MAG Zavarivanje

MAG zavarivanje

Pregled prezentacije

Definicije zavarivanja

Oprema za MAG zavarivanje

Elementi spoja zavarenog taljenjem

Način pripreme i elementi spoja

Način prijenosa materijala

Promjenjivi parametari i utjecaj na zavare

Zaključak i pitanja

Zavarivanje

Zavarivanje je spajanje dvaju ili više

materijala taljenjem ili pritiskom, sa ili bez

dodatnog materijala, na način da se dobije

homogeni zavareni spoj odnosno zavareni

spoj sa zahtjevanim mehaničkim i ostalim

svojstvima.

Razlikuje se zavarivanje pritiskom i

taljenjem (MAG = zavarivanje taljenjem)

MAG zavarivanje

Elektrolučno zavarivanje taljivom

elektrodom u zaštitnoj atmosferi aktivnog

plina (čisti CO2, 02 ili njihova mješavina sa

Argonom)

Uglavnom se koristi za nelegirane i

niskolegirane čelike, a pod određenim

uvjetima i za visokolegirane čelike

Detalj zavara

Prednosti MAG zavarivanja

Velika mogućnost izbora parametara i načina prijenosa materijala

Zavarivanje u svim položajima

Zavarivanje u radionici i na terenu

Mogućnost primjene različitih plinskih mješavina

Mogućnost primjene praškom punjene žice

Široki raspon debljina

Velika učinkovitost i proizvodnost

Pogodan za automatizaciju

Nedostaci MAG zavarivanja

Kod rada na terenu moguće greške zbog loše zaštite (vjetar raspuhuje zaštitni plin)

Problemi kod dovođenja žice

Veći broj grešaka uslijed neodgovarajuće tehnike rada i parametara zavarivanja (naljepljivanje, poroznost)

Prskanje kod zavarivanja kratkim spojevima (gubitci i potreba za naknadnom obradom)

Složeniji uređaji (dovođenje žice, automatska regulacija)

Oprema za MAG zavarivanje

PIŠTOLJ ZA

ZAVARIVANJE

IZRADAK

IZVOR ZAŠTITNOG

PLINA

IZVOR NAPAJANJA

SUSTAV DOBAVE ELEKTRODE

(+)

(-)

Elementi zavarenog spoja

Elementi zavarenog spoja

Zona taljenja je dio zavarenog spoja koji je za vrijeme zavarivanja bio rastaljen i u kojem je došlo do pojave kristalizacije i skrućivanja. Sastoji se od mješavine osnovnog i dodatnog materijala

Zona utjecaja topline je dio osnovnog materijala, koji se nalazi neposredno uz rastaljenu zonu, a gdje dolazi do promjene strukture i mehaničkih svojstva zbog topline unešene zavarivanjem

Načini prijenosa materijala

Pri elektrolučnom zavarivanju taljivom elektrodom rastaljeni se metal s elektrode prenosi u obliku kapljica

Vrste prijenosa:

Kratkim spojevima

Prijelaznim lukom

Štrcajućim lukom

Impulsno

Prijenos materijala kratkim

spojevima

Rastaljeni se metal s elektrode prenosi uz male

struje zavarivanja i niske napone električnog

luka (13-21 V, 50-170A)

Prednosti: može se koristiti za tanke i debele

limove te zavarivanje u prisilnim položajima

Nedostaci: nedovoljno spajanje i penetracija kod

debljih materijala i mala brzina depozicije

dodanog materijala

Opis faza prijenosa kratkim spojem

Prijenos materijala prijelaznim

lukom

Koriste se veće struje od prijenosa kratkim spojevima (22-25V, 170-235A), što uzrokuje stvaranje većih kapljica metala koje se nepravilno odvajaju i padaju s vrha elektrode

Dobra metoda za rad pri većim brzinama, zaštitni plin može biti 100% CO2

Nedostaci: pojava prskanja, lošiji izgled zavara, nemogućnost zavarivanja u svim položajima i mogućnost korištenja samo na limovima debljim od 3 mm.

Prijenos materijala prijelaznim

lukom

Prijenos materijala štrcajućim

lukom

Zbog visoke struje (25-40V, 200-600A) rastaljeni metal od elektrode teče kroz električni luk u mlazu malih kapljica do osnovnog metala

Prednosti: velika brzina depozicije metala, dobro spajanje i penetracija, lijep izgled zavara i malo prskanja

Nedostaci: samo za limove deblje od 3 mm, samo u položenom i horizontalnom položaju, potreban veliki udio argona u zaštitnom plinu

Prijenos materijala štrcajućim

lukom

Impulsno zavarivanje

Impulsno zavarivanje je visoko kontrolirana varijanta prskajućeg prijenosa metala, koja ima stalnu nisku struju i pulsirajuću visoku struju koja za svaki puls odvaja 1 kapljicu metala

Prednosti: nema špricanja metala, izvrsni izgled i svojstva zavara, mala toplinska distorzija, manje nakupina vodika, mali gubitci materijala

Nedostaci: skuplja oprema, veliki udio argona u plinu, potrebna dodatna zaštita za zavarivače

Utjecaj parametara na zavar

Mnogo parametara utječe na oblik i

kvalitetu zavara

Upravljivi parametri:

Brzina žice, jakost struje, napon struje, brzina

zavarivanja, slobodni kraj žice, nagib

zavarivačkog pištolja (položaj zavarivanja),

protok i vrsta plina, duljina električnog luka,

induktivitet

Utjecaj jakosti struje na zavar

Utječe na:

Količinu rastaljenog materijala u jedinici

vremena

Dubinu protaljivanja

Oblik zavara

Količinu unesene topline

Utjecaj napona na zavar

Napon električnog luka uz istu jakost struje

utječe na zavar:

Povećava se broj kratkih spojeva (u toj

tehnici)

Učestali kratki spojevi znače kraće održavanje

električnog luka odnosno hladnije zavarivanje

Utjecaj napona luka na širinu i

dubinu zavara

NISKI NAPON SREDNJI NAPON VISOKI NAPON

Duljina slobodnog kraja žice

Utjecaj slobodnog kraja žice na

zavar

Utjecaj slobodnog kraja žice na

potrošnju dodanog materijala

Preporuka udaljenosti slobodnog kraja

žice i sapnice za određenu struju

zavarivanja

Tehnike zavarivanja

ŠIRI ZAVAR I MANJA

PENETRACIJA ŠIRI ZAVAR I

SREDNJA

PENETRACIJA

UŽI ZAVAR I VEĆA

PENETRACIJA

Tehnike zavarivanja

Tehnika povlačenja - koristi se za deblje

materijale, a omogućava zavarivaču bolju

preglednost, protaljivanje i iskorištavanje

toplinske energije

Tehnika guranja - koristi se za tanje

materijale pošto su unos topline i

penetracija manji, a vidljivost lošija

Položaji zavarivanja

Zaštitni plinovi

Plinovi stvaraju zaštitnu atmosferu oko zavara koja štiti taljevinu od reakcije sa neželjenim elementima, a služi i kao medij za prijenos toplinske energije

Provodljivost toplinske energije plina utječe na oblik električnog luka, oblik zavara i količinu topline koja se unosi u zavareno područje

Zaštitni plinovi

Argon: inertni plin koji zbog niže energije ionizacije pomaže u stvaranju električnog luka, omogućuje brži prijenos metala i povećava penetraciju. Kod MAG zavarivanja se kombinira s CO2 i 02

Ugljični-dioksid (CO2): pri sobnoj temperaturi inertan a općenito stvara šire zavare s manjom penetracijom

Kisik (02): koristi se kao dodatak Argonu, a služi za stabilizaciju električnog luka i poboljšanje izgleda zavara

Karakteristike električnog luka s

obzirom na zaštitne plinove

Utjecaj zaštitnih plinova na zavare

Utjecaj oblika spoja na kvalitetu

zaštite plinom

Induktivitet

Induktivitetom se regulira brzina promjene

struje

Induktivitet

Prilikom prijenosa kratkim spojevima dodavanjem induktiviteta smanjenje se broj kratkih spojeva u sekundi i “pinch efekta” – zavari su glatkiji, ravniji, penetracija veća a manje je prskanja

Prilikom prijenos prskanjem dodavanje induktiviteta olakšava stvaranje električnog luka

Promjenjivi zavarivački parametri

Zaključak

Zbog brojnih zavarivačkih varijabli poput

sastava materijala, uređaja, uvjeta okoline

i sličnih zavarivač bi trebao znati

optimizirati zavar na kojem radi, što znači

da s manjim promjenama na njemu

dostupnim parametrima može učiniti zavar

i neki proizvod puno kvalitetnijim

Pitanja?

.................................

Literatura..................