Mikroklimatski pokazatelji na mliječnim farmama - bib.irb.hr · PDF file(uključujući fazu...

Mikroklimatski pokazatelji na mliječnim farmama

Pero Mijić, Tina Bobić, Goran Vučković

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Uvod

• Mikroklima u staji ima veliki utjecaj na zdravlje, dobrobit

životinja i samu proizvodnju mlijeka.

• Ona predstavlja vrlo važan čimbenik koji utječe na dobrobit

životinja.

• Za uspješnu proizvodnju potrebno je osigurati određene

preduvjete:

• ugodan smještaj,

• povoljne mikroklimatske uvjete.

• Ako je ležište uvijek suho i ako u

staji nema propuha, tada niske

temperature ne bi trebale imati

negativne posljedice na opće stanje

krava i njihovu proizvodnju.

• Sastav zraka u objektu treba

uspoređivati sa sastavom istog van

objekta.

• Ukoliko se dostignu približne

vrijednosti pojedinih elemenata,

prije svega kisika, može se smatrati

da je sustav ventilacije u objektu

zadovoljavajući.

• U praksi je to vrlo teško ostvariti.

• Nadležna tijela Europske Unije dala su određene smjernice i

propise o mikroklimatskim uvjetima koji trebaju vladati u staji,

dok je veterinarska inspekcija odgovorna za praćenje

provedbe zakona.

• Nema posebnih propisa i preporuka za precizan slijed

mjerenja svakog mikroklimatskog parametara u staji.

• Provjera klime u staji je problematična zbog relevantnosti,

usporedivosti i pravne sigurnosti rezultata dobivenih

mjerenjem.

Parametri klime u staji i njihovo mjerenje

• Prilikom procjene mikroklime u staji potrebno je uzeti u obzir različite značajke kao što su:• pasmina,

• dob životinje,

• proizvodnja,

• način držanja,

• te samo trajanje i intenzitet djelovanja određenog čimbenika mikroklime u staji.

• Pojedini parametri ne smiju biti odvojeno promatrani, nego bi se trebala uzeti u obzir njihova međusobna interakcija.

• Najvažniji parametri

mikroklime u staji su:

1. temperatura zraka u staji i

površinska temperatura

pojedinih dijelova staje,

2. relativna vlaga zraka u staji,

3. brzina strujanja vjetra,

4. osvijetljenost,

5. koncentracija štetnih plinova,

kao i neki drugi parametri.

• Mjerenje mikroklime u staji se obavlja u području u kojem se životinje zadržavaju.

• Prilikom mjerenja važno je uzeti u obzir godišnje doba, vrijeme mjerenja,

vremenske prilike i položaj mjerne točke u staji, jer sve to ima utjecaj na dobivene rezultate.

• Mjerenja koja se obavljaju kroz duže vremensko razdoblje i u različito

vrijeme su točniji pokazatelji stvarnih uvjeta u staji nego pojedinačna mjerenja.

• Kontinuirana mjerenja su ona koja se obavljaju pomoću određenih uređaja postavljenih na farmama sa samostalnim mjerenjima.

• Istraživanje je rađeno na pet mliječnih farmi mliječnih u istočnoj

Hrvatskoj.

• Kontinuirana mjerenja su se provodila za temperaturu i vlagu u

objektu s uređajem koji je bio podešen tako da svakih dva sata

bilježi vrijednosti temperature i vlage (dvanaest mjerenja na dan).

• Ostali promatrani mikroklimatski pokazatelji mjereni su jednom

mjesečno pomoću odgovarajućih mjernih uređaja (Tablica 1.).

Naziv uređaja Mjerna jedinica

1. Data Logger PCE-HT 71 Temperatura i relativna vlaga zraka u °C i %

2. Anemometar PCE-007 Brzinu strujanja vjetra u m/s

3. Data-loger-luksometar PCE-174 Intenzitet osvijetljenosti u luksima

4. Mjerač plina Gasman-N-NH3 Razinu amonijaka u ppm

5. Mjerač plina Gasman-N-H2S Razinu sumporvodika u ppm

6. Mjerač plina IAQ7515 Razinu ugljičnog dioksida u ppm

7. Laserski metar Distance Master Pocket Udaljenost u metrima

Tablica 1. Korišteni uređaji za mjerenje mikroklimatskih parametara u staji

• Mjerenja plinova je rađeno na trinaest mjernih točaka od kojih je

dvanaest bilo unutar staje i jedna izvan staje (Shema 1.).

• Sve točke koje su se nalazile unutar staje najmanje su bile dva

metra udaljene od vanjskih zidova.

• Mjerna točka broj trinaest služila je za određivanje vanjske klime, a

njena udaljenost od staje je bila najmanje 10 metara.

Shema 1. Mjerne točke mikroklime

2

1

3

5 4

6

7

8 9

11

10

12

13 10 m

Hranidbeni hodnik

Temperatura zraka

• Optimalna temperatura za mliječne krave se kreće od 4 do 16 °C (Heidenreich i sur., 2004).

• Međutim, krave imaju značajno veći prag tolerancije prema niskim (Hemsworth, 1995; Wassmuth, 1999), nego što imaju prema visokim temperaturama (Legates, 1991; Lacetera, 2002).

FarmaOžujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz

Ø Ø Ø Ø Ø Ø

I 7,8 16 18,9 22,5 25,4 24,5

II 6,1 15,3 18,6 22 24,4 24,2

III 7 15,1 18,6 21,3 23,8 23,8

IV 6,3 15,9 18,8 21,8 24,5 24,5

V 7,4 15,7 19 21,5 24,5 24,7

Tablica 2. Prosječne temperature (°C) od ožujka do kolovoza 2013. godine na

istraživanim farmama

Graf 1. Prikaz temperature na jednoj od istraživanih farmi za mjesec ožujak 2013. godine

0,0

4,0

8,0

12,0

16,0

20,0

24,0

28,0

32,0

36,0

40,0

0:2

9:1

9

20

:29

:19

16

:29

:19

12

:29

:19

8:2

9:1

9

4:2

9:1

9

0:2

9:1

9

20

:29

:19

16

:29

:19

12

:29

:19

8:2

9:1

9

4:2

9:1

9

0:2

9:1

9

20

:29

:19

16

:29

:19

12

:29

:19

8:2

9:1

9

4:2

9:1

9

0:2

9:1

9

22

:05

:17

18

:05

:17

14

:05

:17

10

:05

:17

6:0

5:1

7

2:0

5:1

7

22

:05

:17

18

:05

:17

14

:05

:17

10

:05

:17

6:0

5:1

7

2:0

5:1

7

22

:05

:17

18

:05

:17

14

:05

:17

10

:05

:17

6:0

5:1

7

2:0

5:1

7

22

:05

:17

Temperatura °C

Temperatura °C

Graf 2. Prikaz temperature na jednoj od istraživanih farmi za mjesec srpanj 2013. godine

Termoneutralna zona za mliječne krave 4-16°C

• Tijekom visokih ljetnih temperatura krave smanjuju unos

hrane i tako štite svoj organizam od pregrijavanja, što za

posljedicu ima smanjenje proizvodnje mlijeka.

• Osim temperature zraka u staji, bitna je i temperatura

pojedinih dijelova staje, poput primjerice temperature krova.

• Temperatura površine na kojoj krava leži i materijal prostirke

također su od velike važnosti, jer zimi može dođi do

pothlađivanja životinje zbog gubitka topline, a ljeti nastaju

problemi s termoregulacijom zbog slabije provodljivosti

topline.

Relativna vlaga zraka

• Vlaga zraka i temperatura imaju značajan utjecaj na potencijalne

mogućnosti nastanka infekcija i na plodnost krava.

• Optimalna vlaga zraka za krave kreće se u rasponu od 60 do 80%

(Brunsch i sur., 1996), ali je njezin štetni utjecaj ovisan o visini

temperature (Nauheimer i Weniger, 1986).

FarmaOžujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz

Ø Ø Ø Ø Ø Ø

I 76,5 64,2 67,8 67,4 58,8 61

II 75,8 68,7 72,2 72,8 66 64,6

III 74,1 68,1 72,4 73,5 67,3 64,9

IV 75,5 68,4 71,9 72,1 64,2 62,5

V 77 64 69,4 72 63,8 61,6

Tablica 3. Prosječne vrijednosti relativne vlage zraka (%) od ožujka do kolovoza 2013.

godine na istraživanim farmama

• Postoje tri razine toplotnog stresa prema vrijednostima THI

(Akyuz i sur., 2010.):

1. umjereni stres (72 – 79)

2. srednji (79 – 89)

3. jaki stres (>89).

Tablica 4. Prosječne vrijednosti THI od travnja do kolovoza 2013. godine na

istraživanim farmama

FarmaTravanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz

Ø Ø Ø Ø Ø

I 85 76 79 81 80

II 85 75 77 79 78

III 86 75 76 77 77

IV 84 75 77 77 79

V 86 76 77 79 79

Koncentracija štetnih plinova

• Plinovi su uvijek prisutni u stajskim objektima i njihova pojava

je uvijek štetna po zdravlje bilo životinje ili čovjeka.

• Dozvoljena koncentracija štetnih plinova propisana je

pravilnicima.

• Jedan od načina smanjenja njihove štetnosti je uspostavljanje

učinkovite ventilacije u staji.

• Neke štetne plinove osjetimo mirisom, međutim, neke i ne.

• Prisutnost sumporvodika ili amonijaka čovjek može vrlo lako

osjetiti: pri ulasku u staju osjeti se neprijatan miris koji

podsjeća na pokvarena jaja, odnosno peckanje očiju i

sluznica dišnog sustava.

• Koncentracija H2S od 200 ppm pa na više izaziva paralizu

mirisnih osjetila.

• Ovu su prvi pokazatelji loše mikroklime u staji.

• Kao relevantni plinovi mikroklime u staji smatraju se CO2, NH3 i

H2S. CO2 se također može iskoristiti i za procjenu učinkovitosti

ventilacijskog sustava. Za razliku od CO2, druga dva plina (NH3 i

H2S) već u niskim koncentracijama mogu biti štetni (NH3 od 30

do 40 ppm).

Tablica 5. Prosječne vrijednosti amonijaka - NH3 (ppm) od svibnja do rujna 2013.

godine na istraživanim farmama

Farma Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan

Ø Ø Ø Ø Ø

I 1,2 0,7 2,5 0,6 0,4

II 0,9 1,6 1,4 7,0 3,0

III 0,9 1,5 1,2 1,7 2,1

IV 1,2 1,7 1,3 0,1 1,5

V 0,1 0,5 0,7 0,7 0,5

• Prosječne vrijednosti CO2 kretale su se u rasponu od 460 do

849 ppm-a, što ukazuje na to da su te vrijednosti bile ispod

dozvoljene granične vrijednosti od 3.000 ppm (Tablica 6.).

Tablica 6. Prosječne vrijednosti ugljičnog dioksida - CO2 (ppm) od srpnja do

rujna 2013. godine na istraživanim farmama

Farma Srpanj Kolovoz Rujan

Ø Ø Ø

I 460 601 592

II 662 702 687

III 812 691 849

IV 659 615 661

V 685 790 612

Brzina strujanja vjetra

• Ventilacija ima zadatak stvaranja optimalne klime u staji, koja je

preduvjet za zdravlje, dobrobit i visoku proizvodnju mlijeka.

• Smatra se da je najveći učinak hlađenje pri brzini strujanja zraka

od 2,5 m/s (Heidenreich, 2009.).

Tablica 7. Prosječne vrijednosti brzine strujanja vjetra (m/s) od svibnja

do rujna 2013. godine na istraživanim farmama

Farma Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan

Ø Ø Ø Ø Ø

I 1,9 0,4 0,2 0,1 0,3

II 0,5 0,6 0,5 0,1 0,6

III 1,2 1,3 1,6 1,0 0,3

IV 0,5 0,4 0,4 0,1 0,2

V 0,1 0,4 0,02 0,1 0,2

Osvijetljenost

• Svjetlost je od velike važnosti za goveda, jer utječe na vid goveda u staji i na pašnjaku, rast, proizvodnju i dobrobit.

• Za novoizgrađene staje postoje smjernice Europske unije, prema

kojima na staji trebaju postojati otvori za ulaz prirodnog svjetla, a čija površina treba iznositi 3 do 5% ukupne površine poda staje.

Prikaz kako prozirne ploče trebaju i ne trebaju biti raspodjelene

• Kada nema dovoljno prirodne svjetlosti, tada je potrebna

umjetna rasvjeta, čiji intenzitet osvijetljenosti iznosi minimalno

80 luksa, u trajanju dužem od 10 sati.

• Svjetlosni režim se orijentira prema prirodnom ritmu dan-noć

(uključujući fazu sumraka), pri čemu bi noć ili tamna faza

trebala trajati minimalno 8 sati (Praktische Tierhygiene, 2010).

• Na svim farmama na kojima su istraživanja rađena potrebe za

dovoljnom količinom svjetla su u potpunosti ispunjena. U

razdoblju od 8 do 17 sati kada su mjerenja rađena prosječna

osvjetljenost se kretala od 395 do 11.198 luxa.

Zaključak

• Potrebno je osigurati optimalne uvjete za životinje. Ključnu

ulogu u tome igra staja i mikroklimatski uvjeti koji u njoj

vladaju.

• Krave s visokom proizvodnjom mlijeka, imaju i povećanu

proizvodnju tjelesne temperature zbog čega pri visokim

temperaturama okoline često pate od toplotnog stresa.

• Za osiguranje dobrobiti životinja potrebno je poduzeti

odgovarajuće mjere koje pripomažu kravama pri

termoregulaciji.

• To se postiže pravilnim postavljanjem ventilatora (pod kutem

da strujanje zraka bude neposredno iznad leđa krava),

dovoljnog broja, jačine i rasporeda ventilatora, te njihova

kombinacija s vodenim prskalicama.

• U pogledu štetnih plinova sve farme su imale odlične

rezultate, razina plinova bila je u granicama dozvoljenog. U

pogledu osvjetljenja sve su farme zadovoljile preporučene

vrijednosti, te su krave imale dovoljno svjetla.

HVALA NA POZORNOSTI