Načela programiranja

NAČELA PROGRAMIRANJA

Rješavanje zadataka

Čovjek:znanje,iskustvo,logičko rasuđivanje,intuicija,osjećaji, itd.

2

Rješavanje zadataka

Računalo:pamćenje,logičko rasuđivanje.

Da bi računalo riješilo zadatak, zadatak treba pretvoriti u oblik koji uključuje samo te dvije sposobnosti.

U pretvorbi zadataka pomažu pomoćni postupci.

3

Rješavanje zadataka računalom

Pomoćni postupci za pretvorbu zadatka u oblik prihvatljiv računalu su: planiranje, analiza zadatka, algoritam, pseudokôd, dijagram tijekai dr.

4

Pomoćni postupci

Što je zadatak složeniji, to je u načelu potrebno više pomoćnih postupaka.

Što se više napreduje pri rješavanju zadatka, prikaz zadatka postaje sve razlučeniji na manje radnje.

5

Planiranje

Prvi korak u rješavanju zadatka jest planiranje.

Planiranjem se određuje tko će, kada i što raditi.

Planiranjem se predviđaju i raspoređuju pojedine faze izrade programa.

6

Analiza zadatka i specifikacija

Preduvjet da bi se neki zadatak uspješno riješio jest znati kako on zapravo glasi.

Analiza zadatka je raščlamba i potpuno razumijevanje zadatka i željenih rezultata.

Rezultat analize je specifikacija zadatka.

7

Analiza zadatka i specifikacija Specifikacija je dokument koji sadrži

podroban opis zadatka i željenih rezultata.

Specifikacija nije prijedlog kako riješiti zadatak nego opis onoga što je na raspolaganju i željenog rezultata.

8

Algoritam

Većina zadataka se može riješiti na više različitih načina pa je za njihovo rješenje moguće napisati više različitih algoritama.

Autor algoritma redovito nastoji pronaći algoritam koji najbrže, najučinkovitije i najsigurnije dovodi do rezultata.

9

Algoritam

Algoritam je jedan od koraka pri pretvorbi zadatka u računalni program.

Pogodno ga je prikazati:dijagramom tijeka,pseudokôdom.

10

Dijagram tijeka

Grafički prikaz algoritma naziva se dijagram tijeka.

Dijagram tijeka je koristan jer pregledno prikazuje algoritam, omogućava lakšu analizu i provjeru predloženog rješenja, te pronalaženje boljih postupaka rješavanja zadatka.

11

Pseudokôd

Pseudokôd je tobožnji program (grč. pseudos – laž).

Sastoji se od kratkih izraza na govornom jeziku koji opisuju i ukratko objašnjavaju pojedine zadatke algoritma.

Nalikuje na računalni program, ali nije napisan u programskom jeziku.

12

Pseudokôd

Osoba koja piše pseudokôd ne mora znati programski jezik i ne mora razmišljati o pravilima pisanja programskog jezika.

Pseudokôd bi trebao biti napisan tako da programer može na temelju njega napisati program u bilo kojem programskom jeziku.

13

Programiranje

Programski jezik računala je jedini jezik koji računalo razumije.

Zato naputak za rješavanje zadatka treba zapisati naredbama odabranog programskog jezika.

14

Programski jezik – ključne riječi Svaki programski jezik ima vlastiti

ograničeni skup riječi koje imaju posebna značenja.

Takve se riječi nazivaju ključnim riječima.

15

Programski jezik - sintaksa Za svaki programski jezik propisana su

pravila slaganja ključnih riječi u naredbe. Takva se pravila nazivaju sintaksa. Ako se ne zadovolji propisana

sintaksa, program će biti neispravan i neće se moći izvršiti.

16

Programska struktura

Programska struktura opisuje način i

redoslijed izvršavanja pojedinih radnji

koje dovode do konačnog rješenja

zadatka.

Razlikuje se nekoliko osnovnih

programskih struktura.

17

Varijable

Mjesto u memoriji rezervirano za pohranu podatka naziva se varijabla.

Svaka varijabla ima ime koje ju jednoznačno određuje.

Ime varijable se u pseudo jeziku može zadati proizvoljno, npr. x, a, TX, B_Pod, AmPe

18

Vrijednost varijable

Varijabli se vrijednost pridružuje s pomoću operatora pridruživanja.

Operator pridruživanja koji se rabi u ovoj inačici pseudo jezika je znak (:=).

Npr. izraz x:=3 se može čitati "varijabli x se pridružuje broj 3".

19

Kraj naredbe

Algoritam zapisan pseudo jezikom sastoji se od niza naredbi.

Svaka naredba ove inačice pseudo jezika završava znakom točka-zarez (;).

20

Operatori

Operatori su simboli koji predstavljaju određene funkcije.

Operatori se mogu svrstati u skupine prema vrsti funkcije koju predočuju, npr.: aritmetički operatori, logički operatori,

operatori uspoređivanja (relacijski operatori).

21

Aritmetički operatori

OpisPseudo

jezikPascal C/C+ +

Zbrajanje + + +

Oduzimanje - - -

Množenje * * *

Dijeljenje / / /

Cjelobrojno dijeljenje DIV DIV /

Ostatak cjelobrojnoga dijeljenja MOD MOD %

22

Operatori dijeljenja

Operator dijeljenja (/) kao rezultat vraća vrijednost kvocijenta u obliku realnog broja.

Operator DIV vraća cjelobrojni dio dijeljenja dva cijela broja.

Operator MOD vraća cjelobrojni ostatak dijeljenja dva cijela broja.

x := 5;

y := 2;

a := x/y;

b := x DIV y;

c := x MOD y;

a=2,5; b=2; c=123

Logički operatori

OpisPseudo

jezikPascal C/C+ +

Logički I I AND &&

Logički ILI ILI OR ||

Logički NE NE NOT !

24

Operatori uspoređivanja

OpisPseudo

jezikPascal C/C+ +

Manje < < <

Manje ili jednako <= <= <=

Veće > > >

Veće ili jednako >= >= >=

Jednako = = = =

Različito <> <> !=

25

Redoslijed izvršavanja operatora

Redoslijed izvršavanja Operatori

1. ()

2. NE

3. * / DIV MOD I

4. + - ILI

5. <, <=, >=, <>, =

26