
Vinogradi
Maslinici 1 25 1 12,5
Kuća izvan urbane matrice
Ele
men
ti
centu
rija
cije
Suhozid i maslinik
Suhozid i oranica
Suhozid i livada/pašnjak
Suhozid uz cestu
Ele
men
ti
suho
zid
ne
gra
dnje
Suhozid
Kažun
Sak
raln
i el
emen
ti Crkvica
Ostaci temelja crkve
Ele
men
ti u
rban
e m
atri
ce Prostor iz ptičje perspektive 1 25 1 12,5
Ulica u perspektivi 1 25 1 25 2 25
Zelena površina
Kuće 1 25 2 50 3 37,5
Dvorišta
Glavni gradski trg 2 50 2 25
Gotička palača 2 50 2 25
Crkva Sv. Blaža 1 25 1 12,5
Zvonik 1 25 2 50 3 37,5
Kar
tog
rafs
ki
pri
kaz
i
Povijesne karte
Zračni snimak –google 1 25 1 12,5
Ost
al
i elem
enti
Kuća s bazenom
More 1 25 1 12,5
Sim
bo
l V
odn
jan
a Grb grada Vodnjana 2 50 2 25
Sim
bo
li I
stre
Kažun
Koza
Boškarin
64
Kombinacije pojavljivanih elemenata
Kombinacije elementa – informativne web stranice
Istra.net Wikipedija
Br. fotografija:4 % Br. fotografija: 4 %
Glavni trg i gotička
palača
2 50 Ulica u perspektivi i zvonik
Grb grada Vodnjana
2
2
50
50
Ulica u perspektivi
Zvonik, crkva kuće
1
1
25
25
Grad iz ptičje perspektive
Maslinik i zvonik
1
1
25
25
ANALIZA WEB STRANICA PORTALA
Analiza broja pojavljivanih elemenata
Pojedinačni elementi krajobraza – portali
Elementi/web stranice Glas Istre Histrica Broj pojavljivanih elemenata
Broj razmatranih fotografija (12) 8 % 4 % 12 %
Pri
rodn
i
elem
enti
Šuma 1 12,5 1 8,3
Po
ljop
riv
red
ni
elem
enti
Livade/pašnjaci 2 25 2 16,7
Oranice
Vinogradi 1 12,5 1 8,3
Maslinici
Kuća izvan urbane matrice
Ele
men
ti
centu
rija
cije
Suhozid i maslinik
Suhozid i oranica
Suhozid i livada/pašnjak
Suhozid uz cestu 1 12,5 1 8,3
Ele
men
ti
suho
zid
ne
gra
dnje
Suhozid 1 12,5 1 8,3
Kažun 1 12,5 1 25 2 16,7
Sak
raln
i el
emen
ti Crkvica 3 37,5 3 25
Ostaci temelja crkve 1 12,5 1 8,3
Ele
men
ti u
rban
e m
atri
ce Prostor iz ptičje perspektive
Ulica u perspektivi 1 12,5 1 8,3
Zelena površina
Kuće
Dvorišta
Glavni gradski trg 1 25 1 8,3
Gotička palača
Crkva Sv. Blaža
Zvonik 1 25 1 8,3
Kar
tog
rafs
ki
pri
kaz
i
Povijesne karte
Zračni snimak –google 1 8,3
Ost
al
i elem
enti
Kuća s bazenom 3 75 3 25
More 1 12,5 1 8,3
65
Sim
bo
l V
odn
jan
a Grb grada Vodnjana S
imbo
li I
stre
Kažun 1 25 1 8,3
Koza
Boškarin
Kombinacije pojavljivanih elemenata
Kombinacije elemenata – portali
Glas Istre Histrica
Br. fotografija:8 % Br. fotografija:4 %
Crkvica livada/pašnjak i
šuma
2 25 Kuća s bazenom 3 75
Livada i šuma
Ostaci temelja crkve Pašnjak, šuma i more
Ulica u perspektivi Crkvica
Vinograd
1
1 1
1 1
1
12,5
12,5 12,5
12,5 12,5
12,5
Glavni gradski trg i
zvonik
1 25
ANALIZA VIRTUALNE MAPE GOOGLE EARTH I 'LAYER-a' PANORAMIO
Analiza broja pojavljivanih elemenata
Elementi/web stranice Google earth Panoramio Broj pojavljivanih
elemenata
Broj razmatranih fotografija (127) 77 % 50 % 122 %
Pri
rodn
i el
emen
ti
Šuma 34 44,1 29 58 63 51
Po
ljop
riv
red
ni
elem
enti
Livade/pašnjaci 26 33,7 16 32 42 34,4
Oranice 1 1,3 1 0,8
Vinogradi 5 6,4 5 4
Maslinici 8 10,3 4 8 12 9,8
Kuća izvan urbane matrice 4 5,1 4 3,2
Ele
men
ti
centu
rija
cije
Suhozid i maslinik 3 3,8 2 4 5 4
Suhozid i oranica 3 3,8 3 2,4
Suhozid i livada/pašnjak 7 9 8 16 15 12,2
Suhozid uz cestu 1 2 1 0,8
Ele
men
ti
suho
zid
ne
gra
dnje
Suhozid 23 19,8 11 22 34 27,8
Kažun 14 18,1 12 24 26 21,3
Sa
kr
al ni
el e m en ti Crkvica 29 37,6 14 28 43 33,9
66
Ostaci temelja crkve 14 18,1 8 16 22 17,3 E
lem
enti
urb
ane
mat
rice
Prostor iz ptičje perspektive 1 1,2 1 0,8
Ulica u perspektivi 5 6,4 2 4 7 5,5
Zelena površina
Kuće 6 7,7 4 8 10 8,1
Dvorišta 1 1,2 1 0,8
Glavni gradski trg 3 3,8 1 2 4 3,2
Gotička palača 3 3,8 1 2 4 3,2
Crkva Sv. Blaža 1 1,2 6 12 7 5,5
Zvonik 5 6,4 6 12 11 9
Kar
tog
rafs
k
i p
rikaz
i
Povijesne karte
Virtualna mapa –google 1 1,2 1 2 2 1,6
Ost
al
i elem
enti
Kuća s bazenom 2 2,5 2 1,6
More 2 2,5 2 4 4 3,2
Sim
bo
l V
odn
jan
a Grb grada Vodnjana
Sim
bo
li
Istr
e
Kažun 14 18,1 12 24 26 21,3
Koza
Boškarin
Kombinacije pojavljivanih elemenata
Google earth Panoramio
Br. fotografija:77 % Br. fotografija: 50 %
Crkvica 15
Crkvica i šuma
Ostaci temelja crkve, livada, šuma
14
14
18,2
18,2
Crkvica i šuma 14
28
Kažun, livada i šuma i suhozid
Kažun i suhozid
7
7
9,1
9,1
Kažun, suhozid, livada, šuma
Ostaci temelja crkve
8
8
16
16
Ulica u perspektivi 5 6,5 Kažun, livada, šuma Zvonik, crkva, kuće
4 4
8 8
Livada i šuma
Kuća izvan urbane matrica i dvorišta Oranica, šuma, suhozid i kažun
Suhozid i maslinik
Maslink i vinograd i suhozid Kuće, crkva i zvonik
3
3 3
3
3 3
3,9
3,9 3,9
3,9
3,9 3,9
Crkva i zvonik
Maslinik i suhozid Ulica u perspektivi
Livada i šuma
Maslinik i livada/pašnjak
2
2 2
2
2
4
Maslinik, crkva i zvonik i suhozid Glavni trg s gotičkom palačom
Kuća s bazenom, livada i šuma
Pašnjak, šuma, more i kuće izvan urbane matice
2 2
2
2
2,6 2,6
2,6
2,6
Suhozid uz cestu, more i šuma Glavni trg i gotička plača
1 1
2 2
Maslinik, vinograd i kuće izvanurbane matrice
Prostor iz ptičje perspektive
Oranica, vinograd, i kuće izvan urbane matrice Glavni gradski trg
Gotička palača
Dvorište
1
1
1 1
1
1 1
1,2
1,2
1,2 1,2
1,2
1,2 1,2
67
ZBIRNA TABELA SVIH KATEGORIJA WEB STRANICA
Analiza broja pojavljivanih elemenata svih razmatranih fotografija
Elementi krajobraza/web stranice
Dru
štv
en
e m
reže
Ko
merci
jaln
e w
eb
str
an
ice
Slu
žb
en
i p
orta
l gra
da
Vo
dn
jan
a
Blo
gov
i
Info
rm
ati
vn
e w
eb
str
an
ice
Po
rta
li
Go
ogle
ea
rth
i P
an
ora
mio
Ukupno
Broj razmatranih fotografija 173 87 50 115 8 12 122 567 %
Pri
rodn
i el
emen
ti
Šuma 19 7 29 1 63 119 20,9
Po
ljop
riv
red
ni
elem
enti
Livada/pašnjak 1 1 2 1 2 42 49 8,6
Oranice 14 4 1 19 3,3
Vinograd 35 4 1 5 45 7,9
Maslinici 7 22 6 11 1 12 59 10,4
Kuća izvan urbane matrice
4 3 4 11 1,9
Ele
men
ti
centu
rija
cije
Suhozid i maslinik 1 4 6 5 16 2,8
Suhozid i oranica 3 3 0,5
Suhozid i
livada/pašnjak
2 2 1 15 20 3,5
Suhozid uz cestu 2 1 1 4 0,7
Ele
men
ti
suho
zid
ne
gra
dnje
Suhozid 1 2 4 9 1 34 51 8,9
Kažun 10 3 4 10 2 26 55 9,7
Sak
raln
i
elem
enti
Crkvica 23 1 2 33 3 43 105 18,5
Ostaci temelja crkve 16 1 22 39 6,8
Ele
men
ti u
rban
e m
atri
ce
Prostor iz ptičje
perspektive
4 2 4 10 1 1 22 3,8
Ulica u perspektivi 66 2 6 22 2 1 7 106 18,6
Kuće 27 1 4 17 3 10 62 10,9
Dvorište 9 4 1 14 2,4
Glavni gradski trg 14 2 6 9 2 2 4 39 6,8
Gotička palača 15 1 8 8 2 1 4 39 6,8
Crkva Sv. Blaža 7 2 2 4 1 7 23 4
Zvonik 26 4 10 15 3 1 11 70 12,3
Kar
tog
rafs
k
i p
rikaz
i
Povijesne karte 1 1 0,1
Virtualna mapa 1 1 1 1 1 2 7 1,2
Ost
al
i elem
enti
Kuća s bazenom 12 9 2 23 4
More 23 1 6 1 1 4 36 6,3
68
Sim
bo
l V
odn
jan
a Grb grada Vodnjana 6 3 2 11 1,9 S
imbo
li I
stre
Kažun 10 3 4 10 2 26 55 9,7
Koza 1 1 0.1
Boškarin 1 2 3 0,5
Kombinacije pojavljivanih elemenata
Ukupno fotografija: 567 %
1. Ulica u perspektivi 90 15,8
2. Gotička palača 20 3,5
3. More i šuma 18 3,1
4. Ostaci temelja crkve 9 1,5
5. Ostaci temelja crkve i šuma 30 5,2
6. Crkvica 45 7,9
7. Crkvica i kuće 5 0,8
8. Crkvica i livada/pašnjak 7 1,2
9. Crkvica, i šuma 36 6,3
10.
Zvonik i crkva 8 1,4
11 Kuća s bazenom 20 3,5
12 Kuća s bazenom, livada i šuma 2 0,3
13 Glavni gradski trg 17 2,9
14 Glavni gradski trg i zvonik 2 0,3
15 More 5 0,8
16 Dvorište i zvonik 5 0,8
17 Zvonik, crkva i kuće 15 2,6
18 Kažun 14 2,4
19 Kažun i suhozid 7 1,2
20 Kažun i livada/pašnjak 2 0,3
21 Kažun, šuma, suhozid 9 1,5
22 Kažun, livada/pašnjak i šuma 11 1,9
23 Kažun, suhozid, livada i šuma 8 1,4
24 Kažun, suhozid, oranica i šuma 3 0,5
25 Prostor iz ptičje perspektive 20 3,5
26 Oranica, maslinik, kuće, zvonik 4 0,7
27 Glavni gradski trg i gotička palača 11 1,9
28 Oranica i kuće 3 0,5
29 Oranica i kažun 3 0,5
30 Zvonik i kuće 4 0,7
31 Maslinik i zvonik 7 1,2
32 Dvorište i kuće urbane matrice 3 0,5
33 Oranice, suhozid, kuće i zvonik 2 0,3
34 Maslinik, vinograd i suhozid 3 0,5
35 Boškarin, livada i kuće 1 0,1
36 Kuća izvan urbane matrice i oranica 3 0,5
37 Kuća izvan urbane matrice, livada/pašnjak, šuma more 2 0,3
38 Vinograd 32 5,6
40 Vinograd, kuća, livada/pašnjak i šuma 1 0,1
41 Vinograd, oranice i kuće izvan urbane matrice 1 0,1
42 Vinograd i šuma 6 1
43 Vinograd, kuće, crkva na brijegu 6 1
44 Povjesne karte 5 0,8
45 Orto- foto prikaz 1 0,1
46 Maslinik 17 2,9
47 Maslinik i kuća izvan urbane matrice 1 0,1
48 Maslinik i boškarin 1 0,1
49 Maslinik i crkvica 1 0,1
50 Maslinik, šuma i more 1 0,1
51 Maslinik, suhozid i livada/pašnjak 2 0,3
52 Maslinik i livada/pašnjak 2 0,3
69
53 Maslinik i suhozid 5 0,8
54 Maslinik, suhozid, crkva i zvonik 2 0,3
55 Maslinik, vinograd i kuće izvan urbane matice 1 0,1
56 Grb grada Vodnjana 6 1
57 Zvonik i ulica u perspektivi 9 1,5
58 Vinograd, maslinik livada/pašnjak i zvonik 1 0,1
59 Grb grada Vodnjana, maslinik i zvonik 1 0,1
60 Zvonik 1 0,1
61 Suhozid, livada/pašnjak i kuće 1 0,1
62 Dvorište, kuće urbane matrice i oranice 2 0,3
63 Zvonik, crkva, kuće, oranice, maslinici, šuma 2 0,3
64 Dvorište urbane matrice 2 0,3
65 Glavni trg, maslinik i šuma 1 0,1
66 Suhozid, maslinik i cesta 1 0,1
67 Suhozid, šuma, cesta 1 0,1
78 Pašnjak, šuma i more 1 0,1
79 Livada/pašnjak i šuma 5 0,8
70 Suhozid uz cestu, more i šuma 1 0,1
Recommended