View
4
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
NEKI PRIRODNO-GEOGRAFSKI I DRUŠTVENO-
GEOGRAFSKI PROBLEMI SREDOZEMLJA (3)
Ekološki problemi
Doc.dr. S. Lozić
Odjel za geografiju
Sveučilište u Zadru
EKOLOŠKI PROBLEMI SREDOZEMLJA
MEDSEA- Priority issues in the Mediterranean environment, European
Environment Agency Report, 2006.
Izvori onečišćenja porijeklom iz priobalnih kopnenih područja
• kanalizacija i gradske otpadne vode – jedan od glavnih problema
• njihov utjecaj na obalni i morski okoliš direktno ili indirektno utječe i na ljudsko
zdravlje, stabilnost obalnih i morskih ekosustava i gospodarske djelatnosti (npr.
turizam, ribarstvo)
Marseille Trieste
• trenutno na obalama Sredozemlja živi oko 150 mil. st.; po ljeti taj se broj
udvostručuje
• duž sredozemne obale nalazi se 601 grad s više od 10 000 st. – ukupno 58,7 mil.
st. → veliki pritisak na prirodne resurse i društvenu infrastrukturu
Kruti otpad
velike količine krutog otpada koji nastaje u gradskim područjima na sredozemnoj
obali predstavljaju faktor koji ugrožava ljudsko zdravlje, obalne i morske
ekosustave
često se takav otpad odlaže u odlagališta s malo ili nimalo sanitarne kontrole
otpadne vode s krutim česticama iz obalnih industrijskih postrojenja ili otjecanje
inertnog materijala iz gradilišta mog udovesti do sedimentacije otpadnih tvari na
obalama i priobalnim dijelovima morskog dna
Primjer: odlagalište Borj Hammoud (Beirut, Libanon), 15 ha
• lužine koje se procjeđuju iz odlagališta direktno ugrožavaju obalni okoliš iako je ovo
odlagalište zatvoreno 1997. a projekt sanacije je u tijeku (čest slučaj i u drugim
odlagalištima)
• dugotrajno otjecanje otpadnih voda i plutajućeg otpada dovelo je do prekrivanja
morskog dna (npr. konzerve, gume, plastična ambalaža itd.) na više lokacija u blizini
odlagališta
• posljedica: smanjena fotosinteza algi i nedostatak kisika potrebnog morskoj flori i
fauni
Borj Hammoud dumpsite
close to the coastline
(Lebanon).
Otporni organski polutanti – POP (Persistent organic pollutants)
• uključuju neke zabranjene pesticide i industrijske kemijske tvari – npr. poliklorirani
bifenil (PCB), diklor-difenil-trikloretan (DDT), heksaklorbenzen, dioksin i furan
• taloženje u organizmima, toksično djelovanje
• glavni izvor PCB-a su odlagališta
industrijskih ulja koja sadrže poliklorirani
bifenil
• ta odlagališta nalaze se uglavnom u
državama sjevernog Sredozemlja
• veliki broj odlagališta u zadnje vrijeme je
uklonjen, osobito u Francuskoj, Italiji i
Španjolskoj
• PCB-i se danas sve manje koriste zbog
zabrana i zamjene drugim, manje štetnim
tvarima
Teški metali - arsen, kadmij, krom, bakar, nikal, olovo i živa
• glavni izvori onečišćenja teškim metalima: gradske i industrijske otpadne vode i
otjecanje s metalima onečišćenih područja (rudnici)
• teški metali se nakon njihovog dospijeća u obalni okoliš talože unutar postojećih
sedimenata kao i u organizmima biljaka i životinja
• ta pojava je osobito izražena u zatvorenim područjima kao što su npr. luke i zaljevi
u blizini izvora teških metala
• povećane koncentracije metala zapažene su na više obalnih područja Sredozemlja,
npr. obale Toskane, Kalabrije, Sardinije, Francuske, Kaštelanski zaljev, Aleksandrija,
zaljev Haife, Izmira, Eleusine i dr.
Nutrijenti (hranjive soli)
• porast količine nutrijenata (dušika i fosfora) u morskim ekosustavima →
povećanje primarne organske proizvodnje (alge) → eutrofikacija
• veliki izvor nutrijenata: gradska otpadna voda
• posljedice: povećanje produktivnosti planktona, promjena boje morske vode,
smanjenje prozirnosti mora, smanjenje količine otopljenog kisika u dubljim
dijelovima mora, u ekstremnijim slučajevima pojava toksičnih vrsta algi
Contaminated soil containing sulphur and
chromium salts at a closed chemical
factory, Porto Romano (Durres, Albania).
Industrial plant north of Batroun in northern
Lebanon. Sulphuric acid being directly spilled
into the sea at phosphate plant.
Promjene u izgledu i značajkama obala
• gradnja na obalama - često nekontrolirana, zbog ubrzanog gospodarskog razvoja i
urbanizacije
• gubitak biodiverziteta zbog uništavanja staništa
• industrija, promet, turizam - Koncentracija stanovništva na obalama uzrok je sve
intenzivnijoj izgradnji → promjene u izgledu obala
• turizam i prateća infrastruktura - problem “betonizacije” obale prisutan je u mnogim
državama Sredozemlja
• obalna zona pruža veće mogućnosti zapošljavanja → migracije iz unutrašnjosti →
veće potrebe za stambenom izgradnjom → ubrzani rast obalnih gradova
Lloret de Mar, Spain
• npr. u Maroku, srednja gustoća naseljenosti na obali: 90 st./km2 a prosjek za cijelu
državu: 64 st./km2
• taj odnos je još izrazitiji ako se radi o urbanim centrima na obali
• između 1977. i 1994. broj srednje velikih gradova porastao je s 16 na 30, a malih s
2 na 14
• slično je i u drugim državama Sredozemlja, npr. Libanon: oko 50% obale je
izgrađeno
• izgrađena obalna zona Barcelone porasla je za gotovo 10% tijekom 90.-ih
Močvarna područja
• neodgovarajuće upravljanje razvojem obalnih područja, melioracije
poljoprivrednih zemljišta u blizini obala smanjili su areale sredozemnih močvara –
gubitak biodiverziteta
• npr. jezero Maryut (delta Nila) se smanjilo na samo 25% prijašnje površine zbog
uzimanja vode za poljoprivredu; jezero Manzala smanjilo se na 1200 km2 od 1980.,
kada je imalo površinu od 1710 km2
• mnoga jezerska i močvarna područja u blizini gradova koriste se za prihvat
otpadnih voda, odlaganje krutog otpada itd.
Petrochemicals meet the waters that feed Maryut; garbage dump that was once lake Maryut
Obalna erozija
• obalna erozija je vrlo značajan problem na
mnogim područjima Sredozemlja
• uzroci: prirodni i društveni:
- morske strruje, plima i oseka: marinski
transport sedimenata
- loše projektirane lučke obale
- pretjerano vađenje pijeska za potrebe
građevinarstva
• posljedice na obalne ekosustave:
- destrukcija površinskog sloja tla – posljedica:
onečišćenje podzemne vode i smanjenje
vodnih resursa
- degradacija obalnih sustava dina →
dezertifikacija i smanjenje bioraznolikosti
Illegal sand extraction in Kheloufi beach (East
Algiers).
Onečišćenja na moru - izlijevanje nafte
• pomorski promet jedan je od glavnih izvora onečišćenja naftom i ostalim
ugljikovodicima
• procijenjeno je da je oko 220 000 brodova težine > 100 tona plovi po
Sredozemnom moru svake godine i ispušta oko 250 000 tona nafte
• to ispuštanje posljedica je aktivnosti povezanih s prijevozom nafte u tankerima:
oslobađanje od balastnih voda, čišćenje rezervoara, pristajanje uz obale, uzimanje
goriva itd.
Oil is pumped on and off the ship by way of connections
made at the cargo manifold.
Izlijevanje nafte kao posljedica havarija tankera
između 1990. i 2005. oko 80 000 t nafte izlilo se u Sredozemno more zbog
havarija tankera
četiri najveće havarije – 77% ukupne količine nafte (Sea Spirit, Haven,
Nassia i Al Samidoon)
Čvrsti otpad u moru
• na mnogim mjestima na obalama nalaze se velike količine otpada koje je
nanijelo more
• najčešće se radi o plastičnim otpadu koji je zbog svoje otpornosti i trajnosti vrlo
štetan i trajno mijenja stanje morskog i obalnog okoliša
• ovakav otpad osobito je opasan za životinjske organizme (ptice, ribe) ali i za
čovjeka
Marine debris on a
coast of Attiki, Greece.
Source: M. Salomidi.
EKOLOŠKI UGROŽENA PODRUČJA
PO DRŽAVAMA
Albanija
• glavni ekološki problemi: skladišta
kemijskih tvari kojima je istekao rok
trajanja, nepročišćavanje gradskih
otpadnih voda i nezbrinjavanje krutog
otpada
• istjecanje nepročišćene gradske
otpadne vode, obalna erozija i ilegalna
gradnja
Ugrožena područja:
• zaljevi Vlora, Porto Romano, Drač,
Saranda i dr.
Alžir
• na obali Alžira živi oko 12,5 mil. st. (oko 45% stanovništva)
• glavni ekološki problemi: nepročišćavanje gradskih i industrijskih otpadnih voda,
izlijevanje nafte i obalna erozija
• većina gradskih otpadnih voda izlijeva se direktno u more
Ugrožena područja:
• zaljev Alžira – urbana i industrijska otpadna voda, teški metali
• Oran – urbana i industrijska otpadna voda, naftni terminali, kemijska industrija,
proizvodnja žive, teški metali
• Annaba, Ghazaouet, Mostaganem – urbana i industrijska otpadna voda, nutrijenti
Wastewater discharged directly into
the sea (Algiers). Source: NDA
Algeria, 2003.
Hrvatska
• problemi: promjene u izgledu obala i preomjene u ekosustavima na mnogim
područjima posljedica su nekontrolirane izgradnje - turizam
• odlaganje otpada i građevinskog materijala
• akvakultura (npr. uzgoj tune) – degradacija staništa u blizini kaveza s ribom
• industrija – riječki zaljev, Kaštela, Ploče
• rafinerije nafte, termoelektrane itd. (Omišalj, Plomin)
Egipat
• glavni ekološki problemi posljedica su nepročišćavanja gradskih i industrijskih
otpadnih voda kao i intenzivne urbanizacije – degradacija staništa na obalnim
područjima
Ugrožena područja:
• Aleksandrija – Marsa Matruh – pretjerana urbanizacija – destrukcija prirodnih
vapnenačkih grebena
• dio delte Nila kod Rosette – obalna erozija
• jezera Maryut, Idku, Manzala, Burullus, – smanjivanje površine i volumena,
salinizacija zbog pretjeranog korištenja vode za potrebe navodnjavanja
Francuska
• Glavni ekološki problemi: onečišćivači koji se u more prenose rijekama, urbane i
industrijske otpadne vode i intenzivna urbanizacija na gusto naseljenoj obali
Ugrožena područja:
• Marseille i Nica – gradske i industrijske otpadne vode
• rijeka Rhona – prijenos velikih količina nutrijenata i ostalih onečišćivača (organske
tvari, metali) iz poriječja
• Fos Etang de Berre – najveća francuska luka (terminal) za naftu i metan, industrija,
transport prirodnog plina iz Alžira
• rijeke Herault, Gard i Vaucluse – transport polutanata
• luke Sete, Toulon – onečišćenje naftom (balastne vode, havarije tankera)
Grčka
• lokalni ekološki problemi uzrokovani
nedovoljnim pročišćavanjem gradskih i
industrijskih otpadnih voda i
otjecanjem onečišćivača iz
poljoprivrednih područja
Ugrožena područja:
• Eleuzijski zaljev – nepročišćavanje
industrijske vode, rafinerije nafte,
industrija, visoke koncentracije teških
metala u vodi, sedimentima i živim
organizmima
• Saronički zaljev (Atena) – otpadne
gradske i industrijske vode,
eutrofikacija
• Solunski zaljev – gradske i
industrijske otpadne vode, otjecanje
onečišćivača iz poljoprivrednih
područja
• Volos, Preveza i dr.
Izrael
• glavni ekološki problemi povezani su s
urbanim i industrijskim otpadnim vodama
Ugrožena područja:
• Haifa – gradska i industrijska otpadna
voda, rafinerije nafte, akumulacija teških
metala u sedimentima morskog dna
• Hadera – urbane i industrijske otpadne
vode
• Tel Aviv – Yafo – urbane i industrijske
otpadne vode
• Ashod – glavna industrijska luka,
sedimenti kontaminirani metalima i
pesticidima
Italija
Glavni ekološki problemi: urbane i
industrijske otpadne vode, otjecanje iz
poljoprivrednih područja, onečišćenja
povezana s brodogradnjom
Ugrožena područja:
• tršćanski zaljev – gradske i industrijske
otpadne vode, eutrofikacija (nutrijenti
transportirani rijekama iz Padsko-venetske
nizine)
• lagune Venecije i drugih gradova u
Padsko–venetskoj nizini – eutrofikacija
• obalna područja Ligurije, Lacija i Emilia-
Romagne – eutrofikacija zbog gradskih i
industr. otpadnih voda
• obala Tirenskog mora - eutrofikacija
• luke Trieste, Venezia, Genova, Livorno,
Napoli, Taranto, Brindisi, Ancona,
Ravenna, Gela – gradske i industrijske
otpadne vode, onečišćenje naftom zbog
tankera i rafinerija (41% transporta nafte u
Sredozemlju odvija se kroz talijanske luke)
Libanon
• glavni ekološki problemi: nepročišćavanje
gradskih otpadnih voda, kruti otpad i
urbanizacija obale
Ugrožena područja:
• Tripoli – urbana i industrijska otpadna
voda, odlagališta otpada
• Beirut – nepročišćeni gradske i
industrijske otpadne vode koje se rijekom Al
Ghadir ulijevaju direktno u more; lužine iz
odlagališta Burj Hammoud i Normandy
• Sidon – urbane i industrijske otpadne
vode, kruti otpad
• ostali industrijski gradovi iz kojih se
otpadne vode izlijevaju u more
Libija
• glavni ekološki problemi: onečišćenje naftom u blizini terminala, nepročišćavanje
gradskih i industrijskih otpadnih voda iz većih gradova,
Ugrožena područja:
• Tripoli i Benghazi – otpadne gradske i industrijske vode
• Al Khums – elektrane, naftni terminal, proizvodnja cementa
• Sirt – otpadne vode
Slovenija
• glavni ekološki problemi: ispuštanje
djelomično pročišćenih gradskih i
industrijskih voda, otjecanje iz
poljoprivrednih područja
Ugrožena područja:
• Koperski zaljev – otpadne vode iz
Kopra, nutrijenti i teški metali koji
rijekama Rižanom i Badaševicom
dospijevaju u more
• Piranski zaljev – otpadne vode iz
Pirana i Izole, nutrijenti i teški metali
koji se transportiraju rijekama
Dragonjom i Drnicom u more
Španjolska
• na sredozemnoj obali Španjolske živi
15,6 mil.st. (više od 30% ukupnog
stanovništva)
• vrlo intenzivna urbanizacija – oko
85% obalnog stanovništva živi u
gradovima većim od 10 000 st.
• urbanizacija je negativno utjecala na
većinu osjetljivih obalnih biotopa (npr.
obalne dine, šume, močvare i plaže)
• izgrađena područja predstavljaju
barijeru između šireg obalnog područja
i same obale (tzv. “Med wall”) i
zauzimaju > 50% obalnih područja
• smještaj izgrađenih područja uz more
– izloženost olujama, poplavama i
drugim ekstremnim pojavama
• udio urbaniziranih površina osobito je velik zbog dva faktora:
1. izgradnje turističkih naselja i vikendica i
2. rasta predgrađa u metropolitanskim područjima većih gradova
• rijeke Ebro, Segura i Jucar – važni pravci kojima se onečišćivači iz prenose u more
→ osobito izraženo u blizini gradova Amposte, Murcie i Valencije
• iako u većini obalnih gradova postoje postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda,
glavni ekološki problem je otjecanje tih voda u more
Turska
• glavni izvori onečišćenja su urbani i industrijski centri (otpadne vode), naftni
terminali, poljoprivredni i industrijski objekti na obali
• intenzivna urbanizacija prisutna je u obalnim područjima zbog gradnje turističkih
objekata i kuća za odmor
• veliki problem je i obalna erozija - od 110 sustava pješčanih dina koliko je postojalo
1980.-ih, samo 30 (17%) očuvano je do danas
Ugrožena područja:
• zaljev Izmira – gradske i industrijske otpadne vode – rijeke Gediz i Bakircay
odvodnjavaju velika poljoprivredna i gradska područja prenoseći značajnu količinu
nutrijenata u more – eutrofikacija
• rijeka Buyuk Menderes – prijenos nepročišćenih industrijskih otpadnih voda
• regije Aliaga i Foca – luke, nepročišćena industrijska otpadna voda
• Iskenderunski zaljev – industrija, terminal naftovoda , balastne vode, onečišćenje
kao produkt operativnih djelatnosti u vezi s naftom
Invazivne vrste
• invazivne vrste = egzotične biljne i životinjske vrste koje nisu autohtone na
Sredozemlju a potječu iz udaljenijih područja i nenamjerno su prenešene
• u Sredozemnom moru do sada je opaženo više od 600 egzotičnih vrsta
• stopa unosa tih vrsta dostigla je najviše vrijednosti 70.-ih godina i od tada je
stabilna (ili u porastu za neke vrste, npr. zoobentos – organizmi koji žive na
morskom dnu)
• posljednjih godina u prosjeku se unese jedna vrsta u mjesec dana
Načini unošenja i rasprostranjivanja egzotičnih vrsta u Sredozemnom moru
• unos egzotičnih vrsta prisutan je na cijelom Sredozemlju, s tim da je osobito
intenzivan u istočnom bazenu (Levantinski bazen)
• načini unosa razlikuju se u zapadnom i istočnom bazenu Sredozemnog mora – u
ist. dijelu glavni način je imigracija kroz Sueski kanal a u zap. dijelu pomorski promet
i akvakultura
Utjecaj egzotičnih vrsta
• destrukcija staništa i smanjenje biodiverziteta postojećih vrsta
• na mjestima gdje su se egzotične vrste pojavile došlo je do promjena značajki
morskih ekosustava
• egzotične vrste postale su veliki problem zbog nepredvidivog i najčešće štetnog
utjecaja na ekosustave i okoliš u cjelini
Platycephalus indicus
Primjer: ekspanzija vrste Caulerpa racemosa na Sredozemlju
• Caulerpa r. je prvi put primijećena u ranim 90.-im godinama uz obale Libije
- u istom razdoblju pojavila se i na mnogim drugim područjima Sredozemlja
• već u prvoj fazi širenja pokazala je značajke invazivnosti
• više od desetljeća kasnije, kolonizirala je skoro cijeli sredozemni bazen i prešla u
Atlantik (zamijećena je na Kanarskim otocima)
• istraživanjima je utvrđeno da je kolonizirala obalna područja 11 sredozemnih država,
kako na ekološki povoljnim, tako i na onečišćenim područjima; živi uglavnom do 70 m
dubine
• krajem 2003., dužina obala uz koje je Caulerpa r. bila prisutna: 700 – 750 km
(Španjolska, Francuska, Italija, Hrvatska, Grčka, Turska i druge zemlje.)
Caulerpa
racemosa.
Egzotične vrste kao indikatori klimatskih promjena
• “tropizacija” Sredozemlja – porast temperature mora zbog globalnog zatopljavanja
→ promjene u biodiverzitetu i biogeografskim značajkama
• porast broja egzotičnih, termofilnih vrsta
• nestajanje nekih postojećih vrsta kojima ne odgovara viša temperatura mora –
migracije u hladnija mora
Marsupenaeus japonicus (a prawn). Commercially important for fisheries in the Levant where it invaded
via the Suez Canal (Balss, 1927). Now in aquaculture from which wild populations have been
established in the Aegean Sea, central and western Mediterranean (Galil et al., 2002).
Cvjetanje algi
• mikroskopske alge (fitoplankton) u normalnim uvjetima nalaze se u svim vodenim
ekosustavima
• pojava povremenog porasta biomase algi (“cvjetanje”) u prirodi je uobičajena,
ali u novije vrijeme u velikoj mjeri nastaje kao posljedica eutrofikacije (osobito zbog
velikih količina dušika i fosfora porijeklom s kopna)
• neka istraživanja utvrdila su da je pomorski promet izvor > 50% količine nutrijenata
u obalnim područjima Grčke, Italije, Hrvatske i Španjolske
Bloom of Noctiluca
scintillans in Thessaloniki,
February 2002.
• kada se morske alge pojave u dovoljno velikom broju, mogu proizvoditi biotoksine
→ pojava koja se naziva HAB (Harmful Algal Blooms)
• takvo cvjetanje algi javlja se u različitim oblicima i ima višestruki utjecaj koji se
može diferencirati u nekoliko kategorija:
1. toksično djelovanje na ljudski organizam (STB – Seafood Toxin Blooms)
2. toksično djelovanje na morske organizme (riba, školjke i dr.)
3. promjene u ekosustavima
4. socio-ekonomski efekti
Promjene u ekosustavima zbog prekomjernog izlova
• istraživanja su pokazala da intenzivno ribarstvo u velikoj mjeri utječe na biološke
značajke života u moru (zajednica, vrsta i ekosustava)
• izlov ribe je porastao za oko 48% od 70.-ih godina
• porast izlova vrsta koje žive u dubljim i udaljenijim dijelovima mora
Promjene u ekosustavima zbog akvakulture
• u novije vrijeme, akvakultura je jedini dio industrije povezane s izlovom i preradom
ribe u kojem je zaposlenost u porastu
• u akvakulturi je zaposleno oko 60 000 ljudi, najviše u obalnim i seoskim područjima
Sredozemlja
• uzgoj ribe i ostalih organizama porastao je s 20 000 t 1970. na 340 000 t u 2002.
• uzgoj tune i školjaka ugrožava morske ekosustave zbog otpadnih tvari
• konflikt s ostalim gospodarskim granama (npr. turizam)
• ograničenje kvota (EU)
Ekološki status obalnih podučja Sredozemlja
• bentički makrofiti (morska trava, alge) vrlo su raširene vrste duž obala Sredozemlja
i značajan su faktor očuvanja biodiverziteta
• npr. vrste Cystoseira i Posidonia (morska trava) – žive na podučjima mora do 10 m
dubine – izloženost onečišćenju
• smanjenje njihovih areala i biomase ukazuje na izloženost negativnom
antropogenom utjecaju (indikator onečišćenja mora)
Recommended