Kralješnjaci (Vertebrata)

Kralješnjaci(Vertebrata)

Sistematska podjela životinja

1. Praživotinje – PROTOZOA2. Spužve – Spongia - PARAZOA3. Beskolutićavci – Ameria4. Mnogokolutićavci – Polimeria METAZOA5. Malokolutićavci – Oligomeria6. Svitkovci – Chordonia

I. PlaštenjaciII. SvitkoglavciIII. Kralješnjaci

Paleozoik – pojava prvih kralješnjaka (prije ~ 500 milijuna godina - tijekom kambrijske eksplozije života)

Prvo se razvili kao svitkovci koji su s vremenom postali aktivniji i grabežljiviji od ostalih svitkovaca

- Glavno obilježje – razvoj kralježnice, lubanje i škržnog kostura.

- 40 000 vrsta podijeljenih u 6 skupina:

1. KRUŽNOUSTE2. RIBE3. VODOZEMCI4. GMAZOVI5. PTICE6. SISAVCI

- Na površini tijela višeslojna koža.- Pousmina (površinski sloj kože) i usmina stvaraju

orožnjavanjem stvaraju kostur različitih formi (ljuske gmazova, perje ptica, dlake, kopita i rogovi sisavaca)

- Orožnjavanje se vrši pomoću bjelančevine KERATINA.

U koži pigment MELANIN – štiti od UV-zračenja- Najveći organ

Pokrovni sustav je sustav organa koji pokriva čitavo tijelo izvana i štiti ga od raznih vanjskih utjecaja (mikroorganizmi, sušenje, fizički štiti unutarnje organe), služi za izlučivanje tvari izvan tijela i sadrži osjetilna tjelešca za osjet boli, pritiska i temperature.

KOSTUR

Unutarnji kostur čine :- Kralješnica- Lubanja- Rebra - Kosti oplećja- Kosti kukova- Kosti udova

Osnovna funkcija kostura je podupiranje tijela.

- Kralješci:

1. Amficelni (dvočaškasti)

2. Procelni

3. Opistocelni

4. Platicelni

Prvi vratni kralješak – ATLAS

Drugi vratni kralješak - AXIS

Mišićni sustav- 3 vrste mišića : 1. Poprečno prugasti2. Glatki3. Srčani

Probavni sustavUsna šupljina – ždrijelo – jednjak – želudac –

tanko crijevo – debelo crijevoPomoćni probavni organi : žlijezde slinovnice,

gušterača i jetra.

Hrskavičnjače, vodozemci, gmazovi i ptice imaju NEČISNICU ili KLOAKU.

Dišni organiŠkrge – kružnouste, ribe, ličinke vodozemacaPluća – odrasli vodozemci, gmazovi, ptice i sisavciKoža - vodozemci

Optjecajni sustavZatvoren krvožilni sustavKralješnjaci koji dišu škrgama imaju VENSKO SRCE

Postoji mali i veliki krvotok.

Različitrost u izgledu eritrocita Limfni sustav

Otvoren optjecajni sustav

-Služi da svu suvišnu i nepotrebnu tekućinu dovodi u venski sustav te stvaraju antitijela-čine ga limfni čvorovi i limfne žile

ODRŽAVANJE TJELESNE TEMPERATURE

- Poikilotermni organizmi – org. s promjenjivom tjel.temperaturom (kružnouste, ribe, vodozemci i gmazovi).

- Homoiotermni organizmi – životinje sa stalnom tjelesnom temperaturom (sisavci i ptice)

Organi za izlučivanje su BUBREZI.

SPOLNI SUSTAV

Kružnouste, ribe koštunjače i većina vodozemaca imaju VANJSKU OPLODNJU.

Ostali imaju UNUTRAŠNJU OPLODNJU.

Većina sisavaca rađa žive mlade, dok ostali kralježnjaci nesu jaja.

Živčani sustav : MOZAK i LEĐNA MOŽDINA Osjetila:- Oko- Uho- Nos Endokrine žlijezde – žlijezde s unutrašnjim

izlučivanjem, izlučuju hormone u krv.- Hipofiza - najznačajnija endokrina žlijezda Proizvodi mnoge hormone i

upravlja radom svih drugih žlijezda. Nalazi se donje strane mozga i ona je žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.

- Štitnjača – izuzetno važna za funkciju metabolizma

- Nadbubrežna žlijezda -Njena glavna odgovornost je regulacija stresnogodgovora putem sinteze kortikosterida i kateholamina, uključujući kortizon i adrenalin. Sastoji se iz dva dijela: kore i srži, koji se međusobno razlikuju i po porijeklu i po funkciji.

- Spolne žlijezde (sjemenici i jajnici)

KRUŽNOUSTE (Cyclostomata)

- Nemaju čeljusti- Probavilo tek nešto više od ravne cijevi koja se pruža od

okruglih, bezčeljusnih usta (okružena sa prstenom rožnatih kvržica umjesto zubi ) do anusa

- Žive hraneći se krvlju drugih riba- Nemaju ljuske ni trbušne ni prsne peraje- Lubanja i skelet su hrskavični- Imaju bočnu prugu kao ravnotežni organ pri plivanju- Dišu pomoću škržnih vrećica kojih ima 7 ili više pari- Vensko srce – 1 klijetka, 1 pretklijetka- Za izlučivanje – prvi bubreg ili predbubreg- Opisano 45 vrsta, dijelimo ih na paklare i sljepulje

AGNATHA

Cyclostomata

RIBE

Preko 24 000 vrsta Pojavile su se prije 470 milijuna godina za vrijeme kambrijske

eksplozije života, a najbrojnije u devonu ( prije 360 milijuna godina) kada se pojavljuju i prvi tetrapodi (životinje s 4 uda)

Pteraspis sa gornje slike – bez čeljusti, peraja i ljusaka- male oči s obje strane glave, bočna pruga, oklop, šiljasti završetak glave

PODJELA RIBA :

1. Hrskavičnjače

2. Koštunjače:

Zrakoperke – većina današnjih riba

Nosnoprolaznice : a) resoperke

b) dvodihalice

- kod njih su se spojili stražnji nosni otvori s usnom šupljinom čime je otvoren put zrakka do pluća. Te otvore zovemo HOANE.

Resoperke

Naročito ih mnogo ima ih u slojevima starim otprilike 400 milijuna godina, a poslije ih je sve manje i nijedan primjerak nije pronađen u stijenama mlađim od 60 milijuna godina. Budući da su živjele u razdoblju najezde na kopno i da su nesumnjivo imale peraje nalik udovima, moglo bi se zaključiti da su to bila bića od kojih su potekli prvi kopneni kralješnjaci. Zbog toga su se njihovi fosili proučavali s velikom pažnjom.

A onda, 22. prosinca 1938. godine, ribarski brod s potegačama, što je ribario nedaleko jugoistočnog rta afričke obale, izvukao je čudnu ribu. Bila je velika, duga gotovo 2 metra, snažnih čeljusti i teških oklopljenih ljusaka.

Dvodihalice

Sadašnja tri živuća predstavnika obitavaju slatke vode Australije (australska dvodihalica), Južne Amerike (južnoamerička dvodihalica) i centralne Afrike (afričke dvodihalice, 4 vrste). Ove ribe mogu osim kisika otopljenog u vodi koristiti i atmosferski kisik i to pomoću pluća. Zajedno sa škrgama razvijena su pluća koja su povezana s trbušnom stranom probavila.

Za vrijeme suše mogu u mulju provesti ,,ljetni san’’ – katkad 3-4 godine. Za to vrijeme dišu plućima.

Plakoidne ljuske

Cikloidne ljuske

Ganoidne ljuske

Ktenoidne

Svaka vrsta ribe ima sebi svojstven broj ljusaka-Ljuske bočne pruge su modificirane- služe u određivanju starosti riba

RIBLJE LJUSKE

- Živčani sustav:mozak : prednji, srednji i stražnji, te međumozak i primozakOsjetila: njuh – parne mirisne jamice

sluh – unutrašnje uho

Pomoću osjetila sluha ribe primaju zvučne valove. U uhu se također nalazi i organ za ravnotežu. Ribe imaju samo unutrašnje uho (labirint) pa se primanje zvučnih valova u njih obavlja preko lubanjskog kostura. Tako ribe mogu čuti samo intezivne tonove. No u velike većine riba uho je povezano s plivaćim mjehurom, što omogućava jaču razvijenost sluha. Ribe mirnih voda čuju bolje od riba burnih voda. Unutrašnje uho smješteno je s obiju strana malog mozga i produžene moždine. Ribe koje imaju povezani labirint s plivaćim mjehurom čuju bolje. U većini slučajeva ovu vezu čini weberov aparat koji prenosi podražaje u obliku promjene pritiska plivaćeg mjehura. Treba napomenuti da, uz labirint, ulogu slušnog organa obavlja i bočna linija.

Anatomija hrskavičnjače

-Cijela površina pokrivena plakoidnim ljuskama-- 5 škržnih proreza-- mišići se protežu uzduž tijela kao 4 velika snopa, sa svake strane po dva- vidi se kolutićavi raspored-lubanja je cjelovita hrskavična čahura- Nema plivaćeg mjehura – jetra puna ulja i s njome se regulira plovnost - za izlučivanje služi drugi bubreg (mezonefros). Sastoji se od klupka krvnih žila (glomeruli) i lijevaka koje zovemo Bowmanova čahura. Lijevci i čahure tvore Malpigijevo tjelešce.

Lorenzinijeve ampule – posebni osjetilni organi na glavi hrskavičnjača koje im omogućuju otkrivanje električnih izbijanja i temperaturnih gradijenata, tj. plijen.

Spirakuli ili štrcala nalaze se odmah iza očiju na dorzalnoj strani glave. To su modificirani škrži otvori koji se otvaraju u ždrijelo, a mogu se zatvoriti pomoćuspecijalnih kožnih kapaka. Služe za ulaz vode tijekom hranjenja životinje.

Anatomija koštunjače

Optjecajni sustav:

- Vensko srce: 1 klijetka, 1 pretklijetka

Knez

- Ribe s izraženim spolnim dimorfizmom

Kavijar – riblja ikra

Nakon što ženka matuličića izbaci jaja, mužjak ih pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.

Crnej

Mrijeste se ljeti (lipanj i srpanj), kada ženka polaže ljepljiva jaja u obliku niti na kamenitom ili pješčanom dnu. Do pojave mladih, jajašca čuva mužjak.Mladi su fluorescentno plave boje, a odrasli smeđe.

JATA, PLOVE

Samo koštunjače mogu plivati u visoko koordiniranim grupama- plove od nekoliko tisuća jedinki plivaju kao da se radi o jednoj jedinki. Pri tome im pomažu vid, bočna pruga i sluh.

- Ribe u sredini kontroliraju plovu.

- Plove haringe mogu zauzeti 4 km 3!

Ponašanje riba:- Migracije :

1. ANADROMNE – iz mora u rijeke (losos)

2. KATADROMNE – iz rijeka u more (jegulja)

Chinook losos – migrira u rodnu rijeku Yucon na teritoriju Aljaske i Kanade. Obilježene jedinke prešle su 3 200 km u 60 dana. Pritom se nisu hranile. Nakon polaganja jaja, mnoge ženke umiru.

Salmo salar – atlantski losos

MIGRACIJE RADI RAZMNOŽAVANJAMIGRACIJE RADI RAZMNOŽAVANJA

MORE RIJEKE

MIGRACIJE RADI MIGRACIJE RADI RAZMNOŽAVANJARAZMNOŽAVANJA

RIJEKE MORE

Anguilla anguilla 

Chauliodus sloani“Riba otrovnica” je među najopasnijim grabežljivcima. Dužine od 30 do 60 cm živi na dubini od 1500 do 2000 m u hladnim morima. Privlači plijen svjetlećim organima kojih ima oko 350 u usnoj šupljini.

PREDATORI

Manta birostris

Širina od 7 m; hrani se isključivo planktonom.

Kitopsina

-Najveća riba na svijetu- dostiže 12 m i teži oko 12 tona-Obitava u otvorenim vodama tropskog pojasa -Može doživjeti 70 godina-Koža oko 10 cm debljine-Hrani se filtriranjem

VODOZEMCI (Amphibia)

Podjela u 3 skupine:

1. Beznošci

2. Bezrepci

3. Repaši

RAZVOJ VODOZEMACA

razvili su se iz skupine riba koje su zbog građe organizma mogle prijeći na kopno (resoperke)

razvoj nogu za hodanje te razvoj pluća ključne su prilagodbe za život na kopnu

Resoperka

Pravodozemac

Oko 4000 vrsta U Hrvatskoj su svi ugroženi i zakonom zaštićeni !!!! Najveći razlog ugroženosti vodozemaca, kao i većine biljaka i životinja, je nestanak i

uništavanje njihovih staništa. Međutim postoji još cijeli niz razloga zašto su vodozemci ugroženi a to su: razne kemikalije, unešene strane vrste, eksploatacija (za hranu, trgovina kućnim ljubimcima), klimatske promjene, bolesti, deformiteti, UV-B zračenje.

Ovisni o vodi – nisu pravi kopneni organizmi Prvi tetrapodni kralješnjaci.

KOŽA Tijelo pokriveno tankom, mekanom kožom bez ljusaka- U koži imaju brojne žlijezde (otrovne, mirisne..)- Svu vodu primaju kroz kožu

KOSTUR

Kosti lubanje, udova i kralješnica

Žabe imaju 9 kralješaka Rebra slabo razvijena ili

ih nema Žabe koje hodaju imaju

pomično oplećje, a skakači imaju nepomično.

Mišićni sustav udova dobro razvijen.

ŽIVČANI SUSTAV

Posebno razvijen prednji mozak- Dobro razvijen slušni aparat – žabe imaju bubnjić te

labirintni organ.- Unutrašnjost srednjeg uha i usne šupljine su

povezani Eustahijevom cijevi.

PROBAVNI SUSTAV- Imaju nečisnicu ili kloaku.- Želučane žlijezde i gušterača izlučuju enzime za

razgradnju hitina kod kukaca- Ličinka vodozemaca je biljojed, a odrasle jedinke su

mesojedi.

Anatomija žabe

DIŠNI SUSTAV U razdoblju ličinke svi vodozemci dišu škrgama. Odrasle jedinke dišu plućima. Iznimka je čovječja ribica – diše škrgama. Osim plućima, dišu kožom, usno – ždrijelnom

šupljinom i škrgama (ličinke).

OPTJECAJNI SUSTAV

Srce : 2 pretklijetke i 1 klijetka – kretanje na kopnu zahtijeva više energije pa se razvilo višedijelno srce

Djelomično miješanje arterijske i venske krvi.

MOKRAĆNOSPOLNI SUSTAV Izlučivanje pomoću prabubrega Isparavanje kroz kožu.

RAZMNOŽAVANJE- Oplodnja je najčešće vanjska.- Vodenjaci imaju unutrašnju

oplodnju – ženka nečisnicom usisava paketiće spermija koje odlože mužjaci.

- Razmnožavanje se odvija u proljeće.

- Na mjesto parenja prvo dolaze mužjaci i kreketanjem privlače ženke.

Rezonatori – zvučni mjehuri koje imaju mužjaci, a služe za kreketanje i privlačenje ženki. Zrak u pluća ulazi gutanjem, prelazi preko glasnica i nastaje kreketanje.

Među prstima plivaća koža

Preobrazba punoglavca u žabu, odvija se pod utjecajem hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

Vodozemci repaši imaju mogućnost regeneracije.

VodenjaciČovječja ribica

Daždevnjaci Zanimljiva

prilagodba- potpun gubitak plućaNEOTENIJA – nastupanje spolne zrelosti prije završetka preobrazbe u odraslu jedinku – omogućuje nastavak života u vodi gdje su uvjeti manje surovi nego na kopnu- Hrana mnogim zmijama, pticama i sisavcima – stoga razvili jake otrove- U opasnosti mogu napadaću ostaviti dio tijela, npr. rep – autotomija (samoamputacija)-Noćne životinje

Salamandra lanzani

- ima najduže vrijeme trudnoće u životinjskom svijetu

38 mjeseci

tj. duže i od slona (22 mjeseca)

ZANIMLJIVOSTI zimi se žabe ukopaju u mulj i miruju štetne tvari iz krvi izlučuju pomoću bubrega najveći vodozemac je golemi štur (Kina), dug je 1,8 metara

Zašto su nam vodozemci važni?

imaju važnu ulogu u hranidbenom lancu; reguliraju brojnost mnogih vrsta kukaca

ukazuju nam na negativne promjene u okolišu (bioindikatori) proizvodi od izlučevina njihove kože već se stotinama godina koriste u

tradicionalnoj, ali i u modernoj medicini

Što su to bioindikatori? Bioindikatori su vrste životinja ili biljaka koje nam ukazuju na

promjene u okolišu. Vodozemci su jako dobri bioindikatori zbog toga što...

... njihov životni ciklus uključuje i kopnena i vodena staništa ... se putem hranidbenih lanaca nagomilavaju štetne tvari ... povećano UV zračenje može uzrokovati masovni pomor ličinki

i jaja ... im je koža propusna za plinove i tekućine, a time i za štetne

tvari ... im rascjepkanost staništa predstavlja nepremostivu prepreku

Udruga Hyla – hrvatska udruga koja se bavi zaštitom i očuvanjem fonda vodozemaca na području RH.

GMAZOVI (Reptilia)

Pojavili se prije 300 mil.god Pravi kopneni kralješnjaci Danas oko 6000 vrsta Podjela:

1. Kornjače2. Krokodili3. Ljuskaši (zmije, gušteri)4. Premosnici ili tuatare

RAZVOJ GMAZOVA

• Gmazovi su se pojavili sredinom karbona, a razvili su se iz vodozemaca. Razlikovali su se od vodozemaca prvenstveno po amniotskom jajetu s ljuskom koja služi za zaštitu od isušivanja, što im je omogućilo da u potpunosti vode kopneni život, za razliku od vodozemaca.

Tijelo čine glava, trup i rep. Kornjače nemaju rebra, ni prsnu kost –

oklop djelomično srastao s tijelom. Zmije i beznogi gušteri nemaju noge. Najvažnije prilagodbe na kopneni način

života:

1. Tjelesni pokrov

2. Oplodnja neovisna o vodi

3. Plućno disanje

Koža suha s malo žlijezda. Koža zmija i guštera stvara rožnate ljuske, a krokodila i

kornjača rožnate ploče – smanjuju isušivanje tijela.Nizovi ljuski tvore strukture kao krijeste i rogove

gornji sloj kože se ljušti (u komadu ili u listićima) - PRESVLAČENJE

Oplodnja unutrašnja, razvoj bez preobrazbe. Mužjaci za parenje imaju dva hemipenisa.

Građa jajeta

Plodila su u gmazova parna. U jajovodu se ili oplođenog jaja stvara čvrsta ovojnica. Jaja polažu u zemlju ili pijesak, gdje ih grije sunce.

Mlade gušterice imaju jajni zubić kojim otvaraju lupinu jajeta. Sličan zubić imaju i zmije, a kornjače i krokodili imaju jajni žulj.

- Rijetko postoji briga za potomstvo.

Dišni sustav

- Kod nekih vrsta guštera i svih zmija postoji samo desno plućno krilo.

Srce je građeno od 2 pretklijetke i 1 klijetke.

Klijetka je nepotpuno pregrađena, osim kod krokodila.

Svi gmazovi su poikilotermni – hladnokrvni, upijaju toplinu iz okoliša.

Kad se tjelesna temperatura spusti

ispod 4°C počinje hibernacija,

a pri T višoj od 40°C počinje estivacija.

Probava- Kornjače nemaju zube- Kod zmija gornji par slinskih žlijezda

preobražen u otrovne žlijezde.- Otvor crijeva završava u nečisnici.Organi za

izlučivanje su bubrezi.- U mokraći prevladava mokraćna kiselina, pa

mokraća nije tekuća nego gusta.

Osjetila- Oko guštera ima kapke, oko zmija je ukočeno,

bez kapaka.- Gušteri imaju i tjemeno oko ispod tjemenih

kostiju.- Osjetilo sluha – bubnjić,zmije ga nemaju pa

zvuk osjete vibracijama.- Jezik služi kao osjetilo okusa, opipa i njuha –

palucaju.- Na nepcu imaju Jacobsonov organ koji služi

kao osjetilo okusa.- Zmije jamičarke ispred oka na glavi

imaju osjetilni organ za toplinu – osjete infracrveno zračenje.

Herpetologija – znanost koja se bavi proučavanjem vodozemaca i gmazova.

KORNJAČE

- Uvlače vrat stvarajući S - petlju u okomitoj ravnini.

KROKODILI

Podjela:

1. Pravi krokodili

2. Aligatori

3. Gavijali

4. Kajmani

ZMIJE

Podjela otrovnica:

1. Guje (kobre, mambe, koraljne zmije...)

2. Ljutice (poskok, riđovka...)

GUŠTERI

Najbrojniji gmazovi- Najveći gušter je komodski varan.- Na našim otocima mnogo endemičnih vrsta.

PREMOSNICI ili TUATARE

Jedini predstavnik je pilasti premosnik ( N. Zeland )

Živjeli u mezozoiku.

IZUMRLI GMAZOVI

POGLED U PROŠLOST

vladali Zemljom u srednjem dobu (prije 150 milijuna godina)

dinosauri – spadaju među najveće životinje koje su ikad živjele

različite skupine dinosaura

naglo izumrli prije 65 milijuna godina

Brachiosaurus (visina 16 m, duljina 25 m)

Tyrannosaurus rex (visina 4 m, duljina 14 m)

ZANIMLJIVOSTI neke kornjače svoj izgled nisu promijenile već 150

milijuna godina komodski varan najveći je gušter na svijetu neke vrste krokodila često izlaze na obalu i sunčaju se

otvorenih usta kako bi im manje ptice pojele i očistile ostatke hrane među zubima

mnoge vrste gmazova izumiru zbog promjena u staništima i pretjeranog lova (npr. morske kornjače)

Ptice (Aves)

Osnovne karakteristike:- Rožnati kljun (bez zubiju)- Perje - 2 para udova od kojih su prednji preobraženi u krila- Imaju pravi bubreg-metanefros- Nemaju mokraćni mjehur

Ornitologija – grana biologije koja se bavi proučavanjem ptica

Tjelesni pokrovKoža tanka, nježna i suha.

Od žlijeza imaju samo trtičnu žlijezdu.

Produkt kože je PERJE.

Kostur

Kosti su šuplje – PNEUMATSKE

Prsna kost ima greben za vezanje letnih mišića

Ptice koje ne lete su bezgrebenke – nemaju greben na prsnoj kosti.

Prsti završavaju kandžama.

Probavni sustav:Kljun – jednjak – volja (sadrži enzime)– želudac (dvostruki: žlijezdani i

mišićni) – crijevo – nečisnica - tjelesnu tekućinu čuvaju na način da dušične ostatke izlučuju u obliku

kristalića mokraćne kiselne

Krvotok:Srce i krvne žile – vratarničko optjecanjeSrce: 2 klijetke, 2 pretklijetke / desna venska te lijeva arterijska strana- iz njega u desnom luku izlazi aorta koja iz srca eritrocitima

doprema oksigeniziranu krv (kod sisavaca je u pitanju lijevi luk). Imaju stalnu tjelesnu temperaturu 40 – 43°C

Dišni sustav:Nosni otvor n kljunu - dušnik – dušnice – pluća – na njih se nadovezuje

5 pari zračnih vrećica koje zalaze među organe i kosti

Živčani sustav:Veliki mozak je razvijeniji nego kod gmazova.Naročito razvijena neka osjetila : vid, sluh (noćne ptice)

Razmnožavanje:Spolno, ženka nese jaja i grije ih toplinom svog tijela.

Kod ženke došlo do potpune redukcije desnog jajnika i jajovoda.

Mnoge ptičje vrste svake godine kreću na selidbe u udaljene krajeve, a još više ih poduzima migracije koje su kraće i manje redovne. Ptice su društvene životinje i komuniciraju vizualnim signalima, glasovnim pozivima i pjevanjem, sudjeluju u društvenom ponašanju što uključuje zajednički lov, pomoć pri odgajanju podmlatka i ponašanje karakteristično za jato. Neke vrste ptica su isključivo monogamne, druge prvenstveno monogamne uz povremeno parenje s drugim jedinkama. Druge vrste su poligamne ili poliandrične. Jaja obično polažu u gnijezdima gdje se ona inkubiraju, i većina ptica produljeno vrijeme provodi u podizanju mladih nakon izlijeganja

Mladi se dijele:

1. POTRKUŠCI (patke, kokoši..) - dolaze na svijet vrlo razvijeni i neposredno nakon valjenja ili koćenja

napuštaju gnijezdo

2. ČUČAVCI (lastavice,sokolovke, sovovke...)

- dolaze na svijet još relativno nerazvijeni pa zbog svoje bespomoćnosti još duže vrijeme nakon valjenja ili koćenja ostaju vezani za gnijezdo odnosno drugi oblik utočišta. Uživaju u dugotrajnoj (ponekad i više mjeseci) brizi svojih roditelja (briga roditelja je u pravilu vođena

Podjela ptica:

1. BEZGREBENKE (noj, emu, nandu)

2. PINGVINI (carski pingvin, kraljevski pingvin)

3. GREBENKE (lastavica, sokol, jastreb)

Podrijetlo ptica:Smatra se da potječu od gmazova

Praptica Archeopteryx – ima svojstva i ptice i gmazova (npr. zubi u kljunu)

Ponašanje ptica

- Migracije- Građenje gnijezda- Briga za mlade

Proučavanje ptica ˝Birdwatching˝ Prstenovanje ptica

Ljudi iskorištavaju ptice kao važan izvor hrane kroz lov i peradarstvo. Neke vrste, poglavito pjevice i papige omiljene su kao kućni ljubimci. Ptice su istaknuto zastupljene u svim pogledima ljudske kulture, od religije, poezije do popularne glazbe. Oko 120 do 130 ptičjih vrsta izumrlo je kao rezultat ljudskog djelovanja od 1600. godine, a prije toga još i više. Danas mnogim vrstama ptica prijeti izumiranje i zbog različitih ljudskih aktivnosti, pa se ulažu napori kako bi ih se zaštitilo

Najmanja ptica – helenin kolibrić (2cm, 1.6 gr) Najbrža ptica – sivi sokol (280 km/h) Najveća ptica – noj (125 kg) Najteža ptica letačica – velika droplja (21 kg) Najveći raspon krila– albatros (do 4m)

Sisavci ( Mammalia) 4500 vrsta Osnovna obilježja:- Površina tijela prekrivena dlakom- Prehrana mladunčadi mlijekom- Razvojem nepca odvojen je dišni od

probavnog sustava

Na tijelu razlikujemo glavu, vrat, trup i rep, te dva para udova.

Raznolikost u građi udova s obzirom na uvijete u kojima žive ( kopno, voda, zrak)

Proizvodi kože: - Dlaka- Nokti- Papci- Kopita- Rogovi- Pandže

Razmnožavanje – rađanje živih mladih.- Mlade hrane mlijekom iz mliječnih žlijezda nakupljenih u

sise.- Mliječne žlijezde su promjenjene znojne žlijezde.- Spolni organi sisavaca su parni.- Oplodnja jajne stanice događa se u jajovodu.Podjela sisavaca s obzirom na razvoj zametka:1. PLACENTALNI – zametak se razvija unutar posteljice

(placente).2. APLACENTALNI – imaju embrionalni razvoj bez

posteljice.a) jednootvori (čudnovati kljunaš)

-legu jajab) tobolčari (klokan)

- Mladi se rađaju nerazijeni pa razvitak nastavljaju u tobolcu prikvačeni na mliječnu žlijezdu

Probavni sustav

- Podjela sisavaca uvelike je bazirana na građi zubala.

- Vrste zubi: sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci i kutnjaci.

BILJOJEDI:- razgrađuju celulozu pomoću mikroorganizama u svom probavilu.

Najrazrađenije probavilo imaju preživači.Četverodjelni želudac: burag, kapura, knjižavci i sirište.Posebno uzglobljena čeljust omogućuje kružne

pokrete.

MESOJEDI

- probavilo puno kraće nego u biljojeda.

- hrane se energetski bogatijom hranom od biljojeda.

Svim sisavcima crijevni otvor završava neovisno od mokraćnog otvora.

Jedina iznimka se jednootvori i tobolčari koji imaju nečisnicu.

Sustav za izlučivanje

- Čine ga bubrezi, mokraćovodi, mokraćni mjehur i mokraćna cijev.

- Glavni sastojak mokraće sisavaca je voda pa je mokraća tekuća.

- U vodi je otopljena urea i otpadni produkti iz organizma.

- Koncentracija soli u mokraći varira ovisno o potrebama organizma za vodom.

DIŠNI I KRVOŽILNI SUSTAV

Nosna šupljina – ždrijelo – grkljan – dušnik – dušnice – pluća

Plućni mjehurići – povećava se površina pluća.OŠIT – sudjeluje u regulaciji disanjaEritrociti sadrže krvni pigment HEMOGLOBINKitovi imaju pigment MIOGLOBINSrce je četverodjelno: 2 klijetke i 2 pretklijetke.

OČUVANJE TJELESNE TOPLINETemperatura stalna 37 – 39 °CTemperaturu održavaju krzno, masno tkivo, drhtanje,

znojenje..te u ekstremnim uvjetima hibernacija i estivacija.

ŽIVČANI SUSTAV

Vid, sluh, eholokacija, ultrazvuk, osjet za jakost magnetskih silnica Zemlje.

Veliki mozak najrazvijeniji od svih kralješnjaka.

RAZNOLIKOST SISAVACA U BIOSFERI

I. JednootvoriII. TobolčariIII. Pravi sisavci –

placentalni:1. Kukcojedi2. Kožuškari3. Netopiri4. Majmuni5. Krezubice 6. Ljuskavci7. Dvojezupci8. Glodavci9. Zvijeri

10. Perajari11. Slonovi12. Cjevozupci13. Pećinari14. Sirene15. Neparnoprstaši ili kopitari16. Parnoprstaši ili dvopapkari17. Kitovi

Zanimljivosti Većina sisavaca ima sedam kralježaka u vratnoj

      kralježnici uključujući i šišmiše, ljude, žirafe i kitove.    - Tek su neki sisavci otrovni – mužjak čudnovatog      kljunaša ima otrovnu bodlju na stražnjoj nozi, nekoliko      vrsta rovki i brazdozub koji ima otrovan ugriz.    - Najbrži sisavac: gepard (112 km/h)    - Najsporiji sisavac: ljenivac    - Najmanji sisavac: patuljasta rovka težine 1.2 – 2.7 g i      šišmiš bumbar težak 2 g    - Najviši sisavac: žirafa    - Najveći kopneni sisavac: afrički slon    - Najveći vodeni sisavac: plavetni kit    - Najglasniji sisavci: plavetni kit, majmun urlikavac