View
13
Download
0
Category
Preview:
DESCRIPTION
kritički osvrt
Citation preview
Doživljaj školske kompetencije važan je za ekstrinzičnu motivaciju za učenjem.
Kompetentniji učenici su usmjereniji prema izvedbi i nastoje demonstrirati svoje sposobnosti
kako bi dobili pozitivne procjene od drugih. Veća usmjerenost prema izvedbi ipak je vezana s
više negativnih osjećaja prema školi, što upućuje na to da učenici koji su više ekstrinzično
motivirani doživljavaju više stresa zbog škole upravo zato što se nastoje dokazivati u
situacijama koje zahtijevaju njihova znanja i sposobnosti. Učenici koji smatraju da je učenje
važno za buduće školovanje usvojili su ciljnu orijentaciju u učenju, dok je intrinzična
motivacija pozitivno vezana s općim zadovoljstvom učenika školom. Nadalje, učenici koji su
usmjereni prema znanju i koji žele unaprijediti svoje sposobnosti, za njih je učenje cilj sam
po sebi.
Percepcija relevantnosti školovanja za budući život značajan je prediktor za orijentaciju u
učenju, a upućuje na to koliko je zapravo važno u procesu učenja povezivati sadržaj sa
stvarnim životom. Doživljaj učenja kao nečeg zanimljivog najbitniji je prediktor kako
intrinzične motivacije, tako i bolje školske discipline. Bitno je napomenuti da učenici koji se
osjećaju kompetentnijima u školi zapravo ne ometaju normalno odvijanje nastavnog procesa.
Dobne razlike su najizraženije upravo kod školske nediscipline. Što su učenici stariji, to se
češće uključuju u razna neprimjerena ponašanja u školi. U ranoj adolescenciji vršnjaci imaju
veliki utjecaj na djetetov razvoj, najčešće radi bolje prihvaćenosti u društvu. Iznimno je
važno uspostavljanje discipline u školi radi sigurnosti učenika i osoblja te radi oblikovanja
okoline koja utječe na učenje. Problemi s disciplinom jako negativno utječu na okolinu u
kojoj se odvija učenje iz razloga što ometaju nastavu i učenikovo učenje.
Neopravdano izostajanje s nastave povezano je s percepcijom školske nekompetentnosti
učenika, te s njihovim negativnim osjećajima prema školi. Istraživanja pokazuju da je manja
vjerojatnost da će iz škole neopravdano izostajati učenici koji su zadovoljni kvalitetom
školskog života.
Procjena negativnih osjećaja kroz istraživanja se pokazala dobrim indikatorom stresa kojeg
učenici doživljavaju u školi. Strah od neuspjeha, loši odnosi s nastavnicima, nasilje među
učenicima i niz drugih čimbenika povećavaju učenikovo nezadovoljstvo školom, gubitak
motivacije, izostajanje iz škole i slično. Upravo nastavnici su oni koji prvi zapažaju negativne
osjećaje učenika i oni im mogu pomoći. Međutim, nekada nastavnici ne uvide učenikov
prolem i ne prepoznaju da problematično ponašanje može biti samo reakcija na učenikove
negativne osjećaje u školi.
Negativni osjećaji učenika prema školi usko su povezani s aspektima kvalitete školskog
života na koji se može utjecati pomoću poboljšanja kvalitete odnosa među učenicima,
odnosima između učenika i nastavnika te pomoću sadržaja zanimljivim učeniku i relevantnim
za život. Dakle, potrebno je djelovati u smjeru stvaranja škole u kojoj i učenici i nastavnici
rado žele boraviti i u kojoj se stvara pozitivno ozračje, gdje je učenje zabavno i gdje će
učenici biti motivirani za učenje.
Recommended